Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27, 21000 Split

Pr-1097/2020-53

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Eneji Stejskal Kanazir u pravnoj stvari tužitelja PČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima, odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Santica&Đapić, Split, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, u prisutnosti punomoćnika tužitelja te punomoćnika tuženika, prilikom zaključenja glavne rasprave, prilikom objave, a nakon objave, dana 11. ožujka 2025.,

p r e s u d i o j e

I/ Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, isplatiti tužitelju PČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime neimovinske štete iznos od 4.257,22 EUR, sa zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 16.03.2020. godine do 31.12.2022., obračunatoj po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. do 31.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 01.01.2024. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

II/ Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 isplatiti tužitelju PČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime imovinske štete iznos od ukupno 6.913,03 EUR sa zateznom kamatom koja od 10.03.2020. do 31.12.2022. teče obračunata po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. do 31.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 01.01.2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, koje zatezne kamate teku od dospijeća svakog pojedinog iznosa do isplate kako slijedi:

- na iznos od 453,54 EUR od 10.03.2020.,

- na iznos od 1.293,81 EUR od 10.04.2020.

- na iznos od 1.293,81 EUR od 10.05.2020.

- na iznos od 1.293,81 EUR od 10.06.2020.

- na iznos od 1.293,81 EUR od 10.07.2020.

- na iznos od 1.058,62 EUR od 10.08.2020.

- na iznos od 225,63 EUR od 16.03.2020.,

sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

III/ Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, isplatiti tužitelju PČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 13,78 EUR, sa zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od podnošenja tužbe, 11.09.2020. godine te koja se do 31.12.2022. obračunava po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. do 31.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 01.01.2024. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

IV/ Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužitelju na ime parničnih troškova ukupan iznos od 5.222,01 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od presuđenja pa do isplate, te koja se zakonska zatezna kamata obračunava po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena.

Obrazloženje

1. U tužbi predanoj ovom sudu dana 11. rujna 2020. tužitelj navodi da je dana 20. veljače 2020. doživio ozljedu na radu u SR Njemačkoj obavljajući poslove za poslodavca Pro-monting d.o.o. Zagreb, koji poslodavac tužitelja da je u vrijeme navedene ozljede na radu imao kod tuženika zaključenu Policu osiguranja odgovornosti broj 228620051432 kojom policom je, između ostalog, ugovoreno osiguranje odgovornosti osiguranika kao poslodavca za naknadu štete prema djelatniku te je obzirom na navedenu policu te odredbu čl. 964. i 965. ZOO-a tuženik pasivno legitimiran i neposredno odgovara za štetu koju je tužitelj pretrpio uslijed navedene ozljede na radu. U predmetnoj radnoj nezgodi (pad s visine na betonsku podlogu) tužitelj da je pretrpio izrazito teške tjelesne povrede te su mu dijagnosticirane povrede u vidu prijeloma glave palčane kosti desne ruke te prijeloma poprečnog nastavka slabinskog kralješka, te je zbog povreda tužitelj trpio i trpi snažne fizičke bolove, bio je u strahu, a i dan danas da je zabrinut zbog ishoda liječenja. Također da su kod tužitelja zaostale posljedice, u vidu umanjene pokretljivosti i slabosti desne ruke, živčanih oštećenja kao i čitav niz bolnih i ograničavajućih tegoba sa slabinskom kralježnicom zbog kojih je praktički ostao invalid. Zbog ovih posljedica tužitelj da duševno pati, osobito uzimajući u obzir njegovu mlađu životnu dob. Tužitelj da je trpio i niz neugodnosti tijekom liječenja od imobilizacije, izlaganju rtg zračenju, odlaska na kontrole, previjanja i sl. Također se navodi da je tužitelj pretrpio i imovinsku štetu, prije svega zbog karaktera povreda da je dugo vremena i u velikom opsegu bio ovisan o pomoći i njezi drugih osoba te je imao troškove liječenja. Nadalje da je tužitelj bio na bolovanju sve do 27.07.2020. te da je u tom periodu primao manju plaću. Nadalje se navodi da se tužitelj obratio tuženiku s odštetnim zahtjevom te je tuženik na ime nespornog dijela štete isplatio iznos od 26.000,00 kn za koji iznos tužitelj da umanjuje potraživanje neimovinske štete. Obzirom da je dio od nesporno plaćenog iznosa i to dio od 18.800,00 kn plaćen nakon proteka roka od 15 dana iz čl. 943. ZOO-a potražuje se i kamata na navedeni dio nesporno isplaćene štete što iznosi 591,65 kn (kamata obračunata od 1.04.2020. do 6.07.2020. kao dan isplate). Slijedom svega iznesenog, tužitelj od tuženika potražuje neimovinsku štetu i imovinsku štetu, izgubljenu zaradu kamata na dio nesporno isplaćene štete te parnične troškove ovog postupka.

2. Tužitelj konačno uređenim tužbenim zahtjevom iz podneska od 13.01.2025.godine potražuje na ime neimovinske štete iznos od 4.257,22 Eur-a, na ime imovinske štete zbog izgubljene zarade i troškova liječenja iznos od 6.913,03 Eur-a, te na ime kamate zbog zakašnjenja sa isplatom iznosa naknade štete u mirnom postupku iznos od 13,78 Eur-a, sve sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.

3. U odgovoru na tužbu od 8. prosinca 2021. (list 36-48 spisa) tuženik navodi da priznaje pasivnu legitimaciju, sukladno polici osiguranja broj; 228620051432 od odgovornosti, a osporava osnov i visinu postavljenog tužbenog zahtjeva tužitelja u cijelosti, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama, te troškovima postupka. Nadalje navodi da je po polici osiguranja broj; 228620051432 ugovorena franšiza prema djelatnicima u iznosu od 4.000,00 kn, za koji iznos se umanjuje naknada štete u odnosu na obvezu tuženika, što je u skladu s člankom 8. i 15. Uvjeta za osiguranje od izvanugovorne (javne) odgovornosti od 01. siječnja 2006.g. Nadalje, tuženik ukazuje da je u mirnom postupku obradio odštetni zahtjev tužitelja, te je po svim provedenim radnjama isplatio tužitelju naknadu na ime neimovinske i imovinske štete u iznosu od 26.000,00 kn, a što da je u skladu s pretrpljenim ozljedama koje je zadobio tužitelj. Od prednje navedenog iznosa, na ime tuđe njege i pomoći da je isplaćen je iznos od 1.800,00 kn, te na ime neimovinske štete iznos od 24.200,00 kn. Vezano za potraživanje naknade za troškove liječenja i izgubljenu zaradu, ističemo da je isto u cijelosti neosnovano, budući je liječenje tužitelj bio u obvezi napraviti u potpunosti u javno zdravstvenoj ustanovi. Što se tiče izgubljene zarade, potraživanje iste da je u tužbi paušalno postavljeno, bez ijednog relevantnog dokaza, te pozivanje na „potvrdu“ poslodavca nije dokaz na temelju kojeg bi se mogla donijeti zakonita odluka u pogledu predmetnog potraživanja, već to može biti jedino ugovor o radu, platne liste za tri /3/ mjeseca prije štetnog događaja, te nakon štetnog događaja s pravovaljanim listama otvorenog bolovanja, a pored toga vrijeme od pet /5/ mjeseci za koje se potražuje izgubljena zarada je znatno duže od potrebnog vremena oporavka tužitelja. Pored naprijed navedenog, da je razvidno da je daljnje potraživanje u predmetnoj tužbi pored već isplaćenog iznosa od 26.000,00 kn u cijelosti neosnovano. Također, tuženik ističe prigovor u odnosu na potraživanje zakonskih zateznih kamata za neimovinsku i imovinsku štetu, kako u odnosu na isplaćeni iznos, tako i na daljnje potraživanje iz predmetne tužbe, budući zakonske zatezne kamate nikako ne mogu teći od dana 01.04. 2020.g., s obzirom da je tuženik dopisom obavijestio tužitelja 15.04. 2020.g., da je odštetni zahtjev ne kompletiran, te ga pozvao da istu dostavi, što je napravljeno tek 21.05. 2020.g., nakon čega je tuženik donio svoju odluku i isplatio naknadu na ime neimovinske i imovinske štete, dakle, tuženik je postupio sukladno odredbama Uvjeta za osiguranje od izvan ugovorne (javne) odgovornosti od 01/01/2006.g., kao i odredbama Zakona o obveznim odnosima ( “Narodne novine”, broj; 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18.), koje reguliraju predmetne situacije. Tuženik sukladno prednje navedenom, predlaže sudu da odbije tužitelja s tužbenim zahtjevom u cijelosti kao neosnovanim zajedno sa zakonskim zateznim kamatama, te parničnim troškom, s obvezom tužitelja da tuženiku naknadi troškove sudske pristojbe - odgovor na tužbu.

