REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pr-16023/2021-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Aleksandri Pomykalo kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja PK iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Gini Brnić, odvjetnici iz Zagreba, protiv tuženika REPUBLIKA HRVATSKA, OIB 52634238587, zastupanog po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu, po punomoćnici BK, zamjenici ODO, radi isplate, nakon održane glavne javne rasprave zaključene 4. veljače 2025., u nazočnosti punomoćnika stranaka, objavljene 12. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj da plati tužitelju na ime bruto razlike plaće za period od 1.6. do 31.1.2017. godine iznos od 362,35 Eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na svaki pojedini iznos počevši od dospijeća pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje od 1.8.2015. do 31.12.2022. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje HNB prema čl. 29. st. 2. i 8. ZOO-a te od 1.1.2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena (Narodne novine 114/22), osim zakonskih zateznih kamata na plaćanje poreza i prireza i to na iznos od:

- 47,44 Eura počevši od 13.7.2016.,

- 47,44 Eura počevši od 11.8.2016,

- 47,44 Eura počevši od 15.9.2016.

- 47,44 Eura počevši od 12.10.2016.,

- 45,55 Eura počevši od 15.11.2016.,

- 47,64 Eura počevši od 12.12.2016.,

- 47,64 Eura počevši od 12.1.2017.,

- 31,76 Eura počevši od 10.2.2017., pa sve do isplate, kao i da naknadi tužitelju troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 325,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama od 12. ožujka 2025. pa do isplate, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je u razdoblju od 1. lipnja do 31. prosinca 2016. bio javni službenik/namještenik zaposlen u Hrvatskom mjeriteljskom institutu. Tuženik tužitelju od lipnja do prosinca 2016. nije isplatio plaću obračunatu po osnovici u visini od 5.415,37 kuna, a što je bio dužan sukladno Sporazumu zaključenom između Vlade RH i sindikata državnih službi od 21. studenog 2006., Dodatku Sporazumu od 21. studenog 2006. sklopljenom 23. ožujka 2009. te Sporazumu o izmjenama i dopunama Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u državnim službama od 23. ožujka 2009., sklopljenom 2. kolovoza 2012.

2. Naime, Sporazumom zaključenim između Vlade RH i sindikata državnih službi od 21. studenog 2006., člankom I. je utvrđeno da su strane Sporazuma suglasne da se osnovica za obračun plaća za državne službenike i namještenike u državnom proračunu za 2007., 2008. i 2009. povećava za najmanje šest posto godišnje, a što je od 1. siječnja 2009. iznosilo 5.415,37 kuna. Istu odredbu sadržavao je Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama, zaključen 23. studenog 2006. između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi.

3. Zbog nastupa recesije, 23. ožujka 2009. Vlada RH i sindikati u državnoj službi sklopili su Dodatak Sporazumu od 21. studenog 2006., koje je točkom II. propisano da su sporazumne strane suglasne da se od 1. travnja 2009. primjenjuje osnovica za izračun plaća za državne službenike i namještenike iz 2008., odnosno u visini od 5.108,84 kuna bruto, a točkom III. je propisano da u trenutku kad službeni pokazatelji ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast realnog BDP-a na međugodišnjoj razini 2 i više posto za dva uzastopna tromjesečja, nakon službene objave, automatski će se početi primjenjivati osnovica za obračun plaća iz siječnja 2009., odnosno u visini 5.415,37 kuna bruto. Istu odredbu o primjeni osnovice iz siječnja 2009. uz ispunjenje uvjeta rasta realnog BDP-a na međugodišnjoj razini 2 i više posto za dva uzastopna tromjesečja, sadržavao je i Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. siječnja 2009.

4. Sporazumom o izmjenama i dopunama Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u državnim službama od 23. ožujka 2009., zaključenim 2. kolovoza 2012. (u nastavku: Sporazum o osnovici u državnim službama od 2. kolovoza 2012.) je člankom I. izmijenjen članak III. Dodatka Sporazumu od 21. studenog 2006., zaključen 23. ožujka 2009., na način da je navedeno da u trenutku kada službeni pokazatelji ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast realnog BDP-a na međugodišnjoj razini 2 i više posto za dva uzastopna tromjesečja, nakon službene objave, osnovica iz siječnja 2009., odnosno u visini 5.415,37 kuna bruto, primijenit će se automatski od prvog siječnja iduće godine.

