Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-1346/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vlatke Fresl Tomašević predsjednice vijeća, Ilijane Petyo članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, i Vlaste Feuš članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ĐP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koga zastupa punomoćnik Darko Marić, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, koga zastupa punomoćnik Ćamil Salahović, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o. Zagreb, radi naknade štete, odlučujući o žalbi stranaka protiv presude i rješenja Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Garešnici, poslovni broj P- 79/2019-140 od 27. studenog 2023., u sjednici vijeća održanoj 11. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Djelomično se uvažava, a djelomično odbija žalba tužitelja, te se presuda Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Garešnici, poslovni broj P-79/2019-140 od 27. studenog 2023.:

- preinačava pod toč. VI. izreke u dijelu kojim je odbijen dio tužbenog zahtjeva tužitelja na ime naknade neimovinske štete u iznosu od 6.435,73 eur i sudi:

Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju na ime naknade neimovinske štete daljnji iznos od 6.435,73 eur zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od 1. travnja 2015. do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za 5 postotnih poena, od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

- potvrđuje pod toč. VI. izreke u dijelu kojim je odbijen dio tužbenog zahtjeva tužitelja na ime naknade neimovinske štete u iznosu od 6.033,57 eur.

IV. Djelomično se uvažava, a djelomično odbija žalba tuženika, te se presuda Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Garešnici, poslovni broj P-79/2019-140 od 27. studenog 2023.:

- potvrđuje pod toč. I. izreke preko neosporenog iznosa od 23.034,99 eur do iznosa od 39.821,49 eur na ime naknade neimovinske štete

- potvrđuje u toč. II. izreke preko neosporenog iznosa od 2.605,71 eur do dosuđenog iznosa od 3.722,45 eur na ime tuđe pomoći i njege

- potvrđuje u toč.III. izreke preko neosporenih iznosa od 10,35 eur mjesečno za mjesece travanj - prosinac 2015., iznosa od 10,66 eur mjesečno za razdoblje siječanj

- prosinac 2016., iznosa od 11,19 eur mjesečno za razdoblje siječanj - prosinac 2017., iznosa od 11,76 eur mjesečno za razdoblje siječanj - prosinac 2018., iznosa od 12,82 eur mjesečno za razdoblje siječanj - prosinac 2019., iznosa od 14,87 eur mjesečno za razdoblje siječanj - prosinac 2020. sa kamatom, do dosuđenih iznosa za razdoblje travanj 2015. - prosinac 2020. navedenih u toč. III. izreke prvostupanjske presude sa zakonskom zateznom kamatom od donošenja presude, kao i preko neosporenog iznosa od 18,58 eur do dosuđenog 26,54 eur mjesečno od siječnja 2021. nadalje dok za to budu postojali zakonski uvjeti do svakog 11-og u mjesecu za prethodni mjesec i to sa zakonskom zateznom kamatom od dospijeća svakog pojedinog obroka do isplate, sve na ime trajne tuđe pomoći i njege

- potvrđuje u toč. IV izreke preko neosporenog iznosa od 201,04 eur do dosuđenog iznosa od 287,21 eur sa kamatom na pojedinačne iznose navedene u toč. IV. izreke prvostupanjske presude, na ime troškova liječenja, medicinskih pomagala i lijekova

- potvrđuje u toč. V. izreke preko neosporenog iznosa od 4.684,33 eur sa kamatom do iznosa od 7.713,81 eur zajedno sa zakonskom zateznom kamatom:

- za prosinac 2011. na iznos od 167,22 eur od 11.1.2012. do isplate

- za siječanj 2012. na iznos od 178,94 eur od 11.2.2012. do isplate

- za veljaču 2012. na iznos od 222,23 eur od 11.3.2012. do isplate

- za ožujak 2012. na iznos od 199,25 eur od 11.4.2012. do isplate

- za travanj 2012. na iznos od 222,23 eur od 11.5.2012. do isplate

- za svibanj 2012. na iznos od 176,27 eur od 11.6.2012. do isplate

- za lipanj 2012.na iznos od 159,86 eur od 11. 7. 2012. do isplate

- za srpanj 2012. na iznos od 139,80 eur od 11.8.2012. do isplate

- za kolovoz 2012. na iznos od 139,80 eur od 11.9.2012. do isplate

- za rujan 2012. na iznos od 179,56 eur od 11.10.2012. do isplate

- za listopad 2012. na iznos od 139,80 eur od 11.11.2012. do isplate

- za studeni 2012. na iznos od 37,18 eur od 11.12.2012. do isplate

- za prosinac 2012. na iznos od 153,29 eur od 11.1.2013. do isplate

- za siječanj 2013. na iznos od 139,80 eur od 11.2.2013. do isplate

- za veljaču 2013. na iznos od 179,56 eur od 11.3.2013. do isplate

- za ožujak 2013. na iznos od 153,29 eur od 11.4.2012. do isplate

- za travanj 2013. na iznos od 139,80 eur od 11.5.2013. do isplate

- za svibanj 2013. na iznos od 139,80 eur od 11.6.2013. do isplate

- za lipanj 2013. na iznos od 179,56 eur od 11.7.2013. do isplate

- za srpanj 2013. na iznos od 139,80 eur od 11.8.2013. do isplate

- za kolovoz 2013. na iznos od 139,80 eur od 11.9.2013. do isplate

- za rujan 2013. na iznos od 153,29 eur od 11.10.2013. do isplate

- za listopad 2013. na iznos od 422,32 eur od 11.11.2013. do isplate

- za studeni 2013. na iznos od 422,32 eur od 11.12.2013. do isplate

- za prosinac 2013. na iznos od 422,32 eur od 11.1.2014. do isplate

- za siječanj 2014. na iznos od 422,32 eur od 11.2.2014. do isplate

- za veljaču 2014. na iznos od 422,32 eur od 11.3.2014. do isplate

- za ožujak 2014. na iznos od 422,32 eur od 11.4.2014. do isplate

- za travanj 2014. na iznos od 422,32 eur od 11.5.2014. do isplate

- za svibanj 2014. na iznos od 422,32 eur od 11.6.2014. do isplate

- za lipanj 2014. na iznos od 422,32 eur od 11.7.2014. do isplate

- za srpanj 2014. na iznos od 434,57 eur od 11.8.2014. do isplate

- preinačava pod točkom V. izreke u dijelu kojim je naloženo tuženiku isplatiti tužitelju na ime izgubljene zarade iznos od 3.011,84 eur sa kamatom i sudi:

Odbija se zahtjev tužitelja da mu tuženik isplati na ime izgubljene zarade iznos od 3.011,84 eur sa zakonskom zateznom kamatom:

- za prosinac 2011. na iznos od 94,12 eur od 11.1.2012. do isplate

- za siječanj 2012. na iznos od 94,12 eur od 11.2.2012. do isplate

- za veljaču 2012. na iznos od 94,12 eur od 11.3.2012. do isplate

- za ožujak 2012. na iznos od 94,12 eur od 11.4.2012. do isplate

- za travanj 2012. na iznos od 94,12 eur od 11.5.2012. do isplate

- za svibanj 2012. na iznos od 94,12 eur od 11.6.2012. do isplate

- za lipanj 2012.na iznos od 94,12 eur od 11. 7. 2012. do isplate

- za srpanj 2012. na iznos od 94,12 eur od 11.8.2012. do isplate

- za kolovoz 2012. na iznos od 94,12 eur od 11.9.2012. do isplate

- za rujan 2012. na iznos od 94,12 eur od 11.10.2012. do isplate

- za listopad 2012. na iznos od 94,12 eur od 11.11.2012. do isplate

- za studeni 2012. na iznos od 94,12 eur od 11.12.2012. do isplate

- za prosinac 2012. na iznos od 94,12 eur od 11.1.2013. do isplate

- za siječanj 2013. na iznos od 94,12 eur od 11.2.2013. do isplate

- za veljaču 2013. na iznos od 94,12 eur od 11.3.2013. do isplate

- za ožujak 2013. na iznos od 94,12 eur od 11.4.2012. do isplate

- za travanj 2013. na iznos od 94,12 eur od 11.5.2013. do isplate

- za svibanj 2013. na iznos od 94,12 eur od 11.6.2013. do isplate

- za lipanj 2013..na iznos od 94,12 eur od 11.7.2013. do isplate

- za srpanj 2013. na iznos od 94,12 eur od 11.8.2013. do isplate

- za kolovoz 2013. na iznos od 94,12 eur od 11.9.2013. do isplate

- za rujan 2013. na iznos od 94,12 eur od 11.10.2013. do isplate

- za listopad 2013. na iznos od 94,12 eur od 11.11.2013. do isplate

- za studeni 2013. na iznos od 94,12 eur od 11.12.2013. do isplate

- za prosinac 2013. na iznos od 94,12 eur od 11.1.2014. do isplate

- za siječanj 2014. na iznos od 94,12 eur od 11.2.2014. do isplate

- za veljaču 2014. na iznos od 94,12 eur od 11.3.2014. do isplate

- za ožujak 2014. na iznos od 94,12 eur od 11.4.2014. do isplate

- za travanj 2014. na iznos od 94,12 eur od 11.5.2014. do isplate

- za svibanj 2014. na iznos od 94,12 eur od 11.6.2014. do isplate

- za lipanj 2014.na iznos od 94,12 eur od 11.7.2014. do isplate

- za srpanj 2014. na iznos od 94,12 eur od 11.8.2014. do isplate.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba tuženika i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Garešnici, poslovni broj P-79/2019-140 od 27. studenog 2023.

