Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U SPLITU

    Gudnulićeva 27

    K-1339/2022

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Splitu po sucu pojedincu Stipi Rosi uz sudjelovanje zapisničarke Josipe Klarin, u kaznenom postupku protiv okrivljenika RP zbog kaznenog djela iz članka 117. stavak 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24, dalje: KZ/11), u povodu privatne tužbe ĐP, nakon održane i zaključene javne rasprave 7. ožujka 2025., u prisutnosti okrivljenika, branitelja okrivljenika Antuna Franetovića, odvjetnika u Splitu, privatnog tužitelja, te punomoćnika privatnog tužitelja NP, odvjetnika u [adresa] i Mirka Roguljića, odvjetnika u Kaštelima, dana 12. ožujka 2025. objavio je i

    p r e s u d i o  je

    Okrivljenik: RP, OIB [osobni identifikacijski broj], sin R i Đ, rođen **.**.1999., s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, neoženjen, bez djece, nezaposlen, vanredni student Ekonomskog fakulteta u Splitu, poslovna ekonomija, smjer menadžment, pismen

    k r i v  j e

    I. što je dana 30. rujna 2022. godine oko 13:35 sati u ulici Antuna Gustava Matoša u Splitu, 10 do 15 metara od ulaza na prostor lokalne tržnice, nakon kraće verbalne prepirke s oštećenikom GP, s ciljem da istog tjelesno ozljedi, nasrnuo na njega i u dva navrata ga udario šakom u glavu i to jedan put u lijevu, a drugi put u desnu stranu lica, uslijed čega je oštećeni JP zadobio laceraciju na donjoj usni, koja ozljeda predstavlja tjelesnu ozljedu,

    dakle, drugog tjelesno ozlijedio,

    čime je počinio kazneno djelo protiv života i tijela, kazneno djelo tjelesne ozljede-djelo označeno i kažnjivo po čl. 117. st. 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24, dalje: KZ/11).

    II. Stoga se okrivljeniku RP na temelju članka 117. stavak 1. u svezi čl. 40. i 42. KZ/11 izriče

    NOVČANA KAZNA

    u visini od 100 (sto) dnevnih iznosa, visina dnevnog iznosa utvrđena je u iznosu od 44 eura (četrdesetčetiri eura), pa novčana kazna iznosi 4.400,00 eura (četiritisućečetiristo eura), koji novčanu kaznu je okrivljenik dužan platiti u roku od 60 (šezdeset) dana od pravomoćnosti presude.

    III. Na temelju članka 153. stavak 1. i 158. stavak 2. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 - Odluka i Rješenje USRH, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24 dalje: ZKP/08) upućuje se privatni tužitelj JP, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem na adresi u [adresa], u parnicu, a radi ostvarivanja svog imovinskopravnog zahtjeva.

    IV. Na temelju odredbe članka 148. stavka 1. u svezi sa člankom 145. stavkom 1., 2. točkom 6. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 - Odluka i Rješenje USRH, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24 dalje: ZKP/08) dužan je okrivljenik RP naknaditi troškove kaznenog postupka, paušal u iznosu od 100,00 eura (sto eura), a sve u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude.

    Obrazloženje

    1. Privatni tužitelj JP podigao je dana 11. prosinca 2022. pred ovim sudom privatnu tužbu protiv RP, zbog kaznenog djela protiv života i tijela, kazneno djelo tjelesne ozljede-djelo označeno i kažnjivo po čl. 117. st. 1. Kaznenog zakona.

    1. 1. Dana 21. studenoga 2024. sud punomoćnik privatnog tužitelja je sudu uputio elektronički podnesak u kojem je uredio činjenični opis kaznenog djela koje je predmet ove privatne tužbe na identičan način kako je to naveo na raspravi dana 10. siječnja 2025. i to na način da isti sada glasi: „da je dana 30. rujna 2022. godine oko 13:35 sati u [adresa] N u [adresa], 10 do 15 metara od ulaza na prostor lokalne tržnice, nakon kraće verbalne prepirke s oštećenikom GP, s ciljem da istog tjelesno ozljedi, nasrnuo na njega i u dva navrata ga udario šakom u glavu i to jedan put u lijevu, a drugi put u desnu stranu lica, uslijed čega je oštećeni JP zadobio površinsku ozljedu glave te laceraciju na donjoj usni, koja ozljeda predstavlja tjelesnu ozljedu.“ Pravni opis kaznenog djela stavljenog na teret okrivljeniku ostao je neizmijenjen.

    1. 2. Posebno upitan kakav stav zauzima u odnosu na privatnu tužbu kao i na izmijenjenu privatnu tužbu na raspravi dana 10. siječnja 2025. okrivljenik je iskazao kako se u odnosu privatnu tužbu i izmijenjenu privatnu tužbu ne osjeća krivim.

