REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: 73 Pn-210/2021-54.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ani Lovrinov, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja LĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Domagoj Poljak, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženika ŠĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Šimun Babić, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Babić & Čibarić, radi naknade štete, nakon zaključene glavne i javne rasprave dana 27. siječnja 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja Domagoja Poljaka, odvjetnika i punomoćnika Šimuna Babića, odvjetnika, dana 11. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku ŠĆ da isplati tužitelju KĆ iznos od 3.318,07 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 28. siječnja 2021. do isplate, kao i da mu naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 2.091,22 EUR, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 11. ožujka 2025. do isplate, po stopi koja se određuje od dospijeća do 31. prosinca 2022. za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate, za svako polugodište, uvećanjem referentne kamatne stope odnosno stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka u preostalom iznosu od 508,78 EUR, kao neosnovan.

III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška u iznosu od 1.364,99 EUR, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da ga je tuženik 24. prosinca 2020., u cca 18:35 sati do 18:40 sati, u Zagrebu, na adresi [adresa] (Ulica Ivana Zajca 15), verbalno napao, vrijeđao te ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti riječima "ubit ću te", kao i da je istome ozbiljno prijetio kakvim zlom da bi ga ustrašio ili uznemirio riječima "dobit ćeš ti svoje, vidjet ćeš ti tko sam ja, razbit ću te", te vrijeđao riječima "majmune", "glupane" i slično..., a nakon što se tužitelj odmaknuo od tuženika bez namjere i cilja da ulazi u bilo kakav sukob i svađu, tuženik je dva puta udario tužitelja otvorenim dlanom u području glave te nogom u ruku prilikom čega mu je izbio mobitel iz ruke, a odmah potom mu je nastavio prijetiti i vrijeđati ga istim riječima kao i prije. Prije opisanog događaja, tuženik je s osobnim automobilom reg. oznaka [registarska oznaka], vrsta M1, marka i tip vozila AUDI A8, godina proizvodnje 2006., vlasništvo trgovačkog društva M.A.T.U. d.o.o., prvo počinio prometni prekršaj izazivanja prometne nesreće iz članka 46. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 46. ZSCP-a, na način da je vozeći lijevom stranom navedene ulice, ne krećući se sredim prometne trake, lijevim retrovizorom udario u zadnja desna vrata osobnog automobila tužitelja, KIA SPORTAGE, reg. oznake [registarska oznaka], koji je bio parkiran uz lijevi rub na označenom parkirnom mjestu iz razloga što je tužitelj išao na posao u Kliničku bolnicu Merkur u kojoj radi, na koji način je na vozilu tužitelja nastala materijalna šteta, a pored toga je kod tužitelja izazvan veliki strah. Verbalne i fizičke nasrtaje, udarce i prijetnje, vidjeli su ostali prolaznici i vozači, obzirom da su nasrtaji i prijetnje tuženika trajale neko vrijeme i da je u tom razdoblju u blizini tužitelja i tuženika prošlo više osoba. Tužitelj je policiju, zbog straha i bojazni za život zbog prijetnji koje mu je izrekao tuženik i zbog fizičkih udaraca, nazvao u 18:35 h, 18:40 h i 18:41 h. Tuženik nije zvao policiju nego je pozvao tužitelju nepoznatu osobu L, koji je nakon nekog vremena došao na mjesto događaja i također bio fizički i verbalno agresivan i nasrtljiv, ali u bitno manjoj mjeri od tuženika, te da je navedena nepoznata osoba nakon nekog vremena smirio tuženika, nakon čega su se oboje udaljili s mjesta događaja, prije dolaska policije, dok su tužitelj i svjedok IĆ, oba u strahu, ostali čekati policiju. Tužitelj je sve prijetnje tuženika shvatio ozbiljno, pogotovo prijetnje da će ga tuženik ubiti, da će od dobiti svoje i da je li zna tko tuženik, a nakon čega ga je i tri puta udario, te zbog navedenih prijetnji trpi veliki strah i nelagodu. Tužitelj zbog navedenog štetnog događaja i dalje osjeća veliki strah i nelagodu, prije svega jer ne zna što će tuženik napraviti, a tužitelj ima troje male djece, iz kojeg razloga se boji za sebe i svoju obitelj, a zbog čega je dva puta bio kod psihijatra. Tužitelj pored navedenog ima i veliki strah od parkiranja na istom mjestu iz razloga što se boji da će se opet netko zabiti u njegovo auto i ugroziti njegov život, a pored toga se boji da će ga netko napasti prilikom dolaska na posao. Vezano za izrečene prijetnje i uvrede, tužitelj ističe da osim ozbiljnih prijetnji, riječi "glupan, budala", kao i prijetnje da će ga "razbiti", "ubiti" i tako dalje, njemu ujedno predstavljaju i povredu časti, ugleda, dostojanstva, imena te ostalih prava osobnosti. Stoga od tuženika potražuje iznos od 3.318,07 EUR sa zakonskim zateznim kamatama od dana podnošenja tužbe do isplate, uz naknadu troškova parničnog postupka.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Spori da je dva puta udario tužitelja i da mu je prijetio. Nadalje navodi da je tužitelj tog dana upravljao osobnim automobilom reg. ozknake i broja [registarska oznaka], vozeći se sredinom Ulice Ivana Zajca u Zagrebu. Tužitelj se zaustavio ispred kućnog boja 15 i vozeći se unatrag parkirao isti na lijevoj strani kolnika ispred kućnog broja 15. Nakon što je tužitelj parkirao automobil sa lijeve strane kolnika, izišao je iz automobila i zaobišao isti koristeći mobitel i razgovarajući, te došavši do zadnjih desnih vrata, iste naglo-brzo otvorio, ne pazeći da mu sredinom kolnika prilazi sa osobnim automobilom, tuženik. Tom prilikom tužitelj je zadnjom desnom unutarnjom stranom svog automobila udario u lijevi retrovizor tuženikovog automobila. Tuženik se je zaustavio i izišao iz svog automobila, te slikao svoj i tuženikov, automobil, čemu se je tužitelj glasno protivio. Tada je iza tužiteljevog automobila stajao jedan automobil, koji se je također kretao sredinom kolnika. Kako ne bi smetao tom automobilu, tuženik se je sa svojim automobilom parkirao sa lijeve strane kolnika. U tom trenutku su i sa lijeve i sa desne strane kolnika bili parkirani automobili i kretao se sredinom kolnika,. Uz dogovor sa tuženikom zvao policiju da izađe na mjesto događaja i obavi očevid, no međutim iz policije su im javili da ako nema ozlijeđenih da policija ne izlazi na očevid, nego da zajedno ispune Izvješće. Tužitelj nije želio ispuniti Izvješće i ponudio je tuženiku 300,00 kn za razbijen retrovizor. Tuženik je tek nakon sat vremena napustio mjesto. Tuženik je unatoč tome ostavio tužitelju sve svoje osobne podatke napisane na vizitkarti unatoč toga što mu tužitelj svoje podatke nije želio dati, niti se dogovoriti o naknadi štete za razbijeni retrovizor, po cijeni servisa. Upravo zato je tuženik i otišao u ovlašteni servis i zamijenio razbijeni retrovizor. Tek kada je tuženik otišao na PU Zagrebačka, I. Postaju prometne policije i rekao da ne zna tko ga je udario i kod koje osiguravajuće kuće tužitelj ima osiguran automobil, dobio je od policijskog službenika na papiru ispisane podatke, o automobilu, godini proizvodnje automobila, marki automobila polici i osiguravajućem društvu. Stoga predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan, uz naknadu parničnog troška tuženiku.