II. Ukida se presuda Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Garešnici, poslovni broj P-79/2019-140 od 27. studenog 2023. u dijelu pod toč. VII. izreke kojim je odlučeno o trošku postupka i za navedeno se vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak time da će odlučiti i o troškovima žalbenog postupka.

Obrazloženje

1.1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju na ime neimovinske štete iznos od 39.821,49 eur zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 1. travnja 2015. do isplate (toč. I. izreke), na ime tuđe pomoći i njege iznos od 3.722,45 eur zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude (toč. II. izreke), na ime trajne tuđe pomoći i njege iznose pobliže navedene u toč. III. izreke za razdoblje mjesec travanj 2015. do mjesec prosinac 2020. zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od donošenja presude, a od mjeseca siječnja 2021. pa sve dok za to budu postojali zakonski uvjeti iznos od 26,54 eur mjesečno i to svakog 11-og u mjesecu za prethodni mjesec sa zakonskom zateznom kamatom od dospijeća svakog pojedinog obroka (toč. III. izreke). Nadalje, naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju na ime troškova liječenja, medicinskih pomagala i lijekova iznos od 287,21 eur zajedno sa zakonskom zateznom kamatom na pojedine iznose navedene u toč. IV. izreke od dospijeća do isplate svakog pojedinog iznosa. Pod toč. V. izreke naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju na ime imovinske štete- izgubljene zarade iznos od 10.725,65 eur zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinog iznosa pa do isplate kako je to navedeno u toč. V. izreke. Pod toč. VI. izreke odbijen je preko dosuđenog dijela tužbenog zahtjeva, tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na zatraženi iznos neimovinske štete u iznosu od 12.469,30 eur zajedno s nedosuđenom kamatom, u odnosu na zatraženu, a nedosuđenu zakonsku zateznu kamatu na dosuđeni iznos neimovinske štete od 39.821,49 eur za razdoblje od 20. listopada 2012. do 1. travnja 2015., te u odnosu na zatraženu, a nedosuđenu naknadu na ime tuđe pomoći i njege za razdoblje od 13. siječnja 2012. do 5. ožujka 2012. te od 23. travnja 2012. do ožujka 2015. godine u iznosu od 2.390,09 eur zajedno s nedosuđenom zakonskom zateznom kamatom te u odnosu na nedosuđenu zakonsku zateznu kamatu na dosuđeni iznos naknade na ime tuđe pomoći i njege za navedeno razdoblje i to na iznos od 3.722,45 eur za razdoblje od dana podnošenja tužbe do dana donošenja presude. Odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja preko dosuđenog dijela tužbenog zahtjeva na ime tuđe pomoći i njege za razdoblje od mjeseca travnja 2015. do mjeseca prosinca 2015. godine preko dosuđenog iznosa od 14,79 eur mjesečno, a do zatraženog iznosa od 26,54 eur/200,00 kn mjesečno odnosno za 11,75 eur mjesečno; za razdoblje od mjeseca siječnja 2016. do mjeseca prosinca 2016. godine preko dosuđenog iznosa od 15,23 eur mjesečno, a do zatraženog iznosa od 26,54 eur mjesečno odnosno za 11,31 eur mjesečno; za razdoblje od mjeseca siječnja 2017. do mjeseca prosinca 2017. preko dosuđenog iznosa 15,99 eur mjesečno, a do zatraženog iznosa od 26,54 eur mjesečno odnosno za 10,55 eur mjesečno; od mjeseca siječnja 2018. do mjeseca prosinca 2018. preko dosuđenog iznosa od 16,80 eur mjesečno, a do zatraženog iznosa od 26,54 eur/200,00 kn mjesečno odnosno za 9,74 eur mjesečno; od mjeseca siječnja 2019. do mjeseca prosinca 2019. preko dosuđenog iznosa 18,31 eur mjesečno, a do zatraženog iznosa od 26,54 eur mjesečno odnosno za 8,23 eur mjesečno; te od mjeseca siječnja 2020. do mjeseca prosinca 2020. godine preko dosuđenog iznosa od 21,24 eur mjesečno, a do zatraženog iznosa od 26,54 eur mjesečno odnosno za 5,30 eur mjesečno; dio tužbenog zahtjeva tužitelja u odnosu na zatraženu isplatu zakonske zatezne kamate na dosuđene mjesečne iznose naknade tuđe pomoći i njege koje se odnose na razdoblje od mjeseca travanja 2015. do mjeseca prosinca 2020. godine i to od dana 11-og u slijedećem mjesecu za prethodni mjesec na ime naknade tuđe pomoći i njege do dana donošenja presude.

