REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] I 5

Poslovni broj: Us I-490/2024-6

U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sucu Antunu Žagaru, uz sudjelovanje zapisničarke Nikoline Jakoplić, u upravnom sporu tužitelja IT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenica Mariana Mučnjak, odvjetnica u [adresa], protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, OIB: [osobni identifikacijski broj], radi uklanjanja građevine, 12. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu KLASA: UP/I-362-02/23-02/1214, URBROJ: 443-02-05-12-24-3 od 22. veljače 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu KLASA: UP/I-362-02/23-02/1214, URBROJ: 443-02-05-12-24-3 od 22. veljače 2024. investitoru IT, ovdje tužitelju, naređeno je uklanjanje izgrađene građevine metalne konstrukcije, stambene namjene, tlocrtnih dimenzija 8,00 m x 2,90 m, visine prizemlja, i uklanjanje nadstrešnice metalne konstrukcije, tlocrtnih dimenzija 8,00 m x 2,80 m, visine prizemlja, sve izgrađeno u Šišanu, Ulica Plekuti 261, na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], bez građevinske dozvole, izvan građevinskog područja naselja, u roku od 15 dana.

2. Tužitelj je protiv tuženika pravodobno ovom Sudu podnio tužbu kojom osporava zakonitost navedenog rješenja tuženika zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i povrede odredaba upravnog postupka. U tužni u bitnom navodi da inspektor nije mogao utvrditi točno činjenično stanje temeljem dokumentacije koju mu je tužitelj dao na uvid, kao ni temeljem mjerenja koje je inspektor proveo jer da je točan položaj i dimenzije građevine mogao jedino utvrditi geodet/arhitekt temeljem, za te potrebe, potrebnih mjernih instrumenata. Nadalje navodi da je podnio zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, što da je tuženik propustio utvrditi. Nadalje ističe povredu odredbe članka 112. Zakona o državnom inspektoratu, navodeći da mu je tuženik prethodno trebao odrediti rok u kojem je dužan uskladiti građevinu izgrađenu protivno građevinskoj dozvoli, odnosno glavnom projektu, s propisima kojima se uređuje gradnja. Nastavno ističe i povredu odredaba Zakona o općem upravnom postupku, koje se odnose na povredu načela zakonitosti, načela razmjernosti u zaštiti prava stranaka i javnog interesa, načela pomoći neukoj stranci, načela utvrđivanja materijalne istine, kao i načela samostalnosti i slobodne ocjene dokaza. Također, smatra da mu je povrijeđeno pravo izjašnjavanja propisano odredbom članka 30. Zakona o općem upravnom postupku te s tim u svezi navodi da se bez prethodnog izjašnjavanja stranke postupak može provesti samo ako se usvaja zahtjev stranke ili ako odluka u postupku nema negativan učinak na pravne interese stranke ili kad je to propisano zakonom. Predlaže da Sud provede dokazni postupak saslušanjem ovlaštenog arhitekta/ing. i tužitelja, po potrebi vještačenjem te uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka i ovoga spora pa da po provedenom postupku poništi tuženikovo rješenje.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iz osporenog rješenja i predlaže da Sud tužbeni zahtjev odbije.

4. Sud je zakazao ročište za raspravu za 7. ožujka 2025., na koje stranke nisu pristupile, a kako su uredno pozvane ročište je održano u njihovom odsustvu.

5. Među strankama je u ovome sporu sporno je li tužitelju pravilno naloženo uklanjanje građevine iz predmeta ovoga spora.

6. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog spora i u spisu predmeta upravnog postupka koji je ovom sporu prethodio.

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Prema odredbi članka 113. stavku 1. točki 1. Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj 115/18, 117/21, 67/23, dalje: Zakon o državnom inspektoratu) u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor vlasniku ili investitoru naređuje uklanjanje građevine ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.

9. Prema članku 106. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, dalje: Zakon o gradnji) građenju građevine se može pristupiti samo na temelju pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole, osim izuzetaka propisanih odredbama članaka 128.-130. Zakona o gradnji, koji se ne odnose na tužbene navode iz ovoga spora.

