Zakon.hr

Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europske avenije 7

31000 Osijek

Poslovni broj: Pr-4/2023-28

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E P R E S U D A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Kameliji Matijašević, u pravnoj stvari tužitelja MG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Slavku Nediću, odvjetniku iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Zoran Šarić & Slavko Nedić, Osijek, protiv tuženice Republika Hrvatska, OIB:52634238587, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ulica grada Vukovara 33, OIB:36162371878, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Osijeku, radi zaštite dostojanstva radnika, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 05. veljače 2025. u nazočnosti tužitelja i njegovog punomoćnika, te zastupnika po zakonu tužene Ante Jurića, zamjenika općinskog državnog odvjetnika, uz javnu objavu dana 11. ožujka 2025.

p r e s u d i o j e

I. Odbija se u cijelosti kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja, koji glasi:

"I. Utvrđuje se da je tužitelj MG iz [adresa], OIB: kao radnik tuženika trpio uznemiravanje i povredu dostojanstva kao i povredu prava osobnosti na svom radnom mjestu u periodu od 01.01.2020. godine do 31.05.2023. godine.

II. Nalaže se tuženiku Republika Hrvatska, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ulica grada Vukovara 33, OIB: da osigura tužitelju zaštitu od uznemiravanja, prestanak svakog uznemiravanja i povrede dostojanstva kao i povredu prava osobnosti tužitelja.

III. Nalaže se tuženiku Republika Hrvatska, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ulica grada Vukovara 33, OIB: da tužitelju MG iz [adresa], OIB: isplati iznos od 11.000,00 eur-a na ime naknade nematerijalne štete sa zateznom kamatom koja teče od presuđenja pa do isplate a prema stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

V. Nalaže se tuženiku Republika Hrvatska, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ulica grada Vukovara 33, OIB: da tužitelju MG iz [adresa], OIB: nadoknadi prouzročene parnične troškove sa zateznom kamatom koja teče od presuđenja pa do isplate a prema stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena."

II. Nalaže se tužitelju MG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tuženici Republika Hrvatska, OIB:52634238587, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ulica grada Vukovara 33, OIB:36162371878, naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 800,00 eura (osamstoeura) u roku od 15 dana.

r i j e š i o j e

Utvrđuje se da je tužitelj povukao tužbu u odnosu na točku IV. tužbenog zahtjeva, koji glasi:

"IV. Nalaže se tuženiku Republika Hrvatska, Ministarstvo unutarnjih poslova, Zagreb, Ulica grada Vukovara 33, OIB: da tužitelju MG iz [adresa], OIB: isplati iznos od 150,00 eur-a, na ime naknade imovinske štete-manje isplaćene plaće za period od 01. svibnja do 01. siječnja 2023. godine sa zateznom kamatom koja teče od presuđenja pa do isplate a prema stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena."

Obrazloženje

1. Tužitelj je dana 09. siječnja 2023. podnio tužbu protiv tužene radi zaštite dostojanstva radnika kojom zahtijeva da sud utvrdi da je kao radnik tužene trpio uznemiravanje i povredu dostojanstva kao i povredu prava osobnosti na svom radnom mjestu u periodu od 01.01.2020. do 31.05.2023., te da naloži tuženici da mu osigura zaštitu od uznemiravanja, prestanak svakog uznemiravanja i povrede dostojanstva kao i povredu prava osobnosti, kao i da mu naknadi nematerijalnu štetu od 11.000,00 eura s pripadajućim zateznim kamatama na ime pretrpljene povrede prava osobnosti, kao i da mu tuženica naknadi prouzročeni parnični trošak. Pod točkom IV. tužbenog zahtijeva tužitelj zahtijeva da sud naloži tuženici da mu isplati iznos od 150,00 eura na ime naknade imovinske štete-manje isplaćene plaće za period od 01.05. do 01.01.2023. s pripadajućom zateznom kamatom.

2. Tužitelj je na pripremnom ročištu održanom dana 21. veljače 2024. povukao točku IV. tužbenog zahtjeva jer je tuženica nakon pokretanja spora dobrovoljno isplatila tužitelju razliku plaće od 238,39 eura, a čemu se zastupnik po zakonu tužene nije protivio i nije tražio trošak.

3. Tužitelj tužbu obrazlaže i tijekom postupka navodi da je kao policijski službenik Ministarstva unutarnjih poslova godinama radio na radnom mjestu „policijski službenik za obradu kriminaliteta“ za koje je potrebna VS ili VSS stručna sprema (koju on ima) i da su svi njegovi zahtjevi za premještaj na radno mjesto za VSS u PU osječko- baranjsku odbijeni, te je temeljem rješenja od 30. travnja 2022. raspoređen s danom 01. svibnja 2022. na radno mjesto u PU vukovarsko-srijemskoj, Policijska postaja Vukovar na radno mjesto Voditelj smjene graničnog prijelaza, koje je ispod razine njegove stručne spreme, a koje je rješenje povodom njegove žalbe poništeno. Nakon toga je tuženica donijela identično rješenje dana 07. rujna 2022. kojim se raspoređuje na isto radno mjesto s 01. svibnja 2022. i koje je ponovno povodom njegove žalbe poništeno, nakon čega je tužena donijela treće identično rješenje od 23. veljače 2023. o njegovom rasporedu na isto radno mjesto ispod razine njegove stručne spreme s danom 01. svibnja 2022. i koje je opet poništeno rješenjem Odbora za državnu službu od 19. travnja 2023., te mu je nakon smjene načelnika PU vukovarsko-srijemske SG, priopćeno da će od 01. srpnja 2023. biti raspoređen na radno mjesto na kojem je radio prije 01. svibnja 2022., a to je Policijski inspektor-policijski službenik za obradu kriminaliteta. Radi navedenog je trpio duševne boli i materijalnu štetu u vidu niže plaće za period od 01.05.2022.-01.07.2023. kao dana rasporeda na svoje staro radno mjesto. Navodi da je načelnik PP Vukovar naredio da se njegov prigovor na rješenje o rasporedu na radno mjesto ne smije zaprimiti u urudžbeni zapisnik unatoč upozorenju ŠGvoditeljice pisarnice u PU vukovarsko- srijemskoj. Navodi da su mu nadređeni načelnik PP Vukovar CG, pomoćnik za krim. policiju ĆG i tužena kao poslodavac, povrijedili dostojanstvo radnika stavivši ga u nepovoljniji položaj u odnosu na druge radnike. Tako mu je dana 03. lipnja 2020. pomoćnik načelnika za krim. policiju ĆG izrekao upozorenje zbog kašnjenja na posao navodeći da je razlog koji mu je naveo, neopravdan, jer ga je prometna policija zaustavila u 13.56 sati 19km udaljeno od mjesta rada pa svakako ne bi pravovremeno stigao na posao u 14,00 sati, a da je pri tome namjerno izostavljeno da je javio šefu smjene u 13,45 sati da je zaustavljen od strane prometne policijske ophodnje i da će kasniti, pa ovakvo postupanje smatra njegovim omalovažavanjem i ponižavanjem. Iako je po zvanju policijski inspektor sa VSS, načelnik CG ga je upućivao da radi poslove iz djelatnosti ophodnje sa policijskim službenicima temeljne policije, iako su u isto vrijeme bili na ispomoći u kriminalističkoj policiji djelatnici temeljne policije GG i M, a tom mu je prilikom bilo zabranjeno uzeti drugi auto osim auta starog 25 godina Golf IV koji služi za prijevoz službene pošte i u koji prostor kabine ulaze ispušni plinovi. Navodi da je načelnik PP Vukovar CG za potrebe disciplinskog postupka sastavio dokument pod nazivom „Radne karakteristike policijskog službenika Željka Mažar“ i isto dostavio Odjelu disciplinskog sudovanja u Splitu, koji je sastavljen neobjektivno i sa jedinim ciljem da ga se prikaže kao vrlo lošeg policajca, jer vrvi sa neistinitim informacijama, osobnim sudovima o njemu bez ikakvog dokaza, pa se čak i obraćanje nadležnima za mobing prikazuje kao nešto vrlo loše iako se radi o ostvarivanju zakonskih prava radnika, te se navode stegovni postupci od prije 20-tak godina i bez naznake kako su završili, pa smatra da je iz istog vidljiv visok stupanj netrpeljivosti prema njemu. Nadalje navodi da unatoč uobičajenoj praksi da se prvi dio godišnjeg odmora koristi prema vlastitim željama od 01.06.-01.09. ukoliko policijski službenik pravovremeno podnese takav zahtjev, njegov zahtjev nije prihvaćen te mu je za drugi dio starog godišnjeg odmora iz 2021. određeno koristiti u „neatraktivnom“ vremenu od 04.04.-20.04.2022., a ne u ljetnim mjesecima kako je želio, a isto se desilo i za stari godišnji odmor iz 2022. godine, pa ovakvo postupanje smatra samo iz razloga da se on ponizi i dovede u što nepovoljniji položaj, jer su svi ostali mogli koristiti stare godišnje odmore prema svojim zahtjevima. Također navodi da unazad 2 godine nikada nije raspoređen u rad na blagdane i nedjeljom koji se više plaća, a kada se dogodilo da je greškom stavljen, ĆG bi promijenio raspored rada i rasporedio ga u radni dan, a iz razloga da ne može ostvariti veću plaću. Načelnik CG je naredio domaru AG da mu ne dopusti ulaz u prostorije za skladište oružja i opremu iako su u tu prostoriju svi policijski službenici mogli ulaziti kako bi zadužili potreban uredski pribor, a sve iz razloga da bi ga ponizio i pokušao isprovocirati kako bi imao razloga za pokretanje stegovnog postupka protiv njega. Iako je policijski inspektor istražitelj sa VSS načelnik CG ga je odredio za pješačku ophodnju dana 30.03.2022. zajedno sa policajcem DG iako to nije bila potreba službe, pa takvo postupanje smatra teškim kršenjem njegovog dostojanstva kao radnika. Također navodi da mu nakon rasporeda na novo radno mjesto nikada nije dostavljeno rješenje o plaći, već mu je načelnik CG rekao neka se žali na plaću bez rješenja, a nije mu dostavljeno ni rješenje o ocjeni za 2021. Rješenjem o ocjenjivanju za 2020. godinu je ocjenjen ocjenom „zadovoljava“ da bi po njegovom usmenom prigovoru doneseno novo rješenje kojim je ocijenjen ocjenom „dobar“, a kojom prilikom uručenja rješenja mu se ĆG obratio s riječima „Vidjet ćeš kakva će ti biti ocjena za 2021. godinu“. Iako to nije zahtijevala potreba službe njega su sa radnog mjesta „policijski službenik za obradu kriminaliteta“ rasporedili na niže radno mjesto „voditelj smjene graničnog prijelaza“ sa nižom plaćom i koje radno mjesto se može obavljati sa srednjom stručnom spremom a on ima visoku stručnu spremu, dok se na njegovo dotadašnje radno mjesto raspoređuje policajac koji je radio na radnom mjestu voditelj smjene graničnog prijelaza koji nikada nije radio kao policajac za obradu kriminaliteta, već je najeduciraniji policijski službenik za pitanje granice. Zbog nezakonitosti ovakvog postupanja Odbor za državnu službu je poništio sva tri rješenja tuženika jer nije bilo razloga da se raspoređuje na niže radno mjesto, a nakon godinu dana je vraćen na svoje staro radno mjesto i tuženik mu je isplatio razliku plaće od 238,39 eura, radi čega je povukao taj dio tužbenog zahtjeva. Nadalje, nakon što je dana 23. rujna 2020. na licu mjesta radi obavljanja očevida imao nesuglasice s inspektorom za zaštitu od požara, načelnik CG je bez prethodnog razgovora s njim kao voditeljem očevidne ekipe pokrenuo protiv njega disciplinski postupak u kojem je oslobođen odgovornosti za težu povredu službene dužnosti. Tijekom mjeseca listopada je u više navrata bio pozivan od načelnika CG i LG da sačini službenu zabilješku o tome zašto nije došao na posao u službenoj uniformi, iako su znali da nije zadužio jaknu pa da stoga ne može dolaziti u uniformi na posao, ali je svejedno slijedećih dana morao pisati službene zabilješke o tome, a o čemu se očitovao i načelnik PU vukovarsko-srijemske SG dopisom od 30.11.2022. kojim je pokušao pravdati ponašanje ĆG i LG. Smatra da ne može biti opravdanje za pozivanje njega na pisanje službenih zabilješki zbog nedolaska na posao i nenošenja uniforme naknadno konstatiranje od strane načelnika PU vukovarsko-srijemske da on ima zimsku vodonepropusnu jaknu koju je mogao nositi u 10 mjesecu pri tome ignorirajući da 10 mjesec ne spada u zimske mjesece u kojem se nosi zimska uniforma, a jakna koju je zadužio nije mu bila adekvatne veličine pa ju je razdužio početkom prosinca 2023. Navodi da je načelnik CG u dva navrata tražio provjeru njegovog bolovanja od strane komisije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a koju kontrolu smatra neuobičajenom jer se radi o kraćim bolovanjima. Upućen je i na izvanredni zdravstveni pregled – ocjenu radne sposobnosti u Zagreb bez ozbiljnog razloga za to, pa kako to nije zatraženo u odnosu na kolege koji su na puno dužem bolovanju od njega, navedeno smatra diskriminatornim ponašanjem prema njemu. Napominje da je u više navrata tražio zaštitu svog dostojanstva (09.06.2022., 25.01.2021. i 19.11.2020.), ali njegovi zahtjevi nisu usvojeni, te je dobio odgovor od načelnika PU vukovarsko-srijemske SG koji se u dopisu od 18. prosinca 2020. očitovao da njegove pritužbe nisu dokazane, radi čega smatra da je očigledno da ga poslodavac ne želi zaštititi, već osobe koje čine povrede njegovog dostojanstva. Zbog ovakvog dugotrajnog i svakodnevnog maltretiranja od strane nadređenih trpio je duševne boli zbog čega se obratio liječniku i zbog stresa i uznemirenosti je imao visok krvni tlak, te je bio na bolovanju od 30.03. do 01.04.2022. i takvo postupanje predstavlja očitu povredu prava njegove osobnosti. Smatra da geneza cijelog ovog postupanja prema njemu leži u činjenici da ga je sadašnji načelnik CG pokušao fizički napasti 25. svibnja 2011. dok još nije obašao funkciju načelnika, te je stupivši na sadašnje radno mjesto nastavio svoj privatni rat protiv njega. Navodi i da su svi njegovi zahtjevi za premještaj na radno mjesto sa VSS spremom u PU osječko-baranjsku odbijeni iako je njegov premještaj trebao biti usvojen radi prava na napredovanje i usklađivanja radnog mjesta sa stručnom spremom, smanjenja troškova putovanja sukladno preporuci MUP-a, obzirom da je branitelj koji ima prioritet prilikom zapošljavanja i po internim oglasima, kao i omogućavanja rada na drugom radnom mjestu na kojem mu CG neće biti nadređen. Smatra da navodi CG i ĆG o njegovim navodno lošim rezultatima rada ne mogu biti relevantni za odluku u ovom sporu, već su relevantne ocijene, a na bolovanju je bio djelomično zbog ponižavanja i diskriminiranja u odnosu na druge djelatnike. Priznaje da je u par navrata zakasnio na posao i to svega nekoliko minuta, što je bilo opravdano npr. zbog kvara na mehanizmu na pružnom prijelazu, prevrtanja kamiona na cesti i sl. i o tim kašnjenjima je samo on morao pisati izvješća. Dok je radio na graničnom prijelazu PP Vukovar kao voditelj je maknut iz smjenskog rada kako bi mu se onemogućilo stjecanje veće plaće koja se dobiva zbog smjenskog rada, rada noću i blagdanima. Upravo zbog revanšizma CG protiv njega je pokrenuto niz disciplinskih postupaka za sve i svašta dok se drugi ne procesuiraju, pa smatra da su određene osobe u PP Vukovar spremne na nezakonite radnje da bi ga ponizili i nanijeli bilo koji vid štete. Napominje da je protiv načelnika ĆG u tijeku disciplinski postupak zbog nezakonitog pribavljanja video nadzora tvrtke Lidl d.o.o. Navodi da nakon što je završio bolovanje 05. ožujka 2023. i o čemu je 04. ožujka 2023. izvijestio šefa smjene UG i da će doći raditi 06. ožujka 2023. u jutarnju smjenu, toga dana je ga je načelnik CG udaljio s posla u 10,40 sati i taj dan mu se nije vodio kao radni dan, te je protiv njega pokrenut disciplinski postupak zbog teže povrede službene dužnosti u kojem je oslobođen odgovornosti. Navodi da je dana 20. prosinca 2023. promaknut u zvanje Višeg policijskog inspektora, što govori o njegovim radnim sposobnostima. Tužitelj tijekom postupka i u podnesku od 23. siječnja 2024. navodi da je novi načelnik Policijske uprave vukovarsko-srijemske prekinuo postupanje kojim se istom povređuje njegovo dostojanstvo radnika (od strane načelnika PP Vukovar CG, pomoćnika za kri. policiju ĆG, te prijašnjeg načelnika PU vukovarsko-srijemske SG), te je s danom 01. srpnja 2023. raspoređen na svoje staro radno mjesto, ali ne u Policijsku postaju Vukovar, nego u Policijsku upravu vukovarsko- srijemsku. Slijedom navedenog smatra da je temeljem čl. 134. u vezi s čl. 7. Zakona o radu došlo do povrede dostojanstva radnika od strane neposredno nadređenog CG i njegovog pomoćnika ĆG.

4. Tužitelj svoju tužbu ne temelji na odredbama Zakona o suzbijanju diskriminacije, niti navodi osnovu iz čl. 1. st. 1. toga Zakona, već navodi da se u konkretnom slučaju radi o povredi njegovog dostojanstva radnika, odnosno mobingu od strane nadređenih osoba koji su postupili protivno odredbi čl. 7. st. 4. Zakona o radu, a koja ugroza traje tri godine, što najbolje govori o intenzitetu ugroze njegova dostojanstva, pa zahtijeva naknadu štete zbog povrede prava osobnosti u vidu pretpljenih duševnih boli u iznosu od 11.000,00 eura.