5. U javnim službama su 26. listopada 2011. između Vlade RH i sindikata javnih službi sklopljene Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009., koje su usvojene i u obliku Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011., prema kojima se ista odredba primjenjuje na način da je RH kao poslodavac bila dužna plaću isplatiti po osnovici uvećanoj za 6%, odnosno 5.415,367 kuna od 1. siječnja 2016. Naime, odredbom članka III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu za javne službe ugovoreno je da će osnovica za obračun plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kuna bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP- a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivat će se iza toga do prve sljedeće promjene prema navedenim Izmjenama i dopunama.

6. Stoga se istovjetna odredba na isti način ima primijeniti i na državne službenike i namještenike s obzirom da Vlada RH svo vrijeme ugovara i primjenjuje identičnu visinu osnovice za obračun plaća u državnim i u javnim službama. Štoviše, Sporazumom o izmjenama i dopunama Sporazuma o osnovici za plaće u državnim službama od 23. prosinca 2016. (Narodne novine, broj: 123/2016), sklopljenim između Vlade RH i sindikata državnih službi, člankom 6. je utvrđeno da su ugovorne strane suglasne ako Vlada sa sindikatima javnih službi ugovori materijalna prava povoljnije od dogovorenih za državne službenike i namještenike, jednako će se primijeniti i na državne službenike i namještenike. Odredbe ovog Sporazuma unesene su u tekst Izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike od 23. prosinca 2016. (Narodne novine, broj: 123/2016).

7. S obzirom na to da je presudom Vrhovnog suda RH broj Rev 1111/2020-2 od 1. prosinca 2020. utvrđeno da osnovica za obračun plaće u javnim službama za cijelu 2016. iznosi 5.415,37 kuna, dok je Vlada RH naprotiv plaću isplaćivala, kako javnim, tako i državnim službenicima, obračunatu po unesenoj osnovici od 5.108,84 kune, toliku osnovicu treba priznati i državnim službenicima s obzirom na iskazanu intenciju Vlade, kao ugovaratelja iz članka 6. Sporazuma od 23. prosinca 2016., da se i na državne službenike primijeni povoljnije pravo koje se ugovori u javnoj službi, odnosno s obzirom na istovjetnost odredbi svih prethodnih odredbi o osnovici iz 2006. i 2009.

8. Slijedom navedenog tuženik tužitelju od lipnja do prosinca 2016. nije isplatio plaću sukladno članku 6. Sporazuma o osnovici za plaće u državnim službama od 23. prosinca 2016. u svezi s člankom III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. i Arbitražnom odlukom od 7. prosinca 2011., prema kojima je tužitelj imao pravo na isplatu plaće obračunate po osnovici uvećanoj za 6% te mu je tako isplaćivao plaću u nižem iznosu od one na koju je imao pravo. Slijedom navedenog, tužitelj za razdoblje od 1. lipnja 2016. do 31. prosinca 2016. potražuje isplatu razlike plaće između plaće obračunate po osnovici 5.415,37 kuna u odnosu na plaću koju je primao po osnovici 5.108,84 kune. Pri tome tužitelj ističe da je sukladno članku XI. stavku 4. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu u javnim službama od 26. listopada 2011. ugovoreno trajanje dodatka Sporazumu i Izmjenama i dopunama Dodatka Sporazumu 5 godina. Zbog pravila o produženoj primjeni kolektivnih ugovora iz članka 199. stavka 1. Zakona o radu (Narodne novine broj: 93/14, 127/17 i 98/19), primjena Dodatka Sporazumu i Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu istekla je 26. siječnja 2017.

9. Vlada RH i sindikati javnih službu su 28. prosinca 2012. usvojili Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011. radi pojašnjenja primjene članka IV. stavka 5. u svezi s člankom VII. stavkom I. Izmjena Dodatka Sporazumu.

