Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Stalna služba u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: Gž-145/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Veljka Kučekovića kao predsjednika vijeća, Vesne Rep kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Tatjane Kučić kao članice vijeća, u parničnom predmetu tužitelja KZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnicima Ivanu Topiću i Bepu Marušiću, odvjetnicima iz Splita, protiv tuženika RZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Krka & Krka d.o.o. iz Splita, radi predaje u suposjed, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-802/2020-48 od 8. siječnja 2025., u nejavnoj sjednici vijeća održanoj 12. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

Žalba tuženika odbija se kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-802/2020-48 od 8. siječnja 2025.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud donio je presudu čija izreka glasi:

„I. Nalaže se tuženiku RZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da preda u suposjed tužitelju KZ, [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica], [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], dio kat. čest. [katastarska čestica], posjedovni list [broj], K. O. [katastarska općina], u Nalaz i mišljenju stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ivan Barbalić od siječnja 2024. godine, označeno slovima E,F,G, ... N, O, E šrafirano zelenom bojom, a koji Nalaz i mišljenje predstavljaju sastavni dio izreke presude, a koja nekretnina je u suvlasništvu stranaka, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

II. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana naknadi tužitelju parnični trošak ovog postupka u iznosu od 2.625,00 EUR (slovima: dvije tisuće šest stotina dvadeset pet eura), zajedno sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 8.siječnja 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope (koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.“

2. Protiv navedene presude pravovremenu, potpunu i dopuštenu žalbu podnio je tuženik 16. siječnja 2025. zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07.-Odluka USRH, 84/08., 96/08.-Odluka USRH, 123/08.-ispravak, 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.; dalje: ZPP) te predlaže da drugostupanjski sud preinači pobijanu odluku na način da odbije tužbeni zahtjev tužitelja ili da istu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Odgovor na žalbu podnio je tužitelj 27. siječnja 2025., u kojem osporava navode žalbe i predlaže istu odbiti kao neosnovanu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Tuženik podnosi žalbu, između ostalog, i zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a jer da prvostupanjski sud nije dao razloge u odnosu na sve navode koje je iznio tuženik.

5.1. Po ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud nije počinio navedenu bitnu povredu, za svoju odluku je dao razloge o odlučnim činjenicama te je pobijanu odluku moguće ispitati. Nisu učinjene niti druge bitne povrede iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti primjenom članka 365. stavak 2. ZPP-a.

6. Predmet tužbe je zahtjev tužitelja da mu tuženik preda u suposjed nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja je dio katastarske čestice [katastarska čestica], posjedovni list [broj], k. o. [katastarska općina], a u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za geodeziju od siječnja 2024. označena slovima E, F, G, … N, O, E, šifrirano zelenom bojom, a koji nalaz i mišljenje predstavlja sastavni dio izreke presude. Tvrdnja je tužbe da je tužitelj upisani suvlasnik na nekretnini označenoj kao čkbr. [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te da je navedena nekretnina u isključivom posjedu tuženika koji je tužitelja kao suposjednika isključio iz suposjeda.

6.1. Tuženik je istaknuo prigovor promašene pasivne legitimacije jer da nije točna tvrdnja tužitelja da ga je on isključio iz suposjeda i prigovor promašene aktivne legitimacije jer da se montažne garaže i ograda nalaze na čest. zem. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a da je na toj nekretnini kao vlasnik upisan [adresa].

6.2. Na temelju provedenih dokaza prvostupanjski sud je utvrdio:

- da je tužitelj upisan u zemljišnim knjigama kao suvlasnik čest. zem. [katastarska čestica] pašnjak iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u 43904/329228 + 43904/329228 dijela, a tuženik kao suvlasnik za 15239/329280 dijela,

- da su na toj nekretnini pored tužitelja i tuženika kao suvlasnika upisane i druge fizičke osobe kao suvlasnici,

- da je predmetna nekretnina dio katastarske čestice označene kao [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i upisane u posjedovni list [broj] k. o. [katastarska općina],