5. U odgovoru na tužbu tuženica se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, navodeći da tužitelj od dolaska u Policijsku upravu vukovarsko-srijemsku, Policijsku postaju Vukovar, redovito podnosi podneske protiv kolega i nadređenih bez obzira tko se u to vrijeme nalazio na čelu ustrojstvene jedinice, te je o navedenim podnescima Policijska uprava vukovarsko-srijemska kao i Služba za unutarnju kontrolu vršila provjere kojom prilikom navodi iz podnesaka nisu potvrđeni ili su bili neutemeljeni. Navodi da je čl. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije taksativno navedeno što se smatra diskriminacijom, odnosno stavljanjem u nepovoljniji položaj po točno određenim osnovama, te se sa sigurnošću može utvrditi da se ovaj Zakon ne može primijeniti na tužitelja obzirom da diskriminacijska osnova na koju se poziva tužitelj nije obuhvaćena ovim zakonom. Nadalje navodi da je tuženica postupila sukladno odredbi čl. 7. Zakona o radu, te tužitelj nije diskriminiran na području rada i uvjeta rada, već je istom određeno radno mjesto i način obavljanja rada pri čemu se poštivalo pravo i dostojanstvo tužitelja, a navodi istog da je diskriminiran odnosno da mu je povrijeđeno dostojanstvo činjenicom da je vodio upravne postupke vezano za radno mjesto voditelja smjene graničnog prijelaza i da su rješenja kojima je raspoređen na to radno mjesto poništavana rješenjima Odbora za državnu službu, nemaju karakteristiku diskriminacije i povrede dostojanstva. U smislu odredbe čl. 14. Zakona o sustavu državne uprave za nezakonit rad tijela državne uprave, kao postupanje suprotno zakonu ili drugom propisu ili propuštanje primjene zakona ili nekog propisa, za što bi bila odgovorna Republika Hrvatska potrebno je da odgovorna osoba u tijelu državne uprave ima volju ili barem pristaje da se takvim postupanjem nanese nekome šteta, a kod te osnove odlučno je utvrditi postojanje voljnih elemenata kao kvalificiranih oblika krivnje (gruba nepažnja ili namjera). Nepravilan rad manifestira se kao činjenje ili nečinjenje protivno uobičajenom ili propisanom načinu obavljanja djelatnosti, a s voljom ili pristankom da se time oštete prava ili interesi trećega. U konkretnom slučaju ne postoji odštetna odgovornost Republike Hrvatske, jer nedostaju pretpostavke odštetne odgovornosti, a to su štetna radnja, protupravnost i uzročna veza sa nastankom štete. Navodi iz tužbe ne ukazuju na mobing prema tužitelju, već se upravo iz svih navoda može zaključiti da se tužitelj izdvojio od svih ostalih zaposlenika, a postupke nadređenih mu osoba koje donose odluke radi organizacije poslova i izvršavanja radnih zadataka, krivo smatra da se radi o uznemiravanju, koje je neželjeno ponašanje koje uzrokuje strah, neprijateljstvo, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje, a što u ovom slučaju ne postoji. Tužitelj je raspoređen u Policijsku upravu Vukovarsko-srijemsku, Policijsku postaju Vukovar sa danom 15.01.2007. na radno mjesto policijski službenik, dok je od dana 12.10.2008. raspoređen na radno mjesto policijski službenik za obradu kriminaliteta u Policijskoj postaji Vukovar. Novom sistematizacijom povodom donošenja Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva unutarnjih poslova (NN7/22), te na temelju navedene uredbe donesenim novim Pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva unutarnjih poslova klasa:011-02/22-01/33; Urbroj:511-01-152-22-16 od 25. ožujka 2022., početkom mjeseca travnja 2022. sačinjavan je prijedlog rasporeda za sve policijske i državne službenike Policijske postaje Vukovar, kojom prilikom je predloženo da se tužitelj koji je prethodno bio raspoređen na radnom mjestu „Policijski službenik za obradu kriminaliteta“, rasporedi na radno mjesto „Voditelj smjene graničnog prijelaza“. Temeljem navedenog prijedloga rješenjem tuženice klasa UP/I- 112-02/22- 02/49 od 30.04.2022. tužitelj je raspoređen u Policijsku upravu vukovarsko srijemsku, Policijsku postaju Vukovar na radno mjesto voditelj smjene graničnog prijelaza, na koje rješenje je tužitelj podnio žalbu koju je Odbor za državnu službu usvojio i rješenjem klasa: UP/II-112-07/22-01/304 od 03.06.2022. poništio i vratio na ponovni postupak zbog formalnih razloga, odnosno nenavođenja potpunih činjenica koje su bitne za donošenje odluke o rasporedu tužitelja. U svezi navedenog u ponovljenom postupku rasporeda na radno mjesto tužitelja, tuženica je donijela rješenje Klasa 112-02/22-02/63 od 7.09.2022. kojim je potvrđen raspored tužitelja u Policijsku upravu vukovarsko-srijemsku, Policijsku postaju Vukovar na radno mjesto voditelj smjene graničnog prijelaza. Navedena Odluka temeljila se prvenstveno i isključivo na potrebama službe Policijske postaje Vukovar zbog činjenica da tužitelj unatoč visokoj stručnoj spremi i osobnim policijskim zvanjem policijski inspektor, te dugogodišnjim rasporedom na radno mjesto za obavljanje poslova kriminalističke policije, nije zadovoljio zahtjevima i kriterijima koji su postavljeni pred policijske službenike kriminalističke policije, obavljajući službu na nemotiviran i nekvalitetan način, uz potpuni izostanak zadovoljavajućih radnih rezultata. Unazad nekoliko godina tužitelj je često izbivao s posla, a što je stvorilo dodatne poteškoće u radu kriminalističke policije jer se isti poslovi moraju obavljati kontinuirano, prvenstveno zbog naloga i zahtjeva državnog odvjetništva koje naloge dostavljaju izravno „na ime“ policijskog istražitelja te se, u slučaju dugotrajnijeg ili učestalijeg izbivanja policijskog službenika kojemu je naloženo obavljanje nekakve zadaće, otežava i usporava kompletni kazneni postupak protiv počinitelja kaznenih djela. U prilog tome govori i izvršeni uvid u Registar službenih poslova za tužitelja kojom prilikom je utvrđeno da je isti 2019. godini opravdano izbivao 192 radna dana (bolovanje 163 radna dana, godišnji odmor 25 radnih dana i plaćeni dopust 4 radna dana) od ukupno 250 radnih dana, u 2020. godini opravdano je izbivao 192 radna dana (bolovanje 79 radna dana, godišnji odmor 30 radnih dana i plaćeni dopust 3 radna dana) od ukupno 253 radnih dana, u 2021. godini opravdano je izbivao 166 radnih dana (bolovanje 110 radnih dana, godišnji odmor 53 radnih dana i plaćeni dopust 3 radna dana) od ukupno 253 radna dana, dok se u 2022. godini neprekidno nalazio na bolovanju od 06.06.2022. do 7. listopada 2022. kada je dostavljeno očitovanje, ali o navedenom tuženik će dostaviti točan podatak za 2022. Tijekom kontinuiranog praćenja rada i postupanja u obavljanju poslova i zadaće radnog mjesta kao i drugih povjerenih poslova i zadataka iz djelokruga rada kriminalističke policije uočeno je da tužitelj poslove i zadaće svog radnog mjesta nije obavljao u skladu sa očekivanim, sa nedovoljnim stupnjem znanja i razumijevanja propisa, pravila struke, bez samostalne primjene u radu, nepoštivanjem rokova predmeta, neuljudnim odnosom prema radnim kolegama stvarajući nezadovoljstvo među istima. U postupku ocjenjivanja tužitelja za 2020. godinu isti je prvotno ocijenjen ocjenom „zadovoljava“, međutim u postupku ocjenjivanja isti je ocijenjen za drugi kvartal (01.05. -01.08.2020.) iako je bio odsutan s posla 49 radnih dana od ukupno 83 radna dana, te je naknadnim zbrajanjem svih kriterijima ocijenjen ocjenom „dobar “ o čemu je dana 13.04.2021. izdano Rješenje PU vukovarsko-srijemske. O radnim karakteristikama tužitelja dana 16.02.2021. godine od strane načelnika Policijske postaje Vukovar CG sačinjeno je izvješće u kojem se navode konkretne situacije, događaji i sudionici. U svezi uočenih propusta u radu tužitelja, isti je u više navrata od strane neposredno nadređenog usmeno upozoravan, te savjetovan i usmjeravan u cilju poboljšanja kvalitete rada, kojom prilikom je navedeno smatrao osobnim „napadajima“ na sebe i mobingom što je rezultiralo brojnim pritužbama i podnescima protiv rukovoditelja bez obzira tko se u tom trenutku nalazio na čelu ustrojstvene jedinice. Policijska uprava vukovarsko-srijemska kao i Služba za unutarnju kontrolu Ministarstva unutarnjih poslova vršile su provjere navoda iz podnesaka za koje je utvrđeno da su neutemeljeni i nepotvrđeni. S obzirom da su uočene nepravilnosti u radu tužitelja od strane neposredno mu nadređenog, pomoćnika načelnika policijske postaje za kriminalističku policiju, sačinjene su Službene zabilješke i to 21.02.2022., 16.02.2022., 04.02.2022., 05.01.2022. i 27.01.2021. Zbog uočavanja nepoštivanja radnog vremena, odnosno učestalog kašnjenja na posao, tužitelj je usmeno upozoravan od strane nadređenog na kašnjenje kojoj prilikom se isti opravdao „gužvom“ u prometu i drugim situacijama u prometu, na što je upozoren da isto mora predvidjeti u svoje putovanje na posao kao i ostali policijski službenici koji ne kasne na posao. Kako usmena upozorenja nisu rezultirala smanjenjem kašnjenja, tužitelj je i dva puta pismeno upozoren za kašnjenje i to dana 03.06.2020. i 05.06.2020., o čemu su sačinjene Službene zabilješke policijskih službenika operativnog dežurstva dana 17.01.2022., 04.11.2020., 04.06.2020., 04.06.2020. i 23.01.2020. Tužitelj navodi da je kao policijski inspektor istražitelj sa VSS raspoređivan da radi zajedno sa policijskim službenicima temeljne policije što je dovelo do njegovog teškog kršenja dostojanstva, jer su u to vrijeme na ispomoći u PP Vukovar bili djelatnici BG i GG sa SSS, pa su oni umjesto njega sa VSS trebali ići u te ophodnje. Tužitelj je sa stečenom visokom stručnom spremom i osobnim zvanjem policijskog inspektora bio raspoređen na radno mjesto policijskog službenika za obradu kriminaliteta za koje su potrebni uvjeti završen preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij u trajanju od najmanje tri godine ili srednja stručna sprema sa osobnim policijskim zvanjem policijski narednik. U opisu poslova navedenog radnog mjesta nalazi se neposredno obavljanje poslova kriminalističkog istraživanja, poduzimanje mjera i radnji u cilju sprječavanja te otkrivanja kaznenih djela i njihovih počinitelja, zaprimanje kaznenih prijava, popunjavanje obrazaca o kaznenim djelima i počiniteljima, obavljanje očevida, obavljanje i drugih radnji povjerenih policiji, sudjelovanje u izradi informacija, te obavljanje drugih poslova sukladno utvrđenim zadaćama. U konkretnom slučaju radi se o događajima početkom 2021. godine kada je u gradu Vukovaru na području gradske četvrti „Sajmište“, došlo do povećanja kaznenih dijela „teških krađa“ sa nepoznatim počiniteljem, provaljivanjem u obiteljske kuće, te je u cilju otkrivanja počinitelja navedenih kaznenih dijela pojačana aktivnost policijskih službenika na način da su uz redovne policijske ophodnje uvedene i policijske ophodnje u civilnoj odjeći koje su činile dva člana, od kojih je jedan bio djelatnik temeljne policije u civilnoj odjeći, dok je drugi bio djelatnik kriminalističke policije, a osim tužitelja u tzv. „mješovitim“ ophodnjama bili su angažirani i ostali djelatnici kriminalističke policije, kojom prilikom su se kombinirale pješačke ophodnje i ophodnje sa vozilima bez policijskih obilježja koja su u tom trenutku bila na raspolaganju u policijskoj postaji, te su nakon otkrivanja počinitelja navedenih kaznenih djela, tzv. „mješovite“ ophodnje, ukinute. Nadalje navodi kako tužitelj navodi da mu je godišnji odmor dodjeljivan u „neatraktivnom vremenu“, odnosno da mu je za 2022. godinu određeno korištenje godišnjeg odmora u vremenu od 04.04. do 20.04.2022. umjesto u razdoblju od 01.06. do 01.09. po vlastitim željama službenika, te da je takva situacija bila i u 2021. godini. Prema Zakonu o radu, korištenje godišnjeg odmora tijekom kalendarske godine za koju se ostvaruje pravo na godišnji odmor mora se iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, dok se neiskorišteni dio godišnjeg odmora može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine. Prema Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike državnom službeniku ili namješteniku mora se omogućiti korištenje godišnjeg odmora od dva tjedna neprekidno u razdoblju od 01.06. do 01.10. tekuće godine, dok vrijeme korištenja godišnjeg odmora određuje čelnik državnog tijela. U konkretnom slučaju, u 2022. godini i 2021. godini radilo se o „starim“ godišnjim odmorima za 2020. i 2021. godinu koji su se morali iskoristiti do 30.06. sljedeće kalendarske godine. Radi ostvarivanja kontinuiteta rada i dovoljnog broja službenika za nesmetano obavljanje poslova kriminalističke policije u sljedećoj kalendarskoj godini policijski službenici se naizmjenično upućuju na korištenje preostalog godišnjeg odmora, a kojom prilikom se uzimaju u obzir i potrebe policijskih službenika te se istima omogućuje da se međusobno dogovore o vremenu korištenja preostalog godišnjeg odmora. U navedenim dogovorima tužitelj nije sudjelovao niti se izjašnjavao o vremenu korištenja godišnjeg odmora već je samostalno određivao datume korištenja godišnjeg odmora ne uzimajući u obzir potrebe službe i drugih policijskih službenika. Tako je u 2022. godini tužitelju određeno korištenje preostalog godišnjeg odmora iz 2021. godine u vremenskom periodu od 04.04.2022. do 20.04.2022., dok mu je u 2021. godini određeno korištenje godišnjeg odmora za 2020. godinu u vremenu od 24.02.2021. do 23.03.2021. i u vremenu od 29.04.2021. do 06.05.2021. Na okolnost izmjene rasporeda rada za tužitelja, navodi da je do promjene rasporeda rada došlo zbog potreba obavljanja službenih zadaća drugog policijskog službenika, o čemu je priložena Izjava od 01.07.2021 pomoćnika načelnika za kriminalističku policiju ĆG. Vezano za navode o usmenoj zapovjedi načelnika Policijske postaje Vukovar domaru VG o zabrani ulaska tužitelja u prostorije za skladište oružja i opreme samo radi njegovog ponižavanja, AG je sačinio službenu zabilješku i navedena „zabrana“ nije se odnosila konkretno na tužitelja, već na sve zaposlenike s ciljem da se smanji prisutnost većeg broja osoba u prostoriji u kojoj se između uredskog materijala nalazi pohranjena veća količina oružja oduzeta u kaznenim, prekršajnim i upravnim postupcima. U posljednje 3 godine protiv tužitelja podneseno je pet prijedloga za pokretanje disciplinskog postupka, od kojih su tri za težu povredu službene dužnosti i dva za lakšu službene dužnosti. U navedenim postupcima u tri predmeta je utvrđena disciplinska odgovornost tužitelja i to rješenjem Policijske uprave vukovarko-srijemske broj 511-15- 01/2-UP/I-11-5/2-2020 od 14.07.2020. godine radi lakše povrede službene dužnosti opisane u čl. 95. st. 1. toč. 4. Zakona o policiji kažnjen na novčanu kaznu, rješenjem Policijske uprave vukovarsko-srijemske broj 511-15-01/2-UP/I-11-3/2-2021 od 21.05.2021. radi lakše povrede službene dužnosti opisane u čl. 95. st. 1 toč. 4. Zakona o policiji kažnjen na novčanu kaznu i rješenjem Odjela prvostupanjskog disciplinskog sudjelovanja Split broj KLASA:NK-UP/I-114-04/21-02/215 od 11.02.2022. radi teže povrede službene dužnosti opisane u čl. 96 st. 1. toč. 4. Zakona o policiji kažnjen novčanom kaznom, dok je u jednom postupku oslobođen disciplinske odgovornosti Rješenjem Odjela prvostupanjskog disciplinskog sudjelovanja Split broj KLASA: NK-UP/I-114- 04/21- 02/43 od 09.09.2021. radi teže povrede službene dužnosti opisane u čl. 96. st. 1. toč. 1. Zakona o policiji, a na koji postupak se jedino poziva u tužbi. Napominje da je u tijeku disciplinski postupak radi teže povrede službene dužnosti opisane u 96. stavku 1. točki 7. Zakona o policiji povodom prijedloga za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka Policijske postaje Vukovar broj 511-15- 07/1-7-1/2022 od 27.04.2022. Izvršenim uvidom u operativnu evidenciju prekršaja vidljivo je da je tužitelj 14 puta evidentiran kao počinitelj prekršaja od čega 13 puta evidentiran po prekršajima iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama (u 2022. godini za 2 prekršaja, u 2021. godini 3, u 2020. godini 4, u 2019. godini 2 puta, dok je u 2018. i 2017. godini evidentiran po jedan put, te jedanput po Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, zbog kojeg prekršaja je protiv istog i podnesen Prijedlog za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka Policijske uprave Vukovar broj 511-15-07/1-7-1/2022 od 27. travnja 2022..

8. Tužitelj u tužbi i tužbenom zahtjevu navodi uznemiravanje, diskriminaciju, povredu dostojanstva, odnosno mobing, pa sud prije svega treba utvrditi pravnu osnovu tužbe. Zaštita od diskriminacije i zaštita od uznemiravanja osigurani su Zakonom o suzbijanju diskriminacije ("Narodne novine" broj 85/2008., 112/20112.), kojom je odredbom čl. 1. propisano da se tim Zakonom osigurava zaštita i promicanje jednakosti kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, stvaraju se pretpostavke za ostvarivanje jednakih mogućnosti i uređuje zaštita od diskriminacije na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije. Diskriminacijom u smislu ovoga Zakona smatra se stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe po osnovi iz stavka 1. ovoga članka, kao i osobe povezane s njom rodbinskim ili drugim vezama. Diskriminacijom se smatra i stavljanje neke osobe u nepovoljniji položaj na temelju pogrešne predodžbe o postojanju osnove za diskriminaciju iz stavka 1. ovoga članka. Oblici diskriminacije su izravna i neizravna diskriminacija te uznemiravanje i spolno uznemiravanje. Odredbom čl. 2. Zakona o diskriminaciji je propisano da je izravna diskriminacija postupanje uvjetovano nekim od osnova iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona kojim se osoba stavlja ili je bila stavljena ili bi mogla biti stavljena u nepovoljniji položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji. Neizravna diskriminacija postoji kada naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa, stavlja ili bi mogla staviti osobe u nepovoljniji položaj po osnovi iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona, u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji, osim ako se takva odredba, kriterij ili praksa mogu objektivno opravdati legitimnim ciljem, a sredstva za njihovo postizanje su primjerena i nužna. Odredbom članka 3. istog Zakona je propisano da je uznemiravanje svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od osnova iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje. Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili tjelesno neželjeno ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a posebice ako stvara zastrašujuće, neprijateljsko, ponižavajuće, omalovažavajuće ili uvredljivo okruženje. Na uznemiravanje i spolno uznemiravanje na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje se odnose na diskriminaciju.

9. Nadalje, postupak zaštite dostojanstva radnika od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja propisan je odredbom čl. 134. Zakona o radu („Narodne novine“ broj 93/2014., 127/2017., 98/2019., 151/2022., 64/2023.), time da Zakon o radu ne sadrži definiciju uznemiravanja, već je ona sadržana u citiranom članku 3. Zakona o suzbijanju diskriminacije. Nadalje, odredbom članka 14. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine“, MU broj 18/1997., 6/1999., 14/2002., 13/2003., 9/2005., 1/2006., 2/2010.) propisana je zabrana diskriminacije: „Uživanje prava i sloboda koje su priznate u ovoj Konvenciji osigurava se bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi, kao što je spol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijed, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili društveno podrijetlo, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, rođenje ili druga okolnost.”

10. Odredba čl. 14. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine” broj 56/1990., 135/1997., 8/1998., 113/2000., 124/2000., 28/2001., 41/2001., 55/2001., 76/2010., 85/2010., 05/2014.) ukazuje na otvorenu listu osnova diskriminacije jer određuje da svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama.

11. Nadalje, članak 16. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije propisuje da svatko tko smatra da mu je zbog diskriminacije povrijeđeno neko pravo može tražiti zaštitu toga prava u postupku u kojem se o tom pravu odlučuje kao o glavnom pitanju, a može tražiti i zaštitu u posebnom postupku propisanom u članku 17. toga Zakona, kojim je propisano da osoba koja tvrdi da je žrtva diskriminacije po odredbama ovoga Zakona ovlaštena je podnijeti tužbu i tražiti:

1. da se utvrdi da je tuženik povrijedio tužiteljevo pravo na jednako postupanje, odnosno da radnja koju je poduzeo ili propustio može neposredno dovesti do povrede prava na jednako postupanje (tužba za utvrđenje diskriminacije),

2. da se zabrani poduzimanje radnji kojima se krši ili može prekršiti tužiteljevo pravo na jednako postupanje, odnosno da se izvrše radnje kojima se uklanja diskriminacija ili njezine posljedice (tužba za zabranu ili otklanjanje diskriminacije),

3. da se naknadi imovinska i neimovinska šteta uzrokovana povredom prava zaštićenih ovim Zakonom (tužba za naknadu štete),

4. da se presuda kojom je utvrđena povreda prava na jednako postupanje na trošak tuženika objavi u medijima. O zahtjevima iz stavka 1. ovoga članka odlučuje sud primjenjujući odredbe Zakona o parničnom postupku, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Odredbom čl. 20. st. 1. istoga Zakona je propisano da, ako stranka u sudskom ili drugom postupku tvrdi da je povrijeđeno njezino pravo na jednako postupanje prema odredbama ovoga Zakona, dužna je učiniti vjerojatnim da je došlo do diskriminacije; u tom slučaju teret dokazivanja da nije bilo diskriminacije leži na protivnoj stranci.

12. Dakle, da bi bila riječ o diskriminaciji, mora postojati jedan od taksativno nabrojanih zabranjenih osnova diskriminacije. Isto vrijedi i za uznemiravanje, ako stavljanje u nepovoljniji položaj nije utemeljeno na nekom od zabranjenih osnova iz Zakona o suzbijanju diskriminacije, onda nije riječ o diskriminaciji i uznemiravanju u smislu Zakona o suzbijanju diskriminacije ili Zakona o radu.

13. Obzirom na navedeno, ukoliko se tužitelj poziva na diskriminaciju mora, u smislu odredbe članka 20. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, navesti po kojoj od osnova taksativno navedenih u čl 1. st. 1. toga Zakona je stavljen u nepovoljniji položaj u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji, dok u tužbi za zaštitu od uznemiravanja kao oblika ponašanja mora biti naznačeno da se radi o neželjenom ponašanju (koje podrazumijeva činjenje ili nečinjenje), da su aktivni subjekti tog ponašanja bilo poslodavac, bilo odgovorna osoba ili drugi radnici poslodavca ili druge osobe s kojima uznemiravani dolazi u obzir, da je takovo ponašanje potaknuto (motivirano) nekom od zakonom zabranjenih, taksativno navedenih osnova, da takovo ponašanje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje. Osim taksativno navedenih osnova, ovaj sud smatra da tužitelju valja pružiti zaštitu od diskriminacije odnosno zaštitu od uznemiravanja i u slučaju kada se diskriminacija/uznemiravanje ne može utemeljiti na nekoj od taksativno navedenih osnova iz članka 1. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, već u smislu odredaba Ustava Republike Hrvatske ili Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda koje nemaju zatvoreni krug diskriminatorni osnova, na nekoj od drugih osnova, na koju se tužitelj tada također treba pozvati. Jednako tako, tužitelj je dužan konkretizirati radnje koje opravdavaju sumnju da je došlo do diskriminacijskog postupanja odnosno do uznemiravanja. Tek ukoliko tužitelj učini vjerojatnim da je diskriminiran, odnosno uznemiravan, tada teret dokazivanja da nije bilo diskriminacije, odnosno uznemiravanja, leži na tuženiku.

