Republika Hrvatska

Općinski sud u Gospiću

Trg Alojzija Stepinca 3

53000 Gospić

Poslovni broj Pn-13/2021-51

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Gospiću, po sutkinji Mirjani Kosanović, na prijedlog višeg sudskog savjetnika Jurice Bakmaza, u parničnom postupku tužitelja Croatia osiguranje d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici iz OD Leko i partneri, Zagreb, Domagojeva 18, protiv tuženice ŠK [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Tihomir Vojvodić, odvjetnik u Gospiću, Kaniška 15, radi regresa, nakon održane glavne javne rasprave 26. veljače 2025. u prisutnosti zamjeničke punomoćnice tužitelja odvjetnice Gordane Peraković-Turković i punomoćnika tuženice, 12. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženici ŠK da tužitelju Croatia osiguranje d.d. Zagreb isplati iznos od 2.723,27 eura (slovima: dvijtisućesedamstodvadesettrieurai dvadesetsedamcenta) uvećan za zakonske zatezne kamate koje teku od 3. ožujka 2020. do isplate, a koje se izračunavaju od 3. ožujka 2020. do 31. prosinca 2022., za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023., za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope (referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. U preostalom utuženom dijelu od 2.723,28 eura uvećanih za zakonske zatezne kamate koje teku od 3. ožujka 2020. do isplate se tužbeni zahtjev odbija.

III. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 30. ožujka 2021. podnio tužbu protiv tuženice u kojoj potražuje isplatu iznosa od 41.037,00 kuna (5.446,55 eura pretvoreno po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 u današnju valutu) uvećanog za zakonske zatezne kamate koje teku od 3. ožujka 2020. do isplate. U tužbi navodi da je 3. veljače 2020. oko 18,20 sati na kolniku državne [adresa] kod [adresa] na 2 km + 845 metara došlo do naleta osobnog automobila reg. ozn. [registarska oznaka] kojim je upravljao TK na domaću životinju – govedo koja je istrčala na kolnik bez nadzora vlasnika – tuženice. Na vozilu u vlasništvo obrta [obrt] AR-El Totića Miruna nastala je materijalna šteta. Policijska postaja Pazin izdala je tuženici obavezni prekršajni nalog zbog počinjenja prekršaja iz čl. 119. st. 1 ZSPC. Vlasnik oštećenog vozila obrt [obrt] vl. TK podnio je tužitelju zahtjev za naknadu štete po svojoj polici osiguranja br. [broj police osiguranja], slijedom čega mu je tužitelj isplatio iznos od 41.037,00 kn na ime totalne štete dana 2. ožujka 2020. Isplatom štete tužitelj je temeljem čl. 1109. ZOO-a stekao pravo regresa prema tuženici. Domaća životinja- govedo na koje je naletio osiguranik tužitelja tuženica je ostavila bez nadzora što je predstavljalo povećanu opasnost za okolinu pa postoji njezina odgovornost za štetu i isplatu, jer je životinja koja se kreće cestom predstavlja opasnu stvar, a za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik. Tužitelj je pozvao tuženicu da mirnim putem naknade prouzročenu štetu što on nije učinio.

2. Tuženica je u odgovoru na tužbu (list 44 i 45 spisa) u cijelosti porekla činjenični navod o nastanku štetnog događaja. Činjenični opis štetnog događaja je nejasan i nepotpun jer u istome se navodi kako je domaća životinja govedo istrčalo na kolnik bez nadzora vlasnika te da je nakon toga na predmetnom vozilu nastala materijalna šteta. Iz ovog opisa događaja se ne može zaključiti da li je vozilo udarilo u kravu, da li je vozilo izbjegavajući kravu na drugi način doživjelo oštećenja ili je pak oštećenje nastalo iz drugog izvora koje nije u vezi s govedom koje je u vlasništvu tužene. Nakon što se dogodio štetni događaj tužena je obišla svoja goveda i nije primijetila ama baš nikakve ozljede na njima. Točno da je dolaskom policije tužena bila iznenađena sa samim događajem, a kako su joj prethodnu večer nestala goveda odnosno nije ih vidjela u „čobanici“ pretpostavila je da su probile ogradu točnije da su potrgale žicu i da se radi o njenim životinjama. Međutim, uvidom i obilaskom stada niti jedno govedo nije bilo ozlijeđeno, a obzirom na predočenu štetu odnosno oštećenja na automobilu tužena ističe da njezina goveda nisu u uzročno posljedičnoj vezi s nastalom štetom. Tužena se ne smatra obveznom isplatiti osiguravatelja isplaćeni iznos naknade štete jer smatra da je nepotpuno utvrđena odgovornost tuženika na štetni događaj. Neosnovani su navodi tužitelja da je tužena ostavila bez nadzora domaću životinju-govedo jer nije sa sigurnošću utvrđeno niti ima dovoljno dokaza da je govedo vlasništvo tuženika.

