Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-6396/2022

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Mladena Genca, predsjednika vijeća te Sanje Gospočić i Tomislava Tomašića, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Mirjane Laljek, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog KM, kojeg brani Željko Ostoja, odvjetnik u Splitu, zbog prekršaja iz članka 192. stavka 1. točke 1. i stavka 2. Općeg poreznog zakona (»Narodne novine«, br. 115/16., 106/18., 121/19., 32/20. i 42/20.), rješavajući o žalbi okrivljenog KM, podnesenoj protiv rješenja o prekršaju Ministarstva financija Republike Hrvatske, Porezne uprave, Područnog ureda Split, Vijeća za prekršajni postupak, KLASA: UP/I-740-04/22-02/50, URBROJ: 513-07-17/22-07 od 1. lipnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 12. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I U povodu žalbe okrivljenog KM, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijano rješenje o prekršaju te se izriče:

Na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) okrivljeni GM (ostali osobni podaci kao u prvostupanjskom rješenju o prekršaju)

oslobađa se optužbe

da:

kao fizička osoba, obveznik poreza na dohodak po osnovi obavljanja ugostiteljske djelatnosti u caffe baru „ŠKORO“ u Komiži, Škor 9, dana 8. srpnja 2021. u 00:09 sati nije u cijelosti evidentirao ostvareni gotovinski promet, što je utvrđeno prebrojavanjem gotovine u blagajni poreznog obveznika, a uz prisustvo službene osobe Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Split, te je slijedom obavljenog nadzora provođenja postupka fiskalizacije, evidentiranja prometa i izdavanja računa kod poreznog obveznika utvrđen višak gotovine u blagajni odnosno neevidentiran promet u iznosu od 2.335,00 kn, čime je postupio protivno odredbama članka 62. stavka 4. Općeg poreznog zakona, a što je kažnjivo prema odredbama članka 192. stavka 1. toče 2. i stavka 5. Općeg poreznog zakona.

II Uslijed odluke pod točkom I, žalba okrivljenog KM je bespredmetna glede ovog prekršaja.

III Okrivljenom KM ima se vratiti iznos utvrđen kao višak gotovine, oduzet Potvrdom o privremenom oduzimanju domaćih sredstava plaćanja Klasa: 471-02/21-01/541, Ur.broj: 513-07-17-21-03 od 8. srpnja 2021.

IV Djelomičnim prihvaćanjem žalbe okrivljenika, a u povodu žalbe i po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijano rješenje u pravnoj oznaci djela i odluci o kazni, na način da je okrivljeni GM djelom činjenično opisanim u toči 2. izreke, počinio prekršaj iz članka 192. stavka 1. točke 1. i stavka 2. Općeg poreznog zakona (»Narodne novine«, br. 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 42/20. i 114/22.), te mu se na temelju tog propisa, a primjenom članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) izriče novčana kazna u iznosu od 900,00 (devetsto) eura, koju novčanu kaznu je dužan platiti u roku od 15 (petnaest) dana od primitka ove odluke, a ukoliko u navedenom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne sukladno članku 152. stavku 3. Prekršajnog zakona, novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom.

V U ostalom dijelu odbija se kao neosnovana žalba okrivljenog KM te se u preostalom pobijanom, a nepreinačenom dijelu prvostupanjsko rješenje o prekršaju potvrđuje.

VI Na temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3.c) Prekršajnog zakona, okrivljeni GM dužan je naknaditi trošak Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske u paušalnom iznosu od iznosu od 30,00 (trideset) eura, u roku od 15 (petnaest) dana, računajući od dana primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Rješenjem o prekršaju prvostupanjskog tijela državne uprave koje vodi prekršajni postupak okrivljeni GM proglašen je krivim te mu je izrečena ukupna novčana kazna u iznosu od 40.000,00 kuna, zbog prekršaja iz članka 192. stavka 1. točke 1. i stavka 5. Općeg poreznog zakona (»Narodne novine«, br. 115/16., 106/18., 121/19., 32/20. i 42/20.), činjenično opisanog u točki 1. i prekršaja iz članka 191. stavka 1. točke 2. i stavka 5. istog Zakona, činjenično opisanog u točki 2. izreke pobijanog rješenja o prekršaju.

