Republika Hrvatska

Općinski sud u Sisku

Trg Ljudevita Posavskog 5

44000 Sisak

Poslovni broj: P Ob-91/2024-10

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S KE

P R E S U D A

Općinski sud u Sisku po sucu Jeleni Lenić-Brkić, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja ĐJ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupan po punomoćniku Denisu Pediću, odvjetniku iz Popovače protiv 1. tuženice HJ OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 2. tuženika ĐJJ OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], 3. tuženice ŠJ OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], 4. tuženika Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, OIB 84397956623, Zagreb, A. Mihanovića 3, po punomoćnici VJ, dipl. pravnica nakon održane i zaključene glavne nejavne rasprave 30. siječnja 2025. u nazočnosti tužitelja, u.z. punomoćnika tužitelja PJ, odvjetničkog vježbenika, 1. tuženice i 2. tuženika osobno, punomoćnika 4. tuženika, te u odsutnosti uredno pozvane 3. tuženice, radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice, 12. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da su tužitelj ĐJ, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i pok. ĆJ, OIB [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1945. bili u izvanbračnoj zajednici koja je trajala od 2000. godine pa sve do smrti ĆJ dana 19. studenog 2023.

II. Tužbeni zahtjev u odnosu na 4. tuženika Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, Zagreb, A. Mihanovića 3 se odbija.

III. Svaka stranka snosi svoj trošak postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj ĐJ (dalje: tužitelj) podnio je tužbu dana 23. travnja 2024. protiv 1. tuženice HJ (dalje: 1. tuženica), 2. tuženika ĐJJ (dalje: 2. tuženik), 3. tuženice ŠJ (dalje: 3. tuženica), 4. tuženika Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (dalje: 4. tuženik) radi utvrđenja izvanbračne zajednice sa sada pok. ĆJ. U tužbi tužitelj navodi da je živio u izvanbračnoj zajednici sa sada pok. ĆJ od 2000. sve do njezine smrti 19. studenog 2023.. Navodi da je Rješenjem o nasljeđivanju javnog bilježnika Tomislava Vugrina iz Kutine, Općinskog suda u Kutini broj: O-758/2023-1, UPP-OS- 147/2023, od 1. ožujka 2024. u ostavinskom postupku iza pok. ĆJ,tužitelj je zajedno s 1. tuženicom HJ, kćeri ostaviteljice, proglašen nasljednikom ,te su kao zakonski nasljednici iza ostaviteljice utvrđeni i sin ĐJJ i kćer ŠJ, a koji su svoje nasljedne dijelove ustupili sestri HJ. Tužitelj navodi da je pok. ĆJ bila je korisnica hrvatske i inozemne mirovine, stoga tužitelj ima pravni interes da se utvrdi postojanje izvanbračne zajednice s pok. ĆJ, kako bi isti mogao ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu iza sada pokojne izvanbračne supruge, a sukladno odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, s obzirom da mu HZMO osporava navedeni status i prava. Tužitelj navodi da je Odredbom čl. 11. Obiteljskog zakona propisano da se odredbe Obiteljskog zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenoga muškarca koja traje najmanje tri godine. Izvanbračna zajednica koja ispunjava ove pretpostavke stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe Obiteljskog zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova. Odredba čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju navodi da se pod članom obitelji smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine. Tužitelj predlaže utvrđenje izvanbračne zajednice sa sada pokojnom ĆJ od 2000. do njene smrti.

2. U odgovoru na tužbu 1., 2., i 3. tuženici su podneskom od 2. rujna 2024. naveli da je tužitelj njihov otac, te potvrđuju da je živio s njihovom majkom sada pok. ĆJ u izvanbračnoj zajednici od 2000. pa sve do njene smrti.

3. 4. Tuženik u odgovoru na tužbu protivi se tužbenom zahtjevu, predlaže da tužitelj dostavi dokumentaciju i to izvod iz matice umrlih, matice rođenih, te uvjerenje o prebivalištu za sebe i pok. ĆJ. Smatra da osim predloženih svjedoka treba saslušati još neke svjedoke susjede sa adrese [adresa], a imena i adrese treba dati tužitelj.

4. U dokaznom postupku provedeni su dokazi uvidom u rješenje o nasljeđivanju (stranica 3-4 spisa), smrtni list (stranica 5 spisa), osobna iskaznica (stranica 6 spisa),uvjerenje o prebivalištu (stranica 15-16 spisa), izvod iz matice rođenih (stranica 17-20 spisa), izvadak iz matice umrlih (stranica 21-22 spisa), saslušana svjedokinja ČJ, te saslušan tužitelj, 1. tuženica i 2. tuženik.

5. Na temelju provedenog dokaznog postupka i utvrđenog činjeničnog stanja na temelju članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, dalje: ZPP), sud cijeni da je tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na 1., 2. i 3. tuženika osnovan, dok je u odnosu na 4. tuženika neosnovan.