1.2.Prvostupanjskim rješenjem dopuštena je preinaka tužbe tako da predmet tužbenog zahtijeva bude isplata na ime neimovinske štete iznosa od 52.290,70 eur zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 20. listopada 2012. do isplate, isplata naknade za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 6.112,54 eur sa zakonskom zateznom kamatom od podnošenja tužbe do isplate, isplata na ime trajne tuđe pomoći i njege za period od mjeseca travnja 2015. do mjeseca prosinca 2020. u iznosu od 26,54 eur te od siječnja 2021. pa na dalje iznosa od 26,54 eur mjesečno, zajedno za zakonskom zateznom kamatom, isplata troškova liječenja, medicinskih pomagala i lijekova u iznosu od 287,21 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinog iznosa do isplate, isplata imovinske štete na ime izgubljene zarade iznos od 10.726,65 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od svakog pojedinog mjesečnog iznosa do isplate, a kako je to navedeno u podnesku tužitelja od 12. listopada 2022.

2. Tužitelj u žalbi pobija presudu iz svih razloga predviđenih odredbom čl. 353. Zakona o parničnom postupku (("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), s tim da sadržajno pobija presudu u dijelu kojim je odbijen dio tužbenog zahtjeva na ime neimovinske štete u iznosu od 12.469,30 eur, kao i odluku o trošku, te predlaže sukladno žalbenim navodima preinačiti podredno ukinuti pobijanu presudu i vratiti predmet na ponovni postupak. Potražuje i naknadu troška žalbenog postupka.

3. Tuženik je podnio žalbu protiv presude i rješenja, iz svih razloga predviđenih odredbom čl. 353. ZPP, s tim da presudu pobija u toč. I. izreke preko nespornog iznosa od 23.034,99 eur sa zakonskom zateznom kamatom od 1. travnja 2015., u toč. II. izreke preko nespornog iznosa od 2.605,71 eur sa zakonskom kamatom od dana donošenja prvostupanjske presude, u toč. III. izreke preko nespornih 70% dospjelih dosuđenih iznosa na ime trajne tuđe njege i pomoći sa kamatom do siječnja 2021. i preko 70% dosuđenog iznosa u vidu rente s naslova trajne tuđe pomoći i njege od siječnja 2021.god. pa ubuduće, u toč. IV izreke preko nespornog iznosa od 201,04 eur sa kamatom, odnosno preko 70% svakog pojedinačnog iznosa sa kamatom, u toč. V. izreke preko nespornog iznosa od 4.684,33 eur sa kamatom, odnosno preko 70% svakog pojedinačno dosuđenog iznosa sa kamatom umanjen za neosnovano dosuđenu naknadu za prijevoz kao izgubljenu zaradu u mjesečnom iznosu od 710,00 kn/ 94,12 eur, u toč.VII. izreke odluku o parničnom trošku. Predlaže pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti na ponovni postupak ili preinačiti, a pobijano rješenje ukinuti. Potražuje i trošak žalbenog postupka.

4. Na žalbe nisu dati odgovori.

5. Žalbe su djelomično osnovane.

6. Iako tuženik navodi da u cijelosti pobija rješenje kojim je dopuštena preinaka tužbe, iz žalbenih navoda proizlazi da se osporava pravo na preinaku tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva za imovinsku štetu s naslova tuđe pomoći i njege u toč. II. izreke prvostupanjske presude. Suprotno navodima tuženika, prvostupanjski sud nije nezakonito dopustio preinaku tužbe u odnosu na povećani tužbeni zahtjev za imovinsku štetu s naslova tuđe pomoći i njege u toč. II. izreke presude odnosno nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 1. u vezi odredbe čl. 190. ZPP na koju ukazuje tuženik. Naime, tužitelj je imao mogućnost preinačiti tužbu povećanjem zahtjeva za isplatu i nakon zaključenja prethodnog postupka do zaključenja glavne rasprave ako bez svoje krivnje nije mogao povisiti zahtjev do zaključenja prethodnog postupka. Tužitelj je mogao postaviti taj zahtjev utemeljen na istoj činjeničnoj osnovi tek nakon provedenog medicinskog vještačenja kojim je utvrđeno trajanje i opseg tuđe pomoći i njege, dakle, po provedenom medicinskom vještačenju i saznanju o visini i obimu štete, zbog čega je takva preinaka tužbe moguća, slijedom čega je pravilno prvostupanjski sud dopustio preinaku tužbe. Stoga je valjalo odbiti žalbu tuženika i odlučiti kao u izreci rješenja pod toč. I. (čl. 380. st. 2. ZPP).

