REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZADRU

Zadar, Plemića Borelli 9

Poslovni broj: 16 P-2381/2024-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A  Z B O G  O G L U H E

Općinski sud u Zadru po sutkinji Meliti Lisici, u pravnoj stvari tužitelja: BC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]., West Moonah 7009, Hobart, Tasmanija, Australija, zastupan po punomoćniku Zlatku Jurlini odvjetniku u Zadru, protiv tuženice: KC, OIB: [osobni identifikacijski broj], Bermuka st. 12. Hobart 7009, Tasmanija, Australija, osobno i kao slijednik upisanog BCO DR Simeone, Zadar, radi utvrđenja prava vlasništva, 12. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj BC, [adresa]., West Moonah 7009, Hobart, Tasmanija, Australija OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik za cijelo, (1/1) nekretnine oznake:

- kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi vrt površine 1534 m2.

II.Tužena je dužna trpjeti da tužitelj temeljem ove presude, nakon njene pravomoćnosti ishodi u zemljišnim knjigama ovog suda uknjižbu prava vlasništva na označenoj nekretnini na svoje ime uz istodobno brisanje vlasništva sa imena tuženika, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je pred ovim sudom podnio tužbu protiv uvodno označene tuženice, radi utvrđenja i uknjižbe prava vlasništva.

U tužbi se navodi da je tužitelj izvanknjižni, stvarni vlasnik i posjednik za cijelo nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi vrt površine 1534 m2. Tužitelj da je vlasništvo predmetne nekretnine stekao na način da je isti to naslijedio od svoga oca ŽC pok. B, i to po osnovi Rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru, poslovni broj O-1038/00. Otac predlagatelja da je predmetne nekretnine, stekao nasljeđivanjem od svojih predaka, pa tako u početku od MC pok. ĆC koji je pradjed ovdje tužitelju i koji je predmetnu nekretninu stekao temeljem razriješena agrarnog odnosa na području Dalmacije, tj. presude Sreskog suda u Preku dana 05.12.1940.g. pod poslovnim brojem Agr-295/31, kojom presudom je u odnosu na njega razriješen kmetski odnos njega naspram upisanog veleposjednika SC, a sve sukladno Zakonu o likvidaciji agrarnih odnosa na području ranije pokrajine Dalmacije iz 1930. godine. Navedenom presudom je pok. MC pok. ĆC, pradjed tužene, razriješen agrarnog odnosa i dosuđena mu je u vlasništvo predmetna nekretnina, koju je nakon toga koristio kao njegovo vlasništvo po spomenutom osnovu. Udova pok. MC, pok. ĆC, FC je Oporukom iz 1944. godine svu imovinu od svoga supruga TC pok ĆC ostavila tužiteljevom ocu ŽC, tako je i bilo, a nakon smrti ŽC sve je naslijedio tužitelj kako je i navedeno. Tzv. “Lešina zemlja” da se dijelila na 4 dijela jer je ĆC imao 4 sina K, Ž, TC i AC, a sve što je pripalo AC direktnog pretka tužitelja (preko B i RC) sada da je za cijelo pripalo tužitelju BC. MC pok. ĆC kao kmet obrađivač je predmetne a i druge nekretnine stekao i temeljem Argarne odluke, Agr.295/31, od 05.12.1940.g. i to nasuprot i do danas upisanog BCO BCOT. Naravno nakon toga je nekretnina sa MC prešla, spomenutom Oporukom, na tužiteljeva oca od ŽC. U svakom slučaju predmetnu nekretninu su prednici tužitelja obrađivali, koristili, posjedovali, praktički oduvijek. Upisana posjednica ŠC pok. B da je sestra od tužiteljeva oca, ŽC. Ista da krajem 50 tih godina prošlog stoljeća otišla u Australiju. Prije toga između nje i brata ŽC, a oca od tužitelja postojao je dogovor na način da ŽC doživotno dogledava, roditelje oca B i majku FC rođ. Lisica, ženu od B. ŽC je tako i učinio, a za uzvrat da će njegova sestra ŠC istom prepustiti svoj nasljednički udio nekretnina iza smrti roditelja (B i ZC). Tako je i bilo, oduvijek je tužiteljev otac, a nakon njega tužitelj gospodario predmetnom nekretninom kao vlasnik. Nadalje Dragutinova sestra dakle ujna od ŽC i njena djeca su 1990 godine sve nekretnine na koje oni eventualno imaju pravo iza smrti zajedničkog pretka MC pok. ĆC darovali DC, tužiteljevom ocu, tako da je ŽC, preko svoga oca M, darovanjem i odreknućem od sestre Ć, bio vlasnik predmetne nekretnine, koja je sada u vlasništvu tužitelja a sve temeljem spomenutog Rješenja o nasljeđivanju iza ŽC. ŽC, otac od tužitelja redovito je dolazio u Hrvatsku te je on osobno, a i preko osoba iz Kukljice, koji su mu iste održavali kada je bio odsutan, vodio brigu o zemlji i istu obrađivao. U Kukljici je po želji njegovih roditelja, B i ZC, i sahranio iste, a također je i otac tužitelja pokopan u Kukljici kao i njegova žena, tužiteljeva majka S, a sada o svemu tome vodi brigu, kako i priliči, upravo tužitelj kao vlasnik predmetne nekretnine.