4. Tijekom postupka sud je izveo dokaze pregledom: prijave o ozljedi na radu (list 7-10 spisa); police osiguranja br. [broj police osiguranja] (list 11-13 spisa); potvrde i cjenika Doma za starije i nemoćne osobe Lovret (list 25-26 spisa); Odluke o određivanju cijena za pojedine vrste usluga pomoći i njege u kući (list 27 spisa); računa Poliklinike "Matulić" (list 28 spisa); potvrde o prosjeku neto plaće ostvarene u petomjesečnom razdoblju tvrtke Pro-monting (list 29 spisa); Odštetnog zahtjeva po polici osiguranja Pro-monting d.o.o. upućenog Croatia osiguranju d.d. od 23.06.2020. (list 30-31 spisa); obavijesti o likvidaciji odštete (list 32-33 spisa); izračuna zateznih kamata Informator.hr (list 34 spisa) obavijesti Croatia osiguranja od 15.04.2020. o neosnovanom zahtjevu (list 41 spisa); Naloga za doznaku po štetni 62 IMOD 2356 2020/2 (list 44 spisa); Uvjeta za osiguranje od izvanugovorne odgovornosti Croatia osiguranja d.d. (list 45-48 spisa); ugovora o radu na određeno vrijeme od 10.10.2019. te dodatka ugovoru o radu od (list 54-61 spisa); izvješća o privremenoj nesposobnosti za rad za tužitelja (list 65-70 spisa); dopisa OTP banke d.d. od 24.06.2022. s prilozima (list 81-84 spisa); potvrde HZZO od 10.04.2020. (list 86 spisa); uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti radnika (list 87 spisa); izjave o ozljedi na radu od 20.02.2020. (list 88 spisa); prijave štete od odgovornosti-izjava osiguranika (list 89-93 spisa); police osiguranja br. [broj police osiguranja] (list 97-98 spisa); prijava štete od odgovornosti-izjava osiguranika (list 99-100 spisa); uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti radnika PČ (list 103 spisa); prijave o ozljedi na radu (list 104- 107 spisa); izjave o ozljedi na radu (list 108 spisa); izveden je dokaz saslušanjem tužitelja (list 110-111 spisa); dopisa Pro-monting d.o.o. od 4.07.2023. s prilozima - obračunskim listama (list 157-168 spisa); pregledom medicinske dokumentacije za tužitelja; nalaza i mišljenja sudskih vještaka dr. Mira Jurinovića (list 123 i list 135-136 spisa); dr. Danči Tripalo (list 135 spisa) i dr. Nikole Sikirice (list 136 spisa) te nalaza i mišljenja Centra za vještačenje Split (list 170-175 spisa). Pregledana je i sudska praksa dostavljena u spis.

5. Tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti je osnovan.

6. Predmet spora je između ostalog zahtjev tužitelja za isplatu naknade neimovinske i imovinske štete, a po štetnom događaju od 20.02.2020.godine, a temeljem ugovorenog osiguranja odgovornosti osiguranika kao poslodavca za naknadu štete temeljem zaključene police osiguranja odgovornosti broj 078620051432.

7. Među strankama nije sporna činjenica da je tužitelj doživio ozljedu na radu dana 20.02.2020.godine radeći kod poslodavca Promonting d.o.o. Zagreb, a koja činjenica proizlazi i iz pregledane prijave ozljede na radu (list 7-9 spisa). Također nije sporna ni činjenica da je tvrtka Promonting d.o.o. Zagreb kao poslodavac tužitelja i ugovaratelj osiguranja zaključio ugovor o osiguranju između ostalog i za odgovornost prema djelatnicima, te je osiguranje ugovoreno za razdoblje od 18.06.2019.godine do 18.06.2020.godine, a koje činjenice su razvidne iz pregledane prijave ozljede na radu (list 7-10 spisa), te iz pregledane police osiguranja broj [broj police osiguranja] (list 97-98 spisa). Tužitelj je bio radnik tvrtke Promonting d.o.o. iz Zagreba, a što proizlazi iz pregledanog ugovora o radu na određeno vrijeme zaključenog između tvrtke Pro- monting d.o.o. i tužitelja dana 10.10.2019.godine (list 54-58 spisa), te dodatka ugovora o radu na određeno vrijeme zaključenog između tvrtke Promonting d.o.o. i tužitelja dana 10.10.2019.godine (list 59-61 spisa).

8. Među strankama je sporna činjenica da li je osnovan zahtjev tužitelja za isplatu neimovinske štete, imovinske štete(izgubljene zarade, te troškova liječenja), te kamate zbog zakašnjenja sa isplatom osigurnine u mirnom postupku.

9. Iz pregledane prijave ozljede na radu (list 7-10 spisa) proizlazi da je tužitelj dana 20.02.2020.godine doživio ozljedu na radu na način da je isti nakon montaže priključnica (Routera-AP) trebao se bez korištenja alata popeti na ljestve, uključiti kabel i izmjeriti ispravnost veze na elektroinstalacijskim priključnicama sa instrumentom, ali se dogodilo da su se rastvorile ljestve-mana te da je tužitelj pao s ljestava koje su se rastvorile. Isti je zadobio prijelom glave palčane kosti desne ruke te prijelom poprečnog nastavka slabinskog kralješka.

10. Iz pregledane anamneze zdravstvenog stanja tužitelja iz Centra za traumatologiju u Bielefeldu (list 16-18 spisa) proizlazi da je tužitelj 20.02.2020.godine dovezen kolima hitne pomoći i u pratnji liječnika na središnji odjel za hitni prijem kdo navedenog Centra u Bielefeldu i da je utvrđeno da je tužitelj pao sa ljestava s tri metra visine na leđa, te da nije došlo do primarne nesvjestice. Tužitelju je dijagnosticiran nedislocirani prijelom glave palčane kosti desno (tip Mason 1), te prijelom processus transversus slabinskog kralješka II desno u stanju nakon pada s ljestava s tri metra visine. Tužitelj je boravio u šok sobi, izvršen je spiralni CT zbog politraume , intezivni nadzor u razdoblju od 20.02.2020.godine do zaključno 21.02.2020.godine, intezivirana terapija protiv bolova, rendgenska kontrola slabinske kralježnice u stojećem položaju.

11. Iz pregledane potvrde o prosjeku neto plaće ostvarene ostvarene u petomjesečnom razdoblju od 27.08.2020.godine (list 29 spisa) proizlazi da navedenom potvrdom tvrtka Pro monting potvrđuje da je tužitelju ZČ prosječna neto plaća ostvarena u petomjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku njegovog rada zbog bolovanja započetog 20.02.2020.godine iznosila 12.129,43 Kuna. Navodi se da obzirom da je tužitelj tokom bolovanja dobivao naknadu da prosječni gubitak zarade tokom bolovanja iznosi 8.665,38 Kuna mjesečno.

12. Tužitelj je podnio odštetni zahtjev prema tuženiku u mirnom postupku dana 16.03.2020.godine te dana 23.06.2020.godine (list 30-31 spisa), te je tuženik izvijestio tužitelja temeljem obavijesti o likvidaciji odštete od 21.05.2020.godine (list 32-33 spisa) da je obračunata osigurnina u iznosu od 7.200,00 Kuna, te da je obračun osigurnine izvršen u skladu sa ugovorom o osiguranju, a vezano za štetni događaj od 20.02.2020.godine, te da smatraju prema raspoloživoj dokumentaciji da je njihova obveza prema raspoloživoj dokumentaciji temeljem odštetnog zahtjeva tužitelja namirena u cijelosti. Iz navedene obavijesti o likvidaciji odštete od 21.05.2020.godine je razvidno da je šteta prvi put prijavljena 16.03.2020.godine. Također je iz obavijesti o likvidaciji štete od 03.07.2020.godine (list 33 spisa) razvidno da je tužitelj obaviješten da mu je vezano za odštetni zahtjev naknade štete izvršen obračun osigurnine u iznosu od 26.000,00 Kuna, te je od ovog iznosa oduzet iznos nesporno isplaćene osigurnine u iznosu od 7.200,00 Kuna, te je ostalo namiriti na ime osigurnine iznos od još od 18.000,00 Kuna, a za koji iznos proizlazi iz navedene obavijesti da je namiren. U navedenom smislu tužitelju je u mirnom postupku namireno na ime osigurnine 26.000,00 Kuna, a što između stranaka u ovom postupku nije sporno, te što proizlazi i iz iskaza saslušanog tužitelja u ovom postupku.

13. Iz pregledanog izračuna zateznih kamata (list 34 spisa) proizlazi da za period od 01.01.2020. do 06.07.2020.godine kamata na glavnicu od 18.800,00 Kuna iznosi 591,65 Kuna, a glavnica i kamata zajedno 19.391,65 Kuna. Iz pregledanog izračuna zateznih kamata za razdoblje od 16.03.2020.godine do 17.04.2020.godine, te od 18.04.2020.godine do 06.07.2020.godine proizlazi da kamata na glavnicu od 18.800,00 Kuna iznosi 103,85 Kuna (list 62 spisa).

