REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl.br. Pn-2031/2021-31

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Vanesi Brizić Bahun kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice JS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Mariji Jukić Jurišić, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, zastupanog po punomoćnici Tamari Stanić Sertić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane javne i glavne rasprave zaključene dana 30. siječnja 2025. godine u prisutnosti tužiteljice osobno uz zamjenicu punomoćnice tužiteljice Jasnu Orešić, odvjetnicu, te punomoćnice tuženika Tamare Stanić Sertić, odvjetnice, dana 12. ožujka 2025. godine

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, isplatiti tužiteljici JS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 1.067,63 eur, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 12. ožujka 2025. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, kao i naknaditi joj trošak parničnog postupka u iznosu od 2.134,90 eur, sve u roku 15 dana.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice da joj se na dosuđeni iznos iz točke I. izreke ove presude dosudi zatezna kamate tekuća od 18. lipnja 2021. pa do 11. ožujka 2025. godine.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je dana 11. lipnja 2021. godine oko 12,30 sati upravljala osobnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka], u kojem je s njom bio MS i kretali su se prema mjestu Hrušak gdje su trebali nazočiti svadbenoj svečanosti. Dok su se kretali dionicom D31 smjer iz Velike Gorice prema Maloj Buni, okruženoj s obje strane kolnika gustom šumom i raslinjem, u jednom trenutku je s lijeve strane dotrčao srndač i udario u lijevu stranu vozila u području vrata, stakla i retrovizora. Srndač je nakon udarca pobjegao u šumu, dok je tužiteljica s vozilom skrenula izvan ceste i pozvala policiju koja je napravila očevid i izuzela s vozila tužiteljice dlake divljači. Ističe kako je tužiteljica vlasnica vozila reg. oznake [registarska oznaka] marke Renault Clio 1.5, godina proizvodnje 2015., na kojem su prilikom naleta divljači nastala vidljiva oštećenja na lijevom bočnom dijelu vozila i to na prednjim i stražnjim vratima, prednjem lijevom retrovizoru i žmigavcu, što je vidljivo i iz napravljenog izvida štete. Ističe kako je upravljala vozilom dozvoljenom brzinom poštujući sve prometne znakove i ničim nije doprinijela nastanku štetnog događaja i štete, jer je srna iznenada naletjela na lijevi dio vozila kojim je upravljala. Kako se štetni događaj dogodio na lovnom području Stari gaj iz Mraclina, koje gospodari područjem na kojem se dogodio štetni događaj, a koje je osigurano kod tuženika policom osiguranja od odgovornosti, tužiteljica je podnijela tuženiku odštetni zahtjev, koji je tuženik otklonio. Stoga tužiteljica predlaže donošenje presude kojom će se tuženiku naložiti isplatu iznosa od 5.000,00 kn na ime naknade imovinske štete, sa pripadajućom kamatom i troškovima postupka.

2. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom od 03. lipnja 2024. godine tužiteljica potražuje od tuženika isplatu iznosa od 1.067,63 eur, sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom i troškovima postupka.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako u spisu nema dokaza da je štetu izazvala divljač, a niti da bi se radilo o divljači koja bi obitavala u lovištu kojim gospodari Lovačko društvo Stari gaj, a koje je kod tuženika na dan štetnog događaja bilo osigurano policom osiguranja od odgovornosti. Osporava i visinu tužbenog zahtjeva.

4. Tuženik u daljnjem tijeku postupka se poziva na odredbu čl. 80. st. 6. Zakona o lovstvu, te ukazuje da tužiteljica niti tvrdi niti dokazuje da je šteta nastala zbog provođenja lova.