3. Tijekom dokaznog postupka izvršen je uvid u potvrdu MUP-a od 4.1.2021. (list 6-7, 28-29 spisa), medicinsku dokumentaciju (list 8-10, 34-36, 70 spisa), kaznenu prijavu (list 11-14, 16 spisa), ponuda Auto Zubak d.o.o. (list 22 spisa), mail Allianz osiguranje d.d. (list 23 spisa), dopis tuženika (list 24-27 spisa), izjavu osiguranika (list 30-32 spisa), izvid štete (list 33-34 spisa), fotografije (list 35-39, 131-134 spisa), spis MUP-a klasa: 211-06/22-02/211 (list 58-66 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po stalnim sudskim vještacima dr. Žarku Rašiću, kirurgu i dr. Gordanu Makariću, psihijatru (list 90- 92 spisa), saslušani su svjedoci NĆ (list 111 spisa), IĆ (list 112 spisa), tužitelj (list 113-115 spisa), tuženik (list 115-116 spisa), provedeno je prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku Berislavu Šimunoviću, dipl. ing. (list 141-147 spisa), saslušani su vještaci dr. Žarko Rašić i dr. Gordan Makarić (list 181-182 spisa) te je izvršen uvid u spis Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu posl. broj Pp-18101/2021.

4. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZPP), ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

5. Među parničnim strankama sporna je pasivna legitimacija i nastanak štetnog događaja, odgovornost za nastanak štetnog događaja, osnova i visina tužbenog zahtjeva.

6. Radi utvrđenja nastanka štetnog događaja te odgovornosti za nastanak istog saslušani su svjedoci NĆ i IĆ te parnične stranke te je provedeno prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku Berislavu Šimunoviću, dipl. ing.

7. Iz iskaza svjedoka NĆ proizlazi da se taj dan kretao [adresa] gore prema sjeveru gdje se spaja sa Lašćinskom cestom. Tada je bio zaposlen u KB Merkur te od tud poznaje tužitelja koji je također radio u KB Merkur. Kada je prolazio sa automobilom vidio je da se nešto događa i vidio je tuženika kako je rukom udario tužitelja u predjelu glave te se odmah sparkirao sa strane i izašao iz auta da vidi što se događa. Kada je pristupio mjestu gdje su se nalazili tužitelj, tuženik i još jedna muška osoba, začuo je psovke odnosno psovanje majke, a iste je izgovarao tuženik, a toj muškoj osobi koja je bila u njegovom društvu se obraćao sa Š ili K. Kada su rekli da su zvali policiju, a policiju je pozvao tužitelj, verbalni sukob se i dalje nastavio, međutim taj mlađi muškarac je napustio mjesto događaja, a nakon toga je mjesto događaja napustio i tuženik. On je s tužiteljem sačekao policiju i onda je otišao. Primijetio je da se tužitelj drži za glavu i rekao mu je da ga boli glava. Tužitelj mu je rekao da je do sukoba došlo zbog udarca u automobil. [adresa] kojom se kretao je jednosmjerna ulica, a ne sjeća se u kojem položaju je u trenutku sukoba bio automobil tuženika. Ispred njegovog vozila se nije kretao drugi automobil dok je prilazio mjestu događaja. Parkirališta za automobile u [adresa] su na donjoj strani sa obje strane ceste, a ispred bolnice Merkur je dio parkirnih mjesta s lijeve strane, a dio postoji i preko puta bolnice s desne strane. Ne sjeća se ispred kojeg kućnog broja se dogodio incident, ali je to bilo prije bolnice. Poznato mu je da je tužitelj bivši MMA borac, a to je kategorija slobodne borbe u kavezu.