7. Tijekom postupka nije bilo sporno da je 3. prosinca 2011. u mjestu [adresa], na državnoj cesti 43 [adresa] – [adresa] došlo do prometne nezgode koju je uzrokovao i skrivio osiguranik tuženika SP kao vozač vozila registarske oznake i broja [registarska oznaka], koji je prešao na lijevu kolničku traku kojom se pravilno iz suprotnog smjera kretalo vozilo reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao tužitelj.

8. Tuženiku je i u žalbi sporan doprinos tužitelja nastanku štete zbog nevezivanja sigurnosnim pojasom, smatrajući da je tužitelj time doprinio nastanku i visini štete u omjeru od 30%.

11. Suprotno žalbenim navodima vezano za prigovor tuženika nastanku štete zbog nevezivanja sigurnosnim pojasom, prvostupanjski sud je provedene dokaze cijenio sukladno čl. 8 ZPP te na temelju izvedenih dokaza pravilno utvrdio činjenično stanje te nisu počinjene bitne povrede iz čl. 354. st. 1 u svezi s čl. 8., te čl. 220., 252., 258., 259. i 261. ZPP, a isto tako neosnovan je prigovor koji se odnosi na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11 ZPP jer su dati razlozi o odlučnim činjenicama.

12. U odnosu na prigovor tuženika prvenstveno valja reći da nevezivanje sigurnosnim pojasom nije samo po sebi doprinos šteti, već ovaj propust mora biti u uzročnoj vezi sa nastalom štetom.

13. Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da bi tužitelj zadobio predmetne ozljede neovisno o vezivanju sigurnosnim pojasom, zbog čega se nalazi neosnovanim prigovor tuženika koji se odnose na suodgovornost tužitelja zbog nevezivanja pojasom odnosno sud je pravilno utvrdio da ne postoji doprinos tužitelja nastanku vlastite štete.

14. Žalbeni navodi tuženika svode se na osporavanje ocjene dokaza izvršene po prvostupanjskom sudu i na osnovi nje utvrđenog činjeničnog stanja, pri čemu tuženik iznosi vlastitu interpretaciju iznoseći tvrdnje u odnosu na postojanje određenih činjenica koje prema tvrdnji tuženika ukazuju na drugačije činjenično stanje od onog utvrđenog po prvostupanjskom sudu i predstavljaju subjektivni prikaz sadržaja dokaza provedenih tijekom prvostupanjskog postupka za koje nema objektivnog uporišta.

15. Tuženik se poziva na zapisnik o očevidu kao dokaz da tužitelj nije koristio sigurnosni pojas, no pri tom ne navodi da su naknadno tijekom postupka bili pribavljeni podaci od proizvođača vozila Opel o karakteristikama vozila koji se odnose na sigurnosne pojaseve i zračne jastuke koji su bili uzeti u obzir prilikom vještačenja, a prema kojima se u okolnostima ovakve prometne nezgode sa velikim promjenama brzine, nakon aktiviranja zatezača i oslobađanja putnika iz vozila isti mogu slobodno bez oštećenja normalno izvlačiti i uvlačiti, i da ne ostaju u istegnutom položaju. Stoga nisu od utjecaja ni navodi tuženika koji se poziva na mišljenje vještaka u odnosu na suprugu tužitelja u spisu Pn-80/2019.

16. U postupku je prvo kombinirano vještačenje provedeno po prometnom vještaku Zlatku Jarešu i liječniku vještaku dr. Zrinki Sudar Magaš, potom drugo kombinirano vještačenje po prometnom vještaku Zdravku Bukljašu i vještaku dr. Josipu Škaviću, da bi zbog različitih stavova u prva dva vještačenja bilo određeno treće kombinirano vještačenje po prometnom vještaku Krunoslav Ormužu i dr. EP kojim su se razjasnile sporne činjenice temeljem kojih je sud mogao donijeti odluku, te nije osnovan prigovor tuženika da je bilo potrebno provoditi novo kombinirano vještačenje.