5. U tijeku postupka izvršen je uvid u potvrdu MUP-a, PU zagrebačka, PP Velika Gorica od 16. lipnja 2021.g., presliku prometne dozvole, presliku vozačke dozvole, izvid štete sa ispisom fotografija, dopis tuženika, račun Auto kuće Štarkelj d.o.o., izvid štete broj 210513420438/1 sa fotografijama, policu osiguranja od odgovornosti broj 804271894, Uvjete za osiguranje izvanugovorne odgovornosti tuženika, dopis Ministarstva poljoprivrede od 23. svibnja 2022.g., provedeno je prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku ing. Berislavu Šimunoviću, izvršen je uvid u dopis MUP-a, PU zagrebačke, PP Velika Gorica od 29. svibnja 2024.g., proveden je dokaz saslušanjem stalnog sudskog vještaka, svjedoka MS te tužiteljice te je izvršen uvid u spis MUP-a, PU zagrebačka, PP Velika Gorica broj 8-P-122/21.

6. Sud nije proveo vještačenje izuzete dlake radi utvrđivanja o kojoj se divljači radi, obzirom izuzetu dlaku nije bilo moguće pribaviti, a s obzirom na utvrđeno činjenično stanje utvrđeno je da provođenje tog dokaza nije ni potrebno ni ekonomično.

7. Temeljem ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23, dalje: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično osnovan.

8. Uvidom u dopis MUP-a, PU Zagrebačka, PP Velika Gorica od 29. svibnja 2024. godine utvrđeno je da se uzorak dlake iz događaja od 11. lipnja 2021. godine ne nalaze na čuvanju u prostorijama PU Zagrebačke, PP Velika Gorica, već se izuzeti uzorci spremaju u omot koji se klama za košuljicu predmeta.

9. Uvidom u spis PP Velika Gorica broj P-122/21, koji je dostavljen sudu, utvrđeno je da su uz košuljicu predmeta zaklamane omotnica koja sadrži CD sa fotografijama, ali ne i uzorci dlake.

10. Uvidom u službenu bilješku sastavljenu od strane MUP, PU Zagrebačka, PP Velika Gorica dana 11. lipnja 2021. godine, utvrđeno je da je ista sastavljena povodom događaja u prometu na cesti koji se dogodio 11. lipnja 2021. godine u 12,25 sati na cesti D-31 – Velika Gorica – Mala Buna. Prema opisu događaja tužiteljica je upravljala osobnim automobilom [registarska oznaka] po zapadnom kolničkom traku državne ceste D-31 između mjesta Velika Gorica i Mala Buna u smjeru juga. Dolaskom za 800 m južnije od raskrižja sa ulicom Gajec u mjestu Okuje, prednjim lijevim dijelom vozila naletjela je na divljač srnu, koja je kolnik pretrčavala iz smjera istoga u smjeru zapada, dolazeći vozaču s lijeve strane s mekog terena. Srna nije pronađena na mjestu događaja, a navedeno je da su sa osobnog automobila izuzete dlake od divljači – srne. Također je utvrđeno da je na vozilu oštećen lijevi bočni dio i to prednja i stražnja vrata, osvrtno ogledalo.

11. Svjedok MS u svom iskazu navodi da se sjeća štetnog događaja koji se dogodio 11. lipnja 2021.godine. Tada je s tužiteljicom išao na svadbu u Kravarsko. Tužiteljica je upravljala vozilom i plan je bio da idu autoputom prema Sisku, međutim, u jednom trenutku je tužiteljica rekla da im se ne žuri te su išli starom cestom kroz šumu. Tužiteljica je upravljala vozilom od oko 40-50 km/h i u jednom trenutku iz šume je iskočila na njih srna i udarila u bočni dio vozila i to skoro prema zadnjem kraju vozila. Prethodno nije vidio srnu, a nije uočio ni neke prometne znakove na cesti. Nakon udarca su se zaustavili i dok su izašli iz automobila srna se ustala i otišla u šumu. Ne može točno reći na kojem dijelu ceste se to dogodilo jer se radi o cesti uz šumu. Nisu micali vozilo prije dolaska policije, već su ostali na istom mjestu. On je zvao policiju i to par puta jer na tom mjestu nije bilo niti signala. Na vozilu je bio slomljen retrovizor te su bila udubljena prednja i stražnja vrata i to s vozačke strane. Zna da je policija uzimala i uzorke dlake sa vozila. Ne zna je li na tom dijelu kolnika postoji znak za oprez od divljači.