14. Tužitelj u tužbi, a niti tijekom postupka nije izričito naveo niti jednu osnovu diskriminacije, kako onu propisanu člankom 1. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, tako niti neku drugu, na koju ukazuje čl. 14. Ustava Republike Hrvatske, odnosno čl. 14. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Tužitelj po mišljenju suda nije iznio niti činjenice koje opravdavaju sumnju da je došlo do diskriminacijskog postupanja odnosno uznemiravanja, budući činjenični navodi iz tužbe na kojima tužitelj temelji svoj zahtjev ne predstavljaju činjenice koje opravdavaju sumnju da bi se takvo eventualno ponašanje moglo smatrati diskriminirajućim odnosno uznemiravajućim u smislu odredaba Zakona o suzbijanju diskriminacije, to se u konkretnom slučaju ne može raditi o uznemiravanju zaštićenom odredbom čl. 134. st. 1. Zakona o radu, kojim je propisana zaštita od uznemiravanja, jer uznemiravanje po Zakonu o radu uživa zaštitu samo ako je utemeljeno na nekom od osnova diskriminacije (i to ne samo onih taksativno propisanih u Zakonu o suzbijanju diskriminacije), a što ovdje nije slučaj. Obzirom na navedeno i na to da je tužitelj izjavio da se u konkretnom slučaju radi o povredi njegova dostojanstva, odnosno mobingu, sud ne nalazi da se u konkretnom slučaju radi o zahtjevu tužitelja s osnova diskriminacije, odnosno uznemiravanja kako su isti uređeni naprijed citiranim odredbama Zakona o suzbijanju diskriminacije.

15. Slijedom navedenog, u konkretnom slučaju, ponašanje nadređenih prema tužitelju kako on smatra ima obilježja mobinga, odnosno zlostavljanja na radnom mjestu, postupanja kojim je tužitelj stavljen u neprijateljsko, ponižavajuće i uvredljivo radno okruženje što nije prihvatljivo ponašanje jednog radnika prema drugome na radnom mjestu.

16. Mobing nije kategorija koja je definirana u Zakonu o radu ili kojem drugom zakonu, ali prema (i sudskom praksom) prihvaćenom standardu, mobing je specifični oblik ponašanja na radnom mjestu, kojim jedna osoba ili skupina njih sustavno psihički (moralno) zlostavlja i ponižava drugu osobu, s ciljem ugrožavanja njezina ugleda, časti, ljudskog dostojanstva i integriteta, sve do eliminacije s radnog mjesta. Takve se aktivnosti smatraju mobingom ako su učestale.

17. Dakle, mobing je fizičko ili psihičko zlostavljanje na radnom mjestu bez obzira na diskriminacijsku osnovu.

18. Za pružanje sudske zaštite od mobinga, potrebno je da postoji sustavno psihičko zlostavljanje i ponižavanje druge osobe na radnom mjestu, bez obzira da li ga provode nadređeni ili podređeni radnici i bez obzira na diskriminacijsku osnovu. Uznemiravanje koje se podvodi pod mobing uživa zaštitu po Zakonu o radu u vezi Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine"“ broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 155/2023.) budući prema odredbi čl. 111. st. 1. Zakona o radu, ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava. Radnik ima pravo na naknadu štete od poslodavca sukladno općim propisima obveznog prava, a može se raditi o imovinskoj i neimovinskoj šteti.

19. U sporovima za zaštitu od mobinga nema mjesta primjeni pravila iz članka 20. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, već se ima primijeniti odredba čl. 135. st. 1. Zakona o radu, koja propisuje da, u slučaju spora iz radnog odnosa teret dokazivanja je na osobi koja smatra da joj je neko pravo iz radnog odnosa povrijeđeno, odnosno koja pokreće spor, ako tim ili drugim zakonom nije drukčije uređeno.

20. Odnosno, za razliku od uznemiravanja, mobing nije uređen nekom posebnom zakonskom normom ili normama. Kao što je rečeno, zaštitu od uznemiravanja uređuje Zakon o radu i Zakon o suzbijanju diskriminacije, kao i drugi posebni zakoni, dok se sudska zaštita od mobinga, kao psihofizičkog terora na radnom mjestu, pruža na specifičan način, povezivanjem određenih odredbi Zakona o radu i Zakona o obveznim odnosima. Razlikovanje mobinga od uznemiravanja temelji se na definiciji uznemiravanja iz Zakona o suzbijanju diskriminacije.

21. Dakle, ako se mobing pojavljuje u obliku koji se ne može podvesti pod uznemiravanje, odnosno diskriminaciju, radnik ima pravo na naknadu štete od poslodavca sukladno općim propisima obveznog prava, a može se raditi o o imovinskoj i neimovinskoj šteti. Pretpostavke odgovornosti za štetu propisane su odredbom čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima, kojim je uređeno da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, time da je čl. 1046. istoga Zakona šteta definirana kao umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta). Pored navedenog, odredbom čl. 19. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima je propisano da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom. Pod pravima osobnosti u smislu ovoga Zakona razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr. Dakle, da bi tužitelj ostvario pravo na naknadu neimovinske štete, on je dužan dokazati sve pretpostavke za postojanje odgovornosti tuženice za nastalu mu štetu (štetnik, štetna radnja, šteta, adekvatna uzročna veza, protupravnost). Štetnu radnju predstavljaju pojedini protupravni postupci koji imaju obilježja mobinga.

22. Spornim se ukazuje ima li postupanje nadređenih tuženice prema tužitelju, a kako je to iznio u tužbi i tijekom postupka tužitelj, elemente mobinga.

23. U dokaznom postupku sud je izveo dokaze koje su stranke presložile te je saslušao tužitelja i svjedoke ŠG, ZG, OG, EG, TG, DG, NG, ĆG, LG i CG, pročitao rješenje Ministarstva unutarnjih poslova od 30.04.2022. za tužitelja i ŽG, rješenje Ministarstva unutarnji poslova od 08.11.2022., rješenje o ocjenjivanju za 2020. godinu od 18.02.2021. i 13.04.2021., rješenje Odbora za državnu službu od 03.06.2022., 08.11.2022. i 19.04.2023., zapisnik o usmenoj izjavi stranke od 05.06.2023., Izvješće tužitelja i DG za 09 i 10.02.2021., Službena zabilješka tužitelja i RG od 10.02.2021., dopis tužitelja od 09.06.2020. i 19.11.2020. -zaštita poslodavca, dopis načelnika PU vukovarsko-srijemske, mr.sc. SG tužitelju od 18.12.2020. i 30.11.2022., e-mail tužitelja od 25.01.2021., dopis FGvoditelja Službe za unutarnju kontrolu u Kabinetu ministra u Ministarstvu unutarnjih poslova od 23.02.2021., poziv za izvanredni kontrolni pregled tužitelju od 18.10.2022., rješenje Ministarstva unutarnjih poslova, Uprave za ljudske potencijale, Služba disciplinskog sudovanja, Odjel prvostupanjskog disciplinskog sudovanja Split od 09.09.2021. i 24.05.2023., rješenje Direkcije Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od 28.09.2011., e-mail KG od 17.01.2022., službenu zabilješku PG od 23.01.2020. i 04.11.2020., službenu zabilješku IG od 04.06.2020., službenu zabilješku od 04.06.2020., dokument pod nazivom „Radne karakteristike policijskog službenika ĐG“ od 16.02.2021., zahtjev tužitelja od 22.03.2022. za godišnji odmor, Odluku od 18.03.2022. o razdoblju korištenja godišnjeg odmora za tužitelja, dopis obavijest/pritužba tužitelja od 08.03.2023., podatke o rasporedu rada za 03/23, raspored rada za 06.-09/2023., službenu zabilješku tužitelja od 25.05.2011., 08.06.2020., 07.02.2021., 05.06.2021., 18.03.2022., 21.04.2022., 17.10.2022., 24.10.2022., 28.10.2022., službenu zabilješku AG od 06.10.2022., „viber poruke“ između tužitelja i ĆG od 05.02.2021. i 27.10.2021., Izvješće ĆG od 18.06.2020., službenu zabilješku ĆG od 19.03.2020., 10.05.2020., 18.06.2020., 27.01.2021., 10.02.2021., 16.02.2021., 01.07.2021., 05.01.2022., 04.02.2022., 21.02.2022. i 16.02.2022., Izjavu ĆG od 14.12.2021., službenu zabilješku i upozorenje načelnika Policijske postaje Vukovar CG od 03.06.2020., 05.06.2020., službenu zabilješku šefa smjene EG od 01.06.2020., dopis Ministarstva unutarnjih poslova, Policijska uprava vukovarsko-srijemska, Služba pravnih, financijskih i tehničkih poslova od 22.01.2024., obrazac za ocjenjivanje tužitelja za 2023. od 31.01.2024. uz prijedlog ocjene, podatke o bolovanju za tužitelja od 25.05.2011. – 02.11.2023., dopis PP Vukovar od 30.04.2024., službenu zabilješku PP Vukovar od 29.04.2024. za 2020. - 2023. godinu za tužitelja i HG, te dopis Odjela prvostupanjskog disciplinskog sudovanja Osijek od 05.07.2024.

24. Tužitelj je na ročištu za glavnu raspravu održanoj dana 05. veljače 2025. izjavio da odustaje od izvođenja dokaza saslušavanjem svjedoka UG i ČG, dok je zastupnik po zakonu tužene na ročištu od dana 19. studenog 2024. izjavio da tužitelj sukladno čl. 18. Pravilnika o ocjenjivanju policijskih službenika, nije ocijenjen za 2021. godinu, jer je radio manje od šest mjeseci, pa stoga nije niti mogao priložiti rješenje o ocjenjivanju istog u 2021. godini, te nije priložio dostavnicu za uručenje rješenja o plaći tužitelju kada je raspoređen na radno mjesto Voditelj smjene graničnog prijelaza, ali navodi da je istom uručeno rješenje o rasporedu na to radno mjesto 30. travnja 2022. i što je nesporno među strankama. Sud napominje da iz Zapisnika tuženice o usmenoj izjavi stranke od 05. lipnja 2023. (pod 78. obrazloženja) proizlazi da je tužitelj za 2020. ocijenjen ocjenom „dobar“, dok za 2021. i 2022., nije ocijenjen, jer je radio manje od 6 mjeseci.

25. Ocjenjujući svaki dokaz posebno, sve dokaze zajedno i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku, („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023.), a prema svom uvjerenju, sud je zaključio da je tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan u cijelosti.

26. Dakle, predmet spora je zahtjev tužitelja na utvrđenje da je kao radnik tuženice trpio uznemiravanje i povredu dostojanstva radnika, kao i povredu prava osobnosti na svom radnom mjestu policijskog službenika za obradu kriminaliteta u Policijskoj postaji Vukovar u razdoblju od 01.01.2020. do 31.05.2023. godine, zahtjev da sud naloži tuženoj da mu osigura zaštitu od uznemiravanja, prestanak svakog uznemiravanja i povrede dostojanstva kao i povredu prava osobnosti, te da mu se dosudi naknada neimovinske štete s osnova povrede prava osobnosti u iznosu od 11.000,00 eura.

27. Tužitelj svoj zahtjev temelji na činjeničnim navodima da tri godine trpi povrede dostojanstva radnika, odnosno mobing, dugotrajno i svakodnevno maltretiranje, omalovažavanje, ponižavanje, diskriminaciju, dovođenje u nepovoljniji položaj u odnosu na druge zaposlene u PP Vukovar i to od strane nadređenih: načelnika PP Vukovar CG i pomoćnika za krim. policiju ĆG, u vidu raspoređivanja na „niže“ radno mjesto, određivanja dana „starog“ godišnjeg odmora u „neatraktivnom“ terminu (veljači, travnju i svibnju), zabrana korištenja drugog vozila osim vozila starog 25 godina, raspoređivanja u ophodnju i prismotru sa službenicima temelje policije sa srednjom stručnom spremom, izricanja upozorenja zbog kašnjenja na posao, neraspoređivanja u rad na blagdane i smjenski rad, neuručenja rješenja o godišnoj ocjeni za 2021. godinu i rješenja o plaći radnog mjesta voditelja smjene graničnog prijelaza, zabrane ulaska u prostorije za skladište oružja i opremu, pokretanje disciplinskog postupka zbog događaja od 23.09.2020., zahtjeva za pisanjem službenih zabilješki zbog dolaska na posao u civilnom odijelu, zabrane zaprimanja prigovora na rješenje o rasporedu na radno mjesto u pisarnici PP Vukovar, provjera njegova bolovanja, slanja na izvanredni zdravstveni pregled, udaljavanja s posla nakon dolaska s bolovanja dana 06.03.2023. u 10,40 sati i ne evidentiranja toga dana kao radnog dana, zbog čega je trpio duševne boli i obraćao se liječniku, te zbog stresa i uznemirenosti imao visok krvni tlak i bio na bolovanju od 30.03. -01.04.2022.

28. Između stranaka nije sporno:

- da je tužitelj policijski službenik s visokom stručnom spremom u osobnom policijskom zvanju policijski inspektor bio raspoređen u Policijskoj upravi vukovarsko- srijemskoj, Policijska postaja Vukovar na radnom mjestu policijski službenik za obradu kriminaliteta od 12.10.2008.,

- da je za navedeno radno mjesto potreban uvjet završen preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij u trajanju od najmanje tri godine ili viša stručna sprema (VI/II) ili srednja stručna sprema i zvanje samostalni policajac ili policijski narednik,

- da je u opisu radnog mjesta tužitelja sukladno Zakonu o policijskim poslovima i ovlastima ("Narodne novine" broj 76/2009., 92/2014., 70/2019.) i Pravilniku o načinu postupanja policijskih službenika (“Narodne novine” broj 20/2022., 37/2023., 114/2023.) neposredno obavljanje poslova kriminalističkog istraživanja, poduzimanje mjera i radnji u cilju spriječavanja te otkrivanja kaznenih djela i njihovih počinitelja, zaprimanja kaznenih prijava, popunjavanje obrazaca o kaznenim djelima i počiniteljima, obavljanje očevida, obavljanje i drugih radnji povjerenih policiji, sudjelovanje u izradi informacija, te obavljanje drugih poslova sukladno utvrđenim zadaćama,

- da je tužitelj temeljem rješenja Ministarstva unutarnjih poslova od 30.04.2022., 07.09.2022. i 07.02.2023. raspoređen s danom 01.05.2022. na radno mjesto Voditelj smjene graničnog prijelaza u Policijskoj upravi vukovarsko-srijemska, Policijska postaja Vukovar za koje je uvjet završen preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij u trajanju od najmanje tri godine ili viša stručna sprema (VI/II) ili srednja stručna sprema i zvanje samostalni policajac ili policijski narednik,

- da su sva tri rješenja tuženice poništena rješenjem Odbora za državnu službu od 03.06.2022., 08.11.2022. i 19.04.2023.,

- da je tuženik vraćen na svoje radno mjesto policijskog inspektora-policijski službenik za obradu kriminaliteta s danom 01.07.2023. i raspoređen na rad u Policijsku upravu vukovarsko-srijemsku.

29. Među strankama je sporno:

- da li je tuženik kao radnik trpio uznemiravanje i povredu dostojanstva od strane nadređenih u razdoblju od 01.01.2020. do 31.05.2023. i da li je zbog toga pretrpio povredu prava osobnosti u vidu duševnih boli.

30. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je trenutno zaposlen u PU vukovarsko- srijemskoj, sa zvanjem višeg krim. inspektora na Odjelu organiziranog kriminala i terorizma, gdje je raspoređen upravo zbog odnosa sa načelnikom PP Vukovar CG. Navodi da je 2008. dobio premještaj iz PU osječko-baranjske u PP Vukovar na radno mjesto policijski službenik za obradu kriminaliteta na kojem je radio i CG pa smatra da je od tada već krenula njegova netrpeljivost prema njemu jer je „dečko“ koji dolazi iz drugog grada koji se nalazi na školovanju za visoku stručnu spremu koju tada CG nije imao. Već tada je načelnik postaje OG upozoravao CG na njegovo ponašanje prema njemu jer je bilo uvredljivo na način da mu je npr. govorio kakva mu je to košulja ružne boje i sl. Na radnom sastanku u 2011. godini CG je nasrnuo na njega jer se izjasnio da neće sudjelovati u namještanju kaznenih dijela radi povećanja statistike i koji fizički sukob su spriječili nazočni na tom sastanku, a kada je CG postao njegov nadređeni kao načelnik PP Vukovar počinje ga zlostavljati. Napominje da je za rad ocjenjivan sa ocjenama „odličan“ i „vrlo dobar“ sve dok mu CG nije postao načelnik i nadređen, te ga je PU vukovarsko-srijemska slala na seminar za predavače-instruktore u 2016. kako bi drugima mogao prenositi svoje znanje, a po prijedlogu Općinskog državnog odvjetništva u Vukovaru je slan na seminare za stručno usavršavanje istražitelja skupa sa kolegama iz Općinskog državnog odvjetništva, dok CG nikada za to nije predložen, radi čega je bio na njega ljubomoran. Nije istina da nikada nije riješio ni jedan svoj predmet, te kao primjer navodi kada mu je Županijsko državno odvjetništvo u Vukovaru dalo nalog da u određenom predmetu provede sve istražne radnje i on je taj predmet riješio, a radilo se o sumnjivoj smrti. Od 2003. godine radi u krim. policiji i proveo je brojne edukacije i školovanja putem nadležnog Ministarstva u Zagrebu, a smatra da ga se načelnik CG Božić htio riješit iz PP Vukovar iz razloga jer kao inspektor u krim. policiji ima velikih saznanja o raznim političkim događajima budući je Božić na mjesto načelnika postavljen temeljem političkih odluka, pa je stoga donio rješenje o njegovom premještaju sa mjesta krim. inspektora na mjesto voditelja smjene graničnog prijelaza na kojem je radio ŽG, dok je istoga premjestio na njegovo radno mjesto. Načelnik CG je rješenja o njegovom premještaju donio u tri navrata, ali su povodom pravnog lijeka koje je izjavio, sva tri rješenja poništena i tek nakon što je priprijetio kaznenom prijavom, vraćen je na staro radno mjesto krim. inspektora u PP Vukovar, ali je tijekom ovog postupka premještan na rad u PU vukovarsko– srijemsku zbog odnosa sa CG. Napominje da se na mjestu voditelja Graničnog prijelaza zadržao oko godinu dana dok su trajala poništavanja spornih rješenja, te u trajanju od 6 mjeseci nije imao ovlaštenje da uđe u terminal na tom radnom mjestu jer nije prošao potrebnu edukaciju za to radno mjesto zbog čega se bojao za sebe i svoje zdravlje i zbog čega je otišao na bolovanje zbog povišenog tlaka i u par navrata završavao na hitnoj, a sve iz straha jer nije mogao obavljati poslove svoga radnog mjesta. Dolazio je u civilnoj odjeći raditi kao voditelj graničnog prijelaza iz razloga jer mu je poništeno rješenje za to radno mjesto i koje je rješenje pokazao nadređenom LG, iako još nije dobio rješenje da se vrati na svoje staro radno mjesto i to je potrajalo godinu dana i zbog čega mu je bilo narušeno zdravlje. Odbio je nalog LG da ide čuvati zatvorenika u bolnicu u Vukovaru jer je smatrao da on sa VSS pored svih policijskih službenika sa SSS, nije to dužan raditi i zbog čega su htjeli protiv njega pokrenuti disciplinski postupak zbog teške povrede radne dužnosti, ali nisu to učinili. LG mu je nakon prvog poništenog rješenja o rasporedu na radno mjesto voditelja smjene graničnog prijelaza, rekao da CG ne dopušta da ode raditi u PP Vukovar i da tamo na graničnom prijelazu ostane sjediti. Osporava da je je zahtijevao od LG da mu izdaje radne naloge i isti to nije radio ni ostalim voditeljima graničnog prijelaza, a radilo se o tri radna naloga koja je odbio primiti, radi čega su ga optužili da iste nije vratio, a on ih ustvari nije niti primio jer je odbio primitak. Napominje i da je plaća voditelja graničnog prijelaza bila puno manja nego plaća koju je imao kao krim. inspektor, te je tijekom ovog postupka nakon što je vraćen na radno mjesto krim. inspektora dobio razliku plaća. Od 2008 do 2020. je uvijek bio raspoređen u osiguranje na Dan Vukovara 18.11., međutim isključivo po nalogu CG, prvi put nije bio stavljen u to osiguranje i nije osnovan navod ĆG da su se bojali da će izbiti razni konflikti s njim, jer se to nikada nije dešavalo niti ranijih godina. Svi krim. policijski službenici vole raditi na blagdane i neradne dane jer je taj rad posebno plaćen pa je i on to htio, međutim u trajanju od dvije i pol godine nikada ga ĆG nije stavio na rad blagdanom i neradnim danom, odnosno to je napravio samo u jednom slučaju, ali ga je po nalogu Vlade CG maknuo s tog raspreda sedam sati prije i to putem sms poruke i umjesto njega su taj dan stavili policijskog službenika koji je bio na ispomoći, a unutarnjoj kontroli su to opravdali na način da su imali dojavu da u Vukovar dolazi veća količina droge pa iz tog razloga na dan blagdana stavljaju čovjeka sa SSS GG. Napominje da kada je bio raspoređen na prismotru kao krim. inspektor, to je bila iznimka jer niti jedan drugi krim. inspektor nikada nije bio određen da obavlja poslove prismotre sa kolegom policajcem u uniformi sa SSS i po naredbi CG je morao obaviti prismotru u vozilu Golf IV starom 27 godina, koji se koristio samo za prijevoz pošte, dok je problem s istim bio da su u kabinu vozila ulazili štetni ispušni plinovi kada je vozilo stajalo a radilo, a radilo se o mjesecu prosincu kada je bila prismotra, iako su na raspolaganju bila dva civilna vozila bez službenih oznaka. Također, u isto vrijeme su na ispomoći u krim. policiji bili BG i GG iz temeljne policije sa SSS i bili su na raspolaganju, pa se njih dvojicu moglo poslati u prismotru, a ne njega. Prismotru je obavljao u trajanju od pet dana i nakon toga je otišao na bolovanje. U pješačku ophodnju na Sajmište je bio poslan kao krim. inspektor zajedno sa temeljnim policijskim službenikom DG koji ima SSS, a nikada krim. inspektori nisu išli u pješačke ophodnje te je tuženik izmislio da se radi o potrebi da on ide u tu ophodnju zbog vala krađa i provala u to vrijeme na Sajmištu, a osjećao se poniženo i degradirano i zbog čega je toga dana otišao na bolovanje i umjesto njega nisu stavljeni BG i GG ili bilo tko drugi u pješačku ophodnju, a on je toga dana završio na hitnom prijemu zbog visokog krvnog tlaka. U odnosu na korištenje starog godišnjeg odmora napominje da je ĆG u travnju podnio zahtjev za korištenjem 7 dana starog godišnjeg odmora u mjesecu lipnju, ali mu je ĆG odredio godišnji odmor u mjesecu travnju, koji je po zakonu morao iskoristiti do 30.06. te godine. Također je i HG stari godišnji odmor određen u travnju kao i njemu, ali je isti odmah nakon jednog dana pozvan da se vrati zbog potreba službe nazad na posao i stoga je on mogao iskoristiti ustvari svoj stari godišnji odmora u ljetnim mjesecima, pa smatra da je to i napravljeno da nije samo on izdvojen slučaj u odnosu na odobrenje godišnjeg odmora sukladno željama. Nakon što mu je netko srušio pločicu s imenom s vrata ureda, otišao je po ljepilo u prostoriju za skladištenje oružja u kojoj se nalazio i uredski materijal, te nakon što mu je tamo domar AG dao ljepilo, kada se vraćao, AG mu je rekao da mu je zabranjeno da ga dalje pušta u tu prostoriju gdje su svi drugi smjeli ulaziti i nije istina da na tim vratima piše da je zabranjen ulaz u prostoriju i da su pristup imali isključivo domar AG i službenica S koja je bila zadužena za uredski materijal u toj prostoriji. Napominje da ga je načelnik CG jedinog poslao na izvanredni liječnički pregled zbog bolovanja, dok npr. kolegu Š koji je bio na bolovanju 4 godine nikada nije poslao na takav izvanredni pregled, niti vršio kontrole njegovog bolovanja, a kao što je to učinio sa njegovim. Pojašnjava da van raspreda službe znači da je zadužen raditi slijedeći dan. Navodi da je kolega HG bio raspoređen na rad blagdanima 26 puta iz razloga jer je isti iz Vukovara, a on iz Osijeka i oni su mu govorili da je Vukovar njihov grad, a ne njegov grad. Napominje da nikada nije koristio toliko bolovanja ili bio bolestan sve dok mu načelnik CG nije postao nadređen.