3. Tijekom postupka su pročitani potvrda PGP Gračac KLASA: 211-04/20- P/3148, URBROJ: 511-18-11/06-P-2-3/2020 od 14. veljače 2020. (list 4 i 5 spisa), prijava i odštetni zahtjev iz osiguranja automobilskog kaska (list 6 i 7 spisa), polica osiguranja od automobilska odgovornosti (list 8 spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola i opojnih droga u organizmu TK od 3. veljače 2020. (list 9 spisa), preslika vozačke dozvole TK (list 10 spisa), preslika prometne dozvole za vozilo registracijske oznake [registarska oznaka] (list 11 spisa), izračun štete (list 12 i 13 spisa), fotografije oštećenog automobila (list 13-31 spisa), procjena i obračun totalne štete odgovornost/kasko broj 18 AK 4270/2020 od 25. veljače 2020. (list 32 spisa), nagodba između tužitelja i TK (list 33 i 34 spisa), nalog za doznaku po šteti 18 AK 4270 2020/1 od 29. veljače 2020. (list 35 spisa), izvadak po transakcijskom računu (list 36 spisa), regresni zahtjev (list 37 spisa), službenu zabilješku od 31. kolovoza 2023. (list 56 spisa), izvješće PGP Gračac od 3. veljače 2020. (list 58 spisa), zapisnik o očevidu od 3. veljače 2020. (list 59-61 spisa), situacijski plan (list 62 spisa), zapisnik o ispitivanju osumnjičenika ŠK (list 63 spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu TK (list 65 spisa), službena zabilješka policijskog službenika UK od 3. veljače 2020. (list 66 spisa), izvješće policijskih službenika NK i AK od 4. veljače 2020. (list 67 spisa), fotodokumentacija (list 68 spisa) i nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Srećka Hlišća, dipl. ing. prometa od 6. studenog 2024. (list 140-147 spisa), saslušani su svjedoci TK (list 86 i 87 spisa, opet 156 i 157 spisa), CK (list 87 spisa), ŠKT (list 111 i 112 spisa) i tuženica (list 154 spisa).

4. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

5. U postupku nije sporno da se 3. veljače 2020. na kolniku [adresa] kod [adresa] dogodila prometna nesreća u kojoj je oštećen automobil u vlasništvu obrta [obrt] vlasnika TK, a kojim je upravljao ĐK, i koje je tužitelj isplatio štetu u utuženom iznosu 2. ožujak 2020.

6. Sporna je dinamika nastanka prometne nesreće i je li oštećeni automobil udario u govedo u vlasništvu tuženice.

7. Iz potvrde PGP Gračac od 14. veljače 2020. je vidljivo da je u predmetnoj prometnoj nesreći sudjelovalo govedo u vlasništvu tuženice.

8. Iz izvješća o poduzetom od 3. veljače 2020. je vidljivo da je TK **.**.2020. vozio po DC1 iz smjera [adresa] prema Kninu, kad je na cestu izletjelo nekoliko goveda u vlasništvu tuženice, pa je automobil prednjim lijevim dijelom udario u govedo koje se zatim udaljilo.

9. Iz zapisnika o očevidu od 3. veljače 2020. je vidljivo da je govedo koje je udarilo u automobil kojeg je vozio TK u vlasništvu tuženice, te da se nakon nesreće udaljilo u nepoznatom smjeru. Na mjestu nesreće je kolnik bio mokar, nije bilo javne rasvjete, bila je oblačna noć. Ograničenje brzine je bilo 70 km/h.

10. Iz situacijskog plana je vidljivo da se vozilo kojim je upravljao TK kretalo u smjeru Knina, dok je govedo na cestu prišlo njemu s lijeva.

11. Iz zapisnika o ispitivanju osumnjičenika ŠK od 4. veljače 2020. je vidljivo da je 3. veljače 2020. oko 19 sati primijetila da se u štalu nisu vratile krave, točnije četiri krave i jedan poni.

