Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž- 272/2023-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Karlovcu u vijeću sastavljenom od sudaca; Vinke Vrančić predsjednici vijeća, Vesne Britvec članice vijeća i suca izvjestitelja i Josipa Štrucelja člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ČO iz [adresa], (ranije Veliki Grđevac, Kralja Tomislava 23), OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po odvjetnicima Odvjetničkog društva Golubić i Šikić iz Čakovca, protiv tuženika Hansa Media d.o.o., Koranska 2 Zagreb, OIB; 79517545745, zastupan po odvjetnicima odvjetničkog društva Hanžeković i partneri iz Zagreba, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužiteljice izjavljene protiv presude Općinskog suda u Čakovcu broj Pn- 100/2021-30 od 9. prosinca 2022., na sjednici vijeća održanoj 12. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se žalba tužiteljice te se presuda Općinskog suda u Čakovcu broj Pn- 100/2021-30 od 9. prosinca 2022., potvrđuje.

II Odbija se zahtjev se tuženika se za naknadu troška odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog suda u Čakovcu broj Pn-100/2021-30 od 9. prosinca 2022., točkom I. izreke odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice kojim se odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"Nalaže se tuženiku HANZA MEDIA d.o.o., OIB 79517545745, da na ime naknade štete isplati tužiteljici ČO, OIB [osobni identifikacijski broj], pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 30.000,00 kuna / 3.981,68 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 8. srpnja 2021. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, te da joj naknadi troškove ovog parničnog postupka, sve u roku od 15 dana."

točkom II. izreke navedene presude nalaže se tužiteljici da tuženiku nadoknadi parnične troškove u iznosu od 9.118,00 kn/1.210,17 EUR, sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, tekućom od 9. prosinca 2022. pa do isplate, u roku od petnaest dana.

2. Protiv navedene presude tužiteljica je pravovremeno izjavila žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. U bitnome tužiteljica navodi da nisu ispunjene pretpostavke propisane odredbom članka 21. stavak 4. alineja 3. i 6. Zakona o medijima (Narodne Novine broj 59/04, 84/11, 81/13 i 114/22 - dalje ZM). Tužiteljica navodi da je tuženik objavio klevetu, a da je prvostupanjski sud zauzeo pogrešan i paušalan stav kako predmetni članak predstavlja informaciju utemeljenu na točnim činjenicama za utvrđenje kojih da je autorica članka poduzela sve potrebne mjere radi utvrđenja istinitost navoda u članku. Tužiteljica smatra da autorica članka nije provjerila vjerodostojnost navoda izjave JO, te predlaže žalbu prihvatiti, pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. U odgovoru na tužbu tuženik navodi kako se autorica članka nije bavila je li u konkretnom slučaju beba bila u životnoj opasnosti, već se bavi ponašanjem tužiteljice nakon što je majka PO zatražila medicinsku pomoć za svoje dijete a tuženik dalje navodi da je novinarka u spornom članku prenijela izjavu tužiteljice i da se pridržavala svih odredaba kodeksa časti novinarske etike. Članak je napisan u javnom interesu nakon što su informacije pribavljene od obiju strana i konačno i svjedoci saslušani tijekom postupka potvrđuju činjenice iznesene članku a objavom kojeg nije bila namjera tužiteljici nanijeti štetu. Tuženik smatra da su ispunjene sve pretpostavke iz članka 21. stavak 4. alineja 3. ZM-a, te predlaže žalbu tužiteljice odbiti a pobijanu presudu potvrditi uz naknadu troška odgovora na žalbu.

4. Žalba tuženika nije osnovana.

5. Ispitujući zakonitost prvostupanjske presude povodom žalbe tužiteljice, a i po službenoj dužnosti na temelju odredbe iz članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 - dalje: ZPP), ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da pobijana odluka nije donesena uz počinjenje niti jedne od bitnih povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP -a. Prvostupanjski je sud dao jasne, valjane i iscrpne razloge o odlučnim činjenicama koji nisu međusobno proturječni. Činjenično stanje je pravilno utvrđeno te je pravilno primijenjeno materijalno pravo.