    2. Sud je u dokaznom postupku ispitao svjedoka oštećenika ĐP, svjedoka BP i vještaka dr. Antonia Alujevića.

    2. 1. Oštećenik JP ispitan na raspravi pred sudom u svom iskazu je naveo: "Predmetnog dana vraćao sam se Matoševom ulicom doma, imao sam dogovor s majkom da ću je kasnije odvesti sa autom, a išao sam pješke doma. Prolazeći gdje je ulaz na pazarić u Matoševoj ulici, taj dio na nogostupu gdje prolaze auti, uočio sam da auto ide na rikverc i da ne usporava i viknuo sam "stani", a on je dalje nastavio a ja sam po drugi put rekao da stane. Kada sam u tom trenutku vidio da vozač ne reagira ja sam se morao "odbiti" od auta svojom rukom kako bih izbjegao da me udari. S obzirom da sam uspio da ne dođe do nikakvog kontakta, a auto je bio terenac, ja sam pitao vozača je li me vidio na što je on rekao da nije. U autu je bio neki stariji muškarac. Odmah nakon toga okrivljenik kojega u ovom trenutku vidim u sudnici, koji je stajao sa strane počeo se derati na mene govoreći mi šta ja tu imam raditi. Na prvi trenutak ja sam pomislio da ta osoba ima veze sa vozačem automobila, nakon što je okrivljenik viknuo na mene onda je i vozač automobila ohrabren takvom reakcijom rekao mi nešto u smislu da ga pustim na miru i nakon toga ja sam se okrenuo i nastavio se udaljavati. Odmah nakon što sam se ja počeo udaljavati okrivljenik se počeo derati i vrijeđati me tako što mi je govorio "aj ća debilu retardirani odavde" i odmah nakon toga on je počeo lagani, korakom se meni približavati. Ja sam se onda okrenuo misleći da mi on još nešto želi reći i kada sam se okrenuo okrivljenik me udario prvi put zatvorenom šakom, a mene je od siline tog udarca "odnijelo" na suprotnu stranu, a uspio sam ostati na nogama i udarac je bio dosta jak. Nakon toga okrivljeni se udaljio nekoliko metara i u roku od nekoliko sekundi se ponovno vraća do mene i ponovno me udara opet šakom u glavu. Naglasio bih da je prvi udarac bio u jednu stranu lica, a drugi u drugu stranu lica, a to znam po tome što me inercija nakon udaraca "odnijela" u drugu stranu svaki put. Nakon drugog udarca nisam pao, a udarac je bio jakog intenziteta, a mislim da je okrivljenom bila namjera da me sruši udarcem na pod. Nakon toga okrivljenik se opet malo udaljava, a ja sam uzeo mobitel i zvao policiju te mi se javila djelatnica u policijskoj postaji i dok sam ja s njom pričao na mobitelu okrivljeni se po treći put vratio i došao do mene i prijetio mi da idem ća odatle, a pitao me i koliko imam godina. Nakon toga se okrivljenik ponovno udaljio sa mjesta događaja i čuo sam kako je dok se udaljavao pričao sa nekim na mobitel komentirajući što se dogodilo u stilu na što je on naletio, "vidi glupana" i slično. Nakon toga u roku od 4-5 minuta došlo je dvoje policajaca. Mogu reći da sam ja isključivo prilikom prvog udarca koji mi je zadao okrivljeni vidio nekog mlađeg momka ali koji se tu nije zadržao već je prošao. U odnosu na trenutak kada mi je okrivljeni zadao drugi udarac ja nisam nikoga vidio da je tu bio prisutan. Nakon ovog događaja došla su dva policijska službenika, a po mom pozivu. S obzirom da se okr. udaljio 15-20 metara ja sam policijske službenike odmah upozorio i rekao im za okrivljenog da je on ta osoba koja me udarila. Nakon toga je okrivljenik odvezen policijskim autom u postaju, a ja sam također sa policajcima otišao u drugom vozilu u policijsku postaju. Cjelokupno ispitivanje u policiji, a mislim pritom i na mene i na okrivljenog trajalo je po mojoj procjeni oko sat do sat ipo. Još bih nadodao kako sam prilikom izlaska iz policijske postaje odmah nazvao oca da dođe po mene, a u tom trenutku je iz postaje izišao i okrivljenik i čuo sam kako nekome opet ponavlja riječ "retardiran". Nakon toga okrivljenik se udaljava te se nakon 4-5 minuta opet vraća, a ja sam to shvatio kao njegovu namjeru da me zastraši. Nakon toga se okrivljenik udaljava i u roku od 4-5 min dolazi moj otac po mene i napuštamo policijsku postaju."

    Na upit punomoćnika privatnog tužitelja oštećeniku je li on na iti jedan način isprovocirao reakciju okrivljenog predmetne prigode, oštećenik izrijekom navodi kako ničim nije isprovocirao okrivljenog.

