Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-9260/2024
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Goranke Ratković, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. Rumital d.o.o. i dr., zbog prekršaja iz čl. 136. st. 3. i dr. Zakona o protuminskom djelovanju („Narodne novine“, broj 110/15., 118/18. i 98/19.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Ravnateljstva civilne zaštite, Sektora za inspekcijske poslove, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Gospiću, Stalne službe u Otočcu od 8. srpnja 2024., broj: Pp-1629/2021-25, u sjednici vijeća održanoj 12. ožujka 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Ravnateljstva civilne zaštite, Sektora za inspekcijske poslove kao neosnovana i potvrđuje se prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Gospiću, Stalne službe u Otočcu od 8. srpnja 2024., broj: Pp-1629/2021-25, na temelju čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), oslobođeni su optužbe okr. Rumital d.o.o. i okr. ZF da bi, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinili prekršaj iz čl. 136. st. 3. Zakona o protuminskom djelovanju te okr. PF da bi, način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 137. st. 1. istog Zakona. Istom presudom, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.
2. Protiv te presude, žalbu je podnio tužitelj, naznačujući da se žali zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i povrede materijalnog prekršajnog prava. Predlaže da se pobijana presuda ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje ili da se preinači na način da se okrivljenici proglase krivima i kazne po zakonu.
3. Žalba nije osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih tužitelj pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.
5. Tužitelj u žalbi ističe da se dokazi za osuđujuću presudu sastoje od vjerodostojne dokumentacije Hrvatskog centra za razminiranje, čiji su djelatnici, sukladno čl. 67. st. 6. Zakona o protuminskom djelovanju, obavili kontrolni pregled i nedvojbeno utvrdili točno mjesto pronalaska sporne mine i dokumentirali koordinate pronalaska koje upućuju da je mina pronađena na površini koju je tvrtka Rumital d.o.o. trebala razminirati od svih MES-a, NUS-a i njihovih dijelova, da dokumentacija Hrvatskog centra za razminiranje nedvojbeno utvrđuje da je sporna mina pronađena na površini za koju su okrivljenici izradili i ovjerili Izjavu o očišćenosti od svih MES-a, NUS-a i njihovih dijelova, a okr. PF izradio i ovjerio Završno izvješće radilišta razminiranja, da Hrvatski centar za razminiranje, nakon obavljenih poslova razminiranja od strane trgovačkih društava, ne obavlja nadzor na 100% površine već sistemom uzorkovanja, jer u protivnom uopće ne bi bilo trgovačkih društava ovlaštenih za obavljanje poslova razminiranja niti tržišnog sustava razminiranja u Republici Hrvatskoj, da je ovlaštenim pravnim osobama na raspolaganju uporaba četiri metode obavljanja poslova razminiranja zbog čega je tvrtka Rumital d.o.o. bila dužna i morala pronaći i ukloniti spornu minu prilikom obavljanja poslova razminiranja na predmetnom radilištu te ističe da su poslovi razminiranja u Republici Hrvatskoj poslovi od nacionalnog i općeg gospodarskog interesa za sigurnost, zaštitu okoliša, zdravlja ljudi i razvoja gospodarstva.
6. Sve prethodno navedene žalbene tvrdnje tužitelja nisu sporne jer nedvojbeno proizlaze iz provedenog dokaznog postupka. Međutim, donošenje osuđujuće presude samo na tim činjenicama, bez uvažavanja ostalih, također nedvojbeno utvrđenih činjenica, a koje idu u korist okrivljenih, značilo bi prekršajnu odgovornost okrivljenih po principu objektivne krivnje, a načelo krivnje, kako je propisano Prekršajnim zakonom, kao i Zakonom o kaznenom postupku, isključuje svaki oblik kažnjavanja koji bi se zasnivao na objektivnoj odgovornosti.
7. Ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud na pravilan način cijenio, kako same za sebe, tako i u međusobnoj povezanosti, činjenice da je predmetna protupješačka mina PMA-3 pronađena cca pola metra od ruba ceste, da se nalazila na površini tla a ne zakopana, da se radi o često korištenoj prometnici koja se dosta uništava prolaskom šumarskih kamiona i koja je u periodu otkada je dana Izjava o očišćenosti od svih MES-a i NUS-a i njihovih dijelova do pronalaska predmetne mine, a to je preko šest godina, bila povremeno nasipavana i uređivana, kao i da je predmetna mina bila okrenuta naopako (u položaju kako se mine ne postavljaju). Sve navedeno, uz uvažavanje činjenice proteka vremena (preko šest godina) te uz uvažavanje činjenica istaknutih u žalbi, i po ocjeni ovog suda, ukazuje da je prvostupanjski sud pravilno i osnovano zaključio da nije s potpunom izvjesnošću, a to je stupanj utvrđenja odlučnih činjenica koji se zahtijeva za osuđujuću presudu, utvrđeno da bi okrivljenici počinili prekršaj za koji se optužuju.
8. Prvostupanjski je sud, u cilju pravilnog i točnog utvrđenja činjenica koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke, dovoljno kritički i savjesno ocijenio provedene dokaze te opravdano primijenio načelo „in dubio pro reo“, jer se odluka o prekršajnoj odgovornosti može temeljiti samo na činjenici koja je nedvojbeno dokazana, o čemu se u konkretnom slučaju ne radi. Analiza dokaznog postupka od strane prvostupanjskog suda temeljena je na čl. 88. Prekršajnog zakona, prvostupanjski sud je provedene dokaze slobodno cijenio, kao što je slobodno cijenio i postojanje svih relevantnih činjenica, pri čemu nije bio ograničen i vezan nikakvim dokaznim pravilima. Upravo je dužnost prvostupanjskog suda da s jednakom pažnjom cijeni i utvrđuje sve činjenice, kako one koje terete okrivljenika, tako i one koje mu idu u korist, a što je u konkretnom slučaju prvostupanjski sud i učinio, kritički analizirajući provedene dokaze. U protivnom – nekritičkim i bezrezervnim prihvaćanjem izvedenih dokaza, ne bi se radilo o zakonitom odlučivanju o prekršajnoj odgovornosti okrivljenih.
9. Stoga je, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.
Zagreb, 12. ožujka 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Koraljka Polak Medaković, v.r.
Goranka Ratković, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Gospiću u 5 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenike i tužitelja.