12. Iz službene zabilješke od 3. veljače 2020. koju je sačinio policijski službenih CK je vidljivo da je TK iskazao da je u mjestu [adresa], na DC 1 u smjeru Knina, nakon što se uključio u promet s parkirališta restoran „Tomić“, oko 18:20 sati toga dana, na kolnik istrčalo nekoliko goveda sa sjeverne strane ceste, od kojih je udario u jedno. Goveda su se zatim udaljila uz južni rub ceste.

13. Iz izvješća od 4. veljače 2020. kojeg su sačinili policijski službenici NK i AK je vidljivo da su tog dana obavili obavijesni razgovor s tuženicom koja im je tad izjavila da je 3. veljače 2020. prijavila oko 19:25 da su joj krave probile električni pastir i pobjegle. Tijekom razgovora ju je nazvao KK i rekao joj da su dvije krave i jedan kobila kod njega. Zatim su se policijski službenici s tuženicom zaputili do tih krava koje nisu bile vidno ozlijeđene. KK im je pri tom rekao da su se dvije krave vratile svoj bivšem vlasniku DK. Otišli su i do njega, a on im je rekao da su 3. veljače 2020. između 20:00 i 20:30 sati došle dvije krave u blizinu njegove kuće. Pregledom tih dviju krave policijski službenici nisu uočili ozljede.

14. Svjedok TK, ispitan na raspravi 12. prosinca 2023., je, u bitnome, iskazao da je, nakon što se uključio u promet nakon što je popio kavu kod Š u [adresa], nekoliko krava iznenada pojavilo na cesti od kojih je jedan udarila u automobil.

15. Svjedok CK, policijski službenik koji je obavio očevid te večeri, je iskazao da mu je vozač te večeri iskazao da je preko ceste prešlo nekoliko krava od kojih jednu nije uspio izbjeći. Vlasnika krave u utvrdili kolege iz krim istraživanja, ne zna točno koji.

16. Svjedok TKT, policijski službenik, u vrijeme nesreće još nije imao završen prometni tečaj da provede očevid, ali je bio tamo s kolegom, najvjerojatnije ČK koji je provodio očevid. Ne sjeća se detalja nesreće, niti kako je utvrđen vlasnik goveda, ali se to inače radi po markici, ako nje nema, eventualno po priznanju vlasnika.

17. Sud je proveo vještačenje po stalnom sudskom vještaku Srećku Hlišću, dipl. ing. prometa. Vještak je sudu dostavi pisani nalaz i mišljenje od 6. studenog 2024. u kojem je našao da deformacije i oštećenja na prednjem više lijevom dijelu automobila po svojim karakteristika potječu od kontakta s tupotvrdom preprekom bez oštrih i grubih dijelove površine, kojoj je masa koncentrirana više u razini prednjeg ruba poklopca motora i rešetke hladnjaka te lijevog svjetla iznad obloge prednjeg branika, nakon čega se tragovi nastavljaju na prednji dio lijevog boka prema prednjim lijevim vratima, gdje je oštećeno lijevo bočno ogledalo i utisnut stražnji dio prednjih lijevih vrata ispod prozora, pa je prepreka bila samo djelomično ispred prednjeg lijevog dijela automobila, a s naletom je došlo do povijanja dijela prepreke koji se prvotno nalazio izvan gabarita osobnog vozila i njenog udara zamahom u bok osobnog vozila. Ovakve deformacije i tragovi brisotina mogli su nastati u kontaktu s trupom veće domaće životinje kao što je govedo ili niži konj. S obzirom na nastala oštećenja naletna brzina vozila je bila oko 50 km/h. Vještak nije mogao utvrditi brzinu kretanja vozila prije nesreće, niti način reakcije vozača. Moguća prosječna brzina krave je bila 15-ak km/h. U vrijeme nesreće bila je noć, pa se kravu moglo vidjeti u dosegu upaljenog putnog svjetla. Uz uvjet upaljenog dugog svjetla, mogao je vidjeti krave koje se penju na bankinu, odnosno koje su već bile na cesti na udaljenosti većim od 80 metara. Ako je krava koju je udario bila ujedno i prva krava u krdu koja izlazi na kolnik, onda je vozač mogao izbjeći nesreću da se kretao brzinom od 32 km/h, pa je svejedno koje je vozač imao upaljeno svjetlo na automobilu. Ako su druge krave izašle na kolnik prije one na koju je vozilo naletjelo, tad je moguće da je vozač imao upaljena kratka svjetla pa je mogao ranije zapaziti krave na kolniku te reagiranjem usporavanjem izbjeći nalet.