31. Iz iskaza svjedoka EG proizlazi da je policijski službenik na radnom mjestu šef smjene u PP Vukovar te su mu poznati dugogodišnji sukobi između CG i tužitelja. Kao šef smjene, a po nalogu rukovoditelja i pomoćnika PP Vukovar, pisao je službene zabilješke o kašnjenjima na posao i bilo kakvim nepravilnostima u odnosu na sve zaposlene u PP Vukovar, dakle i o policijskim službenicima, krim. inspektorima i svim zaposlenima u PP Vukovar. U odnosu na tužitelja se sjeća da je 2020. i 2022. godine sastavio dvije službene bilješke o kašnjenju istoga na posao, a po nalogu neposrednog rukovoditelja C i punomoćnika načelnika ĆG. Sjeća se da ga je 2020. tužitelj nazvao otprilike 15 minuta prije početka njegove smjene i javio da je zaustavljen od strane prometne policije i da zakasniti na posao, o čemu je napisao bilješku na zahtjev rukovoditelja ĆG. Tužitelj je po dolasku na radno mjesto u PP Vukovar pokazao rješenje o prekršajnom nalogu kojim je dokazao da je doista bio zaustavljen od strane presretača kako je javio. Sjeća se da je 2022. godine tužitelj kasnio na posao prije početka smjene oko 5 do 10 minuta i to mu je također javio o čemu je sastavio službenu zabilješku po nalogu tada pomoćnika načelnika C. Napominje da su u PP Vukovar četiri smjene i da tužitelj u njegovoj smjeni, osim navedena dva slučaja, nije kasnio na posao. Na zahtjev rukovoditelja je pisao službene zabilješke i u odnosu na ostale službenike u PP Vukovar, ali to nisu zahtijevali u odnosu na krim. inspektore. Pojačane pješačke ophodnje su potrebne radi npr. povećanog broja krađa u određenom dijelu grada kao što je to bio slučaj na Sajmištu kojom prilikom su DG i tužitelj raspoređeni u pješačke ophodnje u vozilu Golf starom 25 godina po naredbi načelnika, a radilo se o ophodnjama u civilu i to vozilo nije bilo obilježeno oznakama MUP-a, a misli da je bilo na raspolaganju još dva vozila u PP Vukovar koja nisu imala obilježja MUP-a i koristila su se za ophodnje u civilu. Golf su koristili i ostali policijski službenici na kratkim relacijama za npr. donošenje pošte, ali ne i za ophodnje kada je taj rad iziskivao duži boravak unutar kabine vozila zbog ispušnih plinova koji ulaze u kabinu, iako je vozilo bilo registrirano i prošlo tehnički pregled. Zaposlen je u PP Vukovar 13 godina i poznato mu je da se zbog potreba službe policijski službenik za obradu kriminaliteta-krim. inspektor može rasporediti u pješačke ophodnje, ali osim tog pojedinog slučaja ni jedan drugi krim. inspektor nije bio raspoređen u pješačku ophodnju i smatra da je bilo dovoljno policijskih službenika u PP Vukovar koji su mogli biti raspoređeni zbog neke posebne potrebe službe u pješačku ophodnju umjesto tužitelja. Čuo je priče u PP Vukovar da je načelnik CG zabranio na urudžbenom primanje bilo kakvih dokumenata od strane tužitelja. Poznato mu je da je ŽG premješten sa graničnog prijelaza gdje je obavljao dužnost voditelja smjene na mjesto krim. inspektora u PP Vukovar, a koliko mu je poznato isti nikada nije radio kao krim. inspektor, a nije mu poznato da li je tužitelj ikada radio na graničnom prijelazu. O premještaju na radna mjesta unutar policijske postaje odlučuje načelnik uz suglasnost Policijske uprave vukovarsko-srijemske.

32. Svjedok CG u svom iskazu navodi da je načelnik Policijske postaje Vukovar unazad pet godina i rukovodi sa 230 ljudi, pa je tako bio nadređen i tužitelju. Napominje da je Policijska postaja Vukovar postaja prve kategorije te su zastupljeni po svim linijama rada i to kriminalistička policija, prometna policija, temeljna policija, granična policija i upravni poslovi sa velikim referadama. Kada se tužitelj zaposlio u PP Vukovar on je tada bio krim. inspektor i nije imao dobar kolegijalni odnos sa tužiteljem zbog raznih zavada, njegovih prigovora i predstavki na njegov rad i rad ostalih kolega, iako ga tada nije zanimalo ponašanje istog jer mu nije bio nadređen. Međutim, kada je postao načelnik PP Vukovar, zahtijevao je odgovoran rad i disciplinu, a ponašanje tužitelja je bilo upravo protivno tome. Radne karakteristike tužitelja koje je sačinio njegov pomoćnik ĆG nisu bile na nivou obavljanja rada jednog krim. inspektora budući se isti ponašao na način da je uvijek iskazivao nezadovoljstvo na poslu, smatrao je da se protiv njega događaju neke zavjere, smicalice, da su svi protiv njega, a uz to je imao vrlo malu produktivnost u učinkovitosti svoga rada kao krim. inspektor, te npr. na 450 kaznenih dijela nije niti jedno riješio. Pored navedenog, tužitelj ne poznaje kazneni postupak niti kazneni zakon, a što kao krim. inspektor mora vrlo dobro poznavati i primjenjivati u svom radu, a trenutno je proglašen krivim za dvije teže povrede službene dužnosti i jednu lakšu povredu službene dužnosti. Također mu je poznato da tužitelj već unazad 15 godina zahtijeva da ode iz PP Vukovar. Tužitelj je često tražio ranije odlaske s posla iz raznih razloga, npr. velikog broja sahrana, tražio je spajanja slobodnih dana kao dobrovoljni davatelj krvi i redovito su mu izlazili u susret s njegovim željama, dok su drugi uskakali u poslove koje je tužitelj kao krim. inspektor trebao obaviti, te isti kao krim. inspektor nije imao u radu nikakve bitne predmete, a ostali krim. inspektori nisu htjeli raditi sa tužiteljem, ali se ne želi izjasniti zbog čega, već navodi da se iste pita o tome. Napominje da su zbog izvanrednih situacija kao što je npr. povećan broj krađa, imali pojačane pješačke ophodnje pa tako i u konkretnom slučaju na Sajmištu kada je sukladno dogovoru sa svojim pomoćnicima, rasporedio jednog policijskog službenika i jednog inspektora krim. policije u pješačke ophodnje u civilu i što je sasvim normalno, jer krim. inspektorima je u opisu radnog mjesta da po potrebi službe mogu biti raspoređeni na ostale poslove i tužitelj nije jedini krim. inspektor koji je bio raspoređeni s temeljnom policijom u pješačkim ophodnjama u civilu, već su to bili i krim. inspektori JG, BG i HG i svi su radili u krim. policiji u civilnom odijelu. Vozilo Golf kojim se ranije išlo u pješačke ophodnje je sada rashodovano, međutim to vozilo se koristilo za pješačke ophodnje u civilu i bilo je ispravno, prošlo je tehnički pregled i to vozilo su koristili svi policijski službenici u smjeni, kao i on, te nije istina da je to vozilo morao koristiti isključivo tužitelj kada je išao u pješačku ophodnju. Nikome nije bilo zabranjeno pa tako ni tužitelju da bilo što podnosi na urudžbeni odjel, dok mu je bilo zabranjeno kao i drugim zaposlenima u PP Vukovar da ulazi u skladište gdje se držalo oružje. Šefovi smjene su pisali službene zabilješke o npr. kašnjenju službenika na posao nekada samoinicijativno, a nekada po njegovom nalogu. Tužitelj je učestalo kasnio na posao zbog čega mu je izdao pisano upozorenje, ali nije pokretao protiv njega nikakav disciplinski postupak zbog kašnjenja, koje je nekada bilo opravdano, a nekada nije. Tužitelj je redovito u 7. i 8. mjesecu bio na bolovanjima iako se nalazio na moru, pa tako isti nije bio na poslu zbog bolovanja u 2021. godini 968 sati ili 121 dan, u 2022. godini 1.043 sati ili 130 dana. Tužitelju su uglavnom odobravali korištenje godišnjeg odmora sukladno njegovim željama, ali je nekada zbog potreba posla zahtjeve i tužitelja i ostalih službenika morao odbiti. Sjeća se situacije kada je izbio požar u Park šuma Adica i da ga nazvao inspektor za zaštitu požara i rekao da tamo nazočni krim. inspektor-tužitelj odbija raditi očevid, zbog čega je na lice mjesta poslao krim. inspektora MK, a ne sjećam se detalja zbog čega je tužitelj tada odbio raditi i ne zna tko je u tom slučaju trebao rukovoditi očevidom na licu mjesta zbog požara, da li krim. inspektor ili inspektor za zaštitu od požara, te je zbog odbijanja tužitelja da obavi očevid pokrenut disciplinski postupak u kojem je oslobođen odgovornosti. Nakon što je tužitelj raspoređen na mjesto voditelja smjene na graničnom prijelazu imao je dužnost nošenja službene odore, a isti ju nije nosio radi čega je usmeno upozoravan više puta. Protiv tužitelja su pokrenuta tri disciplinska postupka i u istima je proglašen krivim zbog teže povrede službene dužnosti, dok je u odnosu na disciplinski postupak vezan uz obavljanje očevida zbog požara na Adici oslobođen odgovornosti. Poznato mu je da je tužitelj odbijao zapovijedi od strane njegovih nadređenih, a radi se o rukovoditeljima smjene ili pomoćnicima smjene. U usporedivom slučaju, u odnosu na ostale kolege, u odnosu na obavljanje poslova svoga radnog mjesta, učinak tužitelja u obavljanju posla je bio jako negativan. Osporava da je imao fizičkih obračuna ikada sa tužiteljem ili da bi u vezi s tim bio kažnjen, već je s njim imao verbalnih obračuna zbog čega je od tadašnjeg načelnik SK dobio pisano upozorenje na svoje ponašanje, a to je bilo 2008. ili 2009. godine. Napominje da je pravna služba PP Vukovar zbog učestalih bolovanja tužitelja vršila kontrolu njegovog bolovanja na njegov prijedlog, a što nije ništa neuobičajeno kada netko bude na dugotrajnom bolovanju, a u konkretnom slučaju se utvrdilo da je bolovanje tužitelja bilo opravdano. Također navodi da se osobe koje su na dugotrajnim bolovanjima šalju na izvanredni liječnički pregled, pa tako i tužitelj. Sjeća se da je radne karakteristike tužitelja sačinio za potrebe disciplinskog suda u postupku koji se vodio protiv istog. Napominje da su u pješačke ophodnje osim tužitelja išli i drugi krim. inspektori u PP Vukovar kao što su ŠK i HG CK. Njegovo diskrecijsko pravo kao načelnika je bilo da tužitelja sa mjesta krim. inspektora prebaci na mjesto voditelja smjene na graničnom prijelazu pri čemu je spušten koeficijent tužitelju, ali mu je plaća povećana, a istovremeno je voditelja smjene na graničnom prijelazu prebacio na mjesto krim. inspektora u PP Vukovar. To je napravio iz razloga jer se tužitelj nije snašao na mjestu krim. inspektora radi čega ga je prebacio na drugo, također rukovodeće mjesto na graničnom prijelazu, ali je Odbor za državnu službu poništio to rješenje i isti je vraćen na mjesto krim. inspektora u PP Vukovar. Kako se njegovo iskazivanje odnosi na događaje unutar 15 godina, dopušta mogućnost da se nečega nije sjetio točno kako je bilo.

33. Iz iskaza svjedokinje ŠG proizlazi da je zaposlena u PU vukovarsko- srijemska kao voditeljica pisarnice sa mjestom rada u Vinkovcima, te PP Vukovar i PP Županja imaju svoje pisarnice. U PU vukovarsko–srijemskoj, mjestu rada Vinkovci, nisu postojale nikakve zabrane na urudžbenom u odnosu na predavanja pismena kako od policijskih službenika, tako i od građana. Sjeća se da ju je prije dvije godine nazvao tužitelj i žalio se da mu odbijaju primitak nečega na urudžbenom u PP Vukovar, radi čega je pričala s voditeljem na urudžbenom u PP Vukovar koji joj je rekao da je tužitelju odbio primiti na urudžbenom službenu zabilješku jer oni ne zaprimaju takve zabilješke, već se iste moraju predati šefu smjene u dežurstvu, a napominje da je ista praksa i u drugim policijskim postajama, pa tako i u Vinkovcima i da njoj nitko nije došao od policijskih službenika predati neku službenu zabilješku. Međutim, kako je tužitelj inzistirao da mu zaprime na urudžbenom njegovu službenu zabilješku, rekla mu je da ju donese u PU Vinkovce i tamo su mu zaprimili tu zabilješka. Navodi da je vezano za odbijanja prijema te službene zabilješke u pisarnici zvala načelnika CG, na što joj je odgovorio da je zabranjena predaja službenih zabilješki u pisarnici jer se moraju predati šefovima smjena u dežurstvima, ali joj je rekao neka napravi kako smatra da je ispravno kod navoda da će tužitelju zaprimiti službenu zabilješku u Vinkovcima. Navodi da sve što se zaprimi u prijemnom uredu dobije pečat sa datumom zaprimanja, dok se kod predaje šefovima smjena ne bilježi datum primitka. Smatra da iako se službene zabilješke ne predaju na urudžbeni, ukoliko netko inzistira, da to ipak treba primiti, te su pisarnice dužne zaprimiti sva pismena koja donese građanin ili policijski službenik, bez obzira na sadržaj pismena.

34. Iz iskaza svjedoka OG proizlazi da je obavljao poslove načelnika u PP Vukovar od 2012. do 2017. kada je tužitelj bio zaposlen kao krim. inspektor, dok je od 2015. do 2017. obavljao poslove načelnika PU vukovarsko-srijemske i poznato mu je da je bilo određenih verbalnih sukoba između tužitelja i CG. U to vrijeme CG je obavljao poslove krim. inspektora kao i tužitelj i sjeća se da je isti iskazivao određenu netrpeljivost prema tužitelju u vidu određenih dobacivanja i slično, pa je tadašnji pomoćnik načelnika NG nastojao napraviti raspored rada na način da CG i tužitelj međusobno ne surađuju. Sjeća se da je CG izražavao nezadovoljstvo s tužiteljevim radom jer je smatrao da isti ne obavlja poslove krim. inspektora kako treba. Zbog učestalih prigovora tužitelja na ponašanje CG, tadašnji načelnik je tužitelja premjestio na rad u PU vukovarsko-srijemsku u službu krim. policije. Zbog netrpeljivosti između tužitelja i CG, obojicu je zvao na razgovor zbog obavljanja poslova, te mu je poznato da je protiv CG vođen određeni disciplinski postupak ali ne i detalji. Poznato mu je iz razgovora s NG da tužitelj svoj posao nije odrađivao kako treba i da pojedine predmete nije završio, ali i drugi inspektori nisu uvijek završili poslove zbog velikog obima poslova i požurnica državnog odvjetništva, a tužitelj je odrađivao poslove krim. inspektora u odnosu na složenost i težinu isto kao i ostali krim. inspektori. Sjeća se da se tužitelj žalio na raspored njegovo rada u smjenama, na što mu je morao vaditi dokumentaciju u odnosu na raspored rada ostalih krim. inspektora da mu dokaže da nije u pravu. Nije primijetio da je tužitelj bio u sukobu s bilo kojim kolegom na poslu osim s CG, a povijest njihovog sukoba mu nije poznata.

35. Iz iskaza svjedoka NG proizlazi da je 14 godina radio zajedno s tužiteljem i bio mu nadređen kao šef krim. policije u PP Vukovar, odnosno pomoćnik načelnika PP Vukovar. Sjeća se da je tužitelj došao u PP Vukovar 2006. iz PU osječko- baranjske na radno mjesto policijskog službenika, a ubrzo je dobio rješenje za raspored na radno mjesto policijskog službenika za obradu kriminaliteta, zvanje viši narednik. Sjeća se da je tužitelj poslove višeg narednika obavljao uobičajeno kao i ostali na tom radnom mjestu te je imao i veliku pozitivnu osobinu da nije kasnio nikada na posao, iako mu je mjesto rada bilo udaljeno 30 km od mjesta stanovanja, također ga je uvijek kao nadređenoga pitao ukoliko bi se trebao udaljiti sa radnog mjesta, bio je uzornog ponašanja kao službenik u odnosu na službu i poštivanje rada i nadređenih, a problemi su bili vezano za CG i jednog sada pokojnog policajca koji su radili određene smicalice tužitelju, ogovaranja i slično. Sjeća se da je 2011. nakon unutarnje kontrole u PP Vukovar zbog anonimne predstavke na rad unutar PP Vukovar bio radni sastanak na kojem je CG htio fizički napasti tužitelja s određenim optužbama u čemu je od strane kolega spriječen i nakon čega je tužitelj otišao na bolovanje. Napominje da je CG konstantno zadirkivao tužitelja zbog čega je dobivao opomene od strane tadašnjih načelnika pok. SK, ĆK i OG. Sjeća se da je također zbog gotovo fizičkog napada na tužitelja 2011. godine, protiv CG pokrenut disciplinski postupak, ali ne zna ishod istog. Za vrijeme dok je bio načelnik nije nikada slao krim. inspektore u pješačke ophodnje s temeljnom policijom jer to nije bila praksa i bilo bi degradirajuće da jednog inspektora sa VSS šalje u ophodnje koje obavljaju policijski službenici sa SSS. U PP Vukovar postoji skladište u kojem se drži oružje, uredski materijal, oprema i slično i ulaz je dopušten svima uz nazočnost službenika koji je zadužen za skladište. S obzirom na godišnje odmore po Kolektivnom ugovoru svim zaposlenim službenicima je omogućeno dva puta po vlastitom izboru odrediti termin godišnjeg odmora, a s obzirom na specifičnost službe, nastojalo se da se policijskim službenicima maksimalno izađe u susret s datumima i terminima koji su istima odgovarali. Ocjenjivao je rad tužitelja 14 godina i istom je davao svakakvih ocjena i „četvorki“ i „dvojki“ i bilo je svega u odnosu na ocjene koje je davao tužitelju i ostalim službenicima. Napominje da je 31.12.2019. raspoređen na radno mjesto voditelja ispostave u PP Vinkovce.