- da su u katastru zemljišta kao posjednici katastarske čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisani AZ, UZ, IZ, ZZ, TZ, SZ, VZ i ČZ, svaki za 1/8 dijela,

- da katastarsku česticu oznake [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pored čest. zem. [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] čini i čest. zem. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na kojoj je kao vlasnik upisan [adresa] za cijelo,

- da je nakon provedenog očevida sudski vještak za geodeziju Ivan Barbalić utvrdio granice zemljišnoknjižne čestice br. 7896 točkama E, F, G, …, N, O, E šifrirano zelenom bojom obzirom da ista predstavlja dio katastarske čestice [katastarska čestica],

- da katastarska čestica [katastarska čestica] u naravi predstavlja zemljište s više poljskih objekata, makadamski plato koji služi kao parking, „meje“ sa zasađenim stablima maslina te neuređeno zemljište (pokos prema jugu),

- da se predmetnoj čestici pristupa makadamskim putem sa zapadne strane kroz željezna vrata,

- da su objekti položeni na zemljišnoknjižnim česticama označenim kao čest. zem. [katastarska čestica].

6.3. Na temelju iskaza tužitelja te svjedoka AZ prvostupanjski sud je utvrdio da je predmetna nekretnina bila zapuštena sve do negdje 1980. godine kada su IZ i AZ istu očistili, postavili dvije garaže, bazen za vodu, posadili masline, a tužitelj da je sudjelovao u radovima te je postavljena ograda i napravljena vrata za ulaz na nekretninu na koja je tuženik stavio lokot te na taj način onemogućio ostale upisane suvlasnike, a među kojima je i tužitelj, da pristupe na navedenu nekretninu. Da je tužitelj suvlasnički dio na predmetnoj nekretnini stekao temeljem oporuke iza IZ i temeljem darovnog ugovora iza AZ. Tuženik da živi na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica], a tužitelj nema ključ od lokota na vratima ulazne ograde.

6.4. Prvostupanjski sud zaključuje da je temeljem članka 46. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 152/14. i 81/15.-pročišćeni tekst; dalje: ZV) tužitelj ovlašten radi zaštite svojeg prava suvlasništva podnositi tužbu kojom traži predaju sporne nekretnine u suposjed zbog čega je odbijen prigovor nedostatka aktivne legitimacije. Prigovor nedostatka pasivne legitimacije odbijen je jer je prvostupanjski sud utvrdio da je tuženik upisan kao jedan od suvlasnika nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i da tu nekretninu drži u svom isključivom posjedu. Pogrešan da je stav tuženika da ne bi bio pasivno legitimiran za predaju u suposjed objekata koji se nalaze na katastarskoj čestici jer da se isti nalaze na čest. zem. [katastarska čestica], a ne na čest. zem. [katastarska čestica], jer tuženik traži predaju u suposjed nekretnine neovisno o tome što se na njoj nalazi.

6.5. Predmetnoj nekretnini da se pristupa makadamskim putem sa zapadne strane kroz željezna vrata s lokotom, a čije ključeve ima samo tuženik, jer isti nije osporio da tužitelj nema ključeve od lokota na vratima i da nije dokazao da se na nekretninu može pristupiti na neki drugi način osim ulaskom kroz željezna vrata.

6.6. Kako su tužitelj i tuženik suvlasnici predmetne nekretnine, a istu u isključivom posjedu drži tuženik koji je sve ostale suvlasnike, pa tako i tužitelja, isključio iz suposjeda, to je usvojen tužbeni zahtjev tužitelja.

6.7. O naknadi parničnog troška odlučeno je primjenom članka 154. stavak 1., članka 155., članka 156. stavak 1. i članka 164. ZPP-a, a visina je utvrđena primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj138/23.), Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/18. i 51/23.) i Uredbe o tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" broj 37/23.).

7. Tuženik navodi da je činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno jer da je tuženik u više navrata prigovorio nalazu i mišljenju sudskog vještaka uz zahtjev da se isti decidirano očituje o položaju sporne nekretnine te istu identificira, a što on nije učinio. Ponavlja da tužitelj nije vlasnik niti suvlasnik čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da objekti (garaže, bazen za vodu i dr.) nisu položeni na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a čiju predaju u suposjed je tužbom tražio tužitelj umjesto čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa da prvostupanjski sud nije trebao dopustiti preinačenje tužbenog zahtjeva u smislu naknadne oznake čestice.