10. Stoga, budući da se građenju opisane građevine pristupilo bez izvršne građevinske dozvole, pri čemu tužitelj niti ne spori navedenu odlučnu činjenicu, već ističe da je podnio zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, to su se u tom dijelu ostvarile pretpostavke da se tužitelju naloži uklanjanje opisane građevine na temelju citirane odredbe članka 113. stavka 1. točke 1. Zakona o državnom inspektoratu.

11. Nadalje, prema odredbi članka 112. stavku 1. točki 3. Zakona o državnom inspektoratu u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku građevine rok u kojemu je obvezan uskladiti građevinu izgrađenu protivno građevinskoj dozvoli odnosno glavnom projektu s propisima kojima se uređuje gradnja.

12. Budući da iz stanja spisa proizlazi da se građenju građevine iz predmeta ovoga spora pristupilo bez građevinske dozvole, to nisu ispunjeni uvjeti za primjenu citirane odredbe članka 112. stavka 1. točke 3. Zakona o državnom inspektoratu. Stoga je pravilno tuženik naredio tužitelju inspekcijsku mjeru uklanjanja, a ne inspekcijsku mjeru usklađenja pa su u tom tijelu ocijenjeni neosnovanima tužbeni navodi.

13. Nadalje, u odnosu na navode tužitelja koji se odnose na postupanje višeg građevinskog inspektora i potrebu provođenja vještačenja u ovom sporu u svezi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja u pogledu izvršenih mjerenja i utvrđenih dimenzija građevine, u konkretnom slučaju inspekcijsku nadzor je proveo viši građevinski inspektor na temelju ovlaštenja i sukladno odredbama Zakona o Državnom inspektoratu, koji je stručan i kvalificiran za provođenje inspekcijskog nadzora te ima potrebno stručno znanje na temelju kojeg može utvrditi odlučne činjenice bitne za rješenje ove upravne stvari, stoga su i u tom dijelu tužbeni navodi neosnovani.

14. Nadalje, odredbom članka 106. stavkom 4. Zakona o državnom inspektoratu propisano je da ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke, stoga je prema shvaćanju ovoga Suda tuženik mogao donijeti osporeno rješenje i bez saslušanja tužitelja.

14.1. Međutim, neovisno o navedenome, Sud je uvidom u spis predmeta utvrdio da je tuženik dopisom KLASA: UP/I-362-02/23-02/12104, URBROJ: 443-02-05-12-23-2 od 9. studenog 2023. dostavio tužitelju zapisnik o obavljenom inspekcijskom pregledu od 6. studenog 2023. i pozvao tužitelja da dostavi svoje izjašnjenje o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješenje konkretnog predmeta. posebice o tome tko je investitor građenja predmetne građevine te kada je započeta gradnja stoga su tužbeni navodi neosnovani i u tom dijelu.

15. Nadalje, Sud nije našao da bi u konkretnom slučaju tuženik povrijedio bilo koje od načela propisanih odredbama Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine" broj 47/09, 110/21).

16. Kako su odlučne činjenice utvrđene na razini izvjesnosti koja isključuje svaku razumnu sumnju u njihovu istinitost, ostali dokazni prijedlozi su odbijeni kao suvišni.

17. Slijedom svega navedenog, osporena odluka tuženika ocjenjuje se zakonitom, stoga je na temelju odredbe članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24, dalje: Zakon o upravnim sporovima) tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan.

18. Tužitelj je postavio zahtjev za naknadu troškova ovoga spora u iznosu od 498,00 eura, međutim, kako je odredbom članka 147. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, zahtjev mu je odbijen kao neosnovan.

U Rijeci 12. ožujka 2025.

S u d a c

Antun Žagar

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. stavak 6. Zakona o upravnim sporovima).

Dostaviti:

- opunomoćenici tužitelja ST, [adresa],

- tuženiku Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Ispostavi u Pazinu,

Prolaz Frana Matejčića 8, Pazin