6. Predmet spora je naknada nematerijalne štete zbog povrede prava osobnosti tužiteljice, a koja šteta da je tužiteljici nastala objavom članka od 10. lipnja 2021. u elektroničkoj publikaciji, na internetskom portalu www.jutarnji.hr gdje je objavljena vijest pod naslovom "Majka: Beba mi je skoro umrla, a doktorica je gotovo nije ni pogledala!‘ Liječnica: ‘Radila sam po P.S. -u"; te od istog dana,10. lipnja 2021. u elektroničkoj publikaciji, na internetskom portalu "slobodnadalmacija.hr" objavljena je vijest pod naslovom "Drama u bolnici u Grubišnom Polju,; Majka: ‘Beba mi je skoro umrla, a doktorica je gotovo nije ni pogledala!‘, Liječnica: ‘Radila sam po P.S. -u".

7.Nematerijalna šteta u pravilu se naknađuje objavljivanjem ispravka informacije i isprikom nakladnika, te isplatom naknade sukladno općim propisima obveznog prava (članak 22. ZM), a pravo na tužbu za naknadu nematerijalne (neimovinske) štete sukladno općim propisima obveznog prava ima osoba koja je prethodno zatražila od nakladnika objavljivanje ispravka sporne informacije odnosno isprike nakladnika kada ispravak nije moguć te se ista podnosi u roku od 3 mjeseca od dana saznanja za objavu informacije kojom je šteta prouzročena (članak 23. ZM).

8. Da bi oštećenik koji smatra da mu je informacijom publiciranom u mediju prouzročena neimovinska šteta mogao steći pravo na ustajanje s tužbom radi naknade štete on se prethodno nakladniku mora obratiti sa zahtjevom za objavu ispravka sporne informacije, odnosno isprike u slučajevima kada ispravak nije moguć. Navedeni zahtjev podnosi se glavnom uredniku medija u objektivnom prekluzivnom roku od 30 dana, računajući od dana objave informacije te mora biti obrazložen.

9. Pod pojmom ispravka podrazumijeva se ispravljanje pogrešnih tvrdnji ili netočnih navoda u objavljenoj informaciji te iznošenje činjenica i okolnosti kojima povrijeđeni pobija ili s namjerom pobijanja bitno dopunjuje navode u objavljenom tekstu.

10. Institut objavljivanja ispravka informacije jedan je od načina popravljanja nematerijalne štete prouzročene objavom informacije u medijima. S tim u vezi, zakonodavac je u odredbi članka 22. ZM-a propisao da se nematerijalna šteta u pravilu naknađuje objavljivanjem ispravka informacije i isprikom nakladnika te isplatom naknade sukladno općim propisima obveznog prava.

11. Dakle, šteta uzrokovana objavljenom informacijom naknađuje se najprije na isti način na koji je i uzrokovana – obavještavanjem publike, javnosti istoga medija da informacija nije točna.

12. Svatko ima pravo od glavnog urednika zahtijevati da bez naknade objavi ispravak objavljene informacije kojom su bila povrijeđena njegova prava ili interesi, ako su informacijom bila povrijeđena njihova prava i interesi.

13. Svrha ispravka je ispravljanje netočne i nepotpune informacije.

14. Zakon o medijima u članku 41. propisuje da se ispravak mora objaviti bez promjena i dopuna na istom ili istovrijednom mjestu programskog prostora i na isti ili istovrijedan način na koji je bila objavljena informacija na koju se ispravak odnosi. On ne smije biti nerazmjerno dulji od informacije, odnosno od dijela informacije na koji se odnosi. Ispravak se mora objaviti na način da je iz naslova vidljivo da se radi o ispravku. U elektroničkim publikacijama ispravak i informacija na koju se odnosi označit će se i povezati linkom.

15. Nesporno je činjenica da je tuženik kao nakladnik 10. lipnja 2021. u elektroničkoj publikaciji, na internetskom portalu www.jutarnji.hr, te na internetskom portalu www.slobodnadalmacija.hr, objavio medijski članak kao što je navedeno pod točkom 6. ovog obrazloženja.

16. Iz pobijane presude kao i iz stanja spisa nesporno proizlazi da je tužiteljica zatražila ispravak informacije koja je predmet tužbenog zahtjeva, tee da je tuženik objavio ispravak na isti način na koji je objavljena i sporna informacija.

17. Također nema spora da se prije podnošenja tužbe za naknadu štete koja je predmet ovog postupka tužiteljica se sa zahtjevom za isplatom naknade neimovinske štete obratila i Jutarnjem listu i Slobodnoj Dalmaciji tražeći od svakog isplatu iznosa od 30.000,00 kn.