36. U svom iskazu svjedokinja ZG navodi da je unazad godinu dana u mirovini, a bila je zaposlena u PP Vukovar kao zapisničarka i radila je svim policijskim inspektorima i nije istina da joj je tužitelj diktirao da piše sve sa velikim štampanim slovima. Napominje da je postojala određena netrpeljivost CG prema tužitelju i jednom je prilikom na hodniku vidjela CG da je prilikom mimoilaženja gurnuo tužitelja laktom u tijelo. Poznato joj je da je jedino tužitelj u krim. policiji bio ocjenjen s dvojkom, ali ne iz kojih razloga. Tužitelj joj se jadao da nije mogao dobiti godišnji odmor prema svojim potrebama, dok su ona i ostali službenici uvijek mogli prema vlastitim potrebama bez problema uzeti godišnji odmor. Sjeća se da joj je CG rekao da je tužitelj opet tražio neke godišnje odmore, što je morao odbiti, a ne zna iz kojeg razloga.

37. Iz iskaza svjedoka TG proizlazi da je prije odlaska u mirovinu bio zaposlen u PP Vukovar na radnom mjestu krim. službenika za evidencije, potrage i identifikacije surađivao je sa svim zaposlenima, te nije imao nikakvih problema u radu s tužiteljem, ali mu je poznato da je isti imao raznih sukoba sa CG, a problem je bio Božić koji je zadavao tužitelju „niske udarce" i imao određenu netrpeljivost prema njemu koju je jasno iskazivao i uvijek mu je je nešto dobacivao, na radnim sastancima mu je davao razne primjedbe, gestikulacijama izražavao i slično. Sjeća se jednom prilikom kada je tužitelj u njegovom uredu razgovarao s njim da je u ured ušao v.d. pomoćnika za krim. policiju ĆG i tražio da potpiše rješenje o ocjenjivanju s ocjenom „tri“ i tom je prilikom tužitelju rekao "sada si dobio 3, izvukao si se, a slijedeće godine ćemo vidjeti", ali su i drugi krim. inspektori dobivali razne ocjene, i „trojke“ i „petice“, a nije mu poznato iz kojih razloga je tužitelj ocijenjen s „trojkom“ i nema saznanja kako tužitelj obavlja svoje poslove. Pojašnjava da ĆG predlaže ocjenjivanje krim. inspektora, a CG nakon toga donosi rješenje o ocjeni. Sjeća se da je jednom prilikom pomoćnik za krim. policiju ĆG odobrio tužitelju odlazak na sahranu, ali je kasnije tijekom dana saznao da je taj zahtjev ipak odbijen jer je CG tako odlučio, a što nije uobičajena praksa da se policijskim službenicima odbija odlazak na sahranu. Poznato mu je da je ĆG osnovao „viber grupu“ u kojoj je javljao raspored rada na blagdane i slično, a u toj grupi nije bio jedino tužitelj, te je jednom prilikom na kavi s tužiteljem vidio u toj grupi da ga je ĆG stavio da radi na blagdan Svih svetih od 7-15 sati, nakon čega je ĆG to potvrdio tužitelju u posebnoj poruci između ĆG i tužitelja, ali mu je naknadno u subotu ĆG putem poruke javio da ipak ne radi na Svi svete, već je napravio novi raspored stavio ga je da radi u utorak na radni dan. Pojašnjava da je rad blagdanom posebno plaćen i da tužitelj nikada nije stavljen da radi na blagdan već je bio određen krug "povlaštenih" krim. inspektora koji su uvijek stavljani da rade blagdanom, a radi se o HG i GG, te je i Božić većinu blagdana radio. Sjeća se da je na jednom radnom sastanku došlo do verbalnog sukoba između krim. službenika GK i tužitelja u odnosu na rad nekih službenika općenito, na što je GK rekao tužitelju "ti si torba koja se voziš u autu, koja nema nikakvih obveza" i nakon čega je sastanak završen, a ĆG je tražio od njega da sačinim bilješku o tome što je bilo. Poslije je čuo da je zbog tog verbalnog sukoba pokrenut stegovni postupak protiv tužitelja dok protiv GK nije, iako se tužitelj uopće nije obratio GK i ničim ga izazvao na verbalni sukob. Stegovni postupak pokreće načelnik postaje CG. Smatra da je tužitelj imao lošiji status u PP Vukovar u odnosu na ostale zaposlene u krim. policiji, ali mu je poznato da su se disciplinski postupci u PP Vukovar vodili i protiv ostalih zaposlenih ali ne i protiv koga i zbog čega. Poznato mu je da je tužitelj znao kasniti na posao ali da je uvijek pravovremeno obavijestio šefa smjene kao i ostali, a nije mu poznato da li je zbog kašnjenja protiv nekoga bio pokrenut disciplinski postupak. Mogao je i on kao i svi ostali zaposleni u PP Vukovar uz nazočnost skladištara ući u skladište u kojem je bio i uredski materijal, oprema i oružje.

38. Iz iskaza svjedoka DG proizlazi da je zaposlen u PP Vukovar na radnom mjestu temeljnog policajca za pješačku ophodnju te je par puta bio u pješačkoj ophodnji sa tužiteljem i on je bio jedini krim. inspektor koji je bio raspoređen u pješačku ophodnju s njim, ali mu nije poznato da li su drugi krim. inspektori također bili raspoređeni u pješačke ophodnje sa drugim temeljnim policajcima. Sjeća se da su on i tužitelj išli u ophodnju radi povećanih pljački na Sajmištu sa crvenim Golfom IV po naredbi šefa smjene EG, a radilo se o starom Golfu koji nije grijao i imao je problema sa ispušnim plinovima, pa su se žalili zašto moraju koristit baš to vozilo, na što im je rečeno da drugih vozila bez oznaka MUP-a na raspolaganju u to vrijeme nije bilo. Par smjena u pješačkim ophodnjama je odradio sa tužiteljem, ali su samo u jednoj smjeni koristili navedeni Golf. Poznato mu je da je tužitelj također trebao biti u nekim ophodnjama s njim u smjeni, ali da nije jer je to odbio, a umjesto tužitelja koliko se sjeća nitko drugi nije bio raspoređen u zamjeni. Poznato mu je da je taj stari Golf vozio skladištar.

39. Iz iskaza svjedoka LG proizlazi da je zaposlen kao pomoćnik načelnika Policijske postaje za granicu u PP Vukovar i jedno je vrijeme bio nadređen tužitelju dok je isti radio kao Voditelj smjene graničnog prijelaza. U trajanju od godine dana dok je bio nadređen tužitelju, isti je izrazio nezadovoljstvo rasporedom na radnom mjestu Voditelja smjene graničnog prijelaza i iako mu je omogućio rad sa ostalim voditeljima graničnog prijelaza kako bi ga uveli u taj posao koji do tada nije radio i bili su mu spremni pomoći na sve načine, isti je to odbijao i govorio da će se žaliti na rješenje o rasporedu na to radno mjesto i uopće nije bio zainteresiran naučiti poslove voditelja smjene graničnog prijelaza. U početku je ponašanje tužitelja bilo korektno, međutim, kako je raslo njegovo nezadovoljstvo premještajem na to radno mjesto, odnos između njih dvoje je bio isključivo službeni, a prema njemu se nije ponašao na različit način nego prema drugim zaposlenima na graničnom prijelazu kojima je bio nadređen. Sukladno uputi glavnog ravnatelja, svi na graničnom prijelazu su dužni nositi službenu odoru kao i on koji je nadređen, tako i tužitelj kojem je u početku dolaska na novo radno mjesto voditelja smjene na graničnom prijelazu bilo omogućeno dolaženje u civilnom odijelu dok nije zadužio službenu odoru. Međutim, nakon što je tužitelj zadužio službenu odoru, on je bio dužan na posao dolaziti na posao u službenoj odori kako bi mogao raditi, ali je isti i dalje dolazio u civilnom odjelu, radi čega ga je upozorio, nakon čega je tužitelj otišao na bolovanje. Ne sjeća se da li je tužitelja u više navrata upozoravao da je dužan nositi službenu odoru kao i svi ostali na graničnom prijelazu, a problemi s tužiteljem u vezi odbijanja nošenja službene odore su postojali jer je isti govorio da nije dobio odgovarajuću veličinu dijelova službene odore, pa je vraćao te dijelove službene odore i govorio da zato ne može dolaziti na posao u službenoj odori jer ju nema u kompletu, a on želi dolaziti na posao u kompletu obučen u službenoj odori. Ističe da na graničnom prijelazu tužitelj kao voditelj smjene nije mogao uopće postupati u okvirima svojih službenih dužnosti ako nije obučen u službeno odijelo, pa je isti kada je bio na poslu doslovce sjedio na stolici i nije ništa radio. Također, tužitelj je kao voditelj smjene imao dužnost obavljati određene poslove na računalu u odnosu na razne evidencije koje se vode na GP, a budući se isti nije snalazio u radu na računalu, njegov posao su morali odraditi ostali policijski službenici zbog čega su bili nezadovoljni. Nakon određenog vremena kako je tužitelj bio raspoređen na radno mjesto voditelja GP-a, isti je od njega kao nadređenog zahtijevao da donese poseban pisani nalog u kojem će točno navesti koje radne zadatke tužitelj kao voditelj smjene mora obaviti, iako se u pravilu takvi radni nalozi za poslove granične kontrole ne izdaju, ali je on postupio po zahtjevu tužitelja i istom izdao oko 6 ili 7 radnih naloga, a tužitelj je samo jedan od tih izdanih radnih naloga preuzeo i nije podnio Izvješće što je obavio od navedenih zadataka u tom radnom nalogu, zbog čega je protiv tužitelja pokrenut disciplinski postupak u kojem je utvrđena lakša povreda radne obveze neurednog obnašanja službene dužnosti sa povjerenim sredstvima za rad ili slično, uglavnom tužitelj je proglašen krivim da je počinio prijestup. Iako su na graničnom prijelazu svi prema tužitelju bili kolegijalni na način da su mu bili spremni pomoći u obavljanju novog posla, dolaskom istog na granični prijelaz je vladalo općenito nezadovoljstvo policijskih službenika jer su morali obavljati tužiteljev dio posla. Poznato mu je da je rješenje kojim je tužitelj raspoređen na radno mjesto voditelja smjene GP-a poništeno i da je vraćen na radno mjesto policijskog službenika za obradu kriminaliteta u PP Vukovar, te da je isti bio raspoređen na radno mjesto voditelja smjene graničnog prijelaza u vrijeme kada je rađena sistematizacija i reorganizacija rada na graničnom prijelazu, pa je sukladno Pravilniku o unutarnjem redu, tužitelj raspoređen na upražnjeno radno mjesto Voditelja smjene graničnog prijelaza. Nije mu poznato da li je ŽG radio na radnom mjestu voditelja smjene GP-a jer ga on nije zatekao na tom radnom mjestu kada je došao na mjesto pomoćnika načelnika Policijske postaje za granicu u PP Vukovar, ali mu je poznato da je ŽG obavljao poslove krim. policije u PP Vukovar. Tužitelj je zadužio kompletnu službenu odoru i imao odgovarajuće jakne koje je mogao nositi bez obzira na godišnje doba, s tim da je mogao dolaziti na GP u civilnoj odjeći i na radnom mjestu se presvući u službenu odoru, ali tužitelj nije obavljao poslove na koje je bio raspoređen na graničnom prijelazu iz razloga što nije nosio službenu odoru za koju je bio zadužen pa nije mogao postupati u okviru svoje službene dužnosti, a također i stoga što je odbijao raditi posao na koji je raspoređen. Za radno mjesto na koje je tužitelj bio raspoređen je potrebna odgovarajuća stručna sprema i to viša ili srednja stručna sprema, a zna da tužitelj ima visoku stručnu spremu, ali mu je poznato da je za vrijeme dok je tužitelj bio raspoređen na to radno mjesto "spuštena" potreba za višom stručnom spremom, već je voditelj mogao biti i pol. službenik sa SSS i odgovarajućim zvanjem, odnosno koje se stječe s radom kod tuženika i polaganjem određenih stručnih ispita. Protiv tužitelja je pokrenuo pokretanje stegovnog postupka zbog njegovog odbijanja rada na graničnom prijelazu, a nije mu poznato da li je taj postupak pokrenut. Tužitelj je u početku radio poslove prve smjene radi upućivanja u rad na novom radnom mjestu jer to nije mogao samostalno obavljati, dok je nadalje tužitelj bio raspoređen i u smjenske radove odnosno radio je u turnusima kao i svi ostali zaposleni na GP-u, ali je isti od ukupno godinu dana koliko je bio raspoređen na radnom mjestu voditelja graničnog prijelaza, 7 mjeseci proveo na bolovanju. Nakon što je tužitelju poništeno rješenje o rasporedu na radno mjesto voditelja GP-a, isti je dolazio na posao u civilnom odijelu i odbijao raditi taj posao, na što mu je on kao nadređeni rekao što ne ode obavljati poslove na radnom mjestu policijskog službenika za obradu kriminaliteta za koje je navodio da ima rješenje, na što mu je tužitelj odgovori da mu je dobro na GP-u i da ne želi ići u policijsku postaju. Napominje da je rješenje o rasporedu tužitelja na radno mjesto voditelja smjene graničnog prijelaza bilo važeće do donošenja novog rješenja o rasporedu na neko drugo mjesto, a koje u to vrijeme tužitelj nije imao pa stoga smatra da je tužitelj morao postupati po rješenju o rasporedu na radno mjesto voditelja i u vrijeme kada je tužitelj dolazio u civilnoj odjeći i odbijao raditi poslove voditelja GP-a, te on kao njegov nadređeni, nije dobio nikakvo rješenje o poništenju rješenja o rasporedu na to radno mjesto za tužitelja, već je za to saznao samo po iskazu tužitelja i u u to vrijeme je u informacijskom sustavu jasno bilo naznačeno da je tužitelj raspoređen na radno mjesto voditelja smjene GP-a i stoga nije imao potrebu službenim putem provjeravati o navodima tužitelja da li je to rješenje poništeno.

40. Svjedok ĆG u svom iskazu navodi da je pomoćnik načelnika za krim. policiju u PP Vukovar u trajanju od dvije i pol godine koliko je nadređen tužitelju. Prije dolaska na svoje radno mjesto u PP Vukovar je čuo da je tužitelj "problematičnog" ponašanja i da je uvijek u zavadi sa svim radnim kolegama i nadređenima i na to su ga upozorili, te mu je poznato da je protiv tužitelja vođeno oko 14 disciplinskih postupaka zbog njegovog ponašanja. Kao nadređen tužitelju imao je konstantno probleme s njim u vezi njegovog postupanja prema svojim obvezama i davao mu minimalne radne zadatke koje isti nije bio sposoban obaviti o čemu je pravio službene zabilješke kao nadređen. Zbog ponašanja tužitelja i njegovih raznih službenih zabilješki i predstavki na rad svih zaposlenih su provođene razne unutarnje kontrole u PP Vukovar u kojima nisu nađene nikakve nepravilnosti u odnosu na postupanje prema tužitelju na koje se on žalio, a zbog njegovog ponašanja u PP Vukovar nismo više znali kako se postaviti i što raditi, te smo tražili pomoć od PU vukovarsko- srijemske. Kao nadređenom tužitelju poznato mu je da isti kao krim. inspektor nije riješio niti jedno kazneno djelo unazad 2,5 godine dok ja on bio nadređen, a koliko je čuo, isti nije riješio niti jedno kazneno djelo niti unazad 15 godina koliko obavlja poslove krim. inspektora. Pokušao je s njim ostvariti normalan kolegijalni odnos, te iako je isti imao radno mjesto za višu stručnu spremu, davao mu je u rad zadatke za nižu stručnu spremu sve kako bi mu izašao u susret i omogućio da obavi svoj posao. Napominje da tijekom svog rada i u PP Vinkovci i u PP Vukovar se nikada nije desilo da je netko izgubio službeni spis ili tvrdio da nije dobio u rad ono za što je bio zadužen, a što je tužitelj redovito radio i govorio da neki predmet nije uopće primio u rad, zbog čega je morao uvesti posebnu evidenciju kako u odnosu na tužitelja tako i u odnosu na druge zaposlene da potpišu primitak službenog dokumenta, odnosno primitak spisa u rad. Bilo je puno situacija koje je tužitelj u okviru svog posla obavljao na manjkav način o čemu je sastavio službene zabilješke, kao npr. u slučaju kada je određeno pismeno napisao velikim slovima i nakon što mu je rekao da takav dokument ne može biti službeni, isti je prebacio krivnju na zapisničarku da je ona pisala velikim slovima. Potvrđuje da je napisao Izvješće temeljem žalbe policijskog službenika MG od 18. lipnja 2020. iz kojeg se vidi upravo način na koji se tužitelj ponašao prema njemu kao nadređenom, ali isto takvo ponašanje je imao i prema ostalim radnim kolegama dok su se prema njemu svi ponašali korektno. Međutim, svi su s njim izbjegavali raditi jer se stalno prijetio s pritužbama, pa su svi prema njemu osjećali strah da će se na nekog žaliti, dok isti nije imao nikakav strah od načelnika CG. Npr. osobno je čuo tužitelja dok je prolazio hodnikom pored načelnika CG da glumi da priča na mobitel s ministrom i govori da se sprema smjena načelnika CG, a takvih je situacija bilo puno od strane tužitelja. On je radio raspored za rad na blagdane i nedjelje koji su dani više plaćeni od redovnog rada, ali se ne sjeća da je tužitelj tražio da ga stavi da radi u te dane i on je to izbjegavao, jer malo tko od kolega želi uopće raditi na blagdan, pa se bojao da bi se tužitelj opet žalio ako ga stavi raditi u te dane, a pored navedenog, budući je imao uvid u njegov rad kao nadređen, bojao ga se staviti i da radi samostalno jer mu je poznato da tužitelj ne zna pisati na kompjutoru i ukoliko bi se desilo nešto što bi isti morao odradit, on to ne bi mogao samostalno odraditi. On je obrađivao zahtjeve za korištenje godišnjih odmora i osporava da tužitelju nije uvažavao njegove želje za korištenje godišnjeg odmora jer su istom odobravani njegovi zahtjevi kao i ostalim zaposlenim u PP Vukovar sukladno željama, a to je 2 tjedna u ljetnim mjesecima, a ostalo sukladno željama i dogovoru s nadređenim radi potreba posla. Pojašnjava da u konkretnom slučaju na koji se tužitelj žali, nije mu mogao odobriti zahtjev za korištenje godišnjeg odmora u ljetnim mjesecima, jer se radilo o godišnjem odmoru prenesenom iz prethodne godine i on mu je odredio godišnji odmor sukladno potrebama službe i zakonu i to nakon što je isti na više njegovih poziva od početka godine, odbio podnijeti zahtjev sa svojim željama za godišnji odmor, jer je puno ranije od određivanja godišnjeg odmora trebao dostaviti plan svog godišnjeg odmora sukladno svojim željama, a što nije učinio. Stoga je njemu i HG odredio godišnji odmor prema potrebama službe. Za potrebe unutarnje kontrole zbog raznih pritužbi tužitelja, napisao je dokument pod nazivom – radne karakteristike policijskog službenika MG, a ne može se očitovati da li je to bilo samo jednom ili više puta i u kojem su opisani radne sposobnosti tužitelja, njegov odnos prema drugima i poslu. Osporava da mu je rekao "vidjet ćeš kakva će ti ocjena biti u 2021. godini" kada mu je uručio rješenje o ocjeni za 2020. godinu, te se ne može sjetiti da li mu je uopće i koliko puta uručio rješenje o ocjeni, budući se isti nalazio na bolovanjima, pa misli da su mu se rješenja dostavljala putem policijske ophodnje. U konkretnom slučaju, iz razloga što je tužitelj bio pola 2020. godine na bolovanju, ocjenjen je sa ocjenom „zadovoljava“, a zbog tumačenja da li se ocjena odnosi na radne dane ili ukupne dane rješenje je poništeno, jer se ocjenjivanje ne vrši sukladno odrađenim kvartalima, pa je tužitelj dobio novo rješenje s višom ocjenom „dobar“. Osporava da bi tužitelj bio degradiran kada je raspoređen da obavlja svoj posao krim. inspektora sa kolegama policijskim službenicima temeljne policije koji su obavljali poslove ophodnje, te su na iste zadatke kao i tužitelj bili raspoređeni i GG i BG, budući su s obzirom na razna krim. djela, a u konkretnom slučaju se radilo o seriji provala na Sajmištu, povlačili ljude iz temeljne policije da rade s njima u krim. policiji, pa je tako i tužitelj raspoređen u odnosu na zadatke vezane uz provale na Sajmištu i što nije degradirajući i ponižavajući posao u odnosu na radno mjesto tužitelja, te je i on kao krim. inspektor radio na raznim zadacima sa kolegama iz ophodnje i što je uobičajeno, te se ne radi o nikakvoj iznimci u postupanju prema tužitelju. U odnosu na to što je tužitelj morao koristiti starije vozilo Golf, koje nije obilježeno službenim oznakama, napominje da je to vozilo tehnički ispravno i nije istina da je samo tužitelj to vozilo morao koristiti, već su to vozilo u PP Vukovar koristili i ostali zaposleni, a također i on i načelnik. Nitko od zaposlenih u PP Vukovar ne smije ulaziti u prostoriju za skladištenje oružja i opreme kako to stoji na vratima i nije istina da se zabrana odnosila isključivo za tužitelja, jer je jedino oružar koji odgovara za tu opremu ovlašten ulaziti, a s obzirom da se u toj prostoriji nalazi i uredski pribor, trebalo se obratiti oružaru koji uzme što je potrebno. Nije mu poznato da li je tužitelj išao i u druge pješačke ophodnje osim na Sajmištu koji je izdvojen slučaj zbog serija provala i kada je isto razriješeno, tužitelj više nije išao na te radne zadatke. Unutarnja kontrola je s njim osobno razgovarala samo u odnosu na prekršajni postupak vezano za provođenje Covid mjera i nošenja maske tužitelja u Lidlu vezano za kaznenu prijavu koju je podnio tužitelj, te se vezano za taj događaj protiv njega vodi disciplinski postupak koji nije dovršen, ali je protiv CG i GG dovršen oslobađajućom presudom. U odnosu na pisano upozorenje tužitelju vezano za kašnjenje na posao, isti izjavljuje da se ne radi o nikakvoj disciplinskoj mjeri i da je on upozorenje napisao sukladno vremenu kada se tužitelj njemu osobno javio vezano uz predmetno kašnjenje, a isti je učestalo kasnio na posao, a moguće je da nije imao na uvidu službenu zabilješku za predmetno kašnjenje koju je sastavio EG, već je isto upozorenje napisao isključivo temeljem javljanja tužitelja njemu osobno, te napominje da na toj zabilješci nema datuma. Napominje da na Dan pada grada Vukovara 18. studenog jedino tužitelja kao krim. inspektora nisu stavili u osiguranje iz straha da će isti napraviti i tog dana na tom događaju neki konflikt, budući koliko je radio skupa s tužiteljem, rijetko koji dan je prošao da nije bilo s njim nekih konflikata, te je zbog njega i njegovog ponašanja čak razgovarao s načelnikom CG da ga makne s funkcije nadređenog tužitelju upravo radi konstantnih konflikata s njim. Ponavlja da nije stavljao tužitelja na rad blagdanima jer isti nije znao sam pisati na kompjuteru, nije bio sposoban samostalno obavljati svoj posao, dakle pisati izvješća, zaprimati prijave i sve vezano za posao krim. inspektora. Također ponavlja da je moguće da je tužitelj išao u pješačke ophodnje i prismotre, a što znači da ide u civilu na teren i što rade i ostali krim. inspektori, a ne samo isključivo tužitelj, te su ostali znali ići samostalno u te ophodnje, pa je i on išao kao krim. inspektor prema potrebama službe i sa interventnom i sa temeljnom policijom u pješačke ophodnje i prismotre dok je radio u PP Vinkovci i što je uobičajeno i u to je vrijeme obavljao posao policijskog službenika za obradu kriminaliteta.