2. Istim rješenjem okrivljenik je dužan platiti troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 kuna.

3. Protiv prvostupanjskog rješenja o prekršaju okrivljenik je putem branitelja podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava, te odluke o prekršajnoj sankciji, kako iz sadržaja žalbe proizlazi, navodeći u bitnome kako se kod brojanja gotovog novca u blagajni radilo o gotovinskom iznosu koji je predstavljao iznos pologa gotovine, kao i novac za nabavu, budući je vrijeme koje se navodi kao vrijeme obavljanja nadzora bilo izvan radnog vremena. Prvostupanjsko tijelo ne daje nikakve razloge zbog kojih nije prihvatilo navode iz obrane okrivljenika koja je logična, životna i uvjerljiva. Nadalje, žalitelj ističe da se novčana kazna ukazuje previsokom s obzirom na težinu prekršaja za koji se tereti te bi plaćanjem novčane kazne u prekršajnom postupku bila ugrožena njegova životna egzistencija kao i egzistencija njegove obitelji koju uzdržava.

4. Žalitelj predlaže da se radi razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.

5. Žalba je bespredmetna glede djela pod točkom 2., a djelomično osnovana glede djela pod točkom 1. izreke pobijanog rješenja o prekršaju.

6. Odlučujući u okviru žalbenih navoda i članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (u nastavku teksta: Sud) utvrdio je da je u prvostupanjskom postupku, glede prekršaja opisanog u točki 2. izreke prvostupanjskog rješenja o prekršaju, počinjena povreda materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. točke 1. Prekršajnog zakona budući djelo za koje se okrivljenik optužuje po propisu nije prekršaj.

7. Naime, prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak proglasilo je krivim okrivljenika što kao fizička osoba, obveznik poreza na dohodak po osnovi obavljanja ugostiteljske djelatnosti u caffe baru „ŠKORO“ u Komiži, Škor 9, dana 8. srpnja 2021. u 00:09 sati nije u cijelosti evidentirao ostvareni gotovinski promet, što je utvrđeno prebrojavanjem gotovine u blagajni poreznog obveznika, a uz prisustvo službene osobe Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Split, te je slijedom obavljenog nadzora provođenja postupka fiskalizacije, evidentiranja prometa i izdavanja računa kod poreznog obveznika utvrđen višak gotovine u blagajni odnosno neevidentiran promet u iznosu od 2.335,00 kn, čime je postupio protivno odredbama članka 62. stavka 4. Općeg poreznog zakona, a što je kažnjivo prema odredbama članka 192. stavka 1. toče 2. i stavka 5. Općeg poreznog zakona (»Narodne novine«, br. 115/16., 106/18., 121/19., 32/20. i 42/20.),.

8. Člankom 192. stavkom 2. citiranog Zakona, u vrijeme inkriminiranog prekršaja, bilo je propisano da će se novčanom kaznom od 10.000,00 do 300.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kazniti fizička osoba obrtnik i fizička osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, dakle, ako ne iskazuje isporuke dobara i usluga preko naplatnog uređaja, ili na drugi odgovarajući način, a naplaćuje ih gotovinom ili ne iskazuje ili ne iskazuje potpuno i/ili točno i/ili pravodobno i/ili uredno (članak 62. stavak 4.). Nadalje, odredbom članka 192. stavka 5. Općeg poreznog zakona, koju odredbu je prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak primijenilo u konkretnom slučaju, u vrijeme inkriminiranog prekršaja bilo je propisano: „(5) Za ponovljeni prekršaj iz stavka 1. ovog članka, kaznit će, između ostalih, fizička osoba obrtnik i fizička osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 400.000,00 kuna. Materijalnom odredbom članka 62. stavka 4. istog Zakona, koja se sankcionira odredbom članka 192. stavkom 2. istog Zakona, propisano je da porezni obveznici koji isporuku dobara ili obavljanje usluga naplaćuju u gotovini obvezni su promet iskazivati potpuno, točno, pravodobno i uredno putem naplatnih uređaja ili na drugi odgovarajući način. “