14. Iz iskaza saslušanog tužitelja PČ na ročištu od 24. lipnja 2022. (list 109-111 spisa) proizlazi da mu se štetni događaj dogodio 20.02.2020.g. kada je radio za poslodavca Pro-monting iz Zagreba, te ističe da je radio na radnom mjestu električara team leadera – voditelja i da je bio osposobljen za obavljanje poslova tog radnog mjesta od strane poslodavca. Isti ističe da je prilikom obavljanja rada na navedenom radnom mjestu koristio zaštitna sredstva osigurana od strane poslodavca i to radno odijelo, radne cipele itd., a i da je imao sva pripadajuća potrebna zdravstvena uvjerenja. Opisujući sam štetni događaj tužitelj navodi da je kritične prigode postavljao rutere za Internet u trgovini i to na policama trgovine, a da je za pristup na visinu na kojoj je postavljao rutere upotrebljavao ljestve, a obzirom da su se navedeni ruteri nalazili na visini od otprilike 3 m, a da se on otprilike nalazio na visini od cca 2 m. Nadalje navodi da se dogodilo da je prilikom njegovog penjanja na ljestve došlo do toga da su se ljestve rastavile budući nisu bile ispravne i budući nije bio ispravan osigurač na ljestvama, pa je on pao sa navedene visine. Isti navodi da je na bolovanju bio otprilike od trenutka ozljeđivanja nekih 5 mjeseci. U pogledu samog liječenja ističe da nije imao operativni zahvat već da su mu kod liječnika u Njemačkoj stavili ruku u gips budući je imao prijelom ruke i prijelom kralješka. Isti ističe da mu za vrijeme bolovanja nije bila plaćena cjelokupna plaća u stopostotnom iznosu već damu je HZZ naknadio cca 4.000,00 kn a da su njegova tadašnja primanja na navedenom radnom mjestu električara bila cca oko 2.000,00 EUR. Isti navodi da je imao troškove liječenja u Hrvatskoj u privatnoj Poliklinici Matulić i u Poliklinici Korak i da su troškovi tog liječenja bili cca u rasponu od 3.000,00-4.000,00 kn, a da su troškovi uključivali pregled kod neurologa i ortopeda te da su mu u tu svrhu izdani računi. U odnosu na činjenicu da li je Croatia osiguranje po polici osiguranja koja se nalazi u predmetnom spisu istome podmirila ikakav iznos na ime naknade štete, isti navodi da mu je Croatia osiguranje isplatila sveukupno cca 26.000,00 kn. Tužitelj navodi da po štetnom događaju koji mu se dogodio u Njemačkoj nije upoznat s time da bi na lice mjesta izlazila policija ili inspekcija zaštite na radu te da mu je bolovanje završeno negdje krajem srpnja 2020. godine. Nadalje, tužitelj navodi da mu je skale kojima se penjao prilikom ozljede dao poslodavac. Navodi da je on sa poslodavcem dogovorio neto plaću na tjednoj razini u iznosima 600,00-900,00 EUR tjedno, ovisno o satnici, obzirom da je radio i na terenu, a da mu se plaća obračunavala kao osnovna plaća i dodatak za rad u inozemstvu. Također ističe da je imao osigurani smještaj u inozemstvu, a kojeg da mu je plaćao poslodavac. Isti ističe da su hranu kupovali sami te da su imali i mogućnost odnosno mjesto gdje mogu pripremati hranu, a da su cijene hrane otprilike bile kao i kod nas. Vezano za štetne posljedice predmetnog štetnog događaja koje ima i sada, tužitelj navodi da svakako i sada osjeća da mu snaga u ruci i stisak ruke nije kao prije, a što se tiče ozljede kralježnice da osjeća svakakvu promjenu vremena, te da su mu kretnje u kralježnici dijelom ograničene i nisu kakve su bile. Navodi da je osim troškova liječenja imao i troškove nabave lijekova, obavljanja određenih snimki na koje su ga upućivali liječnici kao i da je imao putne troškove vezano za odlaske i dolaske na liječenje.

15. Iz pregledane izjave o ozljedi na radu (list 88 spisa) proizlazi da je tužiteljev radni kolega AČ izjavio da su on i tužitelj dana 20.02.2020.godine negdje iza podne radili provjeru kablova za Internet konekciju u dućanu te da je isti u trenutku pada tužitelja bio u prostoriji pored te da su ga u jednom trenutku počeli dozivati radnici iz dućana te da kad je požurio u drugu prostoriju da je zatekao tužitelja i ljestve na podu. Isti ističe da su radniciiz tog njemačkog dućana vidjeli pad i pozvali odmah hitnu pomoć, te da je došla hitna i odvezla tužitelja te da su mu ustanovili lom ruke.

16. Temeljem odredbe članka 964.stavka 1. ZOO-a, a koja je u predmetnom slučaju u primjeni je propisano da u slučaju osiguranja od odgovornosti osiguratelj odgovara za štetu nastalu osiguranim slučajem samo ako treća oštećena osoba zahtijeva njezinu naknadu, te sukladno stavku 2. istog članka osiguratelj snosi u granicama iznosa osiguranja troškove spora i druge opravdane troškove radi utvrđivanja osiguranikove odgovornosti. Temeljem odredbe članka 10. Uvjeta za osiguranje od izvanugovorne (javne) odgovornosti (list 45-48 spisa) je propisano da u svezi s podnesenim zahtjevom za naknadu štete od strane oštećene osobe je osiguratelj u obvezi ispitati odgovornost osiguranika za štetu, te zajedno sa osiguranikom preuzeti obranu od neosnovanih ili pretjeranih zahtjeva za naknadu štete, te udovoljiti osnovanim zahtjevima za naknadu štete, te dati izjave i poduzeti radnje koje smatra korisnim za udovoljavanje osnovanom odštetnom zahtjevu ili obrani od neosnovanog odnosno previsokog zahtjeva za naknadu štete. Temeljem odredbe članka 4. stavka 1. citiranih Uvjeta isključena je obveza naplate osigurnine oštećenoj osobi kad postoji odgovornost osiguranika za namjerno prouzročenu štetu ili štetu kao posljedicu svjesnog postupanja suprotno propisima po kojima se obavlja djelatnost odnosno zanimanje kao izvor opasnosti naveden u polici.

17. Ovaj sud je mišljenja da iz svih pregledanih i provedenih dokaza u ovom postupku nedvojbeno proizlazi kao utvrđena činjenica da je tuženik kao osiguratelj , a obzirom da je poslodavac tužitelja Pro-monting d.o.o. Zagreb osigurao od odgovornosti iz djelatnosti svoje zaposlenike pa tako i tužitelja i to policom osiguranja iz djelatnosti broj 078620051432 (list 97-98 spisa) za osigurateljno razdoblje počev od 18.06.2019.godine do 18.06.2020.godine dužan tužitelju isplatiti osigurninu sukladno onome što je propisano citiranih odredbama članka 964. stavka 1. i 2. ZOO-a, te članka 10. Uvjeta za osiguranje od izvanugovorne (javne) odgovornosti (list 45-48 spisa), budući se tužitelju nezgoda na radu dogodila 20.02.2020.godine, te je tužitelj kao oštećenik potraživao od osiguratelja naknadu štete zahtjevom od 23.06.2020.godine (list 30-31 spisa). Sve navedeno je razvidno i iz pregledane police osiguranja broj [broj police osiguranja] (list 97-98 spisa), kao i iz prepiske tužitelja putem punomoćnika sa Croatia osiguranjem d.d. (list 15-17 spisa). Tuženik neosnovano prigovara osnovu tužbenog zahtjeva budući iz pregledane prijave ozljede na radu (list 7-10 spisa), te iskaza saslušanog tužitelja u ovom postupku nedvojbeno proizlazi kao utvrđena činjenica da se tužitelju dogodila radna nezgoda na način da je isti prilikom rada na radnom mjestu električara team leadera prilikom postavljanja rutera za internet u trgovini na policama trgovine prilikom penjanja na ljestve došlo do toga da su se ljestve rastavile i da je tužitelj pao sa visine od cca 2 m. Tužitelj je u svemu postupao s dužnom pažnjom, te je bio osposobljen za rad na siguran način i na sebi je imao zaštitnu odjeću i obuću koju mu je osigurao poslodavac, a što je razvidno iz iskaza tužitelja. Tužitelj je navedene prigode imao nedislocirani prijelom glave palčane kosti desnog lakta te prijelom transverzalnog procesusa drugog slabinskog kralješka desno, a koja činjenica je razvidna i iz pregledane anamneze zdravstvenog stanja tužitelja iz Centra za traumatologijuu Bielefeldu (list 16-18 spisa). Iz pregledane izjave o ozljedi na radu (list 88 spisa) dane od strane radnog kolege tužitelja RČ također proizlazi da su on i tužitelj dana 20.02.2020.godine iza podne imali provjeru kablova za Internet konekciju u dućanu te da je on u drugoj prostoriji zatekao tužitelja i ljestve na podu te da je tužitelj imao ozljedu na radu (lom ruke). Temeljem odredbe članka 41.stavka 3. Zakona o zaštiti na radu (''NN'' 71/04) je propisano da je poslodavac obvezan osigurati da sredstva rada i osobna zaštitna oprema u uporabi budu u svakom trenutku sigurni, održavani, prilagođeni za rad u ispravnom stanju, te da se koriste u skladu sa pravilima zaštite na radu, tehničkim propisima i uputama proizvođača tako da u vrijeme rada na ugrožavaju radnike. Temeljem odredbe članka 41.stavka 4. istog Zakona je propisano da je poslodavac obvezan isključiti iz uporabe sredstva rada i osobnu zaštitnu opremu na kojoj nastanu promjene zbog kojih postoje rizici za sigurnost i zdravlje radnika. Obzirom na opisani način nastanka nezgode kako proizlazi iz sadržaja pregledane prijave ozljede na radu (list 7-10 spisa) kao i iskaza samog tužitelja jasno proizlazi da je tužitelj pao sa ljestava koje su se rastvorile. Također je i iz iskaza saslušanog tužitelja kao i iz sadržaja same prijave ozljede na radu razvidno da se tužitelj obzirom na organizaciju rada na navedenom radnom mjestu trebao bez korištenja alata popeti na navedene ljestve, uključiti kabel i izmjeriti ispravnost veze na elektroinstalaterskim priključnicama sa instrument te su navedene ljestve u konkretnom slučaju bile sredstvo rada tužitelja. Budući su se navedene ljestve (sredstvo rada) prilikom upotrebe iznenada razdvojile i tužitelj je zbog toga pao s velike visine jasno je da je tvrtka Promont d.o.o. kao poslodavac tužitelja postupila protivno navedenim odredbama članka 41.stavka 3. i 4. budući da nije vodio računa da sredstvo rada-navedene ljestve u uporabi budu u svakom trenutku sigurni, održavani, prilagođeni za rad u ispravnom stanju, te ih nije isključio iz uporabe premda su na istima nastale promjene zbog kojih postoje rizici za sigurnost i zdravlje radnika, a među strankama u ovom postupku nije sporno da je nastupio osigurani slučaj – ozljeda tužitelja na opisani način te da je poslodavac tužitelja bio osiguran od izvanugovorne javne odgovornosti te da su djelatnici bili osigurani od odgovornosti iz djelatnosti, a što nedvojbeno i proizlazi iz pregledane police osiguranja iz djelatnosti br. 078620051432 (list 97-98 spisa).