Tužitelj da je po istom osnovu, na Kukljici pred ovim sudom u izvanparničnom/ispravnom postupku uredio vlasništvo na svoje ime nekretnina koje su bile predmetom toga postupka, a što da je razvidno iz rješenja Z-7074/2023 (Rz-109/21). U odnosu na tuženu koja je označena kao slijednica upisanog F, njen pradjed je navedenom agrarnom odlukom postao vlasnik predmetne nekretnine, pa od tuda imenovanje iste kao slijednice upisanog SC. BCO pravosnažnošću agrarne odluke nije više vlasnik predmetne nekretnine, vlasnik iste nakon razriješena agrarnih odnosa bio je MC pok. ĆC, pa sada preko opisanih osnova upravo tužitelj, dok je tužena slijednik JC pok. ĆC u uspravnoj liniji (praunuka). Sudu se dostavlja pravomoćna presuda ovog suda P-1093/2020, kojom presudom je također kao tuženik označen slijednik osobe koja je agrarnom presudom razriješena kmetskog odnosa i kojom presudom je predniku tužene dodijeljena nekretnina, isto kao i u ovom slučaju

Kako tužitelj nema ispravu podobnu za upis utužene nekretnine u zemljišne knjige na svoje ime i vlasništvo, predlaže Sudu nakon provedenog postupka pa makar i zbog ogluhe, izostanka donijeti presudu kojom će prihvatiti postavljeni tužbeni zahtjev na način kako je to određeno u izreci.

2. Sud je tuženici dostavio tužbu s prilozima na odgovor, uz upozorenje na pravne posljedice nedavanja odgovora na tužbu u ostavljenom roku.

3. Članak 331.b ZPP-a propisuje da ako tuženik ne podnese odgovor na tužbu u određenom roku, donijet će se presuda kojom se prihvaća tužbeni zahtjev (presuda zbog ogluhe), ako bude udovoljeno ovim uvjetima:

1) ako su tuženiku tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu uredno dostavljeni, 2) ako osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, 3) ako činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tužitelj podnio ili s činjenicama koje su općepoznate,

4) ako ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženika spriječili opravdani razlozi da podnese odgovor na tužbu.

Neće se donijeti presuda zbog ogluhe i kad je udovoljeno uvjetima iz stavka 1. ovoga članka ako sud nađe da je riječ o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati (članak 3. stavak 3.).

Donošenje presude zbog ogluhe odgodit će se ako je potrebno da se o okolnostima iz stavka 2. ovoga članka prije toga pribave obavijesti.

Ako iz činjenica navedenih u tužbi ne proizlazi osnovanost tužbenoga zahtjeva, sud će odrediti pripremno ročište i ako na tom ročištu tužitelj ne preinači tužbu, donijet će presudu kojom se tužbeni zahtjev odbija.

Donošenje presude zbog ogluhe može se odgoditi i ako nema dokaza da su tuženiku uredno dostavljeni tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu, a nesumnjivo je da su mu upućeni. U tom slučaju odredit će se rok, koji ne može biti dulji od trideset dana za dostavu u zemlji, odnosno dulji od šest mjeseci za dostavu u inozemstvu, da se izvidi jesu li tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu tuženiku uredno dostavljeni. Ako se u tom roku utvrdi da su ta pismena bila tuženiku uredno dostavljena, donijet će se presuda zbog ogluhe. Protiv rješenja suda kojim odbija prijedlog tužitelja da se donese presuda zbog ogluhe žalba nije dopuštena.

U slučajevima iz stavka 3. i 5. ovoga članka presuda zbog ogluhe može se donijeti i bez saslušanja stranaka.

4. Kako je tuženica koja je tužbu s prilozima uredno zaprimila, nije u ostavljenom roku dala odgovor na tužbu, a ispunjeni su ostali uvjeti iz čl. 331.b Zakona o parničnom postupku (osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi koje nisu u suprotnosti s dokazima koje je sam tužitelj podnio, kao što ne postoje ni općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženika spriječili opravdani razlozi da podnese odgovor na tužbu), sud je donio presudu zbog ogluhe, kojom je u cijelosti prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja.

U Zadru, 12. ožujka 2025.

S u t k i n j a

Melita Lisica

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi pisano, putem ovog suda na nadležni županijski sud, u tri primjerka. Presuda zbog ogluhe ne može se pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. (čl. 353. st. 2. Zakona o parničnom postupku)

DNA:

1. Tužitelju po pun. Zlatku Jurlini odvjetniku u Zadru

2. Tuženici osobno

Nakon pravomoćnosti: Ministarstvo financija – Porezna uprava, Područni ured Zadar