12. Tužiteljica u svom iskazu navodi da je sa ranije saslušanim svjedokom išla iz Zagreba u Kravarsko na svadbu na kojoj je on sa njezinom kćeri bio kum. Krenuli su nešto kasnije i imali su dosta vremena te je vozila polako. Kako poznaje kraj, zna da se radi o cesti kroz šumu sa blagim zavojima, a inače se radi o cesti iz Velike Gorice prema Buni. U jednom trenutku osjetila je udarac u bočni dio automobila. Prethodno nije ništa vidjela pa se uplašila i kada je pogledala vidjela je da ih je udarila srna. Izašli su iz vozila i nakon toga pokušali oboje pozvati policiju obzirom je vidjela da je vozilo oštećeno. Srna je u tom periodu dok su izlazili iz vozila otišla u šumu. Ostavili su vozilo malo sa strane i čekali dolazak policije, a na automobilu se vidjelo da je oštećen retrovizor i bočna vrata. Također su se vidjele dlake na automobilu i kapljice krvi. Nakon ovog događaja je kupila novi retrovizor i zamijenila ga, dok vrata nije popravljala. Povremeno se vozi tom cestom, zna da je cesta kroz šumu sa blagim zavojima i vozi se polako. Nakon udarca se okrenula i pogledala kako bi vidjela što ju je udarilo te je vidjela da je to srna. Vozila je malom brzinom jer joj se nije žurilo te je mogla biti 30-40 km/h. Rodom je iz tog kraja i često su tamo odlazili u posjete te joj je poznata cesta, ali ne zna ni za kakvo lovno područje. Navedena srna je iskočila iz šume, a ona je prije udarca nije vidjela. Na tom mjestu postoji znak za divljač na cesti, ali je vozila vrlo oprezno i polako.

13. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz saslušanog svjedoka i tužiteljice, jer su isti iskazivali suglasno i uvjerljivo te u skladu sa dokumentacijom koja prileži spisu.

14. Radi utvrđivanja uzročne veze između naleta srndaća i oštećenja na vozilu tužiteljice, te visine nastale štete na vozilu tužiteljice, provedeno je prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku ing. Berislavu Šimunoviću, koji je u svom nalazu i mišljenju naveo da je u ovom štetnom događaju srna naletjela na lijevi bočni dio vozila tužiteljice, u trenutku kada je vozilo svojim prednjim dijelom već prošlo pored nje (srne). Budući da nakon štetnog događaja nije napravljena skica policije, to nije moguće utvrditi točno mjesto naleta, kako po širini tako niti po dubini kolnika. Za izračun brzine kretanja vozila tužiteljice neposredno prije i u trenutku naleta nema elemenata. S obzirom na konfiguraciju kolnika, tehnički je moguće da se vozilo tužiteljice prije štetnog događaja kretalo brzinom od oko 60 km/h. Provedena analiza je pokazala da je tužiteljica mogla najranije ugledati srnu kada je srna istrčala iz šume, tj. vremenski oko 1,6 s prije naleta, kada se vozilo tužiteljice nalazilo udaljeno oko 26,7 m od mjesta naleta. Budući je dužina raspoloživog puta za zaustavljanje vozila od oko 26,7 m kraća od dužine zaustavnog puta vozila tužiteljice, koja iznosi oko 30,4 m, proizlazi da u ovom štetnom događaju tužiteljica radnjom kočenja nije mogla izbjeći ovaj štetni događaj. Na raspoloživom od oko 26,7 m tužiteljica bi radnjom intenzivnog kočenja uspjela zaustaviti svoje vozilo prije mjesta naleta, i do ovog štetnog događaja ne bi došlo, pri svim brzinama kretanja manjim od 52 km/h. Kako je do štetnog događaja došlo izvan naseljenog mjesta, brzina kretanja vozilima je bila ograničena prometnim pravilom na 90 km/h. Oko 800 m južnije od mjesta štetnog događaja tj. iza mjesta naleta, nalazi se prometni znak "Divljač na cesti" s dopunskom pločom "U dužini od 1600 m". Sva oštećenja na vozilu tužiteljice, opisana u izvidu štete, mogla su nastati u predmetnom štetnom događaju. U ovom štetnom događaju na vozilu tužiteljice nastala je djelomična šteta u iznosi od 1.067,63 EUR, tj. 8.044,02 kn (1 EUR = 7,53450 kn).

15. Stalni sudski vještak u svom dopunskom nalazu navodi da je tužiteljica u spis dostavila ponudu za popravak svog vozila (listovi 27 i 28 spisa), kojeg je izdala tvrtka Autokuća–Štarkelj d.o.o., ovlašteni serviser za Renault vozila u RH. Da je prilikom popravka vozila tužiteljice utvrđeno da je potrebno popraviti i/ili zamijeniti neke dijelove vozila koji nisu obuhvaćeni osnovnim izvidom štete, tada se traži dopunski izvid štete. Spisu ne prileži dopunski izvid štete. Vozilo tužiteljice nije osobno pregledao. Na temelju dostavljenih fotografija može se procijeniti da oštećenja na stražnjim lijevim vratima, po opsegu i intenzitetu, nisu tolika da bi zahtijevala zamjenu.

16. Povodom prigovora tužiteljice proveden je dokaz saslušanjem stalnog sudskog vještaka, koji je u svom iskazu naveo da u cijelosti ostaje kod svog pisanom nalaza i mišljenja te dopune nalaza od 19. svibnja 2024. godine. Na temelju dostavljenih fotografija se može procijeniti da oštećenja na stražnjim lijevim vratima po opsegu i intenzitetu nisu takva da bi zahtijevala zamjenu. Prema prekršajnom spisu proizlazi da je u ovom štetnom događaju došlo do naleta na srnu (policijska potvrda list 4 spisa) te da su na vozilu pronađeni tragovi dlake životinjskog porijekla. Nastavno iskazuje da je nakon štetnog događaja divljač napustila mjesto štetnog događaja, tj. da ista nije pronađena.

17. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka, obzirom je isto izrađeno na temelju relevantne dokumentacije te u skladu s pravilima struke.

18. Analizirajući provedene dokaze u postupku nedvojbeno je utvrđeno da je do štetnog događaja došlo dana 11. lipnja 2021. godine u 12,25 sati na cesti D-31 između Velike Gorice i Male Bune, kojom prilikom je na lijevi bočni dio vozila tužiteljice naletjela srna.

19. Pri tome je tužiteljica mogla ugledati srnu tek kada je već istrčala iz šume te tužiteljica, s obzirom na dužinu raspoloživog puta za zaustavljanje vozila, nije mogla radnjom kočenja izbjeći ovaj štetni događaj.

20. Nadalje je utvrđeno da je tužiteljica svojim vozilom upravljala u skladu sa pravilima Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te dopuštenom i primjerenom brzinom.

21. Kako se predmetni štetni događaj dogodio 11. lipnja 2021. godine, to se na isti primjenjuju odredbe Zakona o lovstvu koji je stupio na snagu 2018. godine (Narodne novine broj 99/18, 32/19 i 32/20, dalje u tekstu ZL).

22. Na temelju članka 76. st. 1. i 2. ZL-a lovoovlaštenik, fizička i pravna osoba kojoj divljač može prouzročiti direktnu imovinsku štetu (u daljnjem tekstu: oštećenik) dužni su poduzimati sve prijeko potrebne mjere radi sprječavanja štete koju divljač može počiniti ljudima ili imovini dok u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako ovaj Zakon ne propisuje drugačije.