18. U odnosu na utvrđivanje visine potraživanja na ime neimovinske štete ovaj sud je izveo dokaz medicinskim vještačenjem po vještacima spec. neurokirurgu dr. DČ, spec. ortopedu dr. Danči Tripalo i psihijatru dr. Nikoli Sikirici.

19. Temeljem odredbe članka 1100.stavka 1. Zakona o obveznim odnosima (‘’NN’’ 35/05,41/08, 126/21, 78/15) je propisano u slučaju povrede prava osobnosti sud će ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, te sukladno odredbi st. 2. istog članka je propisano da pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojem služi ta naknada, ali i o tome da se njome pogoduje težnjama koji nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

20. Iz nalaza i mišljenja sudske vještakinje spec. ortopeda dr. Danči Tripalo danog na ročištu od 14. ožujka 2023. (list 135 spisa) proizlazi da je ista pregledala sudski spis i priloženu medicinsku dokumentaciju i tužitelja u uvjetima sudnice. Tužitelj da je dana 20. veljače 2020. doživio nezgodu kada je pao sa stepenica. Isti dan je primljen u bolnicu u Njemačkoj te mu je nakon RTG obrade utvrđen nedislocirani prijelom glave palčane kosti desnog lakta te prijelom transverzalnog procesusa drugog slabinskog kralješka desno. Liječen je konzervativno, izvršena je i CT pretraga, pušten je kući 26.02.2020. Javio se na hitni kiruruški prijem 09.03.2020. te mu je skinuta longeta za lakat dakle nosio je longetu 2 tjedna i postavljena mu je mitela, a to je zavoj oko vrata s tim da se nasloni ruka u taj zavoj i predložena je fizikalna terapija. Obavljao je uredno fizikalnu terapiju, priloženi su nalazi te karton sa fizikalne terapije i to je obavljao od 27.4. do 11.5.2020. te od 23.6. do 3.7.2020. Na pregledu tužitelja da je ustanovila blago ograničene kretnje u desnom laktu a najviše pronacija i supinacija. Sa ortopedske traumatološke strane ističe da je došlo do umanjenja životnih aktivnosti u iznosu od 5% što znači da će ulagati pojačane napore kod svih težih tjelesnih radova sa desnom rukom te kod podizanja tereta. Bolove jakog intenziteta da je imao jedan dan, srednjeg jedan tjedan te slabog jedan mjesec. Naruženosti da nema, a tuđa njega i pomoć je bila potrebna zbog nošenja longete kod obavljanja osobne higijene 2 tjedna 1 sat dnevno.

21. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka spec. neurokirurga dr. Mira Jurinovića (list 123 i list 135-136 spisa) proizlazi da je isti pregledao medicinsku dokumentaciju tužitelja koji je ozljede zadobio u veljači 2020.g. Na ročištu od 21. listopada 2022. da je već bio pregledao medicinsku dokumentaciju te predložio da tužitelj uradi pretragu EMNG za gornje i donje udove. Pretragu je tužitelj uradio dana 13. prosinca 2022. bilježi se od strane neurologa slabost šake desno na strani gdje je imao frakturu. EMNG pretraga da je ukazala na posljetraumatsko oštećenje desnog živca medijanusa. Ujedno za donje udove ustanovljeno je srednje teško do teško oštećenje za treći slabinski živac s desne strane. Nadalje navodi da je slušao izlaganje vještakinje za ortopediju te da je suglasan s procjenom bolova što se tiče intenziteta i trajanja kao i s procjenom potrebe pomoći i njege kod kuće. S neurokirurškog gledišta za živac medijanus koji je oštećen a što je objektivizirano EMNG pretragom može se cijeniti oštećenje tjelesnog zdravlja za 5%. Međutim, kako se radi o istom ekstremitetu desnoj ruci za polovični dio od 5% bio bi umanjen stupanj oštećenja tj. umanjenja životnih aktivnosti pa bi za desnu ruku umanjenje životnih aktivnosti bilo 7,5 %. Navodi da se može uzročno-posljedično povezati oštećenja trećeg slabinskog živca desno s ozljeđivanjem u predmetnoj nesreći jer je kod tužitelja pri padu nastao i prijelom poprečnog nastavka drugog slabinskog kralješka. To oštećenje cijenim za 3,5% koji postotak treba pridodati postotku umanjenja životnih aktivnosti za desnu ruku, pa bi ukupno to bilo 11%. Nadalje da se još može spomenuti da je poradi ovog nesretnog slučaja tužitelj imao niz neugodnosti, bio je 6 dana u bolnici u Njemačkoj, nosio udlagu radi prijeloma desne podlaktične kosti, odlazio na fizikalnu terapiju, bio izložen rentgenskom zračenju, odlazio je na fizikalnu terapiju, sve su to neugodnosti i nelagodnosti kojih ne bi bilo da se nije ozlijedio. Ne bih drugo imao što kazati.

22. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka psihijatra dr. Nikole Sikirice danog na ročištu od 14. ožujka 2023. (list 136 spisa) proizlazi da je isti pregledao dokumentaciju na ime tužitelja PČ iz čega je vidljivo da je isti dana 20. veljače 2020. doživio nezgodu čije su posljedice detaljno opisane u vještačenjima spec.ortopeda i neurokirurga, a zbog istih da je tužitelj bio hospitaliziran 6 dana. U daljnjem nastavku liječenja da su učinjene dijagnostičke pretrage, provođena fizikalna terapija te je ambulantno pregledan kod spec.traumatologa. Iz priložene dokumentacije nema elemenata na osnovu kojih bi se zaključilo da je navedeni traumatski događaj doveo do razvoja određenih simptoma koji bi bili dostatni za postavljanje dijagnoze nekog specifičnog psihijatrijskog poremećaja. No uzevši u obzir normalno i psihološki razumljivo reagiranje prosječne osobe na ovakav tip traumatskog događaja, ozljedu te njene posljedice koje su kao što sam već naveo opisane u vještačenjima liječnika somatske medicine ja mogu dati slijedeće mišljenje. Tužitelj da je u trenutku ozljeđivanja doživio primarni strah u trajanju oko pola minute, da se nastavlja sekundarni strah jakog intenziteta slijedeća 24 sata, zatim sekundarni strah umjerenog intenziteta slijedeća 2-3 tjedna, te sekundarni strah blažeg intenziteta slijedećih 5-6 tjedana. Vještak navodi da je mišljenja da nije bilo trajnih povreda duševnog integriteta kao posljedica ozljeđivanja i traumatskog događaja.

23. Ovaj sud u cijelosti prihvaća navedene nalaze i mišljenja dr. Danči Tripalo, dr. Mira Jurinović te dr. Nikole Sikirica kao vjerodostojne i logične budući se isti zasnivaju na nalogu ovog suda danog vještacima, medicinskoj dokumentaciji u spisu, zdravstvenom kartonu tužitelja, te stranke nisu imale nikakvih primjedbi na navedene nalaze i mišljenja.