17. Vještak Ormuž je s obzirom na promjenu brzine utvrđenu po vještaku Bukljaš, izračunao u dopuni nalaza od 12. rujna 2022. isto i u 18. travnja 2023. da je u sudaru došlo do skraćivanja kabine vozila tužitelja, gledajući u smjeru vožnje od najmanje 300 mm (koji izračun u žalbi tuženik i ne osporava). Tijekom postupka prometni vještak ŠP je korigirao svoju ocjenu navodeći da odgovor na pitanje da li je tužitelj bio vezan sigurnosnim pojasom ili ne, može dati samo sudsko-medicinski vještak, te se suglasio s dinamikom nastanka prometne nezgode po vještak Ormužu, koji je s obzirom na dinamiku nastanka nezgode u tijeku postupka iznio mišljenje da je tužitelj u trenutku prometne nesreće bio vezan sigurnosnim pojasom uz ogradu da to potvrđuje i liječnik vještak s obzirom na utvrđene ozljede, a upravo je dr. EP izričito naveo da je tužitelj bio vezan sigurnosnim pojasom jer bi u suprotnom bio mrtav, kao i putnici u drugom vozilu na prednjem sjedištu. Neosnovano je pozivanje tuženika na podnesak vještaka dr. Škavića od 20. rujna 2021. jer je kasnije, a s obzirom na dopunu nalaza vještaka Ormuža s izračunom da je došlo do skraćivanja kabine gledano u smjeru vožnje od najmanje 300 mm, vještak dr. Škavić izmijenio svoju raniju ocjenu (da tužitelj nije bio vezan sigurnosnim pojasom i da bi vezivanjem pojasa zadobio ozljede bitno manjeg opsega i intenziteta) navodeći da je sa sudskomedicinskog stajališta zaključak kako je tužitelj u predmetnoj prometnoj nesreće mogao zadobiti sve utvrđene ozljede bez obzira na vezivanje ili nevezivanje sigurnosnim pojasom. Dr. BP je u postupku bila saslušana, a nakon uvida u dopune nalaza vještaka Ormuž te nalaz dr. Škavić navela je da se u potpunosti slaže s mišljenjem tih vještaka. Stoga ne stoje navodi tuženika da je u smislu čl. 256. st. 1. ZPP trebalo tražiti njeno očitovanje radi eventualnog usaglašavanja, a isto tako okolnost da nije vještak sudske medicine nije od utjecaja, jer se njeno mišljenje ne razlikuje od ostala dva vještaka sudske medicine, koji su mjerodavni za davanje ocjene u pogledu mogućnosti nastanka ozljeda i iz kojih proizlazi da bi tužitelj zadobio sve utvrđene ozljede neovisno o vezivanju ili nevezivanju sigurnosnim pojasom. Isto tako, neosnovano prigovara tuženik da nije saslušan vještak Bukljaš, jer isti nije mogao biti saslušan iz zdravstvenih razloga, a kako je prvostupanjski sud i obrazložio.

18. Sud prvog stupnja pravilno je ocijenio prigovor tuženika koji se pozivao na čl. 1067. st. 2. i 3. i čl. 1092. Zakona o obveznim odnosima ((„Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, dalje: ZOO) zbog nevezivanja sigurnosnim pojasom neosnovanim i pravilno utvrdio da ne postoji doprinos tužitelja nastanku štete, pa tako postoji obveza tuženika naknaditi nastalu štetu tužitelju u cijelosti (čl. 1090. ZOO).