41. Iz dopisa Odjela za prvostupanjsko disciplinsko sudovanja Osijek od 05. srpnja 2024. proizlazi da se protiv ĆG vodi postupak zbog dvije teže povrede službene dužnosti iz čl. 96. st. 1.t.1. Zakona o policiji opisano kao „neizvršavanje, nesavjesno, nepravodobno ili nemarno izvršavanje službenih obveza“.

42. Iz Službene zabilješke tužitelja od 25. svibnja 2011. proizlazi da je ista sačinjena u vezi fizičkog napada CG na njega, kada mu se isti na sastanku obratio s riječima „Gdje si gnjido jedna, gnjido obična“ i krenuo na njega da ga fizički napadne, a što su spriječili kolege i tadašnji pomoćnik za krim. policiju NG koji se obojici obratio s riječima da se smire.

43. Iz službene zabilješke načelnika PP Vukovar CG od 03. lipnja 2020. proizlazi da je sastavljena radi utvrđenih propusta u radu tužitelja zbog čega mu je izdano upozorenje što je dana 01. lipnja 2020. kasnio u dolasku na posao približno 25 minuta, koje je opravdao time što ga je u prometu zaustavila i zadržala policijska ophodnja prometne policije. Izvršenom provjerom je utvrđeno da je toga dana u 13:56 sati policijska ophodnja PU osječko-baranjske zaustavila tužitelja na državnoj cesti "D2", a koje mjesto zaustavljanja je udaljeno od radnog mjesta tužitelja PP Vukovar, oko 19 km, iz čega je jasno vidljivo da tužitelj nikako nije mogao stići na posao i da zaustavljanje od strane policijske ophodnje nije bitno utjecala na vrijeme njegovog kašnjenja na posao, a koje nije izolirani slučaj, već se učestalo ponavlja.

44. Iz službene zabilješke šefa smjene PP Vukovar EG proizlazi da je sastavljena 01. lipnja 2020. kojom je zabilježeno da mu je na službeni telefon tužitelj dojavio u 13:45 sati i izjavio da bi trebao raditi od 14 sati, ali da će malo kasniti jer je zaustavljen od strane prometne policije (presretač) u mjestu Trpinja. U 14:15 sati tužitelj se javio u operativno dežurstvo i dao na uvid pismena koja su mu uručena prilikom postupanja prometne policije.

45. Iz službene zabilješke tužitelja od 18. ožujka 2022. proizlazi da je dolaskom na posao toga dana u PP Vukovar zatekao na podu hodnika pločicu na kojoj se nalazi natpis Kriminalistička policija, a koja je prethodno bila zalijepljena na vratima njegovog ureda (a to nije prvi puta da mu se uništavaju stvari, blokira brava od ured, popljuva auto, ukradu stvari iz ureda i ostavi cijelu noć otvoren širom prozor, tako da ga ovo ništa nije iznenadilo), te je otišao kod kolege AG koji radi u prijemnom uredu i u prostoriji za skladištenje oružja i ostalu opremu, ušao u tu prostoriju, a kojom prilikom je došao v.d. načelnika CG i kada ga je tamo ugledao pitao "šta on radi ovdje?" i rekao AG da tužitelj više ne može ulaziti u prostoriju. Kada je AG došao vratiti ljepilo, isti mu je rekao da mu nije jasno zašto to CG radi, na što mu je tužitelj rekao da će o tome napisati službenu zabilješku, te na kraju zabilješke stoji da istu podnosi znanja radi i korištenja u sudskom postupku.

46. Iz molbe tužitelja zaprimljenoj u PP Vukovar dana 22. ožujka 2022. za odobrenje korištenja "starog" godišnjeg odmora proizlazi da se odnosi na korištenje godišnjeg odmora u trajanju od 16. svibnja 2022. do 31. svibnja 2022. (12 radnih dana), s napomenom da će se nalaziti u Rogoznici.

47. Iz Odluke pomoćnika načelnika za kriminalističku policiju ĆG, od 18. ožujka 2022., proizlazi da se tužitelj obavještava dana 18. ožujka 2022. da mu je određeno korištenje preostalog godišnjeg odmora u razdoblju od 04. travnja 2022. do 20. travanja 2022., a koju je odluku tužitelj primio 22. ožujka 2022. prema napomeni na odluci.

48. Iz Službene zabilješke tužitelja od 07. veljače 2021. proizlazi da je dana 21. siječnja 2021. na radnom sastanku rekao nadređenom ĆG da su mu određene fizikalne terapije za koje ne može dobiti bolovanje od 01.02.2021. - 05.02.2021. u 09,00 sat, sa zahtjevom da ga stavi u drugu smjenu, a od dana 08.02.2021.-12.02.2021. u 17.30 sati, pa zahtijeva da ga stavi u prvu smjenu. Navodi da je putem poruke na mobilnom telefonu od dana 05.02.2021. obaviješten da od 08.02.2021. radi u drugoj smjeni od 16.00 – 24.00 sata, te mu je ĆG javio da je načelnik CG napravio plan prismotri koji se ne može mijenjati i da uzme godišnji ili bolovanje, na što mu je odgovorio da je to sve prevršilo svaku granicu i da je sve više nego očigledno, ali da sve razumije jer to mu se sve omogućava pa čak misli i potiče na takav odnos prema njemu. Međutim, naknadno toga dana je putem poruke obaviješten da su ga ipak stavili u rad u sporne dane od 19.00 – 03.00 sata. Iz priloženih "viber" poruka od 05.02.2021. proizlazi da se tužitelju navodi da se ne može mijenjati raspored jer bi to poremetilo plan prismotri povodom teških krađa u cijelosti i da proba s doktorom dogovoriti terapije van radnog vremena ili uzeti bolovanje, na što tužitelj odgovara da je najavio sporne terapije pred svima prije mjesec dana na radnom sastanku i da nije balavac da se igra s takvim stvarima.

49. Iz službene zabilješke tužitelja od 05. lipnja 2021. proizlazi da je ista sačinjena dana 21. svibnja 2021. u svezi učestalog kršenja Kolektivnog ugovora i zlouporabe položaja i ovlasti rukovoditelja PP Vukovar, v.d. načelnika CG i v.d. pomoćnika za krim. policiju ĆG, jer su napravili i objavili raspored za mjesec svibanj 2021. i da je toga dana bio na rasporedu da radi 30. svibnja 2021. od 07:00 sati do 15:00 sati u dežurstvu, nakon čega je otišao kod ĆG koji je napravio taj raspored i pitao ga da li je to sigurno raspored koji se više neće mijenjati, te ga upozorio da 30. svibnja je neradni dan, posebno plaćen i kako se njega gotovo nikada ne stavlja na raspored rada u neradne dane, koji su posebno plaćeni, da mu je ĆG odgovorio "eto, da ne kažeš da te nikada nismo stavili da radiš za praznik". Da je 27. svibnja 2021. u 11:43 sati promijenjen raspored za 28. svibnja 2021. kada je bio slobodan, a promjenom rasporeda je 24 sata prije stavljen da slijedeći dan radi dok je 30. svibnja 2021. slobodan. Smatra da je to više nego očigledno kršenje Kolektivnog ugovora sukladno kojem se raspored rada mora napraviti jedan mjesec ranije, ali najmanje sedam dana ranije, te da je vidljivo da ga se namjerno sustavno stavlja u nepovoljniji položaj od ostalih djelatnika, a što je pozadina lošeg odnosa njega i v.d. načelnika CG. Napominje da ga je CG fizički napao za vrijeme radnog sastanka prije par godina, dok je bio inspektor u PP Vukovar, kao i on, a za što mu je priznato 100% bolovanja i zbog čega je CG disciplinski odgovarao za "laku povredu" i dobio pisano upozorenje, a da je je on premještan u PU u odjel ratnih zločina te je tražio od načelnika PU SG da ga vrati nazad u PP Vukovar gdje ima i rješenje. Napominje da ga se već nekoliko puta stavlja da bude dežuran u drugoj smjeni od 14 sati do 22 sata i to cijeli tjedan, a što je vidljivo iz rasporeda u mjesecu svibnju od 17. svibnja do 21. svibnja i što se isključivo samo njemu radi od svih djelatnika. Ističe da se više puta žalio na određene nepravilnosti i zlouporabe položaja kojom prilikom mu je osobno načelnik PU SG rekao da se može žaliti i on i svi ostali za što god hoće i da sve pritužbe unutarnja kontrola proslijedi njemu radi odgovora na pritužbe. Nadalje navodi da su istiniti ovakvi navodi jer u nekoliko navrata kada se želio unutarnjoj kontroli sa potkrijepljenim materijalnim dokazima je dobivao šturi odgovor, u par rečenica, upravo od načelnika SG da njegovi navodi iz predstavki nisu potvrđeni. Iz prepiske SMS poruka između tužitelja i ĆG od 27. listopada 2021. i 28. listopada 2021. proizlazi da je tužitelj istoga upitao da li je u ponedjeljak prva ili druga smjena, na što mu je ĆG dana 27. listopada 2021. odgovorio da je dežuran, u prvoj smjeni od 07:00 do 15:00 sati, a dana 28. listopada 2021. mu je odgovorio da je složio raspored i da ga obavještava da ne radi u ponedjeljak u neradni dan i da je utorak u prvoj smjeni na što mu je tužitelj odgovorio da je to znao i da je zato i pitao, jer da u dane praznika namještaju drugima da rade i da su o tome već pričali, nadalje u poruci navodi ĆG da se Kolektivnim ugovorom raspored rada radi sedam dana ranije i da takve promjene rasporeda učestalo rade ĆG i načelnik CG, a na šta mu je ĆG odgovorio da se raspored radi sukladno potrebama službe, te da je tužitelj sam u jako puno slučajeva tražio promjene rasporeda dan ili dva ranije i da ga tada nije zanimao Kolektivni ugovor, na što mu tužitelj odgovora da to nije istina, i da to stalno namještaju i rade, kao i godišnji na koji su ga prisilno poslali, dok drugi još uvijek imaju po 20 dana koje će koristiti u lipnju, zbog čega je stavljen u nepovoljniji položaj od drugih, namjerno i učestalo.

50. Iz službene zabilješke tužitelja od 21. travnja 2022. proizlazi da je sačinjena u svezi ponovne diskriminacije, omalovažavanja i zlostavljanja u službi, jer je u tijeku mjeseca ožujka od 29. ožujka do 01. travnja 2022. radio u drugoj smjeni s kolegom ŠK, s kojim se u rasporedu rada mijenjao svaki drugi dan dežurstva, od 14:00 do 22:00 sata, te je onaj koji je bio dežuran zaprimao prijave KD-a i vršio očevide, dok je drugi radio u postaji na svojim predmetima ili je obavljao razgovore i prikupljao obavijesti na terenu. Da je dana 29. ožujka 2022. radio od 15:00 do 23:00 sata, a da je kolega ŠK bio dežuran od 14:00 do 22:00 sata i da je dana 30. ožujka 2022. on trebao biti dežuran i da je 29. ožujka 2022. dobio informaciju od kolega iz postaje da mu v.d. načelnika sprema ponovno nekakvu spletku kako bi ga izazvao da nešto nedolično napravi, a što bi bilo okarakterizirano kao nedolično ponašanje u službi i što bi bio povod za ponovno pokretanje stegovne odgovornosti protiv njega. Tada je doznao da je za dan 30. ožujka 2022. raspoređen da radi u pješačkoj ophodnji na Sajmištu sa policijskim službenikom DG što do tada nikada nije bilo zabilježeno u PP Vukovar, dok će se kolegi ŠK lažirati raspored da radi od 7:00 do 15:00 sati, iako se on neće pojaviti u toj smjeni, već nešto kasnije ako bude potreba, a sve s ciljem izbjegavanja istine i njihova namjera da ga ponize da on kao policijski inspektor – istražitelj, ide raditi u pješačkoj ophodnji sa policijskim službenikom, a raspored za ŠK se lažirao kako on ne bi morao ići u pješačku ophodnju u koju bi išao da nije dežuran. To ga je toliko uznemirilo da je dobio visok tlak i veliku tjeskobu pa cijelu noć nije mogao spavati i sutradan je imao povišeni krvni tlak i otišao na bolovanje. Navodi da ŠK ne dolazi raditi od 07:00 do 15:00 sati sukladno svom rasporedu rada, već dolazi tek po dojavi događaja gdje radi očevid u 13:40 do 15:30 sati i ostaje raditi u drugoj smjeni, kada je prvotno i bilo u rasporedu naznačeno da on radi, a kako tužitelj nije došao raditi, to ŠK preuzima tužiteljevo dežurstvo i također radi drugi očevid od 17:41 do 18:00 sati. Navodi da se lažiraju papiri i zapisnici u odnosu na provedene očevide i datume istih. Smatra da se sve to radilo kako bi ga ponizili i omalovažili u službi, jer nikada do tada nije zabilježeno da jedan policijski inspektor – istražitelj, pješači na ulici sa policijskim službenikom pod opaskom potrebe službe pa se toga dana lažira raspored rada da ne bi bilo uočljivo da ima još netko tko je radio u krim. policiji u drugoj smjeni, a da nije bio dežuran, a ni po zvanju niti stručnoj spremi nije policijski inspektor i nije poslan na takvu djelatnost – pješačku ophodnju i napominje da to nije privi put da su ga pokušali omalovažiti i diskriminirati.

51. Iz Izvješća tužitelja i DG od dana 09. i 10. veljače 2021. proizlazi da su po povratku iz ophodne službe na Sajmištu i Mitnici koristili službeno vozilo marke Golf IV registarske oznake [registarska oznaka] i marke Škoda Octavia registarske oznake [registarska oznaka], da su tijekom službe obilazili trgovačke i druge objekte na Sajmištu i Mitnici s ciljem zatjecanja sumnjivih i nepoznatih osoba i sprječavanja KD-a „krađa“ i „teških krađa“ obiteljskih kuća i slično i da u privitku prilažu službenu bilješku u odnosu na vozilo Golf IV, iz koje proizlazi da su zamijetili tehničku neispravnost vozila Golf IV na način da u prostor kabine ulaze ispušni plinovi od čega ih je počela boljeti glava i peći oči. Isto proizlazi iz službene zabilješke sastavljene 10. veljače 2021. od strane tužitelja i RG.

52. U zahtjevu za zaštitu prava tužitelja upućen Službi za unutarnju kontrolu Ministarstva unutarnjih poslova dana 19. studenog 2020. tužitelj navodi da već učestalo traje njegova diskriminacija i netrpeljivost od strane rukovoditelja PP Vukovar CG prema njemu i o čemu je načelnik PU vukovarsko-srijemske upoznat i sve prešutno odobrava pa se odlučio obratiti unutarnjoj kontroli prije nego uključi javnost i medije. Navodi da je odmah po dolasku na radno mjesto u PU vukovarsko- srijemsku naišao na neprijateljski stav prema njemu od strane tada policijskog službenika, a sada načelnika PP Vukovar, CG, a radilo se o klasičnoj i očiglednoj ljubomori prema njemu koji je došao "sa strane" u PP Vukovar i napominje da je u više navrata bio zlostavljan, psihički i fizički na razne načine, da ga je načelnik CG u dva navrata zaključao u uredu, s vanjske strane, a zbog čega su ga ismijavali, da mu je osobni automobil bio izgreban na parkiralištu PP Vukovar zbog čega je rađen očevid i o čemu postoje materijalni dokazi i svjedoci koji su trenutno u mirovini, da ga je CG dana 25. svibnja 2011. napao fizički za vrijeme radnog sastanka zbog čega je otišao na bolovanje. Također navodi da ga je CG službenim vozilom htio udariti zbog čega je odskočio na stranu i o čemu je svjedočila bivša kolegica AK, te se načelnik OG o istinitosti toga navoda može očitovati. Radi navedenog je 2015. bio premješten u PU vukovarsko-srijemsku u Odjel ratnih zločina i nije imao problema sve dok ga novi načelnik PU vukovarsko-srijemske, SG bez razloga nije vratio nazad u PP Vukovar, zbog čega je istoga otišao upozoriti da će biti problema jer ga CG patološki mrzi i da on ne nalazi ni jedan opravdani razlog da ga se vrati u PP Vukovar. Navodi da je kasnije doznao da je morao biti maknut jer se taj Odjel povećao za dva djelatnika, a kako on ima VSS i uvjete smatra da se to nije smjelo učiniti, te je shvatio o čemu se radilo kada mu je SG rekao da nema razloga za njegovo vraćanje u PP Vukovar ali ga mora vratiti, a nakon kojeg povrata se nastavila netrpeljivost prema njemu. Tako mu se stavlja na teret kašnjenje na radno mjesto 25 minuta dana 01. lipnja 2020. iako je kašnjenje opravdao nazvavši šefa smjene EG u 13:45 sati, pa taj slučaj smatra klasičnim primjerom zlouporabe položaja i ovlasti i korištenje institucije MUP-a. Navodi da ponižavanja i omalovažavanja ne prestaju, te da od 2007. kada je došao raditi u PP Vukovar pa do 2015. svaki puta je za Dan sjećanja na Vukovar 18. studenog bio na osiguranju sa ostalim djelatnicima krim. policije, a radeći u PP Vukovar načelnik CG ga je taj dan stavio van službe namjerno nošen mržnjom i netrpeljivosti prema njemu, jer ne može podnijeti da on radi za državni praznik i na taj način dobije dodatne dnevnice na plaću. Također navodi da su ga tjedan dana prije toga stavili sedam dana u raspored svaki drugi dan da radi, a kada je rekao da će to sve poslati unutarnjoj kontroli, njegov raspored rada je promijenjen. Smatra da će ovakvo ponašanje kulminirati i da se treba što prije reagirati jer kada se desi nešto nepredviđeno, povratka nema natrag, a sve u životu ima svoje granice.

53. U dopisu od 09. lipnja 2020. s naznakom predmeta: zaštita poslodavca, tužitelj navodi kako se učestalo događaju poteškoće u komunikaciji s nadređenim u PP Vukovar, pa je tražio i traži da se netko uključi od rukovoditelja u PU vukovarsko- srijemska, da mu se učestalo stavljaju i imputiraju određene situacije i da je dobio retroaktivno pisano upozorenje sa namjerno i krivo prezentiranim činjeničnim stanjem, da se učestalo nad njim vrši mobing i da ga se na očigledan način diskriminira na način da ga se stavlja sa strane za vrijeme njegovog radnog rasporeda kada je dežuran, a u isto vrijeme se obavještavaju drugi djelatnici i dovode raditi u njihovo slobodno vrijeme, a radi se o osobama koje nemaju rješenje u krim. policiji te im se tom prilikom namještaju prekovremeni sati i vrše ispitivanja i obrade dok se njega u isto to vrijeme stavlja sa strane, ne dajući mu pri tome da radi posao za koji ima rješenje, da se jedino od njega u PP Vukovar 04. svibnja 2020. traži da preuzme službenu poštu radi čega je samo za njega oformljena interna dostavna knjiga, a što je očiti primjer diskriminacije, iako nije bilo nikakvih problema niti jednom oko službene pošte i njega, niti potreba za internom dostavnom knjigom, pa kada nije htio potpisati preuzetu službenu poštu, retroaktivno mu se uručuje upozorenje, da mu se retroaktivno daje upozorenje radi kašnjenja na posao šest minuta dana 04. lipnja 2020., iako je npr. dana 27. siječnja 2020. radi potreba posla nakon završetka svoje smjene završio s radom u 15:20 sati i 28. siječnja 2020. u 22.38 sati i nije mu palo na pamet da piše nikakav prekovremeni rad. Stoga smatra da se radi o namjernoj i sustavnoj diskriminaciji prema njemu i mobingu i poziva nadređene u PU vukovarsko-srijemskoj da se uključe u rješavanje problematike dok se ne dogodi veća afera ili incident.