8. Iz iskaza svjedoka VĆ proizlazi da je taj dan pozvan na eksplantaciju organa što znači da je trebao preuzeti organ uzet od donora u Splitu i oni su kao tim koji treba preuzeti organ trebali krenuti u 19 sati za Split službenim vozilom. On se oko 18,30 svojim automobilom kretao [adresa] prema bolnici i negdje na sredini ulice je vidio da je promet blokiran. Izašao je iz auta i nakon nekih 30-tak metara je vidio tužitelja kojeg poznaje kao zaposlenika bolnice u kojoj su obojica radili te je vidio da je došlo do nekakvog sudara između automobila i tuženikov automobil je stajao nasred ceste. Zamolio ga je da pomakne automobil jer da mora doći u bolnicu kako bi krenuo u Split za preuzimanje organa od donora, a tuženik mu se vrlo agresivno unio u lice i rekao da ga "boli kurac za moje organe", uz to je bio vrlo agresivan i izgovarao puno psovki čijeg se sadržaja više ne može sjetiti, ali se osjećao vrlo neugodno. Opet ga je zamolio da pomakne automobili što je vrlo agresivno odbio, a iza njegovog auta je također stajao gospodin čija je supruga bila u autu i koju je vozio u bolnicu jer se osjećala jako loše, i taj gospodin je bio vidno uzrujan i zamolio tuženika da pomakne auto što je isti vrlo agresivno odbio. On je tada shvatio da neće stići na vrijeme u bolnicu te se vratio do svog automobila i sparkirao ga sa strane na mjesto koje nije bilo označeno kao parkirno mjesto, a nadao se s obzirom da je Badnjak da neće dobiti kaznu. Kada su već krenuli prema Splitu nazvao ga je ovdje tužitelj te mu je ispričao da je od tuženika dobio prijetnju te da je i udaren. On to nije osobno vidio, ali to mu je ispričao tužitelj neposredno nakon ovog događaja koji je opisao. Tuženik se na ovaj opisani agresivan način unosio u lice i na vrlo agresivan način uz psovke komunicirao i obraćao kako njemu tako i tužitelju koji je bio pored njega. Ne sjeća se točno kućnog broja, ali bolnica je na kućnom broju 19, a ovaj događaj je bio negdje na pola puta od Petrove ulice prema bolnici. Ta ulica je jednosmjerna ulica. Na tom dijelu ceste su parkirališta s obje strane. Ne može se više sjetiti da li je iza vozila tuženika bilo još neko vozilo, ali je moguće da je bilo još jedno vozilo. Tužitelj nije bio agresivan, kada ga je pitao što se dogodilo mu je vrlo smireno objasnio što se dogodilo, a vidio je da je prestrašen. Dok je on bio prisutan tužitelj nije na agresivan način komunicirao s bilo kim, a tuženik je u komunikaciji sa svima prisutnima bio vrlo agresivan i uglavnom razgovarao sa psovkama. Tamo su bili prisutni tužitelj, tuženik, još neka osoba koja je bila sa strane i koju ne poznaje te ovaj gospodin kojeg je spomenuo, a koji je dovozio suprugu u bolnicu i također zamolio da tuženik pomakne automobil.

9. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je taj dan išao na posao u noćnu smjenu koja počinje u 19 sati te se parkirao u [adresa] s lijeve strane, izašao iz auta te sa stražnje strane obišao automobil kako bi sa zadnjeg desnog sjedišta uzeo svoje osobne stvari. Prije nego što je otvorio vrata je provjerio da li to može učiniti, a to je radnja koju svakodnevno radi i uvijek provjerava da li dolazi automobil jer se radi o vrlo prometnoj ulici. Nije širom otvorio vrata već toliko da može ući i sa zadnjeg sjedišta uzeti svoje stvari i u trenutku kada je uzimao stvari je čuo neku tutnjavu iza sebe te se većom brzinom približio automobil koji je svojim lijevim retrovizorom udario u njegova zadnja desna vrata. Taj automobil se nastavio kretati te se nakon nekih 30-tak metara zaustavio i prošlo je možda minuta do dvije prije nego što je izašao tuženik i čim se počeo približavati je počeo prijetiti da će ga ubiti, da će ga uništiti, da li on zna tko je on, te mu se unio u osobni prostor. On je pokušao smiriti situaciju, ali nije bilo moguće komunicirati s njim na normalan način. On je u nekom trenutku rekao da će zvati policiju s čime se složio, ali kada je uzeo mobitel shvatio je da nije zvao policiju već nekog drugog, stoga je on onda pozvao policiju i njima je prijavio da mu je tuženik verbalno prijetio. Nakon toga je na mjesto događaja stigao IĆ kojeg poznaje iz bolnice i koji mu je rekao da ide na intervenciju eksplantacije organa u Split te je zamolio tuženika da pomakne automobil kako bi mogao proći, a što je tuženik vrlo agresivno odbio. Pristupio je još jedan gospodin koji je vozio suprugu u bolnicu i također zamolio da pomakne automobil, a što je tuženik odbio i cijelo vrijeme se vrlo agresivno razgovarao sa svima prisutnima. IĆ je nakon toga prepakirao auto i otišao pješke u bolnicu. Nakon nekog vremena je tuženik prepakirao auto sa strane kako bi se oslobodio put jer je nastao zastoj. U međuvremenu je stigla ta osoba koju je on zvao, a obraćao mu se sa imenom Š. Vidio je tu osobu kako parkira bijelu Škodu u ulicu koja se sa desne strane kada se gleda u smjeru bolnice spaja na [adresa]. Kada je došao taj gospodin i on i tuženik su mu nastavili prijetiti i vikali na njega da li on zna tko su oni i da će ga uništiti i uništiti mu auto. Taj g. Š je uzeo mobitel i slikao njegov automobil, a tuženik je cijelo vrijeme bio pored njega i unosio mu se u osobni prostor i u jednom trenutku ga je udario sa desnim dlanom po zatiljnoj kosti te je sa jednom nogom, ne sjeća se više da li sa desnom ili lijevom ga udario u desnu ruku u kojoj je držao mobitel koji je preletio preko njegovog automobila. On je otišao po mobitel i zvao policiju koja mu se tada nije javila te je tada ponovno treći puta pozvao policiju i tada je prijavio da je i fizički napadnut. U međuvremenu je došao i NĆ koji ga je pitao što se dogodilo te je stao pored njega. Tuženik i taj gospodin koji je bio s njim su se nakon toga malo smirili i nakon toga otišli s lica mjesta svatko u svoj auto. On je potom čekao dolazak policije, a s njim je ostao i NĆ. Nakon što je došla policija dali su iskaze, oni su ga uputili u neka njegova prava i nakon toga je otišao na radno mjesto. Nakon što je došao na radno mjesto odmah je obavijestio svoje nadređene da će kasniti u smjenu i što se dogodilo te se obratio u hitnu ambulantu radi obrade te ozljede glave i ozljede na ruci. Također je potražio pomoć liječnika psihijatra jer se osjećao vrlo nelagodno zbog ovog događaja. Znalo bi mu doći do nekontroliranog znojenja i da se naježi kada se toga sjeti. Kako su tuženik i taj gospodin koji je kasnije došao, stalno ponavljali da li o zna tko su oni nije bio siguran da li će ga dočekati ispravan auto nakon smjene, bojao se za svoju obitelj, a kada su imali ročište u Novom Zagrebu je tuženik postavio pitanje da li je poznato da je bivši MMA borac iz čega je zaključio da se i privatno raspitivao o njegovim osobnim podacima, a što je u njemu izazvalo veliki nemir. Ne zna kako je okončan taj postupak u Novom Zagrebu kojeg je spomenuo niti da li je tamo bio u svojstvu svjedoka ili oštećenika, ali je pred sudom dao iskaz. Također napominje da je u nekom trenutku čak tuženik spominjao mogućnost da se dogovore, pa mu je dobacio svoju vizitku i spominjao nekakav trošak retrovizora od 500,00 kn, ali to je sve bilo vrlo nepovezano i on nakon tih prijetnji nije želio s njim razgovarati nego je htio pričekati dolazak policije. Tijekom ovog događaja koji je opisivao tuženik je nekoliko puta pomicao svoje vozilo, prvo ga je vratio unazad paralelno s njegovim vozilom, a zatim ga je prepakirao sa strane. On je slikao njegovo vozilo kao i gospodin kojeg je zvao Š, a da li je slikao svoje vozilo nema saznanja. U trenutku ovog događaja osjećao se katastrofalno, nikada nije doživio tako neugodnu situaciju, nije znao što će biti s njegovim poslom i obitelji i da li će to eskalirati i u kojem smjeru. I dan danas se osjeća vrlo neugodno kada se toga sjeti, postupak je još u tijeku pa smatra da nije dovoljno zaštićen. Ta prometna nesreća dogodila se oko 18,25, a ne može točno precizirati kada je tuženik napustio mjesto događaja niti kada je točno došla policija, to je bilo ili nešto prije 19 sati ili oko 19 sati. Ne zna o kojem se točno kućnom broju radilo, pored mjesta gdje se sparkirao se nalazi neki kafić i napuštena kuća. Radi se o jednosmjernoj ulici, na mjestu gdje se dogodila nezgoda se može parkirati i s lijeve i s desne strane, a malo dalje u ulici uglavnom s lijeve te ima nekoliko označenih parkirnih mjesta i s desne strane. Smjer kretanja je od Petrove ulice prema KB Merkur i misli da ta ulica izlazi na Lašćinsku cestu. Nakon što je došlo do kontakta vozila te se tuženik zaustavio, došlo je do začepljenja prometa jer auti nisu mogli prolaziti, a koja gustoća prometa je bila se više ne može sjetiti. To bijelo vozilo koje je nazvao Škola došlo je iz pravca ulice koja se spaja na [adresa], a u toj ulici se nalazi osnovna škola. Ta ulica je nakon što se iz Petrove uđe u [adresa] prva ulica desno, nalazi se prije bolnice, a misli da je dvosmjerna. Nije nudio tuženiku 300,00 kn za retrovizor. Nije zapisao registracijsku oznaku tog vozila koji je vozio suprugu u bolnicu. Pretrpio je ozljedu lijeve orbitalne kosti i druge metakarpalne kosti desne ruke tijekom svoje karijere borca, a te ozljede su bile sanirane puno prije ovog štetnog događaja. Vrata nije otvorio do kraja već ih je otvorio toliko da tijelom može ući i uzeti osobne stvari. Visok je 175 cm i tada je bio težak oko 78 kg.