24. Iz navedenih nalaza i mišljenja vještaka i dopune nalaza i mišljenja dr. Danči Tripalo, dr. Mira Jurinović, te dr. Nikole Sikirica ovaj sud je mišljenja da je tužitelj dana 20. veljače 2020.godine doživio ozljedu na radu na opisani način tako što je prilikom rada na radnom mjestu električara team leadera prilikom postavljanja rutera za internet u trgovini na policama trgovine prilikom penjanja na ljestve došlo do toga da su se ljestve rastavile i da je tužitelj pao sa ljestava koje su se rastavile, te u tom smislu je tužitelj doživio povredu prava osobnosti na duševno i zdravlje. Prilikom ocjene pravične novčane naknade koja pripada tužitelja u smislu neimovinske štete, a prema citiranoj polici osiguranja od odgovornosti iz djelatnosti broj 078620051432 te uzimajući sve što su iskazali u nalazima i mišljenjima navedeni vještaci tužitelja pripada kao pravičan iznos naknade štete po osnovi fizičkih boli, straha i umanjenja životnih aktivnosti ukupan iznos od 7.708,01 Eur-a (od čega na ime bolova iznos od 3.019,44 Eur-a, 2.179,30 Eur-a na ime straha, te 2.509,27 Eur-a na ime umanjenja životne aktivnosti), te uzimajući u obzir da je tužitelju po njegovom odštetnom zahtjevu u postupku mirnog rješenja od strane tuženika već nesporno isplaćen iznos od ukupno 3.450,79 Eur-a/26.000,00 Kuna, istog pripada kao pravičan iznos na ime naknade neimovinske štete iznos od zatraženih 4.257,22 Eur-a. Pri navedenoj ocjeni pravične naknade neimovinske štete ovaj sud je cijenio životnu dob tužitelja i sve što su navedeni vještaci istakli po pitanju trajanja i inteziteta fizičkih boli, te straha kao i umanjenja životne aktivnosti, te sve što su vještaci istakli vezano za tijek samog liječenja kao i načina na koji će se kod tužitelja manifestirati navedeno umanjenje životne aktivnosti budući će tužitelj prema nalazu dr. Danči Tripalo i dr. Miru Jurinović ulagati pojačane napore kod svih težih tjelesnih radova sa desnom rukom te kod podizanja tereta, te obzirom da kod tuženika postoje blago ograničene kretnje u desnom laktu, a najviše pronacija i supinacija. Također je kod ocjene pravične naknade neimovinske štete uzeto u obzir da je vještak dr. Miro Jurinović uzeo u obzir i postojanje posljetraumatskog oštećenja desnog živca medijanusa , te za donje udove srednje teško do teško oštećenje trećeg slabinskog živca sa desne strane. Također je uzeto u obzir i sve što su navedeni vještaci iskazali vezano za neugodnosti koje je tužitelj trpio zbog liječenja budući je tužitelj liječen konzervativno te mu je izvršena CT pretraga, a nosio je i longetu za lakat 2 tjedna te mu je bila postavljena i mitela (zavoj oko vrata), te je u više navrata obavljao i fizikalne terapije, te je bio izložen rentgenskom zračenju, a kojih neugodnosti i nelagodnosti ne bi bilo da se tužitelj nije ozljedio. Sa stajališta vještakinje dr. Danči Tripalo s ortopedsko traumatološke strane kod tužitelja je nastupilo umanjenje životnih aktivnosti od 5%, a sa stajališta dr. Mira Jurinović sa strane neurokirurškog gledišta kod tužitelja je nastupilo u odnosu na oštećenje živca medijanusa oštećenje tjelesnog zdravlja za umanjenje životne aktivnosti od 5%, ali kako se radi o istom ekstremitetu desnoj ruci za polovični dio od 5% je umanjen stupanj oštećenja pa je vještak za desnu ruku cijenio umanjenje životnih aktivnosti od 7,5%, te je cijenjeno kao oštećenje i prijelom poprečnog nastavka drugog slabinskog kralješka za 3,5% pa je u navedenom smislu od strane vještaka neurokirurga dr. Jurinović procijenjeno sa neurološkog gledišta umanjenje životnih aktivnosti od 11 %. U navedenom smislu tužitelja bi na ime pravičnog iznosa naknade neimovinske štete pripadao iznos od 7.708,01 Eur-a, (a od čega 3.019,44 Eur-a na ime fizičkih boli, 2.179,30 Eur-a na ime straha, te 2.509,27 Eur-a na ime umanjenja životnih aktivnosti). Međutim, kad se od navedenog iznosa od 7.708,01 Eur-a odbije iznos od 3.450,79 Eur-a/26.000,00 Kuna koji je tužitelju već nesporno isplaćen u mirnom postupku štete od strane tuženika kao osiguratelja tad sa dobije navedeni iznos od 4.257,22 Eur-a, a koji iznos bi tuženik bio dužan na ime osigurnine isplatiti tužitelju. U navedenom usvojen je u cijelosti dio tužbenog zahtjeva tužitelja za isplatu neimovinske štete u zatraženom iznosu od 4.257,22 Eur-a, a kako je i zatraženo konačno uređenim tužbenim zahtjevom. Na navedeni iznos naknade neimovinske štete od 4.257,22 Eur-a tužitelja pripada zakonska zatezna kamata sukladno odredbi članka 1103.ZOO-a od dana podnošenja pisanog zahtjeva za naknadu štete u mirnom postupku, dakle od 16.03.2020..godine do isplate, budući stranke u ovom postupku ne čine spornim činjenicu da se tužitelj tuženiku obratio sa odštetnim zahtjevom u mirnom postupku prvog puta dana 16.03.2020..godine, a navedena činjenica i proizlazi iz pregledane obavijesti Croatia osiguranja o zaprimljenoj prijavi štete (list 32 spisa). Navedena zakonska zatezna kamata na priznati iznos glavnice potraživanja na ime neimovinske štete u iznosu od 4.257,22 Eur-a se obračunava do 31.12.2022.godine sukladno odredbi članka 29.stavka 2. ZOO-a (''NN'' 35/05, 41/08, 126/21, 78/15), a od 01.01.2023.godine do isplate sukladno izmijenjenoj odredbi članka 29.stavka 2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22). U navedenom smislu odlučeno je kao u točki I/ izreke ove presude.