9. Analizom prethodno citiranih zakonskih odredbi jasno je i nedvojbeno da se sankcionira fizička osoba obrtnik ako ne iskazuju isporuku dobara i usluga preko naplatnog uređaja ili na drugi odgovarajući način, a naplaćuju ih gotovinom, koje činjenice čine konstitutivni element bića tog djela i nužno moraju biti navedene u činjeničnom opisu prekršaja i bez kojih opisano djelo nije prekršaj. Međutim, iz činjeničnog opisa radnje prekršaja sadržane u podnesenom optužnom prijedlogu (prekršajnom nalogu), kao i iz činjeničnog opisa djela navedenog u točki 2. izreke pobijanog rješenja o prekršaju ne proizlaze njegova zakonom propisana obilježja niti je djelo kako je to činjenično opisano prekršaj jer Zakon ne propisuje prekršajem postupanje na način kako je okrivljeniku stavljeno na teret, u bitnome da nije u cijelosti evidentirao ostvareni dnevni gotovinski promet, što je utvrđeno prebrojavanjem gotovine u blagajni kod poreznog obveznika, te je utvrđen višak gotovine u blagajni odnosno neevidentirani promet u iznosu od 2.335,00 kuna. Treba napomenuti da je u činjeničnom opisu izostalo detaljiziranje same radnje počinjenja prekršaja koja se ogleda u činjenici da okrivljenik nije iskazao isporuku dobara ili usluga preko naplatnog uređaja ili na drugi odgovarajući način, nadalje u činjeničnom opisu nema detaljnijeg navođenja koje su to usluge pružane koje su naplaćene u gotovini te nije vidljivo da bi okrivljenik ponovio ovakav prekršaj, jasnim konkretiziranjem pravomoćne odluke o prekršaju s jasno naznačenim datumom kada je ista postala pravomoćna, obzirom da je činjenični opisa pravno označen kao prekršaj iz članka 192. stavka 1. točke 2. i stavka 5. Općeg poreznog zakona.

10. Dakle, imajući u vidu činjenični opis sadržan u točki 2. izreke pobijanog rješenja o prekršaju, zaključak je ovog Suda kako je okrivljenik proglašen krivim za djelo koje na opisani način nije prekršaj pa je prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak na njegovu štetu, počinilo ranije navedenu povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava, na koju ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti. Slijedom navedenog, budući nije naveden činjenični opisi djela kako bi ga se moglo podvesti pod zakonski opis prekršaja iz članka 192. stavka 1. točke 2. i stavka 5. Općeg poreznog zakona, trebalo je u povodu žalbe okrivljenika, po službenoj dužnosti, preinačiti pobijanu odluku sukladno odredbi članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona te okrivljenika osloboditi od optužbe, kako je to navedeno u točki I izreke ove drugostupanjske presude, uslijed čega je njegova žalba bespredmetna glede ovog prekršaja.

11. Obzirom da je okrivljenik oslobođen optužbe zbog prekršaja iz članka 192. stavka 1. točke 2. i stavka 5. Općeg poreznog zakona, a u vezi kojeg je donesena odluka o oduzimanju utvrđenog viška gotovine, to je trebalo odlučiti kao pod točkom III izreke ove drugostupanjske presude te istom vratiti iznos oduzet Potvrdom o privremenom oduzimanju domaćih sredstava plaćanja Klasa: 471-02/21-01/541, Ur.broj: 513-07-17-21-03 od 8. srpnja 2021.

12. Nadalje, ispitujući pobijano rješenje o prekršaju u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, uz ocjenu navoda žalbe, ovaj Sud je utvrdio da, glede prekršaja pobliže opisanog točkom 1. izreke, nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona te da u postupku nije nastupila zastara prekršajnog progona.

13. Međutim, ovaj Sud je pazeći po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prekršajnog prava, utvrdio da je prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak, glede ovog prekršaja, u smislu odredbe članka 196. točke 4. Prekršajnog zakona, na štetu okrivljenika povrijedilo materijalno prekršajno pravo.

14. Naime, okrivljenik je proglašen krivim zbog prekršaja iz članka 192. stavka 1. točke 1. Općeg poreznog zakona te mu je izrečena novčana kazna na temelju članka 192. stavka 5. istog Zakona.

15. Nadalje, kako pravna oznaka djela ne obvezuje sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom Zakona, ovaj drugostupanjski sud je preinačio pobijano rješenje o prekršaju u pravnoj oznaci djela, glede prekršaja opisanog u točki 1. izreke osporavanog rješenja. Naime, iz izreke pobijanog rješenja o prekršaju razvidno je da je okrivljenik proglašen krivim što kao fizička osoba, obveznik poreza na dohodak po osnovi obavljanja ugostiteljske djelatnosti u caffe baru „ŠKORO“ u Komiži, Škor 9, dana 8. srpnja 2021. u 00:09 sati nije izdao račun nepoznatim gostima za konzumaciju pića (2 gin tonica i 1 orahovica), a što je naplatio u gotovini u iznosu od 52,00 kn, čime je ostvario bitna obilježje prekršaja iz članka 192. stavka 1. točke 1. u svezi stavka 2. Općeg poreznog zakona, dok prema činjeničnom opisu nije razvidna da bi ponovio prekršaj iz stavka 1. članka 292. Općeg poreznog zakona.