10. Iz iskaza tuženika proizlazi da se tog dana kretao iz Petrove ulice i ušao u [adresa]. Oko kućnog broja 8 je vidio osobu koja izlazi iz parkiranog automobila te priča na mobitel koji je držao desnom rukom, sa stražnje strane obilazi automobil te u trenutku kada se njegovo vozilo nalazi otprilike 1,5 m iza je stavio mobitel na rame i naglo otvorio vrata te je njegovo vozilo sa desnim retrovizorom udarilo u ta vrata. Tamo se ne može postići brzina veća od 20 km/h. To se sve dogodilo u 18,32, a to zna jer je uzeo mobitel i vidio koliko je sati. Nije mogao izbjeći nalet jer su vozila bila sparkirana s obje strane ceste pa bi udario u neko drugo vozilo. Zaustavio je svoje vozilo tako da je njegov zadnji kraj bio ispred ravnine njegovog vozila i izašao van i pitao ga što je bilo i iz kojeg razloga je tako naglo otvorio vrata. Tužitelj mu je rekao da je razgovarao na mobitel i da nije primijetio da dolazi vozilo te da ide na posao u bolnicu Merkur i da se žuri na posao. Htio je da ispune europsko izvješće o nezgodi, ali mu tužitelj nije htio dati podatke pa je zvao policiju. Ostavio mu je vizit kartu jer je trebao ići na misu, a on mu je za taj retrovizor ponudio 300,00 kn, a radi se o retrovizoru koji košta 12.000,00 kn. On mu je tada odgovorio da će mu to njegovo osiguranje platiti, a on je rekao da mu je auto na leasingu i da će zbog toga imati problema i nije mu htio dati policu osiguranja. Ponovno je zvao policiju i tada su ga pitali da li ima ozlijeđenih i da ako nema da ispune europsko izvješće, jer da će izlazak policije snositi onaj koji je kriv. Došlo je jedno vozilo i taj gospodin je zamolio da pomakne auto jer vozi suprugu u bolnicu, a on mu je odgovorio da ne može pomaknuti auto jer čekaju policiju. Neka dvojica su došla iz bolnice i to jedan za drugim u razmaku od minutu do dvije i razgovarali su s tužiteljem. On je ponovno zvao policiju i pitao da li smije pomaknuti vozilo na što su mu odgovorili da ukoliko smeta prometu da treba pomaknuti vozilo pa se stao sa lijeve strane pod rasvjetni stup. Bilo je samo to vozilo koje je tražilo da se pomakne, nije bilo nikakvih drugih vozila. On je policiju čekao do 19,27, a onda je tužitelj izjavio da policija ne treba dolaziti jer nema ozlijeđenih te će biti veliki trošak, a on ima auto na leasing te je tada otišao. Jedino je na mobitelu razgovarao sa svojom suprugom, osim što je zvao policiju, a ona ga je pitala kada će kititi bor i ići na misu jer je kasnio. Prije nego što je otišao je zapisao registarsku oznaku i slikao automobil tužitelja. I prije nego što je pomaknuo vozilo slikao je položaj vozila i to svog i tužiteljevog, a na toj slici se vidi vozilo tog gospodina koji je vozio suprugu u bolnicu. Sljedeći dan je bila subota i Božić. On je u ponedjeljak prijavio polici u Petrovoj ovaj događaj te je otišao na Allianz osiguranje prijaviti štetu. Ne može se više sjetiti kada je policija došla njegovoj kući, ne zna je li to bilo u nedjelju ili ponedjeljak, i tada su mu rekli da je napustio mjesto nesreće po dojavi tužitelja koji je i prijavio da je bio verbalno agresivan te da ga je napao fizički. Protiv njega je pokrenut prekršajni postupak zbog napuštanja mjesta prometne nesreće, a policajci su mu tom prilikom poslikali automobil. Nakon nekoliko dana ga je zvao odvjetnik tužitelja koji mu je rekao da poznaje njegovu kćer i nudio mu da se nagode, a on je rekao da nema ništa protiv da mu tužitelj popravi automobil. Moguće da je bilo još nekoliko razgovara sa odvjetnikom tužitelja te mu je tada rekao da tužitelj traži 25.000,00 kn odštete na što nije želio pristati. Iz razgovora sa svojim odvjetnikom je saznao da je tužitelj MMA borac, a to je on saznao od svojih poznanika iz bolnice kao i da je imao ranije ozljede iz borbi, za koje smatra da sada traži odštetu. Obavlja funkciju prodekana Fakulteta dentalne medicine i sestrinstva te je od svojih studenata čuo da im je smiješno da je tužitelj prijavio da mu je netko prijetio i da je doživio strah, a on je MMA borac i da znaju da je ranije bio ozlijeđen. Nije udario tužitelja kada je otvarao vrata jer je on bio uz auto i već se tijelom unio u auto, a on je svojim retrovizorom zakačio za rub otvorenih vrata.

11. Sud vjeruje iskazima svjedoka VĆ, NĆ i tužitelja jer su isti iskazivali logično, životno, uvjerljivo, međusobno suglasno i suglasno sa ostalim provedenim dokazima u spisu. Pritom sama činjenica da su svjedoci bili zaposleni u istoj bolnici kao i tužitelj ne umanjuje vjerodostojnost njihovih iskaza jer su isti iskazivali u bitnome međusobno suglasno i njihovi iskazi obiluju detaljima koji njihove cjelokupne iskaze čine jednom smislenom i logičnom cjelinom. Sud ne vjeruje iskazu tuženika jer je isti iskazivao nelogično, neživotno i isključivo sa ciljem otklanjanja vlastite odgovornosti za nastanak štetnog događaja i umanjivanja posljedica nastalih tužitelju.

12. Uvidom u spis Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, posl. br. Pp- 18101/2021 utvrđeno je da je pravomoćnom presudom od 4. travnja 2022. ovdje tuženik ŠĆ proglašen krivim da je dana 24. prosinca 2020. u 18,35 upravljao osobnim automobilom marke Audi registarskih oznaka [registarska oznaka] krećući se kolnikom ulice Ivana Zajca u smjeru sjevera, te dolaskom do kbr.15. nije svoje vozilo u kretanju držao na sredini obilježene prometne trake iz kojeg razloga je vozilom skrenuo prema zapadnom rubu kolnika, pa je tom prilikom lijevim bočnim dijelom vozila, odnosno lijevim bočnim ogledalom naletio na desnu bočnu stranu osobnog automobila [registarska oznaka] vlasništvo LĆ koji je u trenutku nesreće bio parkiran na obilježenom bočnom parkiralištu sa zapadne strane kolnika ulice Ivana Zajca prednjom 13. stranom okrenut u smjeru sjevera, a na kojem su bila otvorena zadnja vrata, iza kojih je vlasnik RĆ stajao te iz unutrašnjosti vozila uzimao osobne stvari, čime je počinio prekršaj opisan po čl. 46. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 46. st. 3. u svezi s čl. 293. st. 1. istog Zakona, te nakon opisane prometne nesreće sa gore navedenim vozilom je napustio mjesto događaja, a da s drugim sudionikom nije popunio i potpisao Europsko izvješće niti je na drugi način ostavio svoje osobne podatke i podatke o vozilu, čime je počinio prekršaj opisan po čl. 176. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po čl. 176. st. 5. istog Zakona.

14. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka Berislava Šimunovića, dipl. ing. proizlazi da je u ovom štetnom događaju vozilo tuženika s lijevim bočnim retrovizorom došao u kontakt s otvorenim stražnjim desnim vratima vozila tužitelja. Do štetnog događaja je došlo na kolniku jednosmjerne Ulice Ivana Zajca po kojoj se u smjeru sjevera kretalo vozilo tuženika, ispred kbr. 15 i na oko 0,4 m do 0,5 m od zapadnog parkirališnog mjesta. Vozilo tužitelja je bilo parkirano na zapadnom parkirališnom mjestu, s lijeve strane gledano u smjeru kretanja vozila tuženika. U trenutku štetnog događaja vozilo tužitelja je bilo zaustavljeno, dok za izračun brzine kretanja vozila tuženika nema elemenata. Varijanta odigravanja predmetnog štetnog događaja na način kako je to iskazao tužitelj, tehnički je moguća i prihvatljiva, dok je varijanta tuženika tehnički neprihvatljiva. Da je tužitelj stvari sa stražnjeg desnog sjedišta uzeo na način da je otvorio stražnja lijeva vrata svog vozila i da je preko stražnjeg lijevog sjedišta uzeo stvari sa desnog sjedišta, do ovog štetnog događaja ne bi došlo. Naime, tužitelj u tom slučaju ne bi otvorio stražnja desna vrata svog vozila, pa bi vozilo tuženika sigurno prošlo pored vozila tužitelja bez kontakta lijevog retrovizora s vozilom tužitelja. Da se vozilo tuženika kretalo sredinom kolnika Ulice Ivana Zajca imalo bi dovoljno mjesta sa svoje lijeve strane da prođe pored širom otvorenih vrata vozila tužitelja bez kontakta retrovizora s otvorenim vratima i na taj način do ovog štetnog događaja ne bi došlo. U predmetnom štetnom događaju, na oba vozila sudionika, mogla su nastati sva oštećenja navedena pod točkom 2 nalaza.

15. Ovaj sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Berislava Šimunovića, dipl. ing. i to stoga što smatra da su je isti dan stručno i obrazloženo, a u skladu sa pravilima struke i prometne znanosti, a niti stranke nisu imale primjedbe na isto.

16. Iz navedenog prometnog vještačenja proizlazi da je za povod nastanku štetnog događaja - oštećenja automobila tužitelja i tuženika - došlo isključivom krivnjom tuženika, koji se svojim vozilom nije kretao sredinom kolnika sukladno odredbi čl. 46. st. 1. tada važećeg Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19 i 42/20), a koja odredba propisuje da vozač motornog vozila za kretanje u prometu mora koristiti isključivo kolnik i kretati se sredinom obilježene prometne trake, osim u slučaju opasnosti za život, zdravlje i imovinu. Potom je nakon što je uzrokovao navedenu prometnu nezgodu izazvao sukob sa tužiteljem, pritom ne pokazavši niti minimalnu dozu samokritičnosti i preuzimanja odgovornosti za nastanak prometne nezgode, nego prebacujući odgovornost isključivo na tužitelja, prvo agresivnim, neprimjerenim i nepristojnim načinom komunikacije, potom prijeteći tužitelju svojim položajem ("da li zna tko je on") i da će ga ozlijediti da bi u konačnici tu prijetnju i ostvario i fizički napao te udario dva puta - u glavu i u ruku, a što je za posljedicu imalo ozljede tužitelja opisane u medicinskoj dokumentaciji. Pritom tuženik tijekom cijelog postupka pokušava umanjiti posljedice nastale tužitelju ističući kako je isti bio MMA borac. Činjenica da se tužitelj bavio borilačkim sportovima ne isključuje sama po sebi mogućnost nastanka ozljeda tužitelja niti posljedica istih zbog sudjelovanja u ovom štetnom događaju. Iz suglasnih iskaza kako tužitelja tako i svjedoka VĆ i NĆ proizlazi da se tuženik izrazito agresivno, služeći se neprimjerenim rječnikom i psovkama obraćao svima prisutnima pritom naglašavajući da "znaju li oni tko je on" i prijeteći tužitelju da bi ga naposljetku i fizički napao. Takvo drsko, agresivno i bezobzirno ponašanje je potpuno neprimjereno i neprihvatljivo u bilo kojem civiliziranom i demokratskom društvu, ukazuje na potpuni izostanak adekvatnih obrazaca ponašanja tuženika kao i prihvaćanja odgovornosti za vlastite postupke. Bilo kakvo fizičko nasilje je za svaku osudu, a u konkretnim okolnostima, kada je ono odgovor na prilično zanemarivu imovinsku štetu na retrovizoru tuženika, a koju imovinsku štetu je sam uzrokovao vozeći nepropisno te je potom, umjesto da prihvati odgovornost, isti eskalirao situaciju izazivajući prvo verbalni sukob, a zatim prijeteći tužitelju te u konačnici ga i fizički napao je sramotan način ponašanja za koji ne postoji nikakvo opravdanje. Pritom je tuženik blokirao promet i agresivno se ponašao prema svim prisutnima obraćajući se istima neprimjerenim rječnikom odnosno psovkama, onemogućio je zaposlenika bolnice koji je trebao ići po organ za transplataciju da svojim vozilom dođe do bolnice, nije htio pomaknuti auto kada ga je za to zamolio gospodin koji je vozio svoju suprugu koja se osjećala loše u bolnicu, a što sve ukazuje na potpuno neprihvatljivo, neprimjereno i sramotno ponašanje tuženika u konkretnoj situaciji. Tuženik je u svom iskazu, iako to uopće nije odlučna činjenica u ovom sporu, istaknuo kako je isti prodekan Fakulteta dentalne medicine i sestrinstva. Za istaknuti je da odredba čl. 2. tada važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ("Narodne novine" br. 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 2/07, 46/07, 45/09, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17 i 96/18, u daljnjem tekstu: ZZDVO) propisuje osnovna načela o znanosti i visokom obrazovanju, između ostalog i etičnost znanstvenika, te poštivanje i afirmaciju ljudskih prava pa je ovakvo naprijed opisano divljačko ponašanje člana akademske zajednice potpuno suprotno visokim etičkim i moralnim načelima kojih se isti trebaju pridržavati ne samo u svom akademskom radu nego i u svakodnevnom životu.