25. Iz nalaza i mišljenja Centra za vještačenje Split (list 170-175 spisa) proizlazi da je tužitelj dana 10. listopada 2019., kao radnik, s poslodavcem PRO- monting d.o.o., Zagreb, zaključio Ugovor o radu na određeno vrijeme. Ugovorom o radu na određeno vrijeme pod točkom II. Trajanje i prestanak ugovara stavka 2.1. navodi se trajanje radnog odnosa do 27.10.2019. godine. Istog dana tužitelj i poslodavac sklapaju Dodatak ugovora o radu na određeno vrijeme čime se člankom 2. Dodatka ugovora o radu tužitelja upućuje na rad na područje EU na određeno vrijeme i to u periodu trajanja Ugovora o radu. Dodatak ugovoru o radu u članku 1- utvrđuje međusobna prava i obveze radi privremenog upućivanja radnika na rad u inozemstvo. Iz Dodatka da je razvidno da se radnika upućuje na rad u Francusku i Njemačku. Članak 6. Dodatka ugovoru navodi da se za vrijeme rada u inozemstvu radniku obračunava satnica važeća u zemljama članicama EU. Za vrijeme trajanja rada u inozemstvu, poslodavac Pro-Monting d.o.o. snosi troškove prijevoza u inozemstvu i povratak natrag u Hrvatsku, prijevoz od mjesta smještaja do mjesta rada i natrag. Iz dokumentacije da proizlazi da je tužitelj dana 20.02.2020. godine doživio ozljedu na radu u SR Njemačkoj obavljajući poslove za poslodavca PRO- monting d.o.o. Zagreb, te je zbog posljedica štetnog događaja bio na bolovanju u razdoblju od 20. veljače 2020. do 24. srpnja 2020. godine. Zakon o radu (NN 93/2014, 127/2017, 98/2019) u čl.12. propisuje: 1) Ugovor o radu može se iznimno sklopiti na određeno vrijeme, za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja; 2) Poslodavac s istim radnikom smije sklopiti uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme samo ako za to postoji objektivan razlog koji se u tom ugovoru ili u pisanoj potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu iz članka 14. stavka 3. ovoga Zakona mora navesti. Istim članom je propisano u točki 7. da ako radnik nastavi raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme. U članku 95. stavak 5. Zakona o radu navodi se: visina naknade plaće utvrđuje se ovim ili drugim zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a ako nije tako određena, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca. Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja (NN 49/2014 - 129/17) u članku 86. navodi da naknada plaće koja se isplaćuje na teret sredstava Zavoda iznosi 100% od osnovice za naknadu u slučajevima propisanim člankom 55. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13 - 98/19), odnosno u slučaju privremene nesposobnosti zbog priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti. Navodi se da je pri izradi nalaza i mišljenja korištena dokumentacija koju je na zahtjev vještaka poslodavac tužitelja dostavio dana 04.07.2023. godine, te da dokumentaciji stavljenoj na raspolaganje vještaku, izuzev Ugovora o radu na određeno vrijeme za razdoblje od 11.10.2019.g. do 27.10.2019.g., ne prileže drugi sklopljeni ugovori između tužitelja i poslodavca Pro-monting d.o.o. Uzevši u obzir da je iz dostavljene dokumentacije razvidno da je tužitelj bio u radnom odnosu kod poslodavca Pro-monting d.o.o., i nakon razdoblja za koje je sklopljen Ugovor o radu, slijedom odredbe Zakona o radu navodi se da proizlazi da je tužitelj bio u radnom odnosu na neodređeno vrijeme. Iz obračunskih lista za utuženo razdoblje vještak navodi da je razvidno da se tužitelju obračunavala plaća s opisom stavke Redovan rad-izaslani. Ističe se da spisu prileže, str. 65-69, Izvješće o privremenoj nesposobnosti/spriječenosti za rad iz kojeg proizlazi da je tužitelj PČ u razdoblju od 20.02.2020. do 24.07.2020. bio na bolovanju zbog ozljede na radu. Primjenom odredbi koje proizlaze iz Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja temeljem ozljede na radu navodi se da je tužitelj ostvarivao pravo na naknadu u 100% iznosu plaće. Ističe se da je uvidom u obračunske liste tužitelja razvidno da je u veljači 2020. godine, bolovanje obračunato u visini od 70% osnovne plaće dok se prilikom ozljede na radu osnovica obračunava u visini od 100%. Vještak je temeljem dokumentacije koja mu je stavljena na raspolaganje izvršio izračun prosječne bruto plaće u prethodna tri mjeseca prije štetnog događaja (studeni 2019., prosinac 2019. i siječanj 2020.), a koja da je tužitelj odradio u cijelosti s obzirom da u listopadu 2019. zasniva radni odnos te započinje rad kod poslodavca 11.10.2019.g., a u veljači 2020.g. nastaje ozljeda na radu. U Tabeli 1. se daje izračun prosječne plaće koja će se koristiti u daljnjem izračunu. Ističe se da je iz prikazanog izračuna razvidno da je prosječna plaća tužitelja, prije ozljede iznosila 4.745,00 kn. U Tabeli 2. daje se izračun izgubljene zarade tužitelja za vrijeme dok je bio na bolovanju nakon štetnog događaja korištenjem prethodno prikazanih prosječnih bruto primitaka. Prilikom izračuna vještak je uzeo u obzir da je tužitelju plaćen rad za 104 sata u veljači 2020. godine, te da je u ostatku mjeseca 56 sata bio na bolovanju na teret poslodavca (bolovanje do 42 dana) za koje razdoblje je obračunata plaća u visini 70%. Stoga je vještak izvršio preračun bruto primitka za veljaču 2020. godine na način da je od ukupnog bruto primitka utvrđen iznos koji bi se odnosio samo za razdoblje bolovanja. Počevši od dana 01.01.2023.g. euro je službena valuta u Republici Hrvatskoj. Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN 57/22, 88/22) u čl. 7. navodi da se preračunavanje cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti provodi primjenom fiksnog tečaja konverzije sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona. Istim Zakonom u čl. 14. je propisano da se preračunavanje izvršava primjenom punoga brojčanog iznosa fiksnog tečaja konverzije te zaokruživanjem dobivenog iznosa u skladu s matematičkim pravilima zaokruživanja, pri čemu se dobiveni rezultat zaokružuje sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje na dvije decimale, a na temelju treće decimale (ako je treća decimala manja od pet, druga decimala ostaje nepromijenjena te ako je treća decimala jednaka ili veća od pet, druga decimala povećava se za jedan). Ističe se da je fiksni tečaj konverzije kune u euro je određen temeljem Odluke o objavi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN 85/2022) i iznosi 7,53450 kuna za jedan euro. Vještak navodi da se iznosi potraživanja koji su iskazani u kunama, s obzirom da je u utuženom razdoblju obračunska i izvještajna valuta bila kuna, se preračunavaju u euro primjenom navedenih odredbi. Ističe se da iz izračuna razvidno da je tužitelju za vrijeme bolovanja, odnosno ozljede na radu, s izuzetkom veljače, obračunavana plaća s opisom da bi bila riječ o radu i naknadi koja proizlazi iz rada, u iznosu koji bi odgovarao 100% plaće. Navodi se da je u veljači 2020. godine, tužitelju obračunata naknada plaće za vrijeme bolovanja (opis stavke- bolovanje na teret poslodavca) u visini 70% plaće, dok po osnovu ozljede na radu da bi tužitelju pripadalo 100% slijedom čega da proizlazi potraživanje u iznosu od 315,38 kn, odnosno 41,86 EUR. Slijedom navedenog, vještak ističe da sveukupno potraživanje tužitelja po osnovi osnovne plaće za razdoblje od 20.02.2020. do 24.07.2020. iznosi 315,38 kn što primjenom fiksnog tečaja konverzije od 7,53450 iznosi 41,86 EUR. Pored plaće, za vrijeme prije nastanka štetnog događaja ističe se da je tužitelj svaki mjesec, bez izuzetka, ostvarivao primitke po osnovu dnevnica. Pravilnik o porezu na dohodak (NN 10/17-74/20) navodi u članku 7. stavak 11. da su dnevnice za rad na terenu u zemlji i inozemstvu naknade na ime pokrića troškova prehrane i drugih troškova radnika na terenu u zemlji, osim troškova smještaja, koji se podmiruju na teret poslodavca i ne smatraju se dohotkom radnika. Vještak navodi da uvidom u dostavljenu dokumentaciju, odnosno prema obračunskim listama tužitelja, te dopisu poslodavca, PRO-Monting d.o.o., o isplati dnevnica, proizlazi da je tužitelj prije nastanka štetnog događaja primao dnevnice, za mjesece kada je tužitelj radio cijeli mjesec, u prosječnom mjesečnom iznosu od 9.748,24 kn, koji izračun da se daje u Tabeli 3. Navodi se da pod pretpostavkom da sud zauzme stav da bi tužitelj ostvario dnevnice u visini prosječno ostvarenih mjesečnih iznosa, u nastavku se u Tabeli 4. da se daje izračun izgubljene zarade po osnovi dnevnica za rad na terenu, u utuženom razdoblju. Prilikom izračuna vještak ističe da je uzeo u obzir da je tužitelj u veljači 2020. ostvario dio dnevnica te se stoga daje izračun za razdoblje nakon ozljede na radu, pod pretpostavkom da bi tužitelj radio u inozemstvu preostali dio mjeseca. Pod pretpostavkom da bi tužitelj ostvario pravo na dnevnicu za razdoblje od 20.02.2020. do 24.07.2020. godine, u visini prosječno ostvarene dnevnice u mjesecima prije ozljede na radu, vještak navodi da izgubljena zarada po osnovi dnevnica iznosi 6.645,54 Eur-a/50.070,96 Kn, što je primjenom fiksnog tečaja konverzije od 7,53450 na svaki pojedinačni mjesečni iznos ukupno 6.645,54 EUR. U zaključnom mišljenju vještak navodi da je na zahtjev suda izvršen uvid u predmetni spis sa dokumentacijom koja je stavljena na raspolaganje vještaku. Na temelju stanja u spisu i raspoložive dokumentacije vještak daje mišljenje na postavljeno pitanje: Pod pretpostavkom da je tužitelj uslijed ozljede na radu oštećen za gubitak zarade u razdoblju od 20.02.2020. do 24.07.2020. godine potraživanje po osnovi osnovne plaće iznosi bruto 315,38 kn što primjenom fiksnog tečaja konverzije od 7,53450 iznosi 41,86 EUR. Također se navodi da pod pretpostavkom da sud zauzme stav da bi tužitelj, da nije bilo štetnog događaja, ostvario pravo na dnevnicu u visini prosječnog iznosa koji je prethodno ostvaren, potraživanje po osnovi naknade za dnevnicu iznosi neto 50.070,96 kn, što je primjenom fiksnog tečaja konverzije od 7,53450 na svaki pojedinačni mjesečni iznos ukupno 6.645,54 EUR. Imajući u vidu sve navedeno ovaj sud je mišljenja da u odnosu na obračun izgubljene zarade je vještak

26. Tuženik je prigovorio nalazu i mišljenju Centra za vještačenja d.o.o. Split (Ines Lozić) u podnesku od 09.01.2024.godine, a radi čega je sud odlučio pozvati vještaka na ročištu od 18.ožujka 2024.godine na očitovanje/dopunu nalaza i mišljenja Ines Lozić.