10. Sukladno podacima Državnog zavoda za statistiku uvjeti za povećanje osnovice predviđeni odredbom članka III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu u javnim službena od 26. listopada 2011. ispunjeni su krajem 2015., a s početkom primjene od siječnja 2016. i trajali su do 26. siječnja 2017. sukladno Dodatku Sporazumu od 26. listopada 2011. koji se produženo primjenjivao, te ga je kao povoljnije pravo trebalo primijeniti sukladno Sporazumu o osnovici u državnim službama od 23. prosinca 2016. i sukladno praksi Vlade RH prilikom ugovaranja osnovice za obračun plaće državnim i javnim službama kao korisnicima istog proračuna.

11. Dana 27. studenog 2015. DZS je objavio prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2015. u kojoj se navodi kako je BDP realno veći za 2,8% u trećem tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014. Isti statistički pokazatelji potvrđeni su i procjenom DZS-a od 4. prosinca 2015.

12. Budući da aritmetička sredina gore navedene dvije stope realnog rasta BDP-a iznosi upravo 2% (1,2% + 2,8% podijeljeno s 2), to je krajem studenog 2015. ispunjen uvjet iz članka III. Izmjena i dopuna Dodataka Sporazumu, jer su u tom mjesecu objavljeni relevantni podaci DZS-a. Pošto je odredbom članka VII. C. stavka 3. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu ugovoreno da ako se nešto isplaćuje ili povećava "za mjesec", to znači da se u prvom sljedećem mjesecu vrši ta primjena, isplata odnosno povišica, onda se osnovica za plaću u prosincu 2015. povećala na iznos od 5.415,37 kn.

13. BDP je sukladno podacima DZS-a nastavo rast te je 4. ožujka 2016. objavljena procjena tromjesečnog BDP-a za četvrto tromjesečje 2015. u kojoj se navodi da je BDP realno veći 1,9% u odnosu na isto tromjesečje 2014. Dana 20. listopada 2016. DZS je objavio Priopćenje za javnost u povodu objave usklađenih tromjesečnih podataka BDP-a od prvog tromjesečja 2014. do drugog tromjesečja 2016. prema BDP za 2014. Iz revidiranih podataka proizlazi da bi, bez zaokruživanja, kvartalna stopa rasta BDP-a za 2. kvartal 2015. iznosila 1,24561%, dok bi za 3. kvartal iznosila 2,78247%. Stoga revidirani podaci DZS- a jasno pokazuju da su uvjeti za povećanje osnovice iz članka III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu ispunjeni krajem studenog 2015.

14. Člankom 9. stavkom 3. Zakona o radu (Narodne novine, broj: 93/14, 127/17, 98/19) je propisano da ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno.

15. Slijedom svega navedenog, u konkretnom slučaju se na tužitelja treba primijeniti članak III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu u javnim službama od 26. listopada 2011. u svezi čl. 6. Sporazuma od 23. prosinca 2016., kao povoljnije pravo temeljem kojeg tužitelju pripada razlika plaće za utuženo razdoblje koja se zasniva na činjenici da su javne službe pitanje osnovice za plaću u utuženom razdoblju ugovorile na povoljniji način od državnih službi. To tim više što je poslodavac i državnih i javnih službi Vlada RH i njihove se plaće jednako financiraju iz državnog proračuna pa nije uvjerljivo da je Vlada RH imala namjeru različito ugovoriti materijalna prava, konkretno osnovicu za plaću, za zaposlene u državnim službama u odnosu na one zaposlene u javnim službama jer bi time državni službenici bili dovedeni u nepovoljniji položaj od javnih službenika u jednakoj pravnoj situaciji, dakle u situaciji u kojoj se osnovica uređuje kolektivnim ugovorom i u kojoj se plaća svima isplaćuje iz državnog proračuna. Smatramo da takav stav jasno proizlazi i iz navedenog članka 6. Sporazuma na koji se tužitelj poziva.