17. Stoga je ovaj sud utvrdio da je tuženik kao štetnik isključivo odgovoran za nastanak štetnog događaja - ozljeđivanje tužitelja - što je dovelo do povrede prava osobnosti tužitelja na tjelesno i duševno zdravlje tužitelja zajamčenih čl. 19. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZOO) te je isti temeljem čl. 1045. st. 1. ZOO-a dužan naknaditi tužitelju nastalu štetu.

18. Radi utvrđivanja osnove i visine tužbenog zahtjeva neimovinske i imovinske štete tužitelja proveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnim sudskim vještacima dr. Žarku Rašiću kirurgu i dr. Gordanu Makariću, psihijatru.

19. Iz nalaza i mišljenja liječnika vještaka proizlazi dr. Žarka Rašića, kirurga i dr. Gordana Makarića, psihijatra, proizlazi da je tužitelj stradao u štetnom događaju 24. prosinca 2020. Prema priloženom nalazu kirurga zadobio je natučenje zatiljnog dijela glave, natučenje potiljka i oguljotinu 3. prsta desne ruke. U predmetnom štetnom događaju tužitelj je mogao zadobiti navedene tjelesne ozljede. Tužitelj je na psihičkom planu prvotno razvio simptomatiku akutne stresne reakcije (F43.0), te nastavno poremećaja prilagodbe (F43.2). Navedeno proizlazi iz priložene medicinske dokumentacije. Naime, tužitelj je u okolnostima predmetnog štetnog događaja bio izložen situaciji stresogenog potencijala u vidu realne opasnosti po tjelesni integritet uz osjećaj ugroze zbog izrečenih prijetnji, što je i dovelo do razvoja psihičkih poremećaja. Aktualnim psihijatrijskim ispitivanjem nije utvrđeno kriterija za perzistiranjem istoga. Između štetnog događaja i ozljeda, kao i razvoja psihičkih poremećaja, postoji izravna uzročno-posljedična veza. Slijedom navedenog, u tužitelja je došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja. Tužitelj je mogao zadobiti ozljede navedene u medicinskoj dokumentaciji u predmetnom štetnom događaju. Fizičke boli jačeg intenziteta tužitelj je trpio sumarno 1 dan, srednje intenziteta sumarno 3 dana, a slabijeg intenziteta sumarno 15 dana. Tužitelj je pri štetnom događaju trpio kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta. Do smirivanja akutnih simptoma trauma i prilagodbe na novonastalo stanje trpio je umjereni do jaki oscilirajući strah do 2 dana, te potom umjereni oscilirajući strah sveukupno do 5 tjedna. Po navedenom trpio je slabiji oscilirajući strah sveukupno do 3 tjedna. Nakon toga trpio je kasni, povremeni, oscilirajući strah slabijeg intenziteta, u situacijama koje su ga podsjećale na štetni događaj, u razdoblju od kumulativno 3 mjeseca.

20. Saslušani na ročištu radi očitovanja na prigovore tuženika vještaci dr. Žarko Rašić i dr. Gordan Makarić iskazali su da na upit na koji način su zaključili da je tuženik bio alkoholiziran navode da je isto bilo navedeno u nalazu psihijatra od 31.12.2020., a u pomniju elaboraciju navedenog nisu ulazili. Podatak da je tužitelj navodno MMA borac također nije od značenja za ocjenu kvallifikatornih okolnosti. Naime, vještački nalaz i mišljenje sačinili su temeljem analize podataka iz spisu priložene medicinske dokumentacije kao i rezultata vlastitog ispitivanja. Činjenica jest da se psihijatrijski pregled ne zasniva ni na kakvim eventualnim laboratorijskim pregledima i dijagnostici već isključivo temeljem psihijatrijskog intervjua, odnosno anamnestičkih podataka te registriranja eventualne psihopatološke simptomatike. Vještak je uvijek u poziciji da navedenim podacima pristupa afirmativno te logično stručno procjenjuje podatke iz medicinske dokumentacije kao i rezultate vlastitog pregleda te ocjenu kvalifikatorne okolnosti donosi na temelju svog stručnog znanja i kliničkog iskustva u okviru uobičajenih sudskomedicinskih kriterija. U cijelosti ostaju kod svog pisanog nalaza i mišljenja od 17.5.2023. Nisu ulazili u podatke gdje tužitelj radi. Životno je logično da se neposredno nakon štetnog događaja pregled izvrši u zdravstvenoj ustanovi koja je najbliža. Učinjen je samo taj kirurški pregled u KB Merkur, dok ostale preglede tužitelj nije učinio u navedenoj zdravstvenoj ustanovi. Kao što je vidljivo iz nalaza i mišljenja nisu imali zdravstveni karton tužitelja. Na upit pun tuženika zašto su naveli da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju dobio udarac u zatiljni dio glave, natučenje vratnog dijela kralježnice te ogrebotinu trećeg prsta desne šake navode da se na str. spisa 8 nalazi povijest bolesti gdje su navedene te iste dijagnoze, odnosno ozljede koje su citirali u pisanom nalazu i mišljenju. Što se tiče mehanizma nastanka ozljede, prema anamnestičkim podacima koje je dao tužitelj na kliničkom pregledu je navedeno da je dobio udarac u potiljak dva puta te udarac nogom u treći prst desne ruke, njihov zadatak nije bio utvrđivanje mehanizma nastanka ozljeda nego prema medicinskoj dokumentaciji utvrđivanje verificiranih ozljeda te eventualnih posljedica takvog ozljeđivanja koje je opisano u medicinskoj dokumentaciji. Zadatak medicinskih vještaka nije utvrđivanje mehanizma nastanka ozljede nego temeljem medicinske dokumentacije i kliničkog pregleda određivanje odnosno utvrđivanje posljedica takvog ozljeđivanja.