54. Iz elektronske pošte tužitelja od dana 25. siječnja 2021. koju je uputio DKministru Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, LKglavnom ravnatelju policije i Službi za unutarnju kontrolu, tužitelj navodi da je 19. studenog 2020. uputio Službi za unutarnju kontrolu dopis za zaštitu poslodavca i tom prilikom je naveo određene nepravilnosti i nesporne materijalne dokaze žalio se na načelnika PP Vukovar koji očigledno zloupotrebljava službu, a kojeg načelnik PU vukovarsko-srijemske SG besramno brani. Navodi da na njegove predstavke nitko od primatelja e-mail-a nije odgovorio, niti izvršio provjeru njegovih navoda. Napominje da je dana 18. siječnja 2020. tražio od načelnika PU vukovarsko- srijemske da ga primi na razgovor nakon njegove pritužbe i radi odlaska kod istog su mu odbili korištenje službenog vozila, već je morao uzeti svoj privatni auto jer mu je rečeno da je njegov dolazak kod načelnika u Vinkovce privatne naravi, čime je ostao zatečen i odmah mu je bilo jasno što može očekivati od tog razgovora. Navodi da je dolaskom u ured kod načelnika u Vinkovcima, bio i njegov novi zamjenik UK i u razgovoru mu je načelnik dao do znanja da sa njegovim pritužbama neće biti ništa i rekao mu je da mu se u Zagrebu smiju i da može pisati i žaliti se kome god hoće, a on mu je nastavio govoriti o raznim ponašanjima protiv njega i da nije bilo nikakvih problema dok ga nije vratio nazad u PP Vukovar nakon četiri godine iako ga je upozoravao na buduće događaje. Nakon što se počeo se obraćati zamjeniku načelnika PU UK koji o njegovoj problematici nije imao saznanja i pokušavao mu iznijeti događaj o njegovom kašnjenju i zlouporabi tog događaja, načelnik PU SG je ustao i počeo vikati da izlazi van iz ureda i da ga više ne želi slušati, zbog čega je ostao zatečen nekulturom, neprofesionalnošću i mržnjom načelnika SG prema njemu, a stekao je dojam da je i UK bilo jednako neugodno ali nije mogao reagirati. Smatra da je navedeno školski primjer kako se po svaku cijenu zataškavaju nepravilnosti i zlouporabe pojedinaca koje načelnik PU SG svjesno radi te smatra da je stoga jasno zašto unutarnja kontrola stalno dolazi u PU vukovarsko-srijemsku i PP Vukovar.

55. U službenoj zabilješki od 17. listopada 2022. vezano za dolazak na posao u građanskom odijelu tužitelj navodi da je toga dana bio na radnom rasporedu od 07:00 do 15:00 i došao na posao u civilnoj odjeći jer nije imao kompletnu zaduženu službenu odoru policije RH jer ne posjeduje službenu jaknu, pa iako je to bilo poznato rukovoditelju PP Vukovar, ipak je inzistirao da napiše službenu zabilješku o tome. Nadalje navodi da je pomoćnik za graničnu policiju LG tražio od njega da ode kući za Osijek i da obuče službenu odoru koju je zadužio i da se vrati na posao u Vukovar. Kako u uredbi o odijevanju i nošenju policijske odore stoji točno naznačeno koji su dijelovi policijske odore i kako se nose, on je taj nepropisani zahtjev odbio, a nakon čega mu je rečeno da sutrašnjeg dana može doći u civilnoj odjeći, ali da ponese službenu odoru koju je zadužio i da mu jakna ne treba iz razloga jer nigdje ne izlazi van službenih prostorija, pa može biti u službenoj košulji i svoju službenu odoru može ostaviti na radnom mjestu, na Graničnom prijelazu Vukovar i presvlačiti se svaki dan. Kako Granični prijelaz Vukovar nema prostorije za presvlačenje, niti ormare za spremanje odore, on je takav prijedlog također odbio i sve to smatra diskriminacijom i mobingom koji u odnosu na njega traje već duže vrijeme i zbog čega je pokrenuo sudski postupak.

56. U službenoj zabilješki od 24. listopada 2022. upućenoj Službi unutarnje kontrole MUP-a i v.d. načelniku PU vukovarsko-srijemske SG, tužitelj navodi da se zabilješka odnosi na traženje od njega svakodnevnih pisanja očitovanja i davanja izjava na zapisnik u vezi nedolaženja na posao u službenoj odori policije. Navodi da je dana 17. listopada 2022. počeo raditi nakon dužeg korištenja bolovanja i da nije imao kompletnu zaduženu službenu odoru policije RH jer nije imao službenu jaknu, pa je došao raditi u civilnoj odjeći, a o kojem nedostatku službene jakne su upoznati rukovoditelji PP Vukovar, ali unatoč tome pomoćnik za Graničnu policiju LG je po nalogu v.d. načelnika PP Vukovar CG inzistirao da napiše službenu zabilješku o tome. Također da je pomoćnik za graničnu policiju LG na GP-Vukovar tražio od njega da ode kući za Osijek i da obuče odoru koju je zadužio i da se vrati na posao u Vukovar, a koji je zahtjev on odbio, jer u Uredbi o odijevanju i nošenju policijske odore, stoji točno naznačeno koji su dijelovi policijske odore i kako se nose. Nakon toga mu je rečeno da sutra može doći u civilnoj odjeći i ponijeti zaduženu službenu odoru, te da mu jakna ne treba jer nigdje ne izlazi van službenih prostorija pa može biti u službenoj košulji, te da službenu odoru može ostaviti na GP Vukovar i presvlačiti se svaki dan. Kako GP Vukovar ne posjeduje prostoriju za presvlačenje niti ormare za spremanje odore, takav prijedlog je odbio. Također da je dana 18. listopada 2022. traženo od njega da napiše očitovanje o tome zašto je došao ponovno na posao u civilu, a što je on odbio jer je tome prethodnog dana pisao službenu zabilješku, a ništa se nije promijenilo budući i dalje nema službenu jaknu, pa je smatrao da nema smisla pisati ono što je već napisao prethodnog dana. Navodi da ga je po dolasku na posao dana 19. listopada 2022. pomoćnik za granicu LG nazvao i rekao da treba doći u PP Vukovar kako bi od njega uzeo izjavu na zapisnik zbog dolaska na posao u civilnoj odjeći, na što mu je odgovorio da to više nema smisla i da je sve to očiti mobing i zlostavljanje na poslu, i da ne želi davati nikakve izjave, na što mu je isti odgovorio da on ne stoji iza svega toga, te od njega nije uzeo izjavu jer je bio zauzet, već da će izjavu uzeti slijedećeg dana. Dana **.**.2022. LG mu je rekao da mora slijedećeg dana ići u Zagreb na izvanredni zdravstveni pregled, a na njegov upit kada da da izjavu traženu od njega prethodnog dana, isti mu je rekao da više ne mora davati nikakvu izjavu, a što sve opisano smatra nastavkom njegove diskriminacije i mobinga koji traje duže vrijeme.

57. Iz službene zabilješke tužitelja od 08. lipnja 2020. proizlazi da je dobio upozorenje zbog kašnjenja na posao od 25,00 minuta, iako je isto opravdao zaustavljanjem u prometu od strane prometne policije pri dolasku na posao i o tome javio dežurnom šefu smjene EG u 13,45 sati i o čemu je po dolasku na posao izvijestio nadređenog ĆG. Stoga smatra da je ovakvo upozorenje nezakonito jer mu nije dana mogućnost očitovanja o spornom događaju ili da da izjavu na događaj, pa navedeno smatra klasičnim primjerom „mobilnoga“ (sud pretpostavlja da tužitelj misli na „mobing“) i najbolji primjer kako to izgleda kada netko krene hir osvetoljubivosti i mržnje prema osobi koja je za one koji to čine pojam moralnosti i poštenja, a ne ulazeći u kadroviranje i protuzakonita postavljanja takvih rukovoditelja pri tome misleći na načelnika PP Vukovar koji zloupotrebljava institucije MUP-a. Navodi da epilog takvog ponašanja iskrivljuje pravu istinu i da će činjenično stanje biti brzo vidljivo, jer da se naveliko priča javnim pogovorom po Vukovaru da upravo takav rukovoditelj kojim ima diplomu VSS iz BIH najbolje govori o samom sebi i da se ne spominje kupnja uvoznice za osobno vozilo koje je kupio, te stan koji je dobio na Olajnici, a istovremeno otplaćivao u Slavonskoj banci stan na moru.

58. Iz službene zabilješke tužitelja od 28. listopada 2022. proizlazi da je toga dana bio na radnom rasporedu u službi od 07:00 do 15:00 sati za koje vrijeme je primio službeni e-mail od v.d. BK, vođe sektora za raspored rada od 01. studenog 2022. i saznao da je u smjeni sa kolegama sa kojima prije nije radio, kada je dobio rješenje za raspored rada na GP Vukovar, radi čega je nazvao LG i pitao zašto ga se sklanja iz smjene u kojoj je radio i u kojoj mu je pokazivao posao kolega VK, na što mu je odgovorio da se neće nikome pravdati, pa ga je upozorio da će nastati problemi na poslu i da mu je to sve nepoznato jer da dobro zna da nije prošao službeno školovanje za voditelja graničnog prijelaza. Nadalje navodi da je imao problema u vezi ulaska putničkog broda (crusera) u RH radi čega mu je morao doći pomoći kolega VK od kuće, a nakon kojeg posla je on otišao u obližnji restoran na ručak, zbog čega ga je LG nazvao i pitao gdje se nalazi i da nije vrijeme pauze i da zbog toga sačini zabilješku. Također da je tom prilikom pitao LG zašto 01. studenog 2022. jedini ne radi, na što mu je isti odgovorio da se ne mora nikome pravdati.

59. Iz službenih zabilješki ĆG, AG, PG, IG, nema oznaka da su zaprimljene u PP Vukovar u pisarnicu.

60. Iz dopisa tužitelja od 08. ožujka 2023. pod nazivom predmet: dopis obavijest / pritužba upućena MUP-u, ministru DK, Službi unutarnje kontrole i glavnom ravnatelju LK, proizlazi da je sastavljen u vezi njegovog udaljavanja iz službe dana 06.03.2023. u kojem navodi da se u subotu 04. ožujka 2023. javio šefu smjene PP Vukovar UG da je završio sa terapijama i da mu je zaključeno bolovanje sa 05. ožujka 2023. i da dolazi u ponedjeljak u službu u 07:00 sati, kojom prilikom se javio u dežurstvo PP Vukovar, kada ga je kontaktirao LG i rekao mu da nije toga dana na rasporedu, pa je od LG tražio da promijene raspored rada i stave ga u jutarnju smjenu, a što smatra uobičajenom procedurom kod svih djelatnika koji dolaze s bolovanje nakon vikenda, na što mu je LG odgovorio da Božić to ne dozvoljava, nakon čega je o svemu izvijestio zamjenika načelnika PU UK, koji mu je naknadno javio i obavijestio ga da on toga dana ne može raditi radi usklađivanja fonda sati, na što mu je tužitelj odgovorio da to nije istina, jer je početak mjeseca i da on nije iz Vukovara te da svakodnevno putuje iz Osijeka i da nije u redu da se vraća nazad u Osijek, ali je isti rekao da mu ne može pomoći jer v.d. načelnika CG određuje raspored rada. Slijedećeg dana ga je šef smjene PP Vukovar izvijestio da slijedećeg dana radi od 07:00 do 15:00 sati što smatra još jednim primjerkom njegove diskriminacije i mobinga, ali i korištenja službe i zloupotrebljavanja iste za privatni animozitet, a što se vidi iz rasporeda rada da će mu nedostajati osam radnih sati i da ga stavljaju na raspored rada 28. ožujka 2023. kada bi trebao biti slobodan dva dana, 48 sati nakon noćne smjene. Napominje da je Služba unutarnje kontrole svojim ne postupanjima i prešutnim ponašanjem štitila godinama opisana ponašanja i sve njegove dostavljene pritužbe vraćala na odgovor nadležnoj Policijskoj upravi, što smatra opravdanjem i zataškavanjem takvih događaja, ali i puno gorih. Smatra nelogičnim, vezano uz sve svoje pritužbe tijekom zadnjih godina, da nitko nije našao za shodno istražiti što se to dešava u PU vukovarsko-srijemskoj i PP Vukovar, iako velik broj djelatnika odlazi i traži od tamo premještaj zbog uplitanja politike i stranke Domovinski pokret u sam rad PP Vukovar. Napominje i da je bilo zabranjeno zaprimanje te službene zabilješke u urudžbenom uredu u PP Vukovar.

61. Iz službenog dokumenta naslovljenog „Radne karakteristike policijskog službenika Željka Mažar“ koji je potpisao načelnik PP Vukovar CG dana 16. veljače 2021. proizlazi da tužitelj u osobnom zvanju policijski inspektor rad i PP Vukovar na radnom mjestu policijski službenik za obradu kriminaliteta, uz još devet policijskih službenika u kriminalističkoj policiji, da je tijekom 2020. PP Vukovar evidentirala ukupno 395 kaznenih dijela te imala postotak od otkrivačke djelatnosti od 77,9%, te da od ukupnog broja kaznenih djela tužitelj od početka 2020. do toga dana nije razriješio niti jedno kazneno djelo s nepoznatim počiniteljem i da ta godina nije izuzetak jer od dolaska u PP Vukovar tužitelj imao izrazito nisku ili nikakvu razriješenost kaznenih djela, te je isti nebrojeno puta upozoravan na poslove svojeg radnog mjesta i što se od njega očekuje, da se mora više uključiti u rad na rješavanju kaznenih djela, a što je isti uglavnom ignorirao i na razne načine izbjegavao obavljati svoj posao. Tako su tužitelju tijekom 2020. u rad dodijeljena četiri kaznena djela s poznatim počiniteljem, gdje je bilo potrebno samo formalizirati kaznenu prijavu s privitcima, a isti je svaki puta iskazivao izrazito nisku razinu poznavanja zakona i propisa te je bez obzira što je policijski istražitelj duže od 15 godina tražio pojašnjenja kako se radi ispitivanje osumnjičenika, očevid, koje obrasce i na koji način treba popuniti i slično, odugovlačio s poduzimanjem radnji dok ih ne bi poduzeli drugi službenici koji su određeni da mu pomognu kako bi svoj predmet završio. Navodi se da tužitelja pomoćnik načelnika za krim. policiju ĆG redovito ispravlja i nastoji ga uključiti u kriminalističke obrade kaznenih djela s drugim krim. službenicima, a kao primjer navodi krim. istraživanje kaznenog djela nasilničkog ponašanja iz čl. 323.a Kaznenog zakona (PP Vukovar, KU-17/2020) kojom prilikom je tužitelju dodijeljena u rad bolnička prijava i upoznat je sa svim detaljima događaja, nakon čega je tužitelj ĆG upoznao sa činjenicom da on ne zna ispitivati osumnjičenika, niti je ikada bio prisutan u sobi kada se osumnjičenik ispituje, a ne zna niti što kaznena prijava treba sadržavati, nakon čega ga je ĆG poučio kako je s snima i ispituje osumnjičenik, koji se obrasci popunjavaju i što sve treba poduzeti vezano za podnošenje kaznene prijave i uputio policijskog službenika GG na ispomoći kriminalističkoj policiji u PP Vukovar da pomogne tužitelju provesti predmetno kriminalističko istraživanje. Međutim, bez obzira na sve, tužitelj nije znao provesti ispitivanje, pa je to napravio JG, dok je tužitelj bio osoba za tehničko snimanje, kako bi naučio na koji se način obavlja ispitivanje. Također da je u jednom kriminalističkom istraživanju kaznenog djela prijetnje s poznatim počiniteljem tužitelj trebao obaviti formalnu proceduru i napisati kaznenu prijavu, a koji je predmet zbog jednostavnosti prijave i potrebnog istraživanja dodijeljen tužitelju u rad, a ŠK i TG su određeni da mu pomognu u slučaju potrebe. Tom prilikom, prilikom krim. istraživanja, pomoćnik načelnika ĆG i radne kolege su tužitelju morali detaljno objašnjavati svaki "korak" i pojašnjavati što sve treba dogovoriti sa Državnim odvjetnikom, objasniti mu tko je pritvorski nadzornik i ulogu istog te su mu više puta vraćali na ispravak pismena zbog brojnim manjkavosti, jer su izrazito niske kvalitete pa ih ne mogu slati prije ispravka dugim tijelima. Primjer je da u pismenima ne navodi osnovne podatke osobe na koje se pismeno odnosi, te zahtjeva od daktilografkinje da cijelo pismeno piše da velikim slovima, a nakon upozorenja na to tužitelj okrivljuje daktilografkinju i slično. Tužitelj odbija sam pisati pismena i diktira ih daktilografkinji uz obrazloženja da mu MUP nikada nije omogućio tečaj na kojem bi naučio pisati na računalu, dok u isto vrijeme redovito sam piše na računalu žalbe za svoje kolege i nadređene službenike. Nadalje se navodi da je tužitelj izrazito nekolegijalan i konfliktan i u lošim međuljudskim odnosima s drugim krim. službenicima i policijskim službenicima u PP Vukovar zbog čega se službenici učestalo žale i traže da ne rade sa tužiteljem. Navodi se da je tužitelj usmeno i pismeno upozoravan na učestala kašnjenja na posao pri čemu je isti uvijek smišljao opravdanja poput gužve u prometu i slično, a ponekad je i ta kašnjenja negirao, iako su evidentirana i žalio se na njega vrši mobing. Radi navedenog, a što je već uhodana praksa svih rukovoditelja, prilikom svakog razgovora s tužiteljem, dodjele predmeta istom u rad i slično se uvijek nastoji imati u blizini druge policijske službenike kao svjedoke jer je tužitelj sklon laganju da mu neko pismeno nije dodijeljeno u rad, da mu nije naređeno da nešto napravi, da nije upoznat s nekom naredbom, protokolom i slično. Navodi da je tužitelj izrazito neuljudan prema radnim kolegama i prema svojim nadređenima, iste oslovljava sa "ti", redovito im ulazi u urede bez najave i kucanja, udara vratima, galami, optužuje ih da lažu, prijeti pisanjem žalbi za mobing i slično, a zbog kojeg je ponašanja već disciplinski kažnjavan tijekom 2020. za lakšu povredu službene dužnosti. Isti od svojeg dolaska u PU Vukovarsko-srijemsku, PP Vukovar, redovito piše manipulativne podneske protiv kolega iz policijske postaje ili načelnika bez obzira tko se u tome trenu nastao na čelu ustrojstvene jedince, a svim podnescima je zajednička navodna ugroženost tužitelja od nekoga kojim sebe smatra oštećenim na razne načine, kako se ne poštuju njegova prava i slično. Tužitelj ponavlja činjenice ili barata poluistinama, prema potrebi izmišlja ili nadograđuje događaje i činjenice koje njemu idu u prilog, pokušavajući sebe prikazati kao žrtvu sustava i rukovoditelja, ne videći pri tome svoje ponašanje prema svojim službenim obvezama i suradnji s drugim kolegama. Napominje da je PU Vukovarsko-srijemska u odnosu na pritužbe tužitelja više puta izvještavala SUK – službu za unutarnju kontrolu kojom prilikom nisu utvrđene nikakve nepravilnosti, a čak su i službenici za unutarnju kontrolu iz Zagreba osobno razgovarali sa tužiteljem kada im je isti mogao predočiti dokaze za svoje tvrdnje, ali on to nije učinio. Napominje da je tužitelj prešao u PU vukovarsko-srijemsku prije 13 godina iz PU osječko-baranjske gdje je već percipiran kao svojeglav i nesuradljiv te je kao takav počinio više lakših i težih povreda službene dužnosti. Navodi da tužitelj učestalo odlazi na bolovanje uz najavu rukovoditeljima da on uvijek može otići na bolovanje kada je nezadovoljan zadaćama koje su mu dane na rad ili rasporedom službe. Protiv tužitelja je do 16. veljače 2021. u devet navrata pokrenut disciplinski postupak i bez obzira na sve navedene disciplinske postupke i izrečene kazne iste do sada nisu djelovale pozitivno na njegovo ponašanje i radne karakteristike.