18. Dakle, tužiteljica je ispunila sve uvjete za podnošenje tužbe protiv tuženika radi naknade štete zbog povrede prava osobnosti.

19. Tužiteljica smatra da objavljenim ispravkom nije u cijelosti naknađena šteta koja je tužiteljici nastala objavom spornog članka.

20. Pravilno prvostupanjski sud utvrđuje, da sadržajno istovjetni medijski članci, predstavljaju navode ZO i sadrže i očitovanje tužiteljice pod naslovom "Liječnica: "Ne mogu raditi pod prijetnjama!", zatim očitovanje tadašnje v.d. ravnateljice Zavoda za hitnu medicinu, te medicinskog tehničara, pomoćnice sestrinstva istog Zavoda, pa proizlazi da je novinarka tuženika prije objave članka, i tužiteljicu kao i v.d. ravnateljicu Zavoda za hitnu medicinu, tehničara koji je radio istog dana sa tužiteljicom, i pomoćnicu sestrinstava, upoznala sa sadržajem spornog članka koji uglavnom sadrži izjavu JO, te uz njenu izjavu objavila i očitovanja svih aktera spornog događaja kao i nadležnih osoba.

21. Proizlazi dakle, da je tužiteljica upoznata sa sadržajem članka, odnosno izjavom JO, majke bebe koju je dovela na Zavod za hitnu medicinu Grubišnom Polju gdje je u dežurstvu kao dežurna liječnica radila tužiteljica, te se i očitovala na navode JO.

22. Prvostupanjski sud u obrazloženju pobijane presude pravilno navodi, da se na odgovornost nakladnika za naknadu štete prouzročenu informacijom objavljenom u javnome glasilu ili elektronskom mediju primjenjuju odredbe ZM-a, koji je lex specialis u odnosu na Zakon o obveznim odnosima (Narodne Novine 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21 – dalje u tekstu: ZOO), kojim se uređuje pitanje naknade štete.

23. Iz same izjave JO koja je prenesena u spornom članku, proizlazi da je njena namjera bila upoznati javnost na ponašanje, u ovom slučaju tužiteljice kao dežurne liječnice, a za koje ponašanje smatra da nije bilo, ne samo profesionalno nego i humano, kako prema bebi koju je dovela pod visokom temperaturom, tako i prema njoj kao mladoj i uplašenog majci.

24. Prema članku 38. Ustava sloboda izražavanja misli obuhvaća između ostaloga i slobodu tiska i drugih sredstava priopćavanja. U stavku 3. navedenog članka izrijekom je zabranjena cenzura, a novinarima jamči pravo na slobodu izvješćivanja i pristupa informaciji.

25. I prema praksi Europskog suda za ljudska prava kao i Ustavnog suda Republike Hrvatske o zaštiti prava na slobodu izražavanja, izražena su neka od najznačajnijih načelnih stajališta koja ujedno predstavljaju osobite okolnosti kod procjene razmjernost i miješanja u pravo osobnosti, kao što su pravo na slobodu izražavanja koje je od iznimnog značaja za ostvarenje i razvoj demokracije, ideala slobode, pravde i vladavine prava u demokratskom društvu koje je ustrojeno i pravno uređeno u modernoj ustavnoj državi.

26. Javne i političke osobe moraju biti spremne na kritiku novinara i medija i to sa šireg i obuhvatnijeg aspekta nego privatne osobe, ali povezano uz njihove javne funkcije i dužnosti a napose zbog višeg stupnja zainteresiranosti šire javnosti.

27. Tužiteljica je liječnica te je stoga i njezin rad na profesionalnom polju medicine i djelokruga rada, pod povećanom lupom interesa javnosti.

28. Europski sud za ljudska prava je u svojim odlukama (Axel Springer SE i RTL Televizija GMBH protiv Njemačke, zahtjev broj 51405/12 presuda od 12. rujna 2012.), utvrdio nekoliko kriterija koje su nacionalni sudovi dužni poštovati prilikom vaganja između sukobljenih interesa zaštićenih člankom 8. i člankom 10. Europske konvencije za ljudska prava. A to su doprinos izražavanju raspravi o javnom interesu (a što je predmet javnog interesa ovisi o okolnostima konkretnog slučaja), zatim koliko je poznata osoba o kojoj se radi i što je predmet članka, zatim prethodno ponašanje osoba, zatim sadržaj oblik i posljedica objavljivanja okolnosti u kojima su objavljene informacije, metoda kojom su podaci o osobi pribavljeni i njihova točnost a koje se tiču pitanja postupanja novinara u dobroj vjeri jer zaštita koju novinarima pruža članak 10. Europske konvencije za ljudska prava postoji samo ako novinari rade u dobroj vjeri, te daju pouzdane i precizne informacije u skladu s novinarskom etikom.