6. Tužitelj je u bitnome iskazao da je bio u braku sa sada pok. ĆJ od 1973., te da su se rastali. U braku je rođeno dvoje djece i to ĐJJ i OJ sada HJ, a ŠJ je iz Katarininog prvog braka. Navodi da iako su bili razvedeni nastavili su živjeti u istoj kući kao i da su u braku. Imali su zajedničko domaćinstvo i uzgajali stoku, te snosili zajedno troškove stanovanja i održavanja domaćinstva. Od 1970. godine su bili u inozemstvu do 1980. te je sada pok. ĆJ ostvarila inozemnu mirovinu. Bila je bolesna i bolovala je dvije godine, te su tada isto živjeli u istom domaćinstvu u [adresa], a djeca imaju svoje obitelji i kućanstva, te su se za vrijeme njenog boravka u bolnici čuli telefonom dva puta dnevno. Djeca su mu pomagala oko sada pok. ĆJ dok je bila bolesna, te su djeca snosila troškove sahrane. Navodi da ima malu invalidsku mirovinu i sada vodi ovaj postupak da bi utvrdio izvanbračnu zajednicu sa sada pok. ĆJ i da bi ostvario dio njene mirovine. Navodi da se njihova zajednica nikada nije prekidala, te su imali namjeru vjenčati se crkveno za 55-tu godišnjicu da je ostala živa. Na pitanje punomoćnice 4. tuženika navodi da su im financije bile zajedničke, da su imali zajedničke prostorije u kući te da nisu imali posebne odvojene sobe te da su se razveli zbog materijalne situacije. 4. tuženik je prigovorio iskazu da bi imali zajedničko domaćinstvo budući da nije životno da bi se ljudi razveli a nastavili živjeti zajedno.

7. 1. Tuženica je u bitnome iskazala da su se roditelji rastali oko 2000-te godine, te je nakon toga ona otišla u Njemačku i da su roditelji nastavili živjeti u istoj kući kao i za vrijeme braka. Osim toga tužitelj je bio šećeraš i majka je brinula o njemu, odnosno brinuli se jedno o drugom i imali su zajedničko domaćinstvo, zajedno su plaćali troškove stanovanja. Kuća je visoko prizemnica i nisu imali odvojene stanove i kuća se sastoji od dnevnog boravka, spavaće sobe i jedne sobe u kojoj su oni kao djeca živjeli. Nastavili su živjeti kao što je bilo i u braku, te se njihova zajednica nije prekidala sve do smrti majke. O majci se brinula dok je bila bolesna kao i sestra i svi su je zajedno sahranili i snosili troškove sahrane. Pred zadnje je bila dosta u bolnici u [adresa] i u [adresa] jer je imala tešku bolest jer je ostala bez želuca i oko godinu dana je provela po bolnicama prije smrti. Na pitanje pun. 4. tuženika koliko često ih je posjećivala navodi svaki dan i da je majka kuhala većinom dok je mogla,te da nije kuhao svako sebi, odnosno nekada je kuhao i tužitelj a nekada ona kao kćer. 4. tuženik je prigovorio iskazu u cijelosti.

8. 2. Tuženik je iskazao suglasno iskazu 1. tuženice. Na pitanje pun. 4. tuženika navodi da ih je posjećivao kada je imao slobodnog vremena i to 3-4 puta tjedno i da nije bila nikakva razlika u njihovom odnosu za vrijeme braka i nakon razvoda braka sve do smrti majke, nadalje navodi da su imali zajedničke financije. 4. tuženik prigovara iskazu u cijelosti.

9. Svjedokinja ČJ iskazala je da živi u susjedstvu tri kuće udaljena od kuće u kojoj živi tužitelj i gdje je živjela sada pok. ĆJ. Navodi da su živjeli u istoj kući nakon razvoda braka, a da li su bili kao bračni partneri to ne zna jer nije to pitala. Zajedno su kuhali i to je ĆJ većinom kuhala, te joj ja nekada donosila iz trgovine kada su bili bolesni i novac joj je nekada davao tužitelj, a nekada pok. ĆJ. ĆJ je bila većinom u prizemlju kuće kao i tužitelj s tim da pojašnjava da se radi o kući koja ima podrum u kojem je ljetna kuhinja, kao visoka prizemnica sa nekoliko stepenica za koje ona smatra kada govori da je ona živjeli gore te joj se objašnjava šta znači prizemlje, a šta kat, te iskazuje da se radi o prizemlju. Na pitanje pun. tužitelja navodi da ne zna da li su imali zajedničku spavaću sobu. Na pitanje pun. 4. tuženika da li je netko od njih imao u zadnjih 20 godina drugog partnera navodi da ona nema takvih saznanja, odnosno da nije. Na pitanje navodi da nitko od njih nije se selio, odnosno odlazio od kuće. Na pitanje navodi da ne zna tko je organizirao i snosio troškove sahrane. 4. tuženik prigovora iskazu.