7.1. Tužitelj je u tužbi doista označio kako traži predaju u suposjed čest. zem. [katastarska čestica], da bi u svojem podnesku od 4. listopada 2022. ispravio tužbeni zahtjev u pogledu oznake zemljišnoknjižne čestice čiju predaju u suposjed traži. Kako je tužitelj ispravio svoju tužbu u pogledu oznake zemljišnoknjižne čestice čiju predaju u suposjed traži nakon davanja odgovora na tužbu, a prije održavanja pripremnog ročišta, to prvostupanjski sud nije trebao dopustiti preinaku tužbe jer se tužba može preinačiti do zaključenja prethodnog postupka, kako je to propisano člankom 190. stavak 1. ZPP-a.

7.2. U odnosu na provedeno vještačenje i identifikaciju katastarske čestice [katastarska čestica] te zemljišnoknjižnih čestica [katastarska čestica] i [katastarska čestica], vještak je iste identificirao na terenu, te temeljem navedene identifikacije sačinio i skicu u kojima je slovima E, F, G, I, J, K, L, M, N, O, E označio granice čest. zem. [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

7.3. Prigovara se i pravilnosti primjene materijalnog prava jer da je prvostupanjski sud trebao primijeniti članak 46. stavak 2. ZV-a kojim je propisano da svaki suvlasnik ima glede cijele stvari pravo postavljati protiv svakoga one zahtjeve koje može staviti vlasnik stvari, s tim da predaju cijele stvari u posjed može od trećega zahtijevati samo prema obveznopravnim pravilima o nedjeljivim obvezama, a u članku 64. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23. i 155/23.) da je propisano da se na nedjeljive obveze u kojima ima više dužnika na odgovarajući način primjenjuju propisi o solidarnim obvezama. Kad u nedjeljivoj obvezi ima više vjerovnika među kojima nije ugovorena ni zakonom određena solidarnost, jedan vjerovnik može zahtijevati da dužnik ispuni obvezu njemu samo ako je ovlašten od ostalih vjerovnika da primi ispunjenje, a inače svaki vjerovnik može zahtijevati od dužnika da obvezu ispuni svim vjerovnicima zajedno ili da ju položi sudu ili javnom bilježniku. U kontekstu navedenog da je za prihvaćanje tužbenog zahtjeva tužitelj kao suvlasnik predmetne nekretnine bio dužan dostaviti ovlaštenje od ostalih suvlasnika za predaju u posjed predmetne nekretnine ili je morao postaviti tužbeni zahtjev na način da se osim njemu nekretnina preda u suposjed i drugim suvlasnicima.

7.4. Ovakav stav tuženika ne može se prihvatiti jer se ovdje ne radi o situaciji iz članka 46. stavak 2. ZV-a, a pored toga tužitelj ne traži predaju u posjed predmetne nekretnine, već predaju u suposjed od tuženika kao jednog od suvlasnika koji je u isključivom posjedu predmetne nekretnine i koji je isključio sve ostale suvlasnike iz posjeda, među kojima i tužitelja.

7.5. U konkretnom slučaju primjenjuje se članak 46. stavak 1. ZV-a kojim je propisano da svaki suvlasnik ima pravo glede cijele stvari postavljati svojim suvlasnicima one zahtjeve koji proizlaze iz njegova suvlasništva, a jedan od tih zahtjeva je i pravo na predaju u suposjed nekretnine na kojoj postoji suvlasništvo.

8. Zbog toga je ovaj sud odbio žalbu tuženika te je potvrdio pobijanu odluku u cijelosti, uključujući i odluku o naknadi parničnog troška koju tuženik osporava bez navođenja konkretnih razloga, samo u okviru osporavanja odluke o glavnoj stvari.

Koprivnica, 12. ožujka 2025.

Predsjednik vijeća

Veljko Kučeković