16. Dakle, inkriminirani prekršaj, prema činjeničnom opisu iz točke 1. osporavanog rješenja, predstavlja ostvarenje elemenata bića prekršaja iz članka 192. stavka 1. točke 1. u svezi članka 192. stavka 2. Općeg poreznog zakona, a ne u svezi članka 192. stavka 5. istog Zakona, kako je to pogrešno i nepravilno pravno označilo prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak.

17. Slijedom navedenog, pobijanim rješenjem o prekršaju je glede inkriminiranog prekršaja primijenjen propis koji se ne može primijeniti, čime je na štetu okrivljenika počinjena povreda materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. točke 4. Prekršajnog zakona pa je ovaj drugostupanjski sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijano rješenje o prekršaju u pravnoj oznaci djela prekršaja kako je to navedeno u točki IV izreke ove drugostupanjske presude, te je shodno tome preinačio i odluku o kaznu.

18. U odnosu na utvrđeno činjenično stanje, treba istaknuti da je prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak na glavnoj raspravi održanoj 1. lipnja 2022., ispitalo okrivljenika u nazočnosti njegovog branitelja, te je tijekom dokaznog postupka na istoj glavnoj raspravi pročitana materijalna dokumentacija spisa, time da je okrivljeniku omogućeno da se očituje o svim činjenicama i dokazima koji ga terete i koji mu idu u korist te je imao pravo na glavnoj raspravi predlagati izvođenje dokaza, davati druge prijedloge i očitovanja o izvedenim dokazima, sukladno članku 165. stavku 9. Prekršajnog zakona. Prema stajalištu ovog Suda, upravo zbog toga što je činjenično stanje u potpunosti utvrđeno nije bilo razloga za daljnjim provođenjem dokaza, te je prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak pravilno utvrdilo sve činjenice koje su odlučne za donošenje ispravne odluke u ovom prekršajnom predmetu na temelju obrane okrivljenika i vjerodostojne dokumentacije, Zapisnika o obavljenom nadzoru provođenja postupka fiskalizacije, evidentiranja prometa i izdavanja računa kod poreznog obveznika koji je obveznik fiskalizacije KLASA: 471-02/21-01/541, URBROJ: 513-07-17-21-02 od 8. srpnja 2021. (dalje u tekstu - Zapisnik o obavljenom nadzoru), koji je sastavljen od strane ovlaštenih službenika koji su obavili nadzor, a koji predstavlja valjani dokaz u postupku u smislu članka 158. stavka 5. Prekršajnog zakona, te u vjerodostojnost navedene dokumentacije nije bilo razloga sumnjati.

19. Nadzor ovlaštenih službenika obavljen je na zakonit način, tako da je i Zapisnik o obavljenom nadzoru zakoniti dokaz u postupku, u kojem je konstatirano što je tijekom nadzora 8. srpnja 2021. uočeno neposrednim opažanjem ovlaštenih službenika u poslovnom prostoru poreznog obveznika Tuna Racia, caffe baru „ŠKOR“, u Komiži, Škor 9, koji nije imao primjedbi na pročitani Zapisnik o obavljenom nadzoru te je isti potpisao.

20. Ovaj Sud smatra da je prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak, u provedenom prekršajnom postupku u potpunosti i pravilno utvrdilo činjenično stanje, provelo sve dokaze temeljem kojih se pojedine činjenice imaju smatrati dokazanim i u obrazloženju pobijanog rješenja za odluku o krivnji okrivljenika dalo valjane i dostatne razloge, koje u cijelosti prihvaća ovaj Sud, dok žalbeni navodi ne ukazuje na postojanje posebnih okolnosti koji bi mogle dovesti do drugačije ocjene izvedenih dokaza.

21. Ispitujući prvostupanjsko rješenje o prekršaju glede odluke o kazni, razvidno je da je prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak u obrazloženju pobijanog rješenja navelo da je prilikom određivanja visine novčane kazne cijenilo sve okolnosti koje utječu na visinu kazne, i to osobito stupanj krivnje, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja te njegovo ponašanje nakon počinjena prekršaja, kao i ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja te kao otegotnu okolnost za okrivljenika je cijenjena činjenica da je već kažnjavan od strane Carinskog ureda u Splitu. Posebne olakotne okolnosti nisu pronađene.