10. Temeljem članka 3. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" broj 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11, 61/11, 25/13 i 5/15 dalje: ObZ) propisano je da učinci izvanbračne zajednice primjenjuju se na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koji ne žive u drugoj izvanbračnoj zajednici, koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete. Temeljem članka 11. stavka 1. Obiteljskoga zakona Narodne novine 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23 ) odredbe ovoga zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju se na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka. Stavkom 2. istoga članka izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. ovoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

11. Na temelju činjeničnog stanja koje je ovaj sud utvrdio temeljem iskaza tužitelja, 1. 2. i 3. tuženika, te svjedokinje ČJ proizlazi da je tužitelj sa sada pok. ĆJ bio u braku do 2000. te da su nakon razvoda braka tužitelj i sada pok. ĆJ nastavili živjeti u istoj kući na isti način kao i za vrijeme bračne zajednice. Naime, proizlazi da su živjeli na istoj adresi u obiteljskoj kući, što je razvidno iz osobne iskaznice tužitelja i podataka iz smrtnoga lista iza pok. ĆJ. Međusobni odnosi tužitelja i sada pok. ĆJ u navedenom razdoblju prema navodima 1. 2 i 3. tuženika bili su sa svim obilježjima bračne zajednice i to da su imali zajedničko kućanstvo, zajednički snosili troškove stanovanja, boravili u istom prostoru. Prema navodima svjedokinje radilo se o zajedničkom stanovanju u kući kao i za a vrijeme trajanja bračne zajednice te su po saznanjima svjedokinje tužitelj i sada pok. ĆJ zajednički održavali domaćinstvo, te nema neposrednih saznanja o njihovom emocionalnom odnosu jer ih o tome nije pitala, ali ističe da se njihova zajednica nije prekidala sve do smrti sada pok. ĆJ.

12. Temeljem uvida u rodni list za tužitelja razvidno je da je bio u braku sa sada pok. ĆJ, a koji brak je razveden 10. studenog 2000. Uvidom u rodni list za sada pok. ĆJ utvrđeno je da je bila u braku sa ZJ koji je razveden 11. lipnja 1969., te da je sklopila brak s SJ 1970., a koji je razveden 2000. Slijedom navedenog utvrđeno je da je u razdoblju od 2000. tužitelj bio neoženjen muškarac a sada pok. ĆJ neudana žena.

13. Budući da je tužitelj u ovom postupku dokazao svoj status neoženjenog muškarca i status sada pok. ĆJ kao neudane žene u razdoblju od 2000. pa do njene smrti ispunjene su zakonske pretpostavke i citirane zakonske odredbe o statusu osoba između kojih se utvrđuje izvanbračna zajednica. Nadalje utvrđeno je da tužitelj i sada pok. ĆJ nisu bili u drugoj izvanbračnoj zajednici

14. Uzimajući u obzir činjenicu da je tužitelj dokazao trajanje životne zajednice sa sada pok. ĆJ od 2000. pa do njene smrti, te za to vrijeme primjenjuju se odredbe ObZ (Narodne novine 5/15) i odredbe ObZ (Narodne novine 49/23) na temelju kojih se utvrđuje postojanje izvanbračne zajednice a koja stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica.

15. Tužitelj je u ovom postupku dokazao zakonske pretpostavke za utvrđenje izvanbračne zajednice i to kako u odnosu na svoj bračni status tako i u odnosu na bračni status sada pok. ĆJ, te trajanje životne zajednice više od tri godine prije njene smrti. S obzirom na činjenicu da je tužitelj dokazao i pravni interes za utvrđenje izvanbračne zajednice, isti je prijedlog osnovan i usvojen.

16. Zahtjev tužitelja u odnosu na 4. tuženika za utvrđenje izvanbračne zajednice nije osnovan i isti je odbijen. Radi se o promašenoj pasivnoj legitimaciji budući da pasivna legitimacija 4. tuženika ne proizlazi iz odredaba članka 436. ObZ kojom je propisano tko su stranke postupka za utvrđenje izvanbračne zajednice, jer se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, već se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja iz toga stranka stječe, utvrđuje u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na umrlu osobu.

Takvo pravno shvaćanje izraženo je i u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev – 1639/2018-2 od 2. veljače 2022.

17. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

U Sisku, 12. ožujka 2025.

Sutkinja

Jelena Lenić-Brkić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljne stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana od dostave ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi županijskom sudu putem ovoga suda.

Dostavna naredba:

1. Tužitelj po punomoćniku

2. 1. tuženik osobno

3. 2. tuženik osobno

4. 3. tuženik osobno

5. 4. tuženik neposredno