Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-860/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, po sucu tog suda Tomislavu Aralici, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice NT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Andri Dubokoviću, odvjetniku iz Jelse, protiv tuženika ĐT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Ani Ivanović, odvjetnici iz OD Lozo & Partneri d.o.o. iz Zagreba, radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu, poslovni broj Psp-157/2022 od 15. siječnja 2025., dana 12. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba tužiteljice i ukida rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu, poslovni broj Psp-157/2022 od 15. siječnja 2025. te se predmet vraća istom sudu na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Rješenjem Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu, poslovni broj Psp-157/2022 od 15. siječnja 2025. odlučeno je:

“I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Utvrđuje se da je tuženik neutvrđenog dana u vremenskom razdoblju između 07.10.2014 do 15.06.2015. samovlasno smetao tužitelja u posljednjem mirnom suposjedu istočnog dijela nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] radi nesmetanog prava prolaza na način da je promijenio bravu na vratima od glavnog ulaza u dvorište na istočnom dijelu naprijed navedene nekretnine, te je time onemogućio tužitelju nesmetani prolaz do zapadnog dijela dvorišta i dvojnog objekta, a za što je tužitelj saznao 15.06.2015.

2. Nalaže se tuženiku da uspostavi prijašnje posjedovno stanje kakvo je bilo prije vremena počinjenja smetanja posjeda tužitelja na način da mu se nalaže da u roku od 24 sata preda ključeve od glavnog ulaza u dvorište na istočnom dijelu č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te mu se zabranjuje počiniti ovakvo ili slično smetanje posjeda tužitelja ubuduće.“

II. Predložena privremena mjera se smatra povučenom.

III. Nalaže se tužiteljici da tuženiku naknadi parnični trošak u iznosu od 500,00 EUR-a (petstoeura), u roku od 8 dana od pravomoćnosti ovog rješenja."

2. Protiv navedenog rješenja žali se tužiteljica zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. toč. 1. do 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP), te predlaže pobijano rješenje preinačiti sukladno žalbenim navodima odnosno podredno ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno raspravljanje uz naknadu parničnog troška uvećanog za sastav žalbe.

3. Tuženik je dostavio pismeni odgovor na žalbu u kojem osporava žalbene razloge tužiteljcie.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet ovog postupka jest zahtjev tužiteljice za smetanjem posjeda nečega što ona naziva u tužbi i tužbenom zahtjevu: "smetao tužitelja u posljednjem mirnom suposjedu istočnog dijela nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] radi nesmetanog prava prolaza". O takvom zahtjevu je sud prvog stupnja i odlučio.

6. Sud prvog stupnja smatra da tužiteljica u ovom postupku nije dokazala svoj posljednji mirni suposjed na istočnom dijelu dvorišta (kao ni posljednji mirni posjed željeznih vrata na istočnom ulazu), jer je fizička dioba u naravi izvršena između prednika stranaka prije 2000. godine, kada je dvojna kuća već bila izgrađena a okućnica sa južne strane ograđena kamenim zidom, u okviru kojega su postavljena dvoja vrata.

7. Sud prvog stupnja također navodi kako nije sporno da je GT (prednik tužiteljice) odmah po dolasku u Zavalu (15.06.2015.) ili nešto kasnije, ali svakako prije podnošenja tužbe (30.06.2015.) prepilio bravu na vratima, čime je izgubio pravo na sudsku zaštitu, pa budući se poslužio dopuštenom samopomoći i vratio oduzeti suposjed (vrata ili istočnog dvorišta), valjalo je tužbeni zahtjev odbiti, kao pod I/ izreke.

8. Također prvostupanjski sudu navodi u obrazloženju kako nije normalno smatrati da GT ima pravo promijeniti bravu na podrumu kada mu tuženik nije predao svoj ključ, da ima pravo napraviti prokop iz svoje garaže preko makar i malog dijela istočnog dvorišta do svoga zapadnog, pravo zatvoriti ulaz sa zapadne strane jer mu ne odgovara ulica sa stepenicama ili zapadni susjed, kao i da GT ima pravo prepiliti ne jednom, već 4 puta, brave koje kupuje i postavlja tuženik, dok tuženik to nema.

9. Također ističe kako je utvrđeno kako se posjed tužitelja u odnosu na istočno dvorište i istočna vrata nije nikada umirio, pa tužiteljica protiv tuženika ne bi imala ni pravo na traženu zaštitu, odnosno, da nema samopomoći, valjalo bi njezin tužbeni zahtjev također odbiti.

10. Međutim, odluka ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka odluke proturječi sama sebi i razlozima presude, dijelom odluka nema uopće razloga, dijelom u njoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, ili su ti razlozi nejasni ili proturječni, a o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava, čime je ostvaren bitna povreda parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.

11. Ponajprije, iz osporenog rješenja nije jasno čega je to tužiteljica u posjedu: nekretnine kao stvari ili prava stvarne služnosti. To nije jasno iz izreke odluke gdje se spominje "posljednji mirni suposjed istočnog dijela nekretnine" ali i "pravo prolaza". U obrazloženju se na jednom mjestu spominje "posjed istočnog dvorišta i istočnih vrata", a na drugom "suposjed na istočnom dijelu dvorišta". U obrazloženju sud prvog stupnja navodi kako ne prihvaća ocjenu da se tužitelj nalazi u "posjedu prava stvarne služnosti preko istočnog dijela dvorišta" iz ranije pokrenutog predmeta suda prvog stupnja poslovni broj Psp-197/15, ali u izreci odluke zadržava pojam "nesmetanog prava prolaza".

12. Tužiteljica se žali i na točku II. izreke osporene odluke gdje je odlučeno kako se predložena privremena mjera smatra povučenom. Žaliteljica tvrdi kako ona nikad nije povukla prijedlog za izdavanje privremene mjere pa predlaže da sud odluči o tom prijedlogu. U podnesku od 2. prosinca 2024. ona je samo precizirala tužbeni zahtjev ali nije povukla prijedlog za izdavanje privremene mjere.

13. Prema mišljenju ovog višeg suda iz stilizacije podneska tužiteljice od 2. prosinca 2024. (listovi 95-96 spisa) zaista ne proizlazi pouzdan zaključak kako je povukla prijedlog za izdavanjem privremene mjere podnesen još uz tužbu od 30. lipnja 2015.

14. Zbog svega rečenog valjalo je po čl. 380. toč. 3. ZPP, u svezi s čl. 381. i 369. st. 1. ZPP, uvažiti žalbu i ukinuti osporeno rješenje u cijelosti te predmet vratiti na ponovan postupak.

15. U ponovljenom postupku sud će prvog stupnja najprije pozvati tužitelja da ispravi svoju tužbu po čl. 109. ZPP na način da jasno navede zaštitu kakvog posjeda traži od suda: posjeda stvari, i koje, ili zaštitu posjeda prava stvarne služnosti, i koje. Potom će, ako se za to steknu uvjeti, nastaviti s ročištem za glavnu raspravu i izvesti dokaze koje stranke predlažu na bitne okolnosti, potom će ocijeniti te dokaze, utvrditi bitne činjenice i na njih primijeniti materijalno pravo te donijeti novu zakonitu odluku, a odlučit će i o predloženoj privremenoj mjeri.

16. Kako ishod ovog postupka još nije izvjestan, valjalo je po čl. 166. st. 3. ZPP ukinuti i odluku o troškovima postupka, a o njima će se odlučiti u konačnoj odluci.

U Zagrebu 12. ožujka 2025.

Sudac:

Tomislav Aralica