Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž-198/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Jasminka Pavković, predsjednice vijeća, Nikole Ramušćaka člana vijeća i suca izvjestitelja i Tihane Cišper, članica vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Zagreb, Mihanovićeva br. 3., OIB: 84397956623, zastupan po UR, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d. Zagreb, V. Jagića 33, Zagreb, OIB: 26187994862, zastupan po opunomoćeniku Mati Kačanu, odvjetniku iz Zagreba, Ilica br. 116, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Požegi poslovni broj Pn-41/2022-29 od 8. siječnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 12. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Požegi poslovni broj Pn-41/2022- 29 od 8. siječnja 2025.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odbijen je tužitelj sa zahtjevom da se naloži tuženiku da tužitelju na ime naknade štete, isplati iznos od 49.628,79 kn sa zateznom kamatom od 07.01.2021. pa do isplate (st. I. izreke), te je naloženo tužitelj (pogrešno u izreci navedeno tuženiku) da tuženiku naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 1.780,00 EUR, zajedno s pripadajućim zateznim kamatama (st. II. izreke).j

2. Tužitelj je protiv navedene presude podnio žalbu iz svih žalbenih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP).

3. Žalba nije osnovana.

4. Ispitujući pobijanu presudu, kao i postupak koji je prethodio, nije utvrđeno da bi sud prvog stupnja počinio bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. ZPP.

5. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja za naknadu štete u iznosu od 49.628,79 kuna. Takav zahtjev zasniva na tome da je u prometnoj nezgodi koja se dogodila dana 18. travnja 1980., koju je skrivio osiguranik Croatia osiguranja d.d., JR, upravljajući vozilom „AMI“ registarske oznake [registarska oznaka] na cesti Zagreb- Beograd, smrtno stradao osiguranik Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje IR te je po toj osnovi tužitelj udovici pok. osiguranika priznao pravo na obiteljsku mirovinu koja se i danas isplaćuje te je u razdoblju 01. siječnja 2019. do

30. studenog 2020. isplaćen utužen iznos.

6. Prema ustaljenoj i stabilnoj sudskoj praksi, izraženoj u brojim odlukama (primjerice broj Rev x 388/2018 od 25. kolovoza 2020., broj Rev 1354/2016 od 18. svibnja 2021., broj Rev 909/2021 od 8. rujna 2021., broj Rev 1437/2021 od 5. siječnja 2022., broj Rev 12/2022-2 od 12. siječnja 2022., broj Rev 901/2021 od 27. rujna 2022., broj Rev 552/2022-2 od 17. svibnja 2022., Rev 113/2022 od 9. studenoga 2022., i broj Rev 1180/2022 od 6. prosinca 2022.), za odluku u sporu koji pokreće HZMO protiv osiguravatelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih s osnova mirovine, mjerodavne su odredbe Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine", broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14 i 155/23, dalje: ZOOP) koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete HZMO odnosno u vrijeme kad su izvršene isplate mirovine.

7. Nadalje, prema pravnom stajalištu izraženom u presudi Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev 622/2022-2 od 28. studenog 2023., prema čl. 27. ZOOP- u obveza tuženika, društva za osiguranje, postoji samo onda ukoliko bi razmjerni iznos mirovine koja se isplaćuje osiguraniku HZMO-a bio veći od razmjernog iznosa mirovine koja se isplaćuje zbog umirovljenja zbog povrede na radu, te je stoga u ovom slučaju trebalo utvrditi postoji li razlika između mirovine utvrđene rješenjem HZMO-a i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu.

8. Prema nalazu i mišljenju financijskog vještaka Mirne Tot Nužda, dipl. oec. od 30. travnja 2024., razlika između mirovine utvrđene rješenjem HZMO i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu, ne postoji.

9. S obzirom na to da stranke nisu imale primjedbi na matematički izračun financijskog vještaka, a zadatak vještačenja određen je u skladu s odredbom iz čl. 27. st. 3. ZZP, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da tužitelj u smislu navedenog Zakona nije pretrpio nikakvu štetu, slijedom čega je trebalo temeljem čl. 368. st. 1. ZPP odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu i potvrditi st. I. izreke pobijane presude.

10. Odluku o troškovima postupka iz st. II. izreke pobijane presude tuženik žalbom samo paušalno osporava, a kako na pravilnost primjene materijalnog prava u odluci o troškovima postupka ovaj sud ne pazi po službenoj dužnosti, sukladno čl. 365. st. 2. ZPP, trebalo je temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu i potvrditi st. II. izreke pobijane presude.

U Velikoj Gorici 12. ožujka 2025.

Predsjednica vijeća

Jasminka Pavković