21. Ovaj sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje liječnika vještaka dr. Žarka Rašića i dr. Gordana Makarića i to stoga što smatra da je isti dan stručno i obrazloženo, u skladu sa pravilima struke i medicinske znanosti, sve temeljem uvida u priloženu dokumentaciju i pregleda tužitelja, a svojim usmenim očitovanjem vještaci su u cijelosti detaljno i obrazloženo otklonili prigovore tuženika.

22. Stoga je dokazni prijedlog tuženika za provođenje novog medicinskog vještačenja odbijen.

23. Temeljem navedenog medicinskog vještačenja utvrđeno je kako je povrijeđeno pravo osobnosti tužitelja na tjelesno i duševno zdravlje, čime mu je nastala neimovinska šteta u smislu čl. 19. st. 2. u vezi s čl. 1046. ZOO-a, a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu, a temeljem čl. 1100. st. 1. ZOO-a.

24. U slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, kao što je i u ovom predmetu slučaj, za tako međusobno povezane (isprepletene) oblike tih povreda opravdano je dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve oblike neimovinske štete. Sud je pri tome raspravljao i utvrđivao činjenice koje je tužitelj naveo u tužbi: fizičke bolove, strah i duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti. One su u smislu čl. 1100. st. 2. ZOO-a kriteriji (mjerila) odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu. Nadalje, svaki od elemenata o kojima ovisi visina pravične novčane naknade mogu sami za sebe biti dovoljan razlog koji opravdava dosuditi tužitelju pravičnu novčanu naknadu. Stoga je, radi pravilne ocjene visine pravične novčane naknade u ovom konkretnom slučaju, potrebno procijeniti koji bi iznos pravične novčane naknade pripao tužitelju da je svaki od navedenih kriterija samostalna osnova za dosudu novčane satisfakcije zbog povrede prava osobnosti.

25. Cijeneći nalazom i mišljenjem liječnika vještaka utvrđen intenzitet i trajanje fizičkih bolova, vrstu i lokalitet ozljeda, sud smatra da bi tužitelju kao pravična novčana naknada temeljem čl. 1100. ZOO-a bio iznos od 500,00 EUR.

26. Cijeneći nalazom i mišljenjem liječnika vještaka utvrđen intenzitet i trajanje straha, kao i vodeći računa o načinu ozljeđivanja tužitelja, sud smatra da bi tužitelju kao pravična novčana naknada temeljem čl. 1100. ZOO-a bio iznos od 3.500,00 EUR.

27. S obzirom na sve izloženo, te da prema ocjeni ovog suda težina povrede i okolnosti predmetnog slučaja daju pravo tužitelju na pravičnu novčanu naknadu temeljem čl. 1100. st. 1. ZOO-a, to sud smatra da tužitelju temeljem čl. 1100. st. 2. ZOO-a pripada iznos od 4.000,00 EUR, no sukladno čl. 2. st. 1. ZPP-a tužitelju je dosuđen zatraženi iznos od 3.318,07 EUR.

28. Tužitelj ima pravo na kamate sukladno čl. 29. st. 1. ZOO-a, a u vezi s čl. 1086. i 1103. ZOO-a. Odredba čl. 1086. ZOO-a propisuje da se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete, dok je čl. 1103. ZOO-a propisano da obveza pravične novčane naknade neimovinske štete dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga.

29. Budući je tužitelj tužbu podnio 28. siječnja 2021. zatezne kamate su mu sukladno čl. 1103. ZOO-a dosuđene od 28. siječnja 2021. do isplate po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. ZOO-a.

30. Ostali priloženi dokazi nisu posebno cijenjeni jer isti nisu odlučni za rješavanje u ovoj pravnoj stvari.

31. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a.

32. Tužitelju je priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku u skladu s dostavljenim troškovnikom te prema vrijednosti predmeta spora (3.318,07 EUR), a prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23, u daljnjem tekstu: OT), i to temeljem tbr. 52/3 OT koja propisuje da kada sud odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka. Tužitelju je priznat trošak za sastav tužbe 100 bodova (tbr. 7/1), za sastav obrazloženih podnesaka od 14.9.2021., 15.6.2023. i 3.4.2024. po 100 bodova (tbr. 8/1), za pristup na ročišta 3.2.2022., 19.10.2023. i 27.1.2025. po 100 bodova (tbr. 9/1) te za pristupo na ročište 28.3.2023. po 25 bodova (9/5) odnosno sveukupno 725 bodova što pomnoženo s vrijednošću 1 boda od 2,00 EUR sukladno važećoj OT iznosi 1.450,00 EUR te što uvećano za 25% na ime PDV-a iznosi 1.812,50 EUR. Tužitelju je priznat trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 39,82 EUR i na presudu u iznosu od 39,82 EUR te trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 199,08 EUR, tako da je tužitelju sveukupno priznat parnični trošak u iznosu od 2.091,22 EUR. Na tako utvrđen iznos parničnog troška tužitelju su dosuđene zakonske zatezne kamate tekuće od presuđenja pa do isplate po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. ZOO-a, a u skladu s odredbom čl. 151. st. 3. ZPP-a.

33. Zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka je odbijen jer isti nije uspio u sporu.

34. Utuženi iznosi preračunati su u službenu valutu euro temeljem čl. 14. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" br. 57/2022).

35. Slijedom iznesenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 11. ožujka 2025.

Sutkinja:

Ana Lovrinov

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude je dopuštena žalba. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u četiri (4) istovjetna primjerka u roku od petnaest (15) dana od dana primitka pisanog otpravka ove presude, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. st. 9. ZPP-a).

DNA:

1. tužitelju po pun. uz rješenje o pristojbi na presudu – 79,63 EUR

2. tuženiku po pun.