18. Tuženica je na raspravi 14. siječnja 2025., u bitnome, iskazala da je zadnju put obišla krave oko 5 ili 6 sati na dan nesreće. Policiji je javila da su joj krave pobjegle oko 9 ili 10 sati navečer. Inače se krave nalaze negdje oko 350 metara od mjesta nesreće. Kad je sljedeći dan s policijskim službenicima izašla pronaći krave, na njima nije bilo ozljeda. Sve su bile stelne i nije bilo pobačaja.

19. Sud je opet pozvao svjedoka TK na raspravu 26. veljače 2025. nakon dostave nalaza i mišljenja prometnog vještaka da razjasni bitne okolnosti. Svjedok je tom prilikom iskazao da je vidljivost bila slaba, ali da je vozio pod kratkim svjetlima. Misli da su bile 3 ili 4 krave od kojih su neke već bile prešle cestu, pa je udario u jednu od krava koja je slijedila ove koje su prešle cestu. Kretao se u pravcu Knina, a krave su mu izletjele s desne strane. Tvrdi da situacijski plan u spisu koji mu je predočen na raspravi nije točan jer prikazuje da su mu krave prišle s lijeva. Naime, životinja mu je prišla s desne strana, na što je on trnuo u desno u pokušaju da izbjegne kravu. U trenutku sudara je došlo do izvijanja krave koja je rogom probila njegova (lijeva) vrata automobila.

20. Sud je odbio provesti dokaz saslušanjem veterinara ŽK kojeg je tuženica predložila da svjedoči na okolnost da tužiteljičina goveda nisu pretrpjela ozljedu jer tuženica sudu nije dostavila valjanju adresu na koju bi sud mogao dostaviti svjedoku poziv na ročište.

21. Nakon svih izvedenih dokaza, sud zaključuje da tuženica nije uspjela dokazati da ona nije vlasnica goveda koje je udarilo u automobil kojeg je vozio TK. Iako je na tužitelju teret dokaza činjenice koju tvrdi u postupku na temelju čl. 7. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Službeni list SFRJ“, br. 4/77, 36/77, 36/80, 6/80, 69/82, 43/82, 58/84, 74/87, 57/89, 20/90, 27/90, 35/91, „Narodne novine“, br. 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje: ZPP), činjenica da je tuženica vlasnica krave koja je udarila u automobil je utvrđena policijskim zapisnikom o očevidu, koji je javna isprava u smisli čl. 230. st. 1. ZPP-a. Čl. 230. st. 3. ZPP-a dopušta osporavati sadržaj javne isprave, ali time se teret dokaza prebacuje na onoga koji osporava tu ispravu, a to je ovdje tuženica.

22. Tuženica je predložila da se saslušaju policijski službenici koji su bili na mjestu štetnog događaja (i to samo oni, a ne i policijski službenici NK i AK za koje se tijekom postupka utvrdilo da su utvrđivali čije je govedo uzrokovalo prometnu nesreću iako nisu vršili očevid na mjestu nesreće, što je potvrdio i punomoćnik tuženice na ročištu 2. srpnja 2024., list 112 spisa). Policijski službenici ČK i TKT nemaju nikakvih saznanja kako se utvrdilo tko je vlasnik goveda koje je uzrokovalo prometnu nesreću, pa predmnjeva istinitosti navoda iz zapisnika o policijskom očevidu ostaje neoborena. Osim toga, sama je tuženica priznala da su joj te večeri pobjegle krave kroz električnog pastira, krave koje se inače nalaze oko 350 metara od mjesta na kojem se dogodila prometna nesreća.

23. Tuženica je osporila i dinamiku nastanka prometne nesreće zbog čega je sud proveo prometno vještačenje po Srećku Hlišću, dipl. ing. prometa. Vještak je u svom nalazu i mišljenju zaključio da je vozač motornog vozila vozio oko 50 km/h na mjestu gdje je ograničenje brzine 70 km/h, te da bi uspio izbjeći sudar da je vozio najviše 32 km/h. Pri prosječnoj brzini krave od 15 km/h, izlaskom na bankinu oko 5 m prije mjesta naleta do naleta je došlo oko 1,2 s kasnije. Međutim, vještak je ukazao i na okolnost da bi vozaču ispio uočiti krave kako se penju na lijevu bankinu, odnosno ako su neke već bile na cesti, da je vozio pod dugim svjetlima, te izbjeći sudar u situaciji da krava koju je udario nije bila prva koja je izletjela na cestu. Vožnja s upaljenim dugim svjetlima bi vozaču omogućila vidljivost preko 80 metara. Da udarena krava jest bila prva, bilo bi svejedno je li vozio pod dugim ili kratkim svjetlima.