    Na upit punomoćnika privatnog tužitelja oštećeniku jeste li se predmetne prigode vi obraćali vozaču automobila ili okrivljeniku, oštećenik odgovara da se obraćao vozaču automobila.

    Na upit punomoćnika privatnog tužitelja oštećeniku da li je po vama okrivljenik ikakve veze imao sa ovim događajem između vas i automobila, oštećenik navodi da okrivljenik nije imao nikakve veze s tim i da je bio promatrač dok se nije obratio. Na upit punomoćnika privatnog tužitelja oštećeniku je li policija na licu mjesta legitimirala ikog drugog osim vas i okrivljenika, oštećenik navodi kako policija nije legitimirala nikog drugog, a još bih nadodao da mi je policijska službenica rekla da su pitali je li tko drugi vidio događaj i da se nitko nije javio ili se ne želi miješati. Na upit punomoćnika privatnog tužitelja oštećeniku jeste li odmah nakon ispitivanja u policiji otišli potražiti hitnu medicinsku pomoć, svjedok odgovara da je to odmah učinio.

    Na upit branitelja okrivljenog oštećeniku je li u trenutku kada je okrivljenik "dobacio" oštećeniku nešto u smislu da mu je nešto rekao, bilo svjedoka tog događaja, oštećenik iskazuje da se uopće ne sjeća jer mu je bilo važnije da izbjegne automobil koji se kretao u rikverc prema njemu i da uslijed toga nije obraćao pažnju. Branitelj pita svjedoka oštećenika je li netko bio prisutan u vremenu kada je oštećenik imao komunikaciju sa okrivljenikom, oštećenik navodi da nitko nije bio prisutan.

    Na upit branitelja okrivljenog oštećeniku gdje se točno dogodio verbalni dio komunikacije između njega i okr., oštećenik odgovara da se dogodio na nogostupu na ulazu u pazar u Matoševoj ulici.

    Na upit branitelja okrivljenog oštećeniku gdje se dogodio udarac koji je primio od okrivljenog odnosno na kojoj lokaciji, a svjedok odgovara da se dogodio desetak metara nakon prvotne lokacije gdje se počeo događati ovaj događaj i to iz razloga jer sam ja nakon što sam se izmakao od vozila koje se kretalo u rikverc nastavio se kretati naprijed svojim putem, a nakon toga je okrivljeni došao do mene. Na upit branitelja okrivljenog oštećeniku jeste li se vi tada makli s ulaza u pazar, oštećenik odgovara da se makao sa ulaza u pazar i to desetak metara. Na upit branitelja okrivljenog oštećeniku koliko je bila glasna komunikacija između njega i okrivljenog, oštećenik navodi da je između njega i vozača bio razgovor normalnog tonaliteta, a već prve riječi okrivljenika su bile deranje i vika. Okrivljenik pita oštećenika jesu li policijski službenici primijetili nekakve ozlijede na njegovom licu i to konkretno posjekotine, oštećenik je odgovorio da kada je ušao u automobil sa policijskim službenicima da mu je policijska službenica uočila ozljede na obje strane lica.

    2. 2. Svjedok BP na raspravi pred sudom u svom iskazu je naveo:

    Branitelj okrivljenog pita svjedoka je li zna što se dogodilo predmetnog dana koji se navodi u privatnoj tužbi, svjedok odgovara da zna što se dogodilo, da su on i RP čekali na parkingu goste. Predmetne prigode sam vidio kako neki automobil izlazi iz parkinga na rikverc i onda sam vidio oštećenika kako udara po tom autu rukom u zadnji desni dio stakla, a mislim da je to bilo zbog toga što vozač vozila nije vidio oštećenika kao pješaka dok je išao u rikverc. RP je u tom trenutku nešto dobacio oštećeniku i počeo se derati na njega, a ne sjećam se koje mu je riječi uputio. Nakon toga oštećenik je krenuo na RP na način da mu se išao unijeti u lice, a RP ga je odgurnuo od sebe, a oštećenik nije pao na pod i ja sam bio udaljen od mjesta događaja 20-30 metara. Ja se nisam prijavio policiji kao svjedok jer me nitko nije tražio i jer su mi gosti došli i morao sam ih smjestiti u apartman. Ja te prigode nisam vidio ozljedu na oštećeniku. Još bih napomenuo da sam ja sjedio u automobilu dok se ovaj događaj zbivao i bio sam zaustavljen sa vozilom na udaljenosti od, kao što sam već rekao, 20-30 metara. Nakon što je okrivljenik odgurnuo oštećenika oni su se razišli i ništa drugo nisam vidio odnosno ništa se nije dogodilo. Nisam siguran, ali mislim da je desni prozor na mom vozilu bio otvoren.

    Na upit punomoćnika privatnog tužitelja svjedoku koliko je udaljena rampa koju ste trebali dignuti za goste od ulaza na tržnicu gdje je oštećenik udario rukom, svjedok odgovara da ne zna koliko je točno udaljena ali da misli da je to maksimala 15 metara.

    Na upit punomoćnika privatnog tužitelja svjedoku kako je vozilo u kojem ste vi bili bilo položeno u odnosu na mjesto događaja, svjedok odgovara da se događa ispred njega sa lijeve strane u koso.

    Na upit punomoćnika privatnog tužitelja svjedoku kada ste vidjeli da okrivljenik gura oštećenika, zbog čega niste izišli pomoći okrivljeniku, svjedok odgovara da ne voli ulaziti u fizičke sukobe.

    Na upit punomoćnika privatnog tužitelja svjedoku u kakvom ste odnosu s okrivljenikom, svjedok odgovara da mu je vanjski suradnik i da zajedno prevoze putnike te da su u prijateljskim odnosima.

    Na upit punomoćnika privatnog tužitelja svjedoku jesu li za cijelo vrijeme trajanja sukoba do dolaska policije i oštećenik i okrivljenik bili u vašem vidokrugu, svjedok navodi da je on bio na mjestu događaja u trenutku kad je došla policija ali da je bio na mjestu događaja dok se okrivljenik i oštećenik nisu razišli te nadalje navodi da je bio na mjestu događaja dok policija nije odvela okrivljenog RP i oštećenika, a da se nije prijavio kao svjedok jer je morao smjestiti goste.

    Na upit punomoćnika privatnog tužitelja svjedoku koliko ste bili udaljeni od mjesta gdje su se nalazili policijski službenici svjedok odgovara da ne zna koliko je bio udaljen.

    Na upit punomoćnika privatnog tužitelja svjedoku zbog čega se niste prijavili policijskim službenicima da im kažete što se dogodilo, svjedok odgovara da je morao odvesti goste do hotela.

    Na upit punomoćnika privatnog tužitelja NP svjedoku može li pojasniti svoje navode kad kaže da je vidio da su okrivljenik i oštećenik otišli "svak na svoju stranu", što mu to točno znači, svjedok odgovara da su se razišli svatko na svoju stranu, da je okrivljenik išao lijevo, da je zašao iza zida tržnice, a oštećenik je išao desno prema starom stadionu Hajduka i tada ih ja više nisam imao u vidokrugu, a je li se nešto dogodilo nakon toga ja ne znam.

    Na upit punomoćnika privatnog tužitelja svjedoku jeste li vi vidjeli cijeli događaj koji se dogodio kritične prigode do dolaska policije, svjedok odgovara da smatra da je ono što je on ispričao cijeli događaj i da je policija došla pet minuta nakon toga i bio sam tu kada je policija došla.

    Na upit punomoćnika privatnog tužitelja svjedoku u vremenskom periodu do dolaska policije jeste li vidjeli da se okrivljenik ponovno približava oštećeniku, svjedok navodi da to nije vidio.

    Na upit punomoćnika privatnog tužitelja svjedoku kada se nakon ovog događaja vidio sa okrivljenikom i je li se s njim telefonski čuo, svjedok odgovara da se nisu telefonski čuli, a da su se vidjeli dan, dva, tri nakon toga i ja sam ga pitao zašto je završio na policiji, a okrivljenik mi je rekao da je završio na policiji zbog remećenja javnog reda i mira.

    Na upit branitelja okrivljenika svjedoku gdje je RP bio od opisanog događaja do dolaska policije, svjedok navodi da se odmaknuo lijevo od oštećenika ali ne mogu sa stopostotnom sigurnošću reći jesu li ušli u sukob, ali mislim da su ušli u sukob da bih ja to vidio i čuo.

    Na upit punomoćnika privatnog tužitelja svjedoku jeste li vidjeli da drugi put okrivljenik nasrće na oštećenika, svjedok odgovara da to nije vidio.

    2. 3. Sud je na raspravi ispitao vještaka Antonia Alujevića koji je u svom iskazu naveo: Ja sam za potrebe ovog postupka sačinio pisani nalaz i mišljenje kod kojeg ostajem i danas.

    Na upit punomoćnika privatnog tužitelja vještaku što smatrate kada kažete "tragovi udarca", da li je to crvenilo i to na obje strane lica, vještak odgovara: sudsko medicinski gledano trag je materijalni pokazatelj, preciznije prolazni materijalni pokazatelj nekog događaja koji se nakon kraćeg vremena gubi npr. otisak stopala u pijesku. Liječničko osoblje najčešće tragom smatra crvenilo koje nastaje nakon šamara i slično, a takvo crvenilo nakon određenog vremena, najčešće par sati, prolazi i ne smatra se tjelesnom ozljedom u sudsko-medicinskom smislu. Na upit punomoćnika privatnog tužitelja vještaku da li se to crvenilo može smatrati lakom tjelesnom ozljedom, vještak odgovara: ne, crvenilo je proširenje krvnih žila koje se nakon nekog vremena suze prema tome nije oštećena stijenka, kapilare niti krvne žile, a nije došlo do narušenja tjelesnog integriteta. Iz tog razloga crvenilo nije tjelesna ozljeda u sudsko-medicinskom smislu, ono može biti izraženo na obrazima i u stanju afekta, uzbuđenja i slično.

    Na upit zamjenika branitelja okrivljenika vještaku kako laceracija na usni može nastati, vještak odgovara: Laceracija znači plitki razdor sluznice koji u pravilu nastaje udarcem silom slabog intenziteta i to najčešće kada usnica biva izložena otvorenoj ili zatvorenoj šaki s jedne strane kao čekića, a zuba s druge strane kao nakovnja.

    3. U dokaznom postupku izvršen je uvid i pročitani su sljedeći dokazi:

    Službena zabilješka PU SD, I. PP Split od 30. rujna 2022. dostavljena od strane branitelja okrivljenog te podnesak punomoćnika oštećenika od dana 27. siječnja 2025.

    3. 1. Vezano za službenu zabilješku potrebno je navesti kako sud nije svoju odluku temeljio na njoj ali ne iz razloga što bi ista bila nezakonit dokaz već uslijed činjenice da ista sadrži obavijesni razgovor koji se ne može koristiti u kaznenom postupku.

    4. Stranke nisu imale prijedloga za nadopunu ovako provedenog dokaznog postupka, pa je na kraju dokaznog postupka pročitano uvjerenje iz kaznene evidencije za okrivljenika (list 71 spisa), te je na kraju ispitan okrivljenik.

    5. Okrivljenik u svojoj obrani naveo: "Želio bih iznijeti svoju obranu na način da ne odgovaram na pitanja.

    Toga dana nalazio sam se na pazariću u Matoševoj ulici iz razloga jer je u sklopu pazarića parking za hotel za koji sam ja u to vrijeme radio. Na parkingu smo se nalazili ja i BP koji je bio pozvan u svojstvu svjedoka. U jednom trenutku sa pazarića je izlazio auto, Renault Kadjar, crni džip, vozio ga je stariji čovjek star oko 60 godina. Pošto je bilo oko, ako se ne varam, 13,00 sati na pazariću je bilo dosta ljudi. Čovjek je sa autom Renault Kadjar izlazio sa pazarića i svi ljudi koji su prolazili su stali da taj čovjek prođe s autom osim ĐP. ĐP se nastavio kretati u pravcu u kojem je išao i čovjek je izlazio u rikverc, nije ga vidio i skoro ga je udario sa zadnjim krajem svog automobila ali ga nije udario. ĐP prvo udara šakom u stražnje staklo Renault Kadjara, potom dolazi sa desne strane i udara svom snagom šakom iznad rezervoara automobila, onda dolazi na suvozačev prozor, čovjek ga otvara negdje do pola, na što mu je ĐP počeo prijetiti i psovati mu i da se zacrvenio i "oči izbečio". Taj vozač mu se ispričao i rekao da ga nije vidio, međutim ĐP je i dalje nastavio vrijeđati, napadati i derati se na tog čovjeka. Kako sam ja bio tu u blizini, a bilo je i još ljudi, a nitko od njih nije reagirao, ja sam se obratio GP i rekao mu da prestane napadati čovjeka, da mu nije ništa napravio, na što ĐP pita mene "tko si ti, jebem ti mater, oćeš da sad tebe ovako" i krenuo je od vozila put mene, ja sam mu rekao da se zaustavi, on se nije zaustavio, a nakon što mi je "ušao u prostor" ja sam ga odgurnuo sa obje ruke, a nikakav udarac nije bio, a niti je on pao, na što sam mu rekao da ide ća, a ja sam ostao tu jer sam čekao goste. ĐP se udaljio 10-15 metara od mene i nazvao policiju, ja sam ostao tu da objasnim policiji što se dogodilo. Nekoliko trenutaka iza gostiju došla je policija, BP je odveo goste u hotel, a ja i JP smo išli u policijsku postaju kraj Jokera u odvojenim autima. Tamo smo oboje dali izjavu i ja sam zapamtio tablice automobila Renault Kadjar i zamolio sam policiju da nazove čovjeka i kaže što se dogodilo jer je ĐP pričao jednu priču, a ja drugu. Policija je okarakterizirala da tu nema nekih ozbiljnijih elemenata prekršaja ili kaznenog djela i nisu zvali čovjeka iako sam ja dao tablicu i molio da to naprave te smo ja i ĐP dobili prekršajnu prijavu za remećenje javnog reda i mira. Nakon toga je najprije pustilo ĐP, a nakon toga je pustilo mene, a kada sam izlazio ĐP je pričao na telefon i rekao mi "platit ćeš ti meni za ovo, vidit ćemo se mi na sudu, moj otac je odvjetnik". Ja sam to izignorirao i udaljio se u svom smjeru. ĐP i ja smo dobili poziv na prekršajni sud na koji se ĐP nije odazvao, a ja jesam, a sutkinja je rekla da će to odbaciti ako se on ne pojavi, a sutkinja se zove

    PP, ako se ne varam."

    6. Sud je najprije odvojio činjenice koje smatra dokazanim od onih koje smatra da nisu bile dokazane uslijed čega je trebalo i izvoditi dokaze.

    7. Sud smatra neprijeporno utvrđenim mjesto i vrijeme događaja kao i sudionike samog događaja odnosno da se događaj zbio dana 30. rujna 2022. godine oko 13:35 sati u [adresa] N u [adresa], 10 do 15 metara od ulaza na prostor lokalne tržnice i da su se tu nalazili okrivljenik RP i oštećenik JP. Sud smatra ovo neprijeporno dokazanim s obzirom da to ne spori ni okrivljenik a niti oštećenik.

    7. 1. Također sud smatra neprijeporno utvrđenim da je oštećenik JP zadobio laceraciju na donjoj usni, koja ozljeda predstavlja tjelesnu ozljedu. Prethodno navedeno je utvrđeno temeljem uvida u nalaz hitnog prijema KBC-a Split koji je datiran sa istim danom kada se događaj zbio, a također je i stalni sudski vještak u svom pisanom nalazu kao i prilikom iskaza pred sudom ustvrdio da je oštećenik JP zadobio razderotinu donje usnice usta što predstavlja (laku) tjelesnu ozljedu koja je, u konkretnom slučaju, nastala udarcem šakom silom srednje jakog intenziteta. Također je na ročištu vještak iskazao da laceracija znači plitki razdor sluznice koji u pravilu nastaje udarcem silom slabog intenziteta i to najčešće kada usnica biva izložena otvorenoj ili zatvorenoj šaki s jedne strane kao čekića, a zuba s druge strane kao nakovnja.

    7. 2. Isto tako sud smatra dokazanim da je predmetne prigode došlo do kraće verbalne prepirke okrivljenog s oštećenikom GP (ovu okolnost potvrđuju stranke u postupku, okrivljenik i oštećenik, a također je i svjedok BP potvrdio verbalnu komunikaciju, čak je štoviše, svjedok potvrdio navode oštećenika da se RP derao na oštećenika, međutim rekavši da nije čuo riječi koje mu je uputio, a što definitivno potvrđuje da je došlo do verbalne komunikacije).

    8. Kao sporna činjenica se nameće i to je li okrivljeni s ciljem da oštećenog tjelesno ozlijedi istog udario. Sud smatra da ukoliko osoba udara drugu osobu šakom u lice i to dva puta, da svakako je svjesna implikacije koju takvi udarci mogu ostaviti na zdravlje oštećenog uslijed čega ovaj sud drži neprijepornim da je okrivljenik udario oštećenika s ciljem da tjelesno ozlijedi oštećenog.

    8. 1. Kao sporna činjenica, a s obzirom da se okrivljenik očitovao da nije kriv po privatnoj tužbi, proizlazi okolnost je li nakon kraće verbalne prepirke s oštećenikom GP, s ciljem da istog tjelesno ozljedi, okrivljenik nasrnuo na njega i u dva navrata ga udario šakom u glavu i to jedan put u lijevu, a drugi put u desnu stranu lica, uslijed čega je oštećeni JP zadobio laceraciju na donjoj usni, koja ozljeda predstavlja tjelesnu ozljedu. Točnije rečeno, kao sporna javlja se činjenica je li tjelesna ozljeda koju je zadobio oštećenik JP u uzročno- posljedičnoj vezi sa udarcima koje bi zadao okrivljenik RP.

    8. 2. Sud je, a radi utvrđivanja ove okolnosti, izveo dokaz saslušanjem svjedoka oštećenika ĐP kao i svjedoka BP.

    8. 3. Sud je u potpunosti poklonio vjeru navodima oštećenika ĐP s obzirom da je isti bio izrazito uvjerljiv i decidiran prilikom svog iskazivanja, a isto tako je i iscrpno i detaljno opisao cijeli događaj uslijed čega kod ovog suda nije ostavio sumnju u vjerodostojnost i istinitost svog iskaza. Potrebno je navesti i to kako je uvjerenje suda u istinitost njegovog iskaza još prisnaženo i liječničkom dokumentacijom koja datira upravo od tog dana pa uslijed toga i uslijed činjenice da je vještak objasnio mehanizam nastanka ozljede odnosno naveo da ozljeda u pravilu nastaje udarcem silom slabog intenziteta i to najčešće kada usnica biva izložena otvorenoj ili zatvorenoj šaki s jedne strane kao čekića, a zuba s druge strane kao nakovnja. Naime, razvidno je da se mišljenje vještaka o mehanizmu nastanka ozljede u potpunosti poklapa sa navodima oštećenika o načinu na koji je dobio ozljedu odnosno da je zadobio udarcem šakom u glavu. Rezimirajući sve prethodno navedeno u vezi iskaza oštećenika, a to je, kao što je već prethodno navedeno, njegova uvjerljivost prilikom iskazivanja, detaljan opis događaja, koincidiranje detektiranih ozljeda i predmetnog događaja, potvrđivanje vještaka vezano za mehanizam načina nastanka ozljede sud je u potpunosti poklonio vjeru navodima oštećenog.

    8. 4. Sud nije poklonio vjeru navodima svjedoka BP uslijed činjenice da je isti prilikom iskazivanja bio izrazito nesiguran i neuvjerljiv. Daljnji razlozi zašto sud smatra njegov iskaz nevjerodostojnim je i činjenica da je naveo kako je sa okrivljenikom u prijateljskim i poslovnim odnosima, a što je svakako utjecalo po mišljenju ovog suda na objektivnost njegovog iskaza. Isto tako njegov navod da je događaj pratio sa 20-30 metara također dovodi u dvojbu njegovu vjerodostojnost i mogućnost uočavanja svakog detalja. Isto tako je dvojben iskaz ovog svjedoka kad kaže da događaj nije vidio od onog dijela kad su okrivljeni i oštećenik krenuli svaki na svoju stranu pa do dolaska policije i kada ustvrđuje da je nešto bilo da bi on to vidio, tako da i u tom dijelu sud smatra njegov iskaz paušalnim, nepreciznim i nedostatnim za utvrđivanje pravog činjeničnog stanja.

    8. 5. Sud nije poklonio vjeru navodima okrivljenika koji je u svojoj obrani reducirao svoj kontakt sa okrivljenim na to da bi on samo odgurnuo oštećenika. Naime, okrivljenik je po mišljenju ovog suda bio neuvjerljiv prilikom iskazivanja i sud je dojma da je svoju obranu dao isključivo u cilju izbjegavanja kaznenopravne odgovornosti. Potrebno je također navesti i to da okolnost kako tijekom postupka nije izveden dokaz saslušanjem nekih drugih svjedoka, nikako ne znači da se predmetni događaj nije zbio. Naime, vidljivo je iz primjera svjedoka BP koji iskazuje kako je prijatelj okrivljenika, kako niti on nije ostao odnosno prijavio se policiji da svjedoči u ovom postupku pa je onda sasvim realno i razumljivo da oštećenik u trenucima kad je bio napadnut nije mogao tražiti i zaustavljati ljude da svjedoče o predmetnom događaju ili da netko od svjedoka ostaje na mjestu događaja i čeka policiju.

    9. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, sud je cijenio sve izvedene dokaze, i to kako svaki dokaz pojedinačno, u svezi s ostalim dokazima, te iste u svezi s iskazom okrivljenika, na temelju takve ocjene dokaza, te iskaza okrivljenika, ovaj sud smatra nedvojbeno utvrđenim da je okrivljenik inkriminirane prigode i na način opisan u izreci ove presude počinio kazneno djelo protiv života i tijela, kazneno djelo tjelesne ozljede-djelo označeno i kažnjivo po čl. 117. st. 1. KZ/11.

    10. Ukratko rečeno, sud smatra kako je neprijeporno utvrđeno da je okrivljenik RP udario šakom u glavu ĐP dva puta i da mu je nanio lakšu tjelesnu ozljedu i da je to učinio sa namjerom nanošenja tjelesne ozljede oštećeniku, a sve iz razloga kako je već prethodno obrazloženo. Isto tako je nedvojbeno utvrđena uzročno-posljedična veza između ozljede koju je zadobio oštećenik i načina na koji je tu ozljedu zadobio, a sve sukladno mišljenju stalnog sudskog vještaka sudske medicine i patološke anatomije.

    11. Sud nije okrivljenom stavio na teret da bi uslijed udaraca koje mu je zadao okrivljeni RP oštećeni JP zadobio površinsku ozljedu glave uslijed činjenice da sudski vještak to nije utvrdio niti u svom pisanom vještvu, a niti prilikm iskazivanja pred sudom. Međutim, potrebno je navesti da ova okolnost ne utječe na opstojnost ovog kaznenog djela, a niti na njegovu pravnu kvalifikaciju već je isključivo u pitanju reduciranje kriminalne količine.

    12. U odnosu na oblik krivnje sud je utvrdio da je okrivljenik kritične prigode postupao s izravnom namjerom. Naime, okrivljenik je svjestan protupravnosti svog čina, svjestan je da udarajući šakom u glavu privatnog tužitelja istog može tjelesno ozlijediti odnosno to želi. Svjestan nedopuštenosti ovakve radnje, okrivljenik je kazneno djelo počinio upravo s ciljem da nastupi posljedica, tj. da privatnog tužitelja tjelesno ozlijedi. Sud smatra da je okrivljenik takvo postupanje htio i poduzeo.

    13. Tijekom postupka ubrojivost okrivljenika nije bila sporna.

    14. Slijedom svega naprijed navedenog, sud okrivljenika RP smatra krivim za počinjeno kazneno djelo.

    15. Odlučujući o vrsti i visini kaznene sankcije koju je potrebno izreći okrivljeniku, sud je uzeo u obzir sve one okolnosti koje su od značaja za donošenje ove odluke, a koje su tijekom postupka utvrđene. Kao olakotne okolnosti, sud je cijenio da je okrivljenik neosuđivana osoba, dok nije pronašao otegotnih okolnosti na strani okrivljenika.

    16. Kod odmjeravanja vrste i visine sankcije, osim gore navedenog sud je imalo u vidu i zapriječenu kaznu za ovo kazneno djelo i to kaznu zatvora do jedne godine. Isto tako odredbom čl. 40. st. 4. KZ/11 propisano je da sud može izreći novčanu kaznu kada je za kazneno djelo propisana kazna zatvora do tri godine. Uslijed činjenice da je za ovo kazneno djelo zaprijećena kazna zatvora do jedne godine zakonski je ispunjen uvjet da bi sud mogao izreći blažu vrstu sankcije odnosno novčanu kaznu. Sud smatra da s obzirom na osobne karakteristike okrivljenika (prvenstveno prijašnju nekažnjavanosti i nevelika kriminalna količina) kao adekvatna sankcija u ovom konkretnom slučaju bila bi upravo novčana kazna. Sud je smatrao primjerenim izreći okrivljeniku novčanu kaznu u visini sto dnevnih iznosa. Visina dnevnog iznosa utvrđena je na temelju odluke Su-IV-100/224-12 od 31. prosinca 2024. Vrhovnog suda RH kojom je utvrđena prosječna dnevna plaća u RH u iznosu od 44 eura, a što se ima smatrati prosječnim dnevnim dohotkom ukupno zaposlenih u RH., te je utvrđeno da će se sukladno članku 51. stavak 4. KZ/11. na temelju utvrđenog iznosa izricati novčane kazne od 1. siječnja 2025. do 31. ožujka 2025. Naime, u odnosu na svoje imovno stanje okrivljenik je kazao da je nezaposlen ne navodeći kakvo je njegovo imovno stanje, pa je na gore navedeni način kao jedan dnevni iznos uzeta utvrđena prosječna dnevna plaća u RH u iznosu od 44 eura. Stoga novčana kazna okrivljeniku iznosi 4.400,00 eura. Izricanjem ovakve kazne, sud drži da će se izvršiti pozitivan utjecaj na okrivljenika da se ubuduće suzdrži od činjenja ovakvih ili sličnih kaznenih djela, te će se ostvariti ciljeve kako generalne tako i specijalne prevencije. Također je potrebno navesti kako je sud okrivljenom izrekao novčanu kaznu bliže donjem minimumu nego maksimumu novčane kazne koju mu je bilo moguće izreći za ovo kazneno djelo.

    17. Na temelju članka 153. stavak 1. i 158. stavak 2. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 - Odluka i Rješenje USRH, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24 dalje: ZKP/08) sud je uputio privatnog tužitelja ĐP, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem na adresi u [adresa], u parnicu, a radi ostvarivanja svog imovinskopravnog zahtjeva. Naime, sud smatra da bi utvrđivanje imovinskopravnog zahtjeva znatno odugovlačilo ovaj kazneni postupak.

    18. Na temelju odredbe članka 148. stavka 1. u svezi sa člankom 145. stavkom 1., 2. točkom 6. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 - Odluka i Rješenje USRH, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24 dalje: ZKP/08) sud je obvezao okrivljenika RP naknaditi troškove kaznenog postupka, paušal u iznosu od 100,00 eura (sto eura), a sve u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude.

    Splitu, 12. ožujka 2025.

    Sudac

    Stipe Roso

    UPUTA O PRAVU NA ŽALBU: Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjerka za sud i protivnu stranu. O žalbi odlučuje Županijski sud.

    DNA:

    - okrivljeniku

    - branitelju okrivljenika

    - privatnom tužitelju

    - opunomoćeniku privatnog tužitelja

    - spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.