19. Tužitelj dosuđeni iznos naknade neimovinske štete osporava u žalbi kao nedovoljan, a tuženik u žalbi kao prekomjeran. Nakon provedenog medicinskog vještačenja, prvostupanjski sud je utvrdio, a što se žalbama i ne osporava, da je tužitelj u štetnom događaju uz traumatski šok zadobio višestruke ozljede, višeiverni otvoreni prijelom lijeve bedrene kosti, prijelom vrata lijeve bedrene kosti s pomakom, višeiverni prijelom desne bedrene kosti s pomakom, prijelom kondila desne goljenične kosti s pomakom, prijelom 3-8 desnog rebra, prijelom 8-10 lijevog rebra, natučenje lijevog pluća, nakupinu krvi u desnom prsištu, nakupinu zraka potkožno desno, udarno nagnječnu ranu iznad desne očne šupljine, obostrani sindrom nagnječenja donjih udova, puknuće desnog patelarnog ligamenta, posttraumatski stresni poremećaj. Liječenje je stabilizirano (završeno) u ožujku 2015. s tendencijom pogoršanja radi razvoja posttraumatskih artritisa, a kod tužitelja su nastupile trajne posljedice s pulmološke strane zbog zaduhe pri hodu na ravnom terenu vlastitim tempom i iznose 20%; trajne posljedice s kirurške strane se sastoje u bolno ograničenim kretnjama u lijevom ramenu u svim smjerovima u lakom stupnju uz bolne krepitacije 5%; zbog ograničenja funkcije lijevog kuka 10%; zbog zacijeljenih prijeloma lijeve bedrene kosti koji je zacijelio s pomakom od cca 15 ST 10%; zbog hipotrofije kompletne muskulature lijeve noge 10%, skraćenja lijeve noge za 2,2 cm 10%; zbog ograničenja funkcije desnog koljena u lakom stupnju 10 %; s neurološke strane posljedice oštećenja lijevog n. femoralisa, koje se funkcionalno preklapaju s posljedicama ocjenjenim u traumatološkom dijelu tako da bi neurološki dio iznosio 10%; da trajne posljedice s obzirom na tešku traumu gubitka djeteta, gubitka dijela vlastitog zdravlja i sposobnosti kao i s obzirom na zaostale, izliječene zdravstvene poteškoće kod tužitelja, tijek psiho liječenja i tegobe koje se najbolje mogu opisati pod trajne promjene ličnosti uslijed PTSP, s psihijatrijske strane iznose 20%; te da smanjenje životnih aktivnosti radi navedenih posljedica vodeći računa o nepreklapanju postotaka na pojedinim anatomskim i funkcijskim cjelinama iznosi ukupno 53%. Utvrđeno je da je tužitelj trpio fizičku bol i to bolove jakog intenziteta kumulativno 7 dana, bolove srednjeg intenziteta kumulativno 30 dana, bolove slabog intenziteta trajnog karaktera kumulativno 3 mjeseca, a povremeni bolovi ulaze u pojačane napore. Tužitelj je trpio nelagodnosti za vrijeme liječenja (iv.i, im injekcije, infuzije, operacije, opetovane RTG pretrage, EMNG, spirometrije, vađenje šavova, ležanje u krevetu uz povremeni hod u trajanju od par minuta, razgibavanje na Kinetek aparatu, dugotrajna bolnička i ambulantna fizikalna terapija, fizikalna terapija u kući, korištenje invalidskih kolica, hodalica, dvije štake, a zatim jedna na duže vrijeme, nošenje elastičnih čarapa radi tromboze vena i sl.). Nadalje, utvrđeno je da je tužitelj pretrpio strah i to primarni strah u trenutku životne ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja koji je bio intenzivan i trajao je koliko i samo odvijanje štetnog događaja; zabrinutost za zdravlje i ishod liječenja koji ima karakteristike sekundarnog straha trajalo je u jakom stupnju kumulativno 30 dana, u srednjem stupnju kumulativno 3 mjeseca te u slabom stupnju 4 mjeseca, a povremeni strahovi slabog stupnja idu u pojačane napore. Kod tužitelja je zaostao gegast hod koji je stalno vidljiv trećim osobama, postoperacijski ožiljci na natkoljenicama, desnom koljenu i gornjem dijelu potkoljenice koji su privremeno vidljivi trećim osobama ali u ljetnim mjesecima u situacijama nošenja kratkih hlača i na plaži su stalno vidljivi trećim osobama te isto predstavlja naruženost trećeg stupnja.

20. Imajući u vidu kvalifikatorne okolnosti koje u smislu čl. 1100. st. 2. ZOO utječu na visinu naknade: težinu povreda, jačinu i trajanje povredom izazvanih fizičkih boli, straha, duševne boli zbog smanjenja životnih aktivnosti od 53%, stupanj naruženja, dužinu i način liječenja, vrstu i oblik medicinskih intervencija, kao i sve okolnosti konkretnog slučaja, cilj kojem ta naknada služi, po ocjeni ovog suda iznos od 50.000 eur predstavlja pravičnu novčanu naknadu za pretrpljenu neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti u konkretnom slučaju, pa se utoliko djelomično prihvaćaju žalbeni prigovori tužitelja o prenisko dosuđenoj naknadi za navedenu štetu. Stoga je uz već nesporno isplaćeni iznos od 3.742,78 eur (prema tečaju konverzije za 1 eur=7,53450 kn protuvrijednost iznosa od 28.200,00 kn) i dosuđeni iznos od 39.821,49 eur, valjalo dosuditi na ime neimovinske štete daljnji iznos od 6.435,73 eur, za koji iznos je preinačena prvostupanjska presuda, dok se žalbeni navodi tuženika u pogledu visine naknade neimovinske štete otklanjaju kao neosnovani.