27. Iz pregledanog očitovanja Centra za vještačenja d.o.o. Split (Ines Lozić) na prigovore iz podneska tuženika od 09.siječnja 2024.godine (list 251-252 spisa) proizlazi da se vještak očituje na način da navodi da je rješenjem Pr-1097/2020-41, kao i raspravnim rješenjem od 18. ožujka 2024. godine sud zatražio da vještak izradi dopunu nalaza i mišljenja odnosno da se pisano očituje na prigovore tuženika iz podneska od 9. siječnja 2024. godine. Također je istaknuto da tuženik u svom podnesku od 9. siječnja 2024. godine između ostalog navodi da prigovara izračunu izgubljene zarede po osnovu osnovne plaće s obzirom da je vještakinja potencijalnu mjesečnu plaću tužitelja procijenila na bruto, a ne na neto osnovi. Nadalje, tuženik navodi kako tužitelju zbog ozljede na radu pripada mjesečni iznos u visini od 100% osnovice, te da tužitelj po osnovu izračuna izgubljene zarade na temelju osnovne plaće ne ostvaruje potraživanje. Također je istaknuto da tuženik navodi kako osporava izračun prosječnog mjesečnog iznosa primitaka po osnovu dnevnica iz razloga što je vještak u svom obračunu uzeo za izračun prosječne potencijalne dnevnice mjesec siječanj 2020.g., a ne listopad 2019.g. koji je po iznosu ujednačen sa mjesecima studeni i prosinac 2019.g. Nastavno na prethodno navedeno vještak navodi da tuženik predlaže da se vještak očituje na prigovore tuženika, te po potrebi izradi dopunski nalaz i mišljenje uzimajući u obzir neto iznos plaće tužitelja, te uzimajući u obzir mjesec listopad pri izračunu dnevnica obzirom na nereprezentativnost mjeseca siječnja. U odnosu na navod tuženika da je vještakinja potencijalnu mjesečnu plaću tužitelja procijenila na bruto, a ne na neto osnovi, vještak se očituje na način da su za izračun prosječne bruto plaće tužitelja korišteni bruto iznosi plaće tužitelja iskazani na obračunskoj listi temeljem kojih je utvrđena razlika između bruto naknada za privremenu nesposobnost za rad i bruto prosječne plaće tužitelja, sukladno dodijeljenom zadatku. Također je navedeno, a vezano za prigovor tuženika kako tužitelju zbog ozljede na radu pripada mjesečni iznos u visini od 100% osnovice, te da po osnovu izračuna izgubljene zarade na temelju osnovne plaće ne ostvaruje potraživanje, vještak se očituje kako je inicijalno u nalazu na str.4 naveo: „Iz izračuna je razvidno da je tužitelju za vrijeme bolovanja, odnosno ozljede na radu, s izuzetkom veljače, obračunavana plaća s opisom da bi bila riječ o radu i naknadi koja proizlazi iz rada, u iznosu koji bi odgovarao 100% plaće. U veljači 2020. godine, je tužitelju obračunata naknada plaće za vrijeme bolovanja (opis stavke- bolovanje na teret poslodavca) u visini 70% plaće, dok po osnovu ozljede na radu tužitelju pripadalo 100% slijedom čega proizlazi potraživanje u iznosu od 315,38 kn, odnosno 41,86 EUR.“ Vještak navodi da iz prethodno navedenog proizlazi kako je vještak u razdoblju od ožujka 2020.g. do 24.07.2020.g. utvrdio da je tužitelju isplaćivana plaća u iznosu koji bi odgovarao 100% iznosu osnovice, odnosno da za navedeno razdoblje ne proizlazi potraživanje tužitelja, dok je naveo da je za veljaču 2020.g. naknada obračunata u iznosu od 70% osnovice, a što je iskazano na obračunskoj listi tužitelja. Slijedom navedenog, vještak navodi ostaje pri svom izračunu izgubljene zarade po osnovu plaće u cijelosti. Nadalje, u odnosu na navod tuženika kako osporava izračun prosječnog mjesečnog iznosa primitaka po osnovu dnevnica iz razloga što je vještak u svom obračunu uzeo za izračun prosječne potencijalne dnevnice mjesec siječanj 2020.g., a ne listopad 2019.g. koji je po iznosu ujednačen sa mjesecima studeni i prosinac 2019.g, vještak se očituje na način da je pri izračunu prosječne potencijalne dnevnice uzeo u obzir tri mjeseca koja su prethodila ozljedi na radu tužitelja što bi u ovom slučaju bile plaće za studeni 2019., prosinac 2019. i siječanj 2020. godine. Istaknuto je da je uvidom u obračunsku listu za mjesec listopad 2019.g. (str. u spisu 168) razvidno da je obračun izvršen za razdoblje od 11.10.2019., odnosno da se isti ne odnosi na cijeli mjesec. No, opreza radi, pod pretpostavkom da sud zauzme stav da se pri izračunu prosječnog mjesečnog iznosa primitaka po osnovu dnevnica treba uzeti listopad 2019.g., a ne siječanj 2020.g., vještak u nastavku daje traženi izračun prema prijedlogu tuženika. Zaključno u očitovanju vještakinja navodi da pod pretpostavkom da bi tužitelj ostvario pravo na dnevnicu za razdoblje od 20.02.2020.godine do 24.07.2020.godine, a uzevši u obzir dnevnicu za mjesec listopad 2019.godine da izgubljena zarada po osnovi dnevnica iznosi 5.393,42 Eur-a.

28. Navedeni nalaz i mišljenje Centra za vještačenja d.o.o., kao i očitovanje istog na prigovore tuženika istaknute u podnesku od 09.01.2024.godine ovaj sud smatra vjerodostojnim i logičnim budući su isti u skladu sa nalogom ovom suda i relevantnom dokumentacijom u predmetnom spisu. Vještakinja Ines Lozić (Centar za vještačenja) je u cijelosti odgovorila tuženiku na sve prigovore na njezin nalaz i mišljenje. U tom smislu ista je u odnosu na prigovor tuženika da je mjesečnu plaću tužitelja procijenila na bruto, a ne na neto osnovi ista je istakla da su izračun prosječne bruto plaće tužitelja korišteni bruto iznosi plaće tužitelja iskazani na obračunskoj listi temeljem kojih da je utvrđena razlika između bruto naknada za privremenu nesposobnost za rad i bruto prosječne plaće tužitelja. U odnosu na prigovor tuženika kako tužitelju zbog ozljede na radu pripada mjesečni iznos u visini od 100% osnovice, te da po osnovu izračuna izgubljene zarade na temelju osnovne plaće ne ostvaruje potraživanje vještak je naveo da je u razdoblju od ožujka 2020.godine do 24.srpnja 2020.godine utvrdio da je tužitelju isplaćivana plaća u iznosu koji bi odgovarao 100% osnovice, odnosno da za navedeno razdoblje ne proizlazi potraživanje tužitelja , dok da je naveo da je za veljaču 2020.godine naknada obračunata u visini od 70% osnovice, a što da je iskazano u obračunskoj listi tužitelja. Vještak je u tom smislu ostao u cijelosti pri svom obračunu izgubljene zarade po osnovi plaće. Također se vještak jasno izjasnio i u pogledu prigovora tuženika vezano za izračun prosječnog mjesečnog iznosa primitaka po osnovu dnevnica na način da je istakao da je pri izračunu prosječne potencijalne dnevnice uzeo u obzir tri mjeseca koja su prethodila ozljedi na radu tužitelja, a što da bi u predmetnom slučaju bile plaće za studeni 2019, prosinac 2019. i siječanj 2020.godine, te je vještak pojasnio da je uvidom u obračunsku listu za mjesec listopad 2019.godine razvidno da je obračun izvršen za razdoblje 11.10.2019.godine, a ne siječanj 2020.godine, te da uzevši isplaćenu dnevnicu za mjesec listopad 2019.godine izgubljena zarada po osnovi dnevnica iznosi 5.392,42 Eur-a.

29. Temeljem odredbe članka 1095. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima (''NN'' 35/05, 41/08, 126/21, 78/15- u daljnjem tekstu ZOO-a) je propisano da tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja. Nije dvojbeno da je tužitelj zbog ozljede na radu koja mu se dogodila prilikom obavljanja poslova za tvrtku Pro-monting d.o.o. Zagreb dana 20.02.2020.godine bio na bolovanju kao posljedica tog štetnog događaja i to u razdoblju od 20.02.2020.godine do 24.srpnja 2020.godine, a koja činjenica nedvojbeno proizlazi iz pregledanih izvješća o privremenoj nesposobnosti za rad (list 65-69 spisa). Iz nalaza i mišljenja vještakinje Ines Lozić (Centra za vještačenja), kao i očitovanja iste na prigovore tuženika istaknute u podnesku od 09.01.2024.godine nedvojbeno proizlazi da je tužitelj u veljači 2020.godine imao izgubljenu zaradu u vidu činjenice da mu u veljači 2020.godine navedeno bolovanje nije bilo obračunato u visini od 100% plaće već mu je bilo obračunato u visini od 70% plaće, premda se prilikom ozljede na radu osnovica obračunava u visini od 100%. Vještakinja Ines Lozić (Centar za vještačenja) je pravilno iz raspoloživih podataka izvršila obračun prosječne bruto plaće u prethodna tri mjeseca koja su prethodila štetnom događaju od 20.veljače 2020.godine tako da je u obračun uzela mjesece studeni 2019.godine, prosinac 2019. i siječanj 2020.godine, budući je ista u obračun uzela mjesece koje je tužitelj odradio u cijelosti. Tužitelj je prema podacima iz ugovora o radu i dodatka ugovoru o radu započeo sa radom kod Pro-monting 11.10.2019.godine, a što je utvrdila i vještakinja pa vještakinja prilikom obračuna nije uzela mjesec listopad 2019.godine budući tužitelj nije radio cijeli taj mjesec pa se prosječna mjesečna plaća ni ne može utvrđivati temeljem mjeseca u kojem se nije cijeli mjesec radilo već je vještakinja u obzir uzela u obračun pravilno samo mjesece u kojima je tužitelj cijeli mjesec radilo. U tom smislu je od strane Centra za vještačenja d.o.o. ( vještakinje Ines Lozić), a uzimajući u obzir navedene podatke pravilno izračunato da je izgubljena zarada tužitelja po osnovi osnovne plaće za razdoblje od 20.02.2020.godine do 24.07.2020.godine 41,86 Eur-a/315,38 Kn. Tuženik neosnovano smatra da je vještakinja trebala izgubljenu zaradu po osnovi osnovne plaće izraziti u neto, a ne u bruto iznosu budući je odredbom članka 92.stavka 4. Zakona o radu (''NN'' 93/14) propisano da su plaća i naknada plaća u smislu tog Zakona plaća i naknada plaće u bruto iznosu, a kod naknade štete zbog izgubljene zarade radnik-konkretno tužitelj treba imati pravo na naknadu razlike u bruto iznosu jer tek isplatom navedenog iznosa razlike plaće u bruto iznosu sukladno onome što je propisano odredbom članka 1085.stavka 1. ZOO-a smatra se da je tužitelju u cijelosti naknađena imovinska šteta u odnosu na neisplaćeni iznos plaće. Također je vještakinja Ines Lozić (Centar za vještačenja) pravilno kod izračuna prosječnog mjesečnog iznosa primitaka po osnovu dnevnica jasno istakla da je kod izračuna izgubljene zarade s osnova dnevnica uzela za izračun prosječne potencijalne dnevnice za mjesec siječanj 2020.godine, a ne za listopad 2019.godine budući je tužitelj kod Pro-montinga počeo raditi od 11.10.2019.godine pa se nije mogao uzeti u obzir taj mjesec kod izračuna dnevnica već samo navedeni mjeseci kad je tužitelj radio pa je vještakinja uzela u obzir prema očitovanju iz svog nalaza i mišljenja i očitovanja na prigovore tuženika za izračun prosječne potencijalne dnevnice iz tog razloga samo tri mjeseca koja su prethodila ozljedi na radu tužitelja i to mjesece kad je tužitelj zasigurno radio cijeli mjesec i to studeni 2019., prosinac 2019.godine i siječanj 2020.godine. U navedenom smislu Centar za vještačenja (vještakinja Ines Lozić) je pravilno izračunala da tužitelja za izgubljenu zaradu po osnovi dnevnica za razdoblje od 20.02.2020.godine do 24.07.2020.godine pripada iznos od ukupno 6.645,54 Eur-a/50.070,96 Kuna, a što je sve i prikazano u Tablici 4. u osnovnom vještvu. U navedenom smislu svi istaknuti prigovori tuženika na nalaz i mišljenje Centra za vještačenja (vještakinja Ines Lozić) su u cijelosti neosnovani. U odnosu na troškove liječenja tužitelj je imao zbog navedene ozljede na radu troškove liječenja u utuženom razdoblju u Poliklinici Matulić i kod dr. P i to EMNG pregled ruku i nogu (list 28 i 130-132 spisa), a u ukupnom iznosu od 225,63 Eur-a. U navedenom smislu tužitelja na ime ukupnog iznosa sa osnove izgubljene zarade (neisplaćene razlike osnovne bruto plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, dnevnica i troškova liječenja), za utuženo pripada ukupan iznos od 6.913,03 Eur- a zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja je dospjela u trenutku početka privremene nesposobnosti za rad te ista počinje teć od 10.03.2020.godine do isplate. Navedena zakonska zatezna kamata na navedenu imovinsku štetu s obračunava do 31.12.2022.godine sukladno odredbi članka 29.stavka 2. ZOO-a (''NN'' 35/05, 41/08, 126/21, 78/15), a od 01.01.2023.godine do isplate sukladno izmijenjenoj odredbi članka 29.stavka 2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), a kako je i odlučeno u točki II/ izreke ove presude.