24. Na nalaz i mišljene vještaka nije bilo prigovora, a sud ga nalazi logičnim, dosljednim, i sačinjenim u skladu s pravilima struke, te ga u cijelosti prihvaća.

25. Zbog zaključaka u nalazu i mišljenju vještaka je sud ponovo saslušao vozača TK koji je na raspravi 26. veljače 2025. iskazao da je vozio s upaljenim kratkim svjetlima unatoč slaboj vidljivosti, te da je udario u kravu koja je slijedila druge krave koje su uspjele prijeći cestu. To znači, zaključuje vještak, da je vozač mogao uočiti krave koje se penju na lijevu bankinu s upaljenim dugim svjetlima na automobilu.

26. Vozač motornog vozilu, osim mopeda i motocikla bez bočne prikolice, u prometu na cesti noću i u slučaju smanjene vidljivosti mora imati upaljena najmanje dva bijela ili žuta svjetla na prednjoj strani i paran broj crvenih svjetala na stražnjoj strani, kako nalaže čl. 101. st. 1. toč. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17 i 70/19, dalje: ZSPC). Za osvjetljavanje ceste vozač motornog vozila u pravilu, upotrebljava duga svjetla (čl. 106. st. 1. ZSPC-a), s tim da su u st. 2. istog članka propisane iznimke kad će vozilo imati upaljena kratka svjetla (prije mimoilaženja s drugim vozilom na udaljenosti s koje prosudi da svjetlom svojeg vozila zasljepljuje vozača vozila koje mu dolazi ususret, a pri mimoilaženju s drugim vozilom, kad vozač tog vozila prijeđe na kratka svjetla ili kad naizmjeničnim paljenjem i gašenjem svjetala upozorava da mu duga svjetla smetaju, a uvijek na udaljenosti manjoj od 200 m; za vrijeme dok se kreće za drugim vozilom na takvoj udaljenosti i u takvu položaju da dugim svjetlima svojeg vozila zasljepljuje vozača vozila ispred sebe; dok vozilom prolazi pokraj pješaka; kad se kreće cestom koja se prostire neposredno pokraj plovnog puta ili pokraj željezničke ili tramvajske pruge ususret plovilu, odnosno vozilu koje se kreće po tračnicama; kad naiđe na stoku te ostale domaće ili divlje životinje). Međutim, u postupku nije utvrđeno da je postojao razlog za vožnju s upaljenim kratkim svjetlima (vozač je životinje uočio za vrijeme vožnje s upaljenim kratkim svjetlima, do tad nije imao razloga ne voziti su upaljenim dugim svjetlima kako nalaže opće pravilo). Naime, bila je noć, oblačno, vozač je vozio na dionici bez javne rasvjete i morao je imati upaljena duga svjetla. Kako je sam vozač svjedočio da je krava koju je udario slijedila duge krave koje su uspjele prijeći cestu prije nje, odnosno da nije bila prva koja je izletjela na cestu, po zaključku vještaka je vozač mogao uočiti krave s propisno upaljenim dugim svjetlima, pa usporavanjem izbjeći nalet na kravu. To znači da je vozač automobilom vožnjom s upaljenim kratkim svjetlima doprinio nastanku prometne nesreće.