21. Tuženik osnovano u žalbi osporava visinu štete s naslova izgubljene zarade za vrijeme bolovanja s obzirom da je u iznos izgubljene zarade uračunata naknada za prijevoz, za koji iznos valja umanjiti iznos utvrđen financijskim vještačenjem. Zaradom (izgubljenom) smatra se svaka materijalna korist koja se postiže radom i oštećeniku pripada pravo na naknadu štete s osnova izgubljene zarade ako zbog nesposobnosti za rad nije bio u mogućnosti ostvariti onu imovinsku korist koju bi izvjesno ostvario da nije nastupila nesposobnost za rad, a u skladu s čl. 1095. st. 1 ZOO. Radnik dobiva naknadu za prijevoz dok radi, i po redovitom tijeku stvari, prilikom dolaska na posao i s posla, ima troškove zbog kojih se i ostvaruje naknada za prijevoz, tako da je tužitelj, da bi u okviru izgubljene zarade mogao biti uračunat iznos naknade za prijevoz, trebao dokazati da bi mu naknada za prijevoz s posla i na posao, i da je radio, ostajala kao ušteda odnosno da bi za prijevoz trošio manje od onoga što je dobivao od poslodavca po toj osnovi, što tužitelj u ovom postupku nije ni tvrdio niti dokazivao. Pri tom treba još reći da i u slučaju da je kod poslodavca tužitelj imao pravo na naknadu za prijevoz i za vrijeme bolovanja, tu naknadu je tužitelj imao pravo zahtijevati od svojeg poslodavca, tako da se ne radi o šteti za koju odgovara tuženik. Stoga je za navedeno valjalo preinačiti prvostupanjsku presudu i odbiti zahtjev tužitelja za iznos od 3.011,84 eur sa zakonskom zateznom kamatom na pojedine iznose od 94,12 eur.

22. Neosnovan je prigovor zastare tuženika u odnosu na preinačeni dio tužbenog zahtjeva s naslova tuđe pomoći i njege iz toč. II izreke prvostupanjske presude jer se radi o preinaci tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva iz iste činjenične osnove (neprava preinaka) koja je moguća i dopuštena (čl.190. i 191. ZPP), a u tom slučaju zastara se prekida već podnošenjem tužbe koja je bila podnesena 25. studenog 2014. (čl. 241. ZOO), koja je podnesena unutar zastarnog roka iz čl. 230. ZOO, što tuženik i nije osporio, odnosno do prekida zastare ne dolazi tek u trenutku preinačenja tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva. Preinačena tužba nema karakter novog zahtjeva, a da bi u odnosu na povišeni dio tužbenog zahtjeva zastara bila prekinuta tek trenutkom kada je preinaka izvršena (tako i u odluci Vrhovnog suda RH br. Rev 429/24).

23. Neosnovani su žalbeni navodi tuženika glede tijeka zakonske zatezne kamate za štetu s naslova trajne tuđe pomoći i njege iz toč. III. izreke prvostupanjske presude u odnosu na rentnu obvezu i za nju dosuđenu zateznu kamatu, koji i nisu ničim obrazloženi. Zatezna kamata na mjesečne iznose na ime naknade za trajnu tuđu pomoć i njegu za razdoblje travanj 2015. - prosinac 2020. dosuđena je od donošenja presude do isplate, a od mjeseca siječnja 2021. nadalje od 11. -tog u mjesecu za prethodni mjesec do isplate. Budući da se renta sukladno čl. 1088. st. 2. ZOO plaća mjesečno unaprijed, materijalno pravo u pogledu tijeka zatezne kamate (čl. 21. i 29. st. 1 ZOO) na rentne iznose nije pogrešno primijenjeno na štetu tuženika.

24. Slijedom svega navedenog, na temelju čl. 368. st. 1. i čl. 373. t. 3 ZPP odlučeno je kao u izreci presude.

25. U odnosu na odluku o trošku treba reći da tuženik osnovano ukazuje na to da je tražio trošak nakon što je tužitelj smanjio tužbeni zahtjev što predstavlja djelomično povlačenje tužbe, o čemu prvostupanjski sud nije dao nikakve razloge pa je tako počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2 toč. 11 ZPP na koju ovaj sud pazi u smislu čl. 365. st. 2 ZPP. Isto tako, osnovano tužitelj ukazuje na to da sud prilikom odlučivanja o trošku nije vodio računa o uspjehu u kvalitativnom smislu. Naknada troškova u odnosu na djelomično povlačenje tužbe ostvaruje se zajedno sa naknadom troškova obračunatih s obzirom na konačno postavljeni tužbeni zahtjev i srazmjerno uspjehu u parnici, a uspjeh u parnici se utvrđuje s obzirom na osnov i visinu zahtjeva, o čemu prvostupanjski sud treba voditi računa prilikom donošenja nove odluke o trošku, s tim da će u svojoj odluci odlučiti i o troškovima žalbenog postupka. Stoga je odlučeno na temelju čl. 369. st. 1 ZPP kao pod toč. II. izreke rješenja.

U Zagrebu, 11. ožujka 2025.

Predsjednica vijeća:

Vlatka Fresl Tomašević