30. Također tužitelj potražuje i iznos od 13,78 Eur-a/103,82 Kuna sa zakonskom zateznom kamatom počevši od podnošenja tužbe 11.09.2020.godine do isplate. Naime, temeljem odredbe članka 943.stavka 1. Zakona o obveznim odnosima (''NN'' 35/05, 41/08, 126/21, 78/15- u daljnjem tekstu ZOO-a) je propisano da kad se dogodi osigurani slučaj da je osiguratelj dužan isplatiti osigurninu određenu ugovorom u ugovorenom roku koji ne može biti duži od četrnaest dana, računajući otkad je osiguranik dobio obavijest da se osigurani slučaj dogodio. Tužitelj je prema podacima iz obavijesti o likvidaciji odštete od 21.05.2020.godine (list 32 spisa) poslao obavijest osiguratelju da se osigurani slučaj dogodio 16.03.2020.godine budući je tad prijavio štetu, a iznos štete od 7.200,00 Kuna mu je isplaćen izvan roka od 14 dana budući mu je plaćen tek 21.05.2020.godine, dok je tužitelju preostali iznos na ime naknade štete u mirnom postupku u iznosu od 18.800,00 Kuna isplaćen tek 03.07.2020.godine, također izvan roka od 14 dana od primitka obavijesti da se osigurani slučaju dogodio, a što je razvidno iz pregledane obavijesti o likvidaciji štete od 03.07.2020.godine (lis 33 spisa). Temeljem odredbe članka 943.stavka 4. ZOO-a je propisano da ne ispuni li osiguratelj svoju obvezu u rokovima iz ovog članka duguje osiguraniku zatezne kamate od dana primitka obavijesti o osiguranom slučaju, kao i naknadu štete koja mu je uslijed toga nastala. Iz pregledanog izračuna zateznih kamata za razdoblje od 16.03.2020.godine do 17.04.2020.godine, te od 18.04.2020.godine do 06.07.2020.godine proizlazi da kamata na glavnicu od 18.800,00 Kuna iznosi 13,78 Eur-a/103,85 Kuna (list 62 spisa). Budući tuženik nije ispunio kao osiguratelj svoju obvezu u roku od 14 dana računajući od dana primitka obavijesti da se osigurani slučaj dogodio tuženik je dužan isplatiti tužitelju zakonsku zateznu kamatu od dana primitka obavijesti o osiguranom slučaju, dakle od dana prijave štete 16.03.2020.godine. Međutim, obzirom da tužitelj navedene zakonske zatezne kamate potražuje od dana podnošenja tužbe 11.09.2020.godine sud mu je zakonske zatezne kamate na navedeni iznos kamata od 13,97 Eur-a dosudio kako je tužitelj i zatražio od dana utuženja 11.09.2020.godine pa do isplate budući sud u parničnom postupku odlučuje u granicama postavljenog tužbenog zahtjeva (članak 2. stavak 1. ZPP-a). U navedenom smislu zakonska zatezna kamata na priznati iznos glavnice potraživanja od 13,97 Eur-a se obračunava do 31.12.2022.godine sukladno odredbi članka 29.stavka 2. ZOO-a (''NN'' 35/05, 41/08, 126/21, 78/15), a od 01.01.2023.godine do isplate sukladno izmijenjenoj odredbi članka 29.stavka 2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), a kako je odlučeno u točki III/ izreke ove presude.

31. Što se tiče troškova ovog parničnog postupka, a obzirom da je tužitelj u cijelosti uspio u ovoj parnici, tuženik mu je dužan u cijelosti naknaditi parnične troškove sukladno odredbi članka 154.stavka 1. ZPP-a. U navedenom smislu tužitelja kao opravdani, a sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika pripadaju trošak sastava odštetnog zahtjeva od 23.06.2020.godine u iznosu od 100 bodova; trošak sastava tužbe u iznosu od 100 bodova; trošak sastava podneska od 31.01.2022.godine u iznosu od 100 bodova; zastupanja na ročištu od 08.02.2022.godine u iznosu od 100 bodova; zastupanja na ročištu od 13.04.2022.godine u iznosu od 100 bodova; zastupanja na ročištu od 24.06.2022.godine u iznosu od 100 bodova; trošak sastava podneska 25.08.2022.godine u iznosu od 100 bodova; zastupanja na ročištu od 21.10.2022.godine u iznosu od 100 bodova; trošak sastava podneska od 22.12.2022.godine u iznosu od 25 bodova; zastupanja na ročištu od 14.03.2023.godine u iznosu od 100 bodova; trošak sastava podneska od 10.10.2023.godine u iznosu od 100 bodova; trošak sastava podneska od 17.11.2023.godine u iznosu od 100 bodova; trošak sastava podneska od 14.03.2024.godine u iznosu od 100 bodova; zastupanja na ročištu od 18.03.2024.godine u iznosu od 100 bodova; trošak sastava podneska od 14.10.2024.godine u iznosu od 100 bodova; zastupanja na ročištu od 22.10.2024.godine u iznosu od 100 bodova; trošak sastava podneska od 13.01.2025.godine u iznosu od 100 bodova; zastupanja na ročištu od 20.01.2025.godine u iznosu od 100 bodova; zastupanja na ročištu za objavu odluke u iznosu od 50 bodova, a što ukupno iznosi 1775 bodova, te što s obzirom na vrijednost boda od 2,00 Eur-a ukupno iznosi 3.550,00 Eur-a, te što uz dodatak od 25% PDV-a u iznosu od 887,50 Eur-a ukupno iznosi 4.437,50 Eur-a, te što uz trošak vještačenja u iznosima od 358,35 Eur-a, trošak vještačenja od 333,26 Eur-a, te 92,90 Eur-a ukupno iznosi 5.222,01 Eur-a, a koji iznos je tuženik dužan isplatiti tužitelju na ime troškova ovog parničnog postupka zajedno sa zatraženom zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od presuđenja pa do isplate, te koja se zakonska zatezna kamata obračunava sukladno izmijenjenoj odredbi članka 29.stavka 2. ZOO- a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), a kako je i odlučeno u točki IV/ izreke ove presude.

Splitu, 11. ožujka 2025.

Sudac

Eneja Stejskal Kanazir

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u tri primjerka pismeno putem ovog suda za Županijski sud. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

Dna:

- punomoćnici tužitelja

- tuženiku

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte