Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Stalna služba u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: Gž-250/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Tatjane Kučić kao predsjednice vijeća te Veljka Kučekovića kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Vesne Rep kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ŽRJ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], ŽR [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], ZR, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], FR, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], svi zastupani po punomoćnici Jasni Detelj Marković, odvjetnici iz Zagreba, protiv tuženika HR, OIB: [osobni identifikacijski broj] i MR, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], radi iseljenja, odlučujući o žalbama tužitelja i tuženice HR protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps-95/2022-14 od 4. listopada 2023., na nejavnoj sjednici vijeća održanoj 12. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps-95/2022- 14 od 4. listopada 2023. i predmet se vraća tom sudu na ponovno suđenje.

II. Žalba tuženice HR se odbacuje kao nedopuštena.

III. O troškovima ovog drugostupanjskog postupka će se odlučiti u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud donio je presudu čija izreka glasi:

«Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

“I. Nalaže se tuženicima da predaju u suposjed tužiteljima nekretninu i to jednosobni stan u dvorišnom djelu zgrade, površine 33,48 m2, s kojim vlasništvom su neodvojivo povezani odgovarajući suvlasnički dijelovi nekretnina u A, suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E1), sagrađen na zk čestici broj 4610/1, [adresa], zgrada 18 m2, izgrađeno zemljište 51 m2, dvorište 88 m2, kuća br. ½ 46m2, zgrada mješovite uporabe br. 1, 170 m2, zgrada mješovite uporabe br. 1/1, 74m2, ukupno 447 m2, sve k. o. [katastarska općina], upisano u zk. ul. broj [broj ZK uloška], sve u roku od petnaest dana.

II. Nalaže se tuženicima da nadoknade tužiteljima parnični trošak s pripadajućim kamatama tekućim od dana donošenja presude pa do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, sve u roku od petnaest dana.”»

2. Protiv presude žale se tužitelji i tuženica HR.

2.1. Tužitelji se žale zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. (pročišćeni tekst), 25/13., 89/14., 70/19.; dalje: ZPP) i predlažu da se pobijana presuda preinači, a podredno da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

2.2. Tuženica HR žali se ne navodeći zakonske razloge žalbe. Budući da je tuženica u cijelosti uspjela u ovom postupku jer je tužbeni zahtjev tužitelja odbijen u cijelosti, ona nema pravnog interesa sa podnošenje žalbe (članak 358. stavak 3. ZPP-a) pa je stoga njezina žalba odbačena kao nedopuštena na temelju članka 367. stavak 1. ZPP-a.

3. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

4. Žalba je osnovana.

5. Suprotno žalbenim navodima, pobijana presuda je valjano obrazložena i neproturječna te se može ispitati pa nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. ZPP-a, a niti koja od drugih bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju članka 365. stavak 2. ZPP-a.

6. Tužitelji kao suvlasnici predmetne nekretnine koja predstavlja etažu zgrade sagrađene na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja etaža u naravi predstavlja jednosobni stan u dvorišnom dijelu zgrade, tužbom podnesenom u ovom predmetu traže da se tuženicima naloži da im predmetni stan predaju u suposjed.

6.1. Prvostupanjski sud je utvrdio da iz zemljišnoknjižnog izvatka za predmetni stan proizlazi da se radi o etažnom vlasništvu (E-1) jednosobnog stana u dvorišnom dijelu zgrade, a kao suvlasnici stana su upisani ZR, ŽR, FR, ZRJ, ĐR i DR, svi u 1/8 dijela te ŽRJ u 2/8 dijela.

6.2. Tužbu nisu podnijeli svi suvlasnici već samo ŽRJ, ZRJ, ŽR, ZR i FR, dok DR i ĐR nisu podnijeli tužbu.

6.3. Prvostupanjski sud zaključuje da je u konkretnom slučaju riječ o nedjeljivoj obvezi na predaju stana u kojoj ima više vjerovnika (jer su vjerovnici svi suvlasnici) među kojima nije ni ugovorena ni zakonom određena solidarnost pa u ovom slučaju kao materijalno pravo valja primijeniti odredbe članaka 46. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15; dalje: ZV) i 64. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15) i odbiti tužbeni zahtjev zbog nedostatka aktivne legitimacije da tužitelji zahtijevaju predaju u posjed cijele stvari samo dijelu suvlasnika (koji ukupno imaju 5/8 dijela stana), bez da su dokazali da za to imaju ovlaštenje od ostalih suvlasnika 3/8 dijela stvari. Stoga je pobijanom presudom tužbeni zahtjev tužitelja odbijen.

6.4. Međutim, takav pravni stav prvostupanjskog suda nije osnovan.

6.5. Člankom 46. stavak 2. ZV-a propisano je da svaki suvlasnik ima glede cijele stvari pravo postavljati protiv svakoga one zahtjeve koje može staviti vlasnik stvari, s time da predaju cijele stvari u posjed može od trećega zahtijevati samo prema obveznopravnim pravilima o nedjeljivim obvezama.

6.6. Člankom 64. stavak 2. ZV-a propisano je da kad u nedjeljivoj obvezi ima više vjerovnika među kojima nije ni ugovorena ni zakonom određena solidarnost, jedan vjerovnik može zahtijevati da dužnik ispuni obvezu njemu samo ako je ovlašten od ostalih vjerovnika da primi ispunjenje, a inače svaki vjerovnik može zahtijevati od dužnika da obvezu ispuni svim vjerovnicima zajedno, ili da je položi sudu ili javnom bilježniku.

6.7. Tužitelji u žalbi osnovano ističu da od tuženika ne traže predaju cijele stvari, odnosno stana, u posjed već da traže predaju suposjeda stana. Ukoliko bi takav tužbeni zahtjev bio usvojen, tuženici bi bili dužni tužiteljima predati predmetni stan u suposjed time da nakon toga oni mogu ostati u suposjedu stana pa se stoga ne može smatrati da predmetnim tužbenim zahtjevom tužitelji traže predaju cijele stvari u posjed.

6.8. Kako prvostupanjski sud zbog pogrešnog pravnog stava nije utvrđivao da li tuženici na temelju činjenica koje su u postupku iznijeli imaju u smislu članka 163. ZV- a pravo odbiti predaju suposjeda stana tužiteljima, činjenično stanje za sada nije potpuno utvrđeno pa je zbog tog razloga pobijana presuda ukinuta na temelju članka 370. ZPP-a i predmet je vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje u kojem će prvostupanjski sud utvrditi da li tuženici imaju pravo odbiti predaju suposjeda stana tužiteljima te će donijeti novu odluku o osnovanosti tužbenog zahtjeva.

6.9. Na temelju članka 166. stavak 3. ZPP-a je ostavljeno da se o troškovima postupka u povodu pravnog lijeka odluči u konačnoj odluci.

Koprivnica, 12. ožujka 2025.

Predsjednica vijeća

Tatjana Kučić