22. Unatoč tome što inkriminirano ponašanje okrivljenika predstavlja određeni stupanj ugrožavanja zaštićenog dobra, uzimajući u obzir protek vremena od počinjenja prekršaja te okolnost da je u odnosu na prekršajni nalog broj PN 291/18 od 24. rujna 2018, naveden u obrazloženju pobijanog rješenja o prekršaju, u skladu s odredbom članka 77. stavka 2. Prekršajnog zakona nastupila rehabilitacija jer je od pravomoćnosti tog prekršajnog naloga (26. svibnja 2020.) proteklo više od tri godine, pa se sukladno navedenoj zakonskoj odredbi, okrivljenik smatra neosuđivanom osobom po toj odluci o prekršaju i svaka uporaba tih podataka o njemu kao počinitelju prekršaja zabranjena je i nema nikakav pravni učinak, posebno vodeći računa kako izrečena novčana kazna mora predstavljati primjerenu društvenu osudu za počinjeno djelo, ovaj Sud je utvrdio kako se radi o takvim olakotnim okolnostima koje opravdavaju izricanje blaže novčane kazne od one koja je za inkriminirani prekršaj odmjerena pobijanim rješenjem o prekršaju. Stoga je, uvažavajući navedene okolnosti, ali i sukladno odredbi članka 3. stavka 2. Prekršajnog zakona (načelo primjene blažeg propisa) po službenoj dužnosti, uzimajući u obzir Zakon o izmjenama Općeg poreznog zakona („Narodne novine“ br. 114/22.), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2023. i koji sada za počinitelja fizičku osoba obrtnik i fizičku osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost propisuje u članku 192. stavku 2. novčanu kaznu od 1.320,00 do 39.810,00 eura (što je protuvrijednost od 9.945,54 kuna do 299.948,45 kuna), dakle, u nešto blažem iznosu od onog koji je bio propisan u vrijeme počinjenja djela, i to u rasponu od 10.000,00 do 300.000,00 kuna, kao tada službenoj valuti Republike Hrvatske (prema fiksnom tečaju konverzije – 7.53450), ovaj Sud novčanu kaznu izrekao kao u točki IV izreke ove drugostupanjske presude.

23. U tako odmjerenoj novčanoj kazni pravilan su odraz pronašle sve utvrđene olakotne okolnosti, kao i izostanak otegotnih okolnosti na strani okrivljenika pa ista po mišljenju ovog Suda, odgovara okolnostima konkretnog slučaja i individualizirana je u dovoljnoj mjeri, pri čemu je imajući u vidu vrstu počinitelja, iznos propisane novčane kazne i granice ublažavanja, istu sukladno odredbi članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona, izrekao ispod zakonom propisanog iznosa, držeći da će se tako izrečenom novčanom kaznom postići svrha kažnjavanja i na okrivljenika djelovati na način da ubuduće ne čini ovakve ili slične prekršaje, odnosno da će se postići kako opća tako i posebna svrha izricanja prekršajnih sankcija, dakle, svrha specijalne i generalne prevencije.

24. Svakako treba naglasiti da je prema odredbi članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona propisano da će se novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom ako osuđena osoba plati dvije trećine izrečene novčane kazne. Stoga, ako okrivljenik u roku od petnaest dana, koji je određen za plaćanje, računajući od dana primitka ove drugostupanjske presude, plati dvije trećine novčane kazne izrečene pod točkom IV izreke ove presude, novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom.

25. Odluka o paušalnom iznosu troškova prekršajnog postupka određenih u točki VI izreke ove drugostupanjske presude, temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Stoga je paušalna svota za okrivljenika određena u okviru raspona od 13,27 do 663,61 eura (u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna sukladno ranije važećoj službenoj valuti u Republici Hrvatskoj) koji je propisan Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, br. 18/13.), s obzirom na složenost i trajanje postupka.

U Zagrebu 12. ožujka 2025.

Zapisničarka:

Predsjednik vijeća:

Mirjana Laljek, v.r.

Mladen Genc, v.r.

Presuda se dostavlja Ministarstvu financija Republike Hrvatske, Poreznoj upravi, Područnom uredu Split, Vijeću za prekršajni postupak u 5 (pet) otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.