23. Stoga je odgovornost osoba koje gospodare lovištem, u konkretnom slučaju Lovačkog društva Stari gaj iz Mraclina, uređena odredbama Zakona o lovstvu i općim propisima obveznog prava.

24. Odredbom čl. 50. st. 1. Zakona o cestama (Narodne novine broj 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, dalje: ZOC) uređena je odgovornost pravne osobe koja upravlja javnom cestom na način da je propisano da za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač se odgovara po osnovi krivnje. Pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar odgovara za štetu iz stavka 1. ovoga članka nastalu na javnoj cesti ukoliko javna cesta, na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, nije označena prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima. (čl. 50. st. 2. ZOC) 25. U konkretnom slučaju je utvrđeno da je cesta na kojoj je došlo do štetnog događaja označena odgovarajućom prometnom signalizacijom i opremom, odnosno postavljen je znak "divljač na cesti", pa stoga nema propusta na strani pravne osobe koja upravlja javnom cestom.

26. Iz navedene odredbe proizlazi da odštetna odgovornost osoba koje gospodare lovištima (lovoovlaštenika i lovozakupnika) i načela na kojima se ta odgovornost zasniva nisu predmet uređenja ZOC-a, već je, kao što je to navedeno, njihova odgovornost uređena Zakonom o lovstvu i općim propisima obveznog prava.

27. Odredbom čl. 80. st. 6. ZL-a propisano je da se za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara na način da je odgovoran:

- vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi,

- lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

28. Iz navedene odredbe proizlazi da je propisana odgovornost lovoovlaštenika u slučaju kada je šteta nastala zbog provođenja lova i to u lovištu.

29. Međutim, navedenom odredbom zakonodavac je izbjegao izrijekom propisati tko i prema kojem kriteriju odgovara za štetu u slučaju kad ona nije posljedica ni nepravilnog postupanja vozača ni provođenja lova, a koji je slučaj najčešći u praksi.

30. Navedena se odredba čl. 80. st. 6. ZL-a ne može tumačiti i primjenjivati izdvojeno od odredbi čl. 1045., 1063. i 1064. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, 126/21 i 114/22, dalje ZOO) koje reguliraju odgovornost za štetu po principu krivnje, odnosno uzročnosti, niti su tom odredbom derogirana pravila o odštetnoj odgovornosti sadržana u ZOO-u.

31. Na to izričito upućuje odredba čl. 76. st. 2. ZL-a, koja navodi kako u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako ZL ne propisuje drugačije.

32 Kako je u konkretnom slučaju utvrđeno da je do štete na vozilu tužiteljice došlo iznenadnim naletom srne na njezino vozilo, koji nalet ona nije mogla izbjeći, to se u konkretnom slučaju trebaju primijeniti pravila ZOO-a o objektivnoj odgovornosti za štetu od opasne stvari.

33. To znači da tuženik za tu štetu odgovara po načelu uzročnosti, jer je divljač u takvim okolnostima opasna stvar (tako Vrhovni sud RH, Rev-1057/14 od 05. prosinca 2017.g. i Rev-2902/16 od 28. kolovoza 2019.g.).

34. Kako je divljač u pokretu koja se nekontrolirano kreće cestom kojom se prometuje, predstavlja opasnu stvar u smislu odredbe čl. 1045. st. 3. ZOO-a, u kojem slučaju da bi se vlasnik stvari ili osoba kojoj je stvar povjerena na čuvanje, oslobodio odgovornosti, tada je na njemu teret dokazivanja ostvarenja pretpostavki propisanih odredbom čl. 1067. st. 2. ZOO-a.

35. Da se u konkretnom slučaju nedvojbeno radilo o divljači, odnosno srni, proizlazi iz iskaza saslušanog svjedoka i tužiteljice, koji su nakon štetnog događaja na kolniku vidjeli srnu koja je ležala prije nego što je ustala i pobjegla u lovište.