16. Budući je tuženik od lipnja 2016. nadalje plaću tužitelju obračunavao po osnovici od 5.108,84 kuna, umjesto sukladno Izmjenama i dopunama Dodatka Sporazumu u javnim službama od 26. listopada 2011. po osnovici od 5.415,37 kuna, ostao je dužan tužitelju razliku u plaći za sve plaće od lipnja do prosinca 2016., uvećano za zakonsku zateznu kamatu za svaki mjesečni iznos neisplaćene razlike plaće koja razlika će se točno urediti kada tuženik dostavi obračun neisplaćene razlike plaće ili kada se ona utvrdi knjigovodstveno- financijskim vještačenjem.

17. Tužitelj je podneskom od 14. rujna 2023. uredio tužbeni zahtjev kao u izreci.

18. U odgovoru na tužbu tuženik osporava tužbu te se protivi osnovi i visini tužbenog zahtjeva, navodi se kako je Hrvatski mjeriteljski institut prestao s radom 1. siječnja 2019., kada se isti pripojio Državnom zavodu za mjeriteljstvo u Zagrebu, a čiji osnivač je Republika Hrvatska. Obzirom se tužitelj nije obratio sa zahtjevom za mirno rješenje spora (čl. 186.a ZPP-a), a prije pokretanja parničnog postupka pred sudom, tuženik predlaže da sud odbaci tužbu kao preuranjenu, a podredno ostaje kod odgovora na tužbu od 22. ožujka 2023.

19. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u: Ugovor o radu (strana 6-8, 63-65 spisa), isplatne liste (strana 9-15, 66-77, 97 spisa), Kolektivne ugovore – Sporazum o izmjenama i dopunama Sporazuma (strana 38-40 spisa), Dodatak Sporazumu (strana 42-44 spisa), Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu (strana 45-49 spisa), Izmjene i dopune Dodatka Sporazumnu (strana 50-57 spisa), Izmjene i dopune KU-a za državne službenike i namještenike (strana 58-60 spisa), dokumentaciju u eSpisu (strana 78 spisa).

20. Ocjenjujući rezultate dokaznog postupka prema odredbi čl. 8. ZPP-a sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

21. Među strankama je nesporno da je tužitelj bio zaposlen u Hrvatskom mjeriteljskom institutu, koji se pripojio Državnom zavodu za mjeriteljstvo u Zagrebu 1. siječnja 2019., a koji kao poslodavac predstavlja javnu službu u smislu odredbe članka 2. Zakona o plaćama u javnim službama, kao i visina tužbenog zahtjeva.

22. Među strankama je sporna osnova potraživanja tužitelja.

23. Neosnovan je prigovor tužene da se tužitelj nije obratio tuženoj sa zahtjevom za mirno rješenje spora temeljem odredbe čl. 186.a ZPP-a koji propisuje da osoba koja namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske dužna se prije podnošenja tužbe obratiti sa zahtjevom za mirno rješenje spora državnom odvjetništvu koje je stvarno i mjesno nadležno za zastupanje na sudu pred kojim namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske, osim u slučajevima u kojima je posebnim propisima određen rok za podnošenje tužbe. Zahtjev za mirno rješenje spora mora sadržavati sve ono što mora sadržavati tužba.

24. Naime, ovdje se radi o radnom sporu, o postupku ostvarivanja prava iz radnog odnosa na koji se ne primjenjuju odredbe čl. 133. ZR pa se radi o iznimci propisanoj odredbom čl. 186.a st. 1. ZPP jer je Zakonom o radu određen rok za podnošenje tužbe pa stoga tužitelj nije bio dužan obratiti se nadležnom državnom odvjetništvu u smislu čl. 186.a st. 1. ZPP.

25. Nesporno je da su Vlada RH i sindikati javnih službi zaključili:

- 23. studenoga 2006. Sporazum o osnovici za plaću u javnim službama (u daljnjem tekstu Sporazum), a kojim Sporazumom su ugovorili da se osnovica za izračun plaće u javnim službama povećava za 6% u 2007., 2008. i u 2009.;

- da je 13. svibnja 2009. sklopljen Dodatak Sporazumu kojim je privremeno zamrznuta osnovice za izračun plaće na razini iz 2008. na iznos od 5.108,84 kn, a povećanje osnovice na 5.415,37 kn bruto određen je u trenutku kad službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske ukaže na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja);