29. U ovom konkretnom slučaju prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da je predmetni članak u stvari prenesena izjava majke malodobnog djeteta o njezinoj percepciji i osjećajima u situaciji zabrinutost i straha za dijete koje je beba sa visokom temperaturom, i očekivanjima nje kao majke od zdravstvenih djelatnika u takovoj situaciji, a sa namjerom da upozna i upozori javnost na situaciju u kojoj bi se i netko drugi mogao naći, kao što je preneseno i očitovanje same tužiteljice o spornom događaju, te da u članku nisu izneseni vrijednosni sudovi ili kritike ili stavovi same novinarke tuženika.

30. Za utvrđivanje odgovornosti za neimovinsku štetu moraju biti ispunjene sve opće pretpostavke za štetu: subjekti odnosa, odgovornost za štetu, šteta, štetna radnja, uzročna veza, te protupravnost u objektivnom smislu.

31. Ako su ispunjene sve pretpostavke odgovornosti za štetu, štetnik je dužan štetu popraviti, a neimovinska šteta popravlja se ili u nenovčanom obliku - objavljivanjem ispravka povlačenjem izjave kojom je povreda prava osobnosti učinjena, ili nečim drugim čime se može ostvariti svrha kojom se postiže pravičnom novčanom naknadom (članak 1009. ZOO), a također i u novčanom obliku ( članak 1100. ZOO).

32. Kada je riječ o popravljanju neimovinske štete pravično novčanom naknadom naglašava se da ona nije predviđena u svakom slučaju već samo u slučajevima iz članka 1100. stavka 2. ZOO-a, kad sud utvrdi vodeći računa o težini povrede prava osobnosti i svim okolnostima slučaja da je taj oblik popravljanja štete opravdan. Prilikom odlučivanja o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o svim kvalifikacijama povrede prava osobnosti kao što su jačina i trajanje fizičkih i duševnih boli kao i straha, smisao kojemu služi novčana naknada, ali i da se novčanom naknadom ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa naravi i društvenom svrhom.

33. Pravilan je stav prvostupanjskog suda da je tuženik prihvativši zahtjev tužiteljice za ispravkom spornog članka, i objavivši ispravak na način predviđen odredbama ZM-a, ispunio svoju obvezu vezanu za zahtjev tužiteljice, a time i za reparaciju navodne štete koja da je nastala tužiteljici objavom spornog članka.

34. Naime, obzirom se tužiteljica očitovala na navode JO koji su objavljeni, odnosno preneseni u cijelosti citiranjem, prije objave članka, novinarka tuženika opravdano je zaključila da se slaže s njezinim objavljivanjem, a istovremeno je objavljeno i očitovanje tužiteljice, to prema članku 21. stavak 4. točka 5. ZM-a, kao točke 3. nakladnik ne odgovara za štetu eventualno nastalu objavom takvog članka.

35. U žalbi tužiteljica navodi da je tuženik objavio klevetu, no međutim prvostupanjski sud je u dokaznom postupku utvrdio da se 10. lipnja 2021., doista dogodio događaj kako ga u članku opisuje PO, te da je nakon tog događaja, o kojemu je obavještena i ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Bjelovarsko - bilogorske županije, a nakon provedenog postupka sa tužiteljicom raskinut Ugovor o suradnji sa Zavodom za hitnu medicinu.

36. Žalbenim navodima tužiteljice nije dovedena u sumnju zakonitost i pravilnost pobijane presude pa je na temelju članka 368. ZPP-a, žalba tužiteljice odbijena a pobijana presuda potvrđena.

37. Odluka o troškovima postupka zakonita je kako po osnovu tako i po visini troškova koji su određeni tuženiku ( članak 154. i 155. ZPP).

U Karlovcu, 12. ožujka 2025.

Predsjednica vijeća:

Vinka Vrančić