36. Stoga nije ni bilo potrebe za provođenjem vještačenja tipizacije dlake, a radi utvrđivanja o kojoj se vrsti divljači radi.

37. Vlasnikom divljači se prema sudskoj praksi smatra njihov imatelj - lovoovlaštenik iz čijeg je lovišta divljač izašla na cestu.

38. Da se u konkretnom slučaju radi o divljači koja je boravila na području lovišta kojim upravlja lovačko društvo koje je osigurano kod tuženika, proizlazi iz dopisa Ministarstva poljoprivrede od 23. svibnja 2022. godine te skice lovišta koja je dostavljena uz isti, a iz koje je razvidno da se mjesto Okuje, pa tako i cesta koja prolazi kroz njega, kao i okolno područje, nalazi unutar granica lovišta.

39. Tuženik tijekom postupka nije ukazao na postojanje ekskulpacijskih razloga za oslobođenje od odgovornosti za štetu predviđene odredbom čl. 1067. ZOO-a.

40. Naime, u postupku je utvrđeno da nema doprinosa tužiteljice, jer ista nije niti djelomično pridonijela nastanku štete, obzirom je za nju nalet bio neizbježiv.

41. Isto tako, nije utvrđeno da bi šteta nastala isključivom radnjom neke treće osobe (pa ni pravne osobe koja gospodari javnom cestom), pa kako stoga postoji odgovornost Lovačkog društva Stari gaj iz Mraclina kao lovoovlaštenika koji gospodari lovištem iz kojeg je srna istrčala na javnu cestu, to je tuženik kao osiguratelj navedenog lovoovlaštenika dužan naknaditi štetu koju je pretrpjela tužiteljica.

42. Na temelju nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka utvrđeno je da je na vozilu tužiteljice nastala šteta u iznosu od 1.067,63 eur.

43. Stoga je valjalo navedeni iznos tužiteljici i dosuditi temeljem odredbe čl. 1085. st. 1. i 3. ZOO-a i odlučiti kao u izreci pod točkom I.

44. Prema odredbi čl. 1086. i čl. 1089. ZOO-a obveza naknada štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete, a visina naknade se određuje prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke.

45. Kako tužiteljica nije dokazala kada je izvršen popravak vozila te da je isto platila, te stoga kada joj je šteta nastala, to je visina iste utvrđena vještačenjem prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, te joj od tog dana pripadaju i zatezne kamate na dosuđeni iznos.

46. Stoga je valjalo zahtjev tužiteljice za isplatu zatezne kamate na dosuđeni iznos od 18. lipnja 2021. pa do 11. ožujka 2025. godine odbiti i odlučiti kao u izreci pod točkom II.

47. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 5. u svezi s čl. 155. ZPP-a. Tužiteljici je priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i zatraženom trošku i to za sastav tužbe prema Tbr. 7. toč. 1. – 200,00 eur, za sastav podnesaka od 23.08.2021.g., 25.07.2022.g., 19.12.2023.g. i 05.06.2024.g. prema Tbr. 8. toč. 1. po 200,00 eur, te za zastupanje na ročištima 28.04.2022.g. i 30.01.2025.g. prema Tbr. 9. toč. 1. po 200,00 eur, što ukupno iznosi 1.400,00 eur, a uvećano za trošak PDV-a prema Tbr. 46. u iznosu od 350,00 eur ukupno iznosi 1.750,00 eur. Navedenom iznosu pribrojen je trošak vještačenja u iznosu od 331,81 eur, trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 13,27 eur, te sudske pristojbe na presudu u iznosu od 39,82 eur, tako da trošak tužiteljice iznosi 2.134,90 eur.

48. Stoga je odlučeno kao u izreci pod točkom I.

U Zagrebu, 12. ožujka 2025. godine

Sudac:

Vanesa Brizić Bahun

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda Županijskom sudu.