- da je 26. listopada 2011. sklopljena IDDS, a kojim izmjenama je promijenjen čl. III Dodatka, te čl. IV, koji su se odnosili na način povrata osnovice i način usklađivanja pariteta, a promijenjen je i čl. VII u kojem su utvrđeni odgovarajući uvjeti nužni za ostvarivanje odredbi Dodatka, odnosno Izmjena i dopuna i to na kako je već navedeno gore, na način da se uskladba odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao, ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativni rast u nekom od razdoblja opisanih u čl. III-V Izmjena i dopuna;

- da su Vlada RH i sindikati 28. prosinca 2012. donijeli Vjerodostojno tumačenje IDDS o osnovici za plaće u javnim službama;.

- da je negativni rast BDP-a prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku trajao neprestano od četvrtog tromjesečja 2011. do trećeg tromjesečja 2014., odnosno 12. tromjesečja uzastopno;

- da je prema Priopćenju za javnost, Državnog zavoda za statistiku, drugom tromjesečju 2015. zabilježen rast BDP-a za 1,2%, u trećem za 2,8%.

26. Prema stavu ovoga suda, u odnosu na Zakon o plaćama u javnim službama, te sporazuma, Dodatka Sporazumu i IDDS, tuženik kao poslodavac u obvezi je obračunati i isplatiti tužitelju za utuženo razdoblje plaću primjenom osnovice u visini od 5.415,37 kn. Naime, uvjeti za primjenu čl. III IDDS-a ispunjeni su povećanjem BDP-a u drugom i trećem tromjesečju 2015., odnosno 27. studenoga 2015., kada je osnovica trebala biti povećana. Takav stav je vidljiv i u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske posl. br. Rev-1111/2020-20 od 1. prosinca 2020. u kojoj se navodi da dan početka primjene uvećane osnovice iz čl. III u javnim službama nije odgođen primjenom odredbe čl. VII st. 1. Izmjena i Dopuna Sporazuma o osnovici plaća u javnim službama od 26. listopada 2011., za tri godine, iako je realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježio negativni rast od listopada 2011. do rujna 2014. (za 12. tromjesečja) i da ispunjenje uvjeta iz čl. III nije preduvjet primjene čl. IV, a ispunjenje uvjeta iz čl. III i IV nije preduvjet primjene čl. V, a čl. VII, na čl. III do V, na sve faze koje se odnose na buduća postupanja u vidu vraćanja osnovice za plaće koja su vrijedila za siječanj 2009., vraćanje pariteta (jednakosti) između plaća u javnim službama i prosječne plaće u privredi koji su bili u 2008., i dogovor o ostvarenju ciljane cijene rada i dinamici njenoga dosezanja (konvergenciji).

27. Visina stope zakonske zatezne kamate dosuđena je prema čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05 i 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22), osim zakonskih zateznih kamata na plaćanje poreza i prireza budući u trenutku donošenja ove odluke isti nisu dospjeli na naplatu, te dospijevaju na naplatu tek isplatom utuženog potraživanja, a temeljem Zakona o porezu na dohodak i Pravilnika o porezu na dohodak.

28. Tužitelju su dosuđeni troškovi koji su bili prijeko potrebni radi vođenja parnice i zastupanja po punomoćniku sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika (Narodne novine 138/2023), a čiji trošak se sastoji od troškova pristup na ročište 13.2.2024. i 4.2.2025.svako po 50 bodova, podneska od 14.6.2023 po 12,5 bodova i podneska od 14.9.2023. po 50 bodova, ukupno 162,5 bodova odnosno 325,00 eura, u preostalom dijelu zahtjeva tužitelj je odbijen kao neosnovan.

29. Tužitelj je temeljem odredbe čl. 15. st. 1. točka 3. Zakona o sudskim pristojbama oslobođen od plaćanja istih.

U Zagrebu 12. ožujka 2025.

Sutkinja:

Aleksandra Pomykalo

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 5 primjeraka, u roku 15 dana od dana uručenja ovjerenog prijepisa presude, sukladno odredbi čl. 335. st. 7., 8. i 9. ZPP-a.

DNA:

1. pun. tužitelja

2. pun. tuženika