27. Međutim, vozač je u ponovljenom iskazu pojasnio da je u situacijskom planu pogrešno ucrtano da su krave prišle s lijeve strane. Živopisno je iskazao da je trznu volanom udesno jer su se krave kretale s desne strane ceste (ne kojom je on vozio) na lijevu, pa je udario kravu koja nije uspjela prijeći s lijevim prednjim krajem automobila, pri čemu se krava savila i rogom udubila prednja lijeva (vozačeva) vrata. Sličnu dinamiku nastanka nesreće je utvrdio i prometni vještak na temelju oštećenja vozila, ali je pošao od pretpostavke da su se krave kretale u suprotnom smjeru. Osim iskaza vozača i situacijskog plana, smjer kretanja krava je spomenut samo u još jednom dokazu, a to je službena bilješka policijskog službenika UK od 3. veljače 2020. u kojoj je policijski službenik naveo da je vozač iskazao da su se krave kretale sa sjeverne strane prema južnoj, što bi uistinu bilo od lijeve strane prema desnoj automobila koji se kretao iz smjera zapada prema smjeru istoka. Međutim, sud vjeruje vozaču TK da su krave došle s njegove desne strane jer je lakše razlikovati lijevu od desne strane nego sjever od juga na cesti po noći. Osim toga, iz fotografija koje je dostavila PGP Gračac (list 68 spisa) je vidljivo udubljenje na lijevim prednjim vratima na fotografiji nazvanom IMG_5572.JPG, a koje je razmjerno malog promjera, što znači da ga je vjerojatnije uzrokovao udarac rogom krave, kako i iskazuje vozač, nego širokim bokom krave koji ne bi uzrokovao tako površinom ograničeno udubljenje.

28. Iz zaključka da su se krave kretale s desne na lijevu stranu ceste proizlazi i zaključak da je vještak utemeljio nalaz i mišljenje na pogrešnoj pretpostavci. Unatoč tome, sud ne nalazi potrebe za traženjem dopune vještačkog nalaza i mišljenja jer je vještak, pri utvrđenoj prosječnoj brzini krava koje su se kretale s lijeve strane na desnu zaključio da bi uz vrijeme reakcije vozača od 1,2 sekunde vozač trebao voziti 32 km/h ili sporije da bi izbjegao sudar. Taj zaključak izvodi iz putanje krave od lijeve bankine do mjesta presijecanja s putanjom automobila po desnoj prometnoj traci koja je dulja od putanje krave od desne bankine do mjesta presijecanja s putanjom automobila po desnoj traci za cijelu širinu lijeve prometne trake. Posljedično, vozač je u situaciji u kojoj su krave utrčale na cestu s desne strane imao još manje vremena za reakciju, pa bi njegova brzina pri kojoj bi mogao izbjeći sudar trebala biti još manja. To ne mijenja zaključak da bi vozač uočio krave da je imao upaljena duga svjetla u situaciji da krava koju je udario nije bila prva koja je izletjela na cestu.

29. Čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, dalje: ZOO) propisuje da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Međutim, st. 3. istog članka ZOO-a propisuje da se za štetu od stvari ili djelatnosti od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu odgovara bez obzira na krivnju. Čl. 1064. ZOO-a propisuje da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi. Međutim, vlasnik se oslobađa odgovornosti djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete. (čl. 1067. st. 3. ZOO-a)

30. Krava, odnosno životinja koja se kreće po cesti predstavlja povećanu opasnost od štete za okolinu pa ja opasna stvar. Stoga tuženica, kao njezina vlasnica, odgovara za štetu koju je krava prouzročila objektivno, neovisno o svojoj krivnji. Uzrok ove nesreće je izlazaka životinje na cestu, ali je vožnja automobila s, protivno propisima, upaljenim kratkim svjetlima pridonijela nastanku štete. Doprinos oštećenika u ovoj situaciji sud ocjenjuje s 50%.

31. Tužitelj kao osiguratelj od obvezne automobilske odgovornosti automobila koji je stradao u prometnoj nesreći ima pravo potraživati regresnu isplatu od tuženice na temelju čl. 963. st. 1. ZOO-a koji propisuje da isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu. Kako u postupku ostvarivanja prava regresa tužitelj ima samo prava koja bi imao i oštećenik, ima pravo na naknadu 50% iznosa štete.

32. Na temelju čl. 29. st. 1. ZOO-a dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate. Tuženica je u zakašnjenju od dana nastanka štete, što je tužitelju dan isplate osigurnine 2. ožujka 2020.

33. Svaka strana je djelomično i u istoj mjeri uspjela u parnici jer u postupku osporena samo osnova tražbine, ne i visina. Stoga, pravilnom primjenom čl. 154. st. 2. ZPP-a, niti jedna stranka nema pravo na naknadu troškova jer je razlika uspjeha nula, pa je odlučeno da svaka stranka snosi svoje troškove u skladu s čl. 154. st. 4. ZPP-a.

34. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Gospiću 12. ožujka 2025.

Sutkinja

Mirjana Kosanović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranka može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi putem ovoga suda, pisano, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA: tuženici po pun.