62. Iz rješenja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Klasa:UP/I- 112-02/22-02/49 od 30. travnja 2022. proizlazi da se tužitelj s visokom stručnom spremom u osobnom policijskom zvanju POLICIJSKI INSPEKTOR, policijski službenik Ministarstva unutarnjih poslova, Policijska uprava vukovarsko-srijemska, na temelju čl. 64. st. 2. Zakona o policiji („Narodne novine“ broj 34/11., 130/12., 89/14., 33/15., 121/16., 66/19.) raspoređuje s danom 01.05.2022. u Policijsku upravu vukovarsko- srijemsku, Policijsku postaju Vukovar na radno mjesto za koje je propisano niže policijsko zvanje od njegovog osobnog i to VODITELJ SMJENE GRANIČNOG PRIJELAZA za koje je uvjet završen preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij u trajanju od najmanje tri godine ili viša stručna sprema, ili srednja stručna sprema i zvanje Samostalni policajac ili policijski narednik, na temelju Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva unutarnjih poslova („Narodne novine“ broj 97/20, 7/22.) i Pravilnika o unutarnjem redu Ministarstva unutarnjih poslova kojim je utvrđeno predmetno radno mjesto.

63. Iz rješenja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Klasa:UP/I- 112-02/22-02/49 od 30. travnja 2022. proizlazi da se ŽG sa specijalističkim diplomskim stručnim studijem u osobnom policijskom zvanju POLICIJSKI INSPEKTOR, policijski službenik Ministarstva unutarnjih poslova, Policijska uprava vukovarsko-srijemska, na temelju čl. 64. st. 2. Zakona o policiji („Narodne novine“ broj 34/11., 130/12., 89/14., 33/15., 121/16., 66/19.) raspoređuje se s danom 01.05.2022. u Policijsku upravu vukovarsko-srijemsku, Policijsku postaju Vukovar na radno mjesto za koje je propisano niže policijsko zvanje od njegovog osobnog i to POLICIJSKI SLUŽBENIK ZA OBRADU KRIMINALITETA za koje je uvjet završen preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij u trajanju od najmanje tri godine ili viša stručna sprema ili srednja stručna sprema i zvanje Samostalni policajac ili policijski narednik, na temelju Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva unutarnjih poslova („Narodne novine“ broj 97/20, 7/22.) i Pravilnika o unutarnjem redu Ministarstva unutarnjih poslova kojim je utvrđeno predmetno radno mjesto.

64. Iz rješenja Odbora za državnu službu Republike Hrvatske, Klasa:UP/II-112- 07/22-01/304 od 03. lipnja 2022. proizlazi da je rješenje Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Klasa:UP/I-112-02/22-02/49 od 30. travnja 2022. povodom žalbe tužitelja poništeno i predmet dostavljen prvostupanjskom tijelu na ponovno rješavanje, jer nije moguće utvrditi konkretne razloge rasporeda tužitelja na novo radno mjesto i na koji su se način ispunile pretpostavke za raspored na to radno mjesto, a ni činjenice i okolnosti na temelju kojih se primjenjuje čl. 64. st. 2. Zakona o policiji, kojim je propisano da se policijski službenik za kojeg nema odgovarajućeg radnog mjesta na koje se može rasporediti, može rasporediti na radno mjesto za koje je propisano niže policijsko zvanje od njegovog osobnog, kao i da prethodno radno mjesto na koje je tužitelj bio raspoređen nije ukinuto.

65. Iz rješenja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Klasa:UP/I- 112-02/22-02/63 od 07. rujna 2022. proizlazi da se tužitelj u osobnom policijskom zvanju POLICIJSKI INSPEKTOR, policijski službenik Ministarstva unutarnjih poslova, Policijska uprava vukovarsko-srijemska, raspoređuje na radno mjesto za koje je propisano niže policijsko zvanje od njegovog osobnog na temelju čl. 64. st. 2. Zakona o policiji ("Narodne novine" broj 34/11., 130/12., 89/14., 33/15., 121/16., 66/19.) raspoređuje se s danom 01.05.2022. u Policijsku upravu vukovarsko-srijemsku, Policijsku postaju Vukovar na radno mjesto VODITELJ SMJENE GRANIČNOG PRIJELAZA za koje je uvjet završen preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij u trajanju od najmanje tri godine ili viša stručna sprema i zvanje Samostalni policajac ili policijski narednik, na temelju Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva unutarnjih poslova ("Narodne novine" broj 97/20., 7/22.) i Pravilnika o unutarnjem redu Ministarstva unutarnjih poslova kojim je utvrđeno predmetno radno mjesto.

66. Iz rješenja Odbora za državnu službu Republike Hrvatske, Klasa:UP/II-112- 07/22-01/693 od 08. studenog 2022. proizlazi da je rješenje Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Klasa:UP/I-112-02/22-02/63 od 07. rujna 2022. povodom žalbe tužitelja poništeno i predmet dostavljen prvostupanjskom tijelu na ponovno rješavanje, jer nije izložilo utvrđeno činjenično stanje i navelo konkretne razloge kojima se rukovodilo pri donošenju odluke, na koji su se način ispunile pretpostavke navedene u čl. 63. st. 1. Zakona o policiji za raspored na radno mjesto, odnosno u kojem djelu su ustrojstvene promjene po donesenom novom Pravilniku o unutarnjem radu utjecale na radno mjesto na kojem je tužitelj bio raspoređen do donošenja pobijanog rješenja, te da se policijski službenik prvenstveno raspoređuje na radno mjesto sukladno stečenom stupnju obrazovanja i osobnom zvanju, dok je primjena čl. 64. st. 2., odnosno raspored na radno mjesto za koje je propisano niže policijsko zvanje od njegovog osobnog, iznimka samo u slučajevima ako nema odgovarajućeg radnog mjesta na koje se može rasporediti, a radno mjesto tužitelja nije ukinuto. Također se navodi u obrazloženju da ocjena policijskog službenika može imati utjecaja na radno mjesto u slučajevima kada da je isti ocijenjen ocjenom „zadovoljava“ u kojim se službenik može premjestiti na radno mjesto niže složenosti poslova, a tužitelj je ocijenjen ocjenom „dobar“, pa se isto ne može cijeniti isključivim razlogom za raspored na novo radno mjesto.

67. Iz rješenja Odbora za državnu službu Republike Hrvatske, Klasa:UP/II-112- 07/23-01/145 od 19. travnja 2023. proizlazi da je rješenje Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Klasa:UP/I-112-02/22-02/232 od 07. veljače 2023. povodom žalbe tužitelja poništeno i predmet dostavljen prvostupanjskom tijelu na ponovno rješavanje, jer u prvostupanjskom tijelu nije bilo ustrojstvenih promjena nakon što je tužitelj stekao više policijsko zvanje pa isti prethodno nije ni mogao biti raspoređen na radno mjesto za koje je to zvanje propisano, jer je suprotno odredbama Zakona o policiji, budući se pri rasporedu obavezno treba voditi računa o razini obrazovanja koju službenik ima, dok je u pogledu zvanja istog moguće rasporediti na zvanje niže od njegovog samo pod uvjetom da nema mjesta za koje je propisano zvanje koje ima, a u postupku nije nedvojbeno utvrđeno da da je tužitelja kao policijski službenik raspoređen na niže radno mjesto zbog nedostatka odgovarajućeg radnog mjesta na koje se može rasporediti.

68. Iz rješenja Policijske uprave vukovarsko-srijemske, broj:511-15-05/2- 102/899-2021 od 18. veljače 2021. proizlazi da je tužitelj ocijenjen za 2020. godinu ocjenom „zadovoljava“.

69. Iz rješenja Policijske uprave vukovarsko-srijemske, broj:511-15-05/2- 102/899-2021 od 13. travnja 2021. proizlazi da se prethodna ocjena „zadovoljava“ odnosila i na drugi kvartal 2020. od 01.05.2020. -31.08.2020. a za koji tužitelj nije trebao biti ocijenjen jer je bio odsutan s posla 49 dana od ukupno 83 radna dana, radi čega je tužitelj ocijenjen za 2020. godinu ocjenom „dobar“, na temelju zbrajanja svih kriterija ocjena iz dva kvartala.

70. Iz dopisa načelnika Policijske uprave vukovarsko-srijemske SG, broj:511-15-01/2-277 20 od 18. prosinca 2020. upućenog tužitelju proizlazi da su razmotreni navodi iz tužiteljeva podneska dostavljenog putem e-pošte Ministarstvu unutarnjih poslova u kojem se pritužuje na neetično ponašanje od strane CG načelnika Policijske postaje Vukovar prema njemu i da je utvrđeno da je PU vukovarsko-srijemska tužitelju u više navrata odgovarala na navode koje ponavlja u tom podnesku i da je povjerljivi savjetnik PU vukovarsko-srijemske razmatrao njegovu prijavu za mobing od strane poslodavca kojom prilikom nije utvrdio prisustvo diskriminacije na poslu prema njemu od strane rukovoditelja u Policijskoj postaji Vukovar. Nadalje da izvršenim provjerama tužiteljevih navoda nisu potvrđene nezakonitosti niti bilo kakva uskrata njegovih prava, odnosno da mu nitko nije uskratio njegove „dodatne dnevnice“ jer je činjenica da se raspored rada i angažiranje policijskih službenika vikendima, praznicima i ostalim danima sačinjava isključivo prema potrebama Službe prateći fond sati i radnih dana za tekući mjesec kao i epidemiološke mjere. Napominje da je tužitelja kao načelnik PU sukladno svojim ovlastima i temeljem organizacije službe vratio iz Službe kriminalističke policije, Odjela za ratne zločine u kojem se nalazio na ispomoći, natrag na njegovo stalno radno mjesto u Policijskoj postaji Vukovar.

71. Iz dopisa načelnika Policijske uprave vukovarsko-srijemske mr.sc. SG, broj:511-15-01/2-48-14/22 od 30. studenog 2022. upućenog tužitelju proizlazi da su izvršene provjere navoda iz tužiteljeva iz podneska naslovljenog na Službu za unutarnju kontrolu u kojem je iznio primjedbe na načelnika PP Vukovar CG i LG - pomoćnika za graničnu policiju PP Vukovar, u kojima tvrdi da su njihovi postupci „nastavak njegove diskriminacije i mobinga koji traje već duže vrijeme“ u biti okolnosti vezane za pitanje zaduženja policijske odore i njeno nošenje na radnom mjestu. Navodi da je uvidom u „Karton osobna zaduženja-01 odjeća i obuća“ koji se vodi u skladištu PU vukovarsko-srijemske, utvrđeno da je tužitelj u spornom periodu od 13.-24.10.2022. i 17.-20.10.2022. imao zaduženu osnovnu policijsku odoru u mjeri dovoljnoj za obavljanje poslova radnog mjesta na koje je raspoređen, a koju je morao nositi sukladno čl. 15. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima koji propisuju da policijski službenik obavlja policijski posao u službenoj odori. U odnosu na tužiteljeve pritužbe navodi da čl. 43. -50. Uredbe o izgledu odora policijskih službenika Ministarstva unutarnjih poslova („Narodne novine“ broj 33/2010.) i Uredbom o izmjenama i dopunama Uredbe o izgledu odora policijskih službenika Ministarstva unutarnjih poslova („Narodne novine“ broj 100/2023.) nije propisano da se zimska vodonepropusna jakna sa kapuljačom nosi isključivo sa vjetronepropusnom jaknom ispod nje, odnosno da se zimska vodonepropusna jakna s kapuljačom ne može nositi na pulover ili košulju, a bez vjetronepropusne jakne, ako to vremenske prilike dozvoljavaju. Navodi da je tužitelj u spornom periodu od 26.09. – 26.10.2022. zbog zamjene veličine vjetronepropusne jakne kraće vrijeme bio bez iste u zaduženju, ali je imao mogućnost nošenja bez opasnosti od kršenja Uredbe na koju se u svojoj pritužbi poziva, zimske vodonepropusne jakne s kapuljačom na košulju ili pulover prilikom dolaska ili odlaska na/sa radnog mjesta i za vrijeme boravka na istom. Također navodi da je tužitelj dana 20. listopada 2022. upoznat o obvezi odlaska na izvanredni sistematski pregled u Dom zdravlja MUP-a, na koji je poslan od strane Službe za potporu ljudskim potencijalima, Uprave za ljudske potencijale MUP-a na prijedlog Službe pravnih, financijskih i tehničkih poslova Policijske uprave vukovarsko-srijemske radi dugotrajnog korištenja privremene nesposobnosti za rad. Zaključno navodi da s obzirom da je tužitelj na radno mjesto dolazio u građanskom odijelu, a imao je zaduženu osnovnu policijsku odoru u mjeri dovoljnoj za obavljanje poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i da razlozi za izvanredni pregled nisu u vezi sa zaduženjem odore, to navode o postupcima tužiteljevih rukovoditelja kao obliku diskriminacije i mobinga smatra nepotvrđenim.

72. Iz rješenja Direkcije Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od 28. rujna 2011. proizlazi da se usvaja žalba tužitelja i poništava prvostupanjsko rješenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Područni ured Osijek od 06. srpnja 2011. i predmet vraća na ponovni postupak.

73. Iz očitovanja FG - voditelja Službe za unutarnju kontrolu u Kabinetu ministra Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, od 23. veljače 2021. upućenog tužitelju proizlazi da su izvršene provjere navoda iz podneska tužitelja kojeg je dostavio toj Službi dana 25. siječnja 2021. iznoseći primjedbe na odgovor PU vukovarsko-srijemske od 18. prosinca 2020., da su provjere njegovih navoda izvršene sukladno zakonskim propisima i ovlastima, te da nemaju primjedbi na utvrđeno činjenično stanje i odgovor PU vukovarsko-srijemske u kojem su tužitelju detaljno pojašnjene utvrđene činjenice, te nisu potvrđeni navodi koje je iznio protiv načelnika PU vukovarsko-srijemske i načelnika PP Vukovar u vezi komunikacije od 18. siječnja 2021. obzirom da navedeni kao i svjedok događaja u cijelosti odbacuju njegove navode, te napominje da u disciplinskom postupku kojeg tužitelj spominje može koristi redovne pravne lijekove za koje cijeni da mu mogu koristiti.

74. Iz ponovnog poziva za izvanredni kontrolni zdravstveni pregled tužitelju proizlazi da je istom upućen dana 18. listopada 2022. nakon završetka bolovanja tužitelja.

75. Iz rješenja Ministarstva unutarnjih poslova, Uprave za ljudske potencijale, Služba disciplinskog sudovanja, Odjel prvostupanjskog disciplinskog sudovanja Split, Klasa:NK-UP/I-114-04/23-02/200 od 24. svibnja 2023. proizlazi da tužitelj nije odgovoran da je dana 28. ožujka 2022. počinio težu povredu službene dužnosti iz čl. 96.t.7. Zakona o policiji opisanu kao „nedolično ponašanje u službi“, a koja se odnosi na sporni događaj u vezi obveze nošenja zaštitne maske za lice za vrijeme provođenja obveznih epidemioloških mjera, budući se tužitelj nije mogao očitovati da li je sporne prigode tijekom obavljanja službe nosio zaštitnu masku u trgovačkom centru, dok je DVD snimka video nadzora trgovačkog centra koju je pribavila Pu vukovarsko- srijemska, izdvojena kao nezakonit dokaz.

76. Iz rasporeda rada za tužitelja (list 178. -179. spisa) u razdoblju lipanj-rujan 2023. proizlazi da je isti radio od 07-15,00 sati, da je bio slobodan u vikende i neradni dan 15.08.2023., da od 12.06.-21.06.2023., 19.07.-21.07.2023. tužitelj nije radio, te da je 06.-08.09.2023. bio na godišnjem odmoru.

77. Iz rješenja Ministarstva unutarnjih poslova, Uprave za ljudske potencijale, Služba disciplinskog sudovanja, Odjel prvostupanjskog disciplinskog sudovanja Split, Klasa:NK-UP/I-114-04/21-02/43 od 09. rujna 2021. proizlazi da tužitelj nije odgovoran da je dana 23. rujna 2020. počinio težu povredu službene dužnosti iz čl. 96. st.1.t.1. Zakona o policiji opisanu kao „neizvršavanje, nesavjesno, nepravodobno ili nemarno izvršavanje službenih obveza“, vezano za obavljanje očevida zbog požara u Vukovaru, Adica bb.

78. Iz zapisnika o usmenoj izjavi stranke od 05. lipnja 2023. proizlazi da je tužitelj nakon ukidanja rješenja o njegovom premještaju na radno mjesto voditelja graničnog prijelaza u PP Vukovar u PU vukovarskoj-srijemskoj, pozvan radi prijedloga mogućnosti premještaja na radno mjesto policijski službenik za obradu kriminaliteta u PP Vukovar sukladno njegovoj stručnoj spremi, sposobnostima, kompetencijama i radnom iskustvu te osobnom policijskom zvanju kako bi se postupilo po uputama Odbora za državnu službu i to s danom 01. srpnja 2023. kada bude upražnjeno radno mjesto policijskog službenika za obradu kriminaliteta sa uvjetom više stručne spreme ili srednja stručna sprema, zvanje samostalni policajac ili policijski narednik, što je tužitelj prihvatio. Navodi se da je tužitelj u službi MUP-a od 02.08.1999., da je za 2020. ocijenjen ocjenom „dobar“, dok za 2021. i 2022., nije ocijenjen, jer je radio manje od 6 mjeseci.

79. Iz Izvješća pomoćnika za kriminalističku policiju ĆG od dana 18. lipnja 2020. proizlazi da je sastavljeno temeljem pritužbe/žalbe tužitelja na opomenu za kašnjenje na posao dana 01. lipnja 2020. navodeći da nije točno da je zaustavljen u 13.56 sati na izlazu iz Klise, iako je podatak o mjestu i vremenu zaustavljanja istog u prometu upisan u informacijski sustav MUP-a. Nadalje navodi da sporno kašnjenje tužitelja nije izolirani slučaj jer u tom slučaju isti ne bi dobio opomenu, već je isti od početka 2020. više puta usmeno i nekoliko pita pismeno opominjan zbog kašnjenja na posao, kojim prilikama se tužitelj uvijek pravdao gužvom u prometu, crvenim svijetlima na semaforu, susretima sa prijateljima u blizini policijske postaje i sl. pa je smatrao da bi pisano upozorenje pozitivno na tužitelja djelovalo da se počne dosljedno držati radnog vremena. Nadalje navodi da je kao nadređeni rukovoditelj tužitelju unazad šest mjeseci redovito udovoljavao zahtjevima istog za prilagodbom rasporeda rada kako bi isti mogao obavljati privatne obveze. Navodi da se tužitelj žali da mu je onemogućen rad i da je „stavljen sa strane“ ali ne opisuje na koji način, te je isti od početka 2020.u PP Vukovar radio samo u siječnju i svibnju 2020., dok je u veljači i ožujku bio na operativnoj akciji „Istok“, a u travnju na godišnjem odmoru , te je u tom razdoblju isti tijekom dežurstava zadužio u rad 5 kaznenih djela, od kojih su 3 bila teške krađe po nepoznatom počinitelju i isti nije razriješio niti jedno od tih kazneni djela, dok mu je jednu tešku krađu bez njegova sudjelovanja razriješio MK. Prilikom kontrole tih predmeta je utvrđeno da tužitelj vezano za kaznena djela nije obavio nikakve obavijesne razgovore sa osobama koje bi mogle imati korisnih saznanja, nije u policijsku postaju pozivao osumnjičenike, a niti je obavio bilo koju drugu radnju s ciljem pronalaska počinitelja, a navedeno je opravdao time da nije imao vremena. Svim kriminalističkim policijskim službenicima, uključujući i tužitelja, je više puta napomenuto da su dužni istraživati sva kaznena djela na području PP Vukovar a ne samo ona koja imaju u svom zaduženju, ali se tužitelj nije aktivno uključio nikada niti u jedno drugo kriminalističko istraživanje zbog čega je više puta upozoravan na radnim sastancima, dok su policijski službenici sa nižim policijskim zvanjima i radnim mjestom od tužitelja rješavali serije kaznenih djela za što su neki od njih i nagrađivani godišnjim nagradama. Navodi da se tužitelj u svojim pritužbama žali i na „policajce bez rješenja“ misleći pri tome na BG i GG, koji su postizali izvanredne radne rezultate razriješivši brojne teške krađe i krađe te samoinicijativno ostvarili rekordne zapljene droge i duhana na području PU vukovarsko-srijemske (navodi pojedine slučajeve tijekom 2020.), a kojima ne mogu ponuditi adekvatno rješenje jer nemaju praznih radnih mjesta u kriminalističkoj policiji, a na koje tužitelj aludira u svojim pritužbama. Nadalje navodi da tužitelj zbog izbjegavanja rada, neznanja i sklonosti prepiranju i svađama ima narušene međuljudske odnose sa svim ostalim kriminalističkim službenicima i zbog čega nevoljko po zapovijedi s njim rade, jer znaju da je tužitelj sklon pisanju žalbi protiv svih s kojima radi i da će se morati radi toga očitovati. Pokušao je tužitelja uključiti u kriminalističke obrade kaznenih djela s drugim kriminalističkim službenicima kao npr. kazneno djelo nasilničkog ponašanja u predmetu KU-17/20, kada je tužitelju dao u rad bolničku prijavu i upoznao ga sa svim detaljima događaja, a tužitelj mu je tom prilikom rekao da bez obzira što je policijski istražitelj 15 godina, ne zna ispitivati osumnjičenika, niti je ikada bio prisutan toj radnji, niti zna što kaznena prijava treba sadržavati, te ga je on poučio o svemu navedenom i uputio policijskog službenika na ispomoći kriminalističkoj policiji ZK da pomogne tužitelju provesti predmetno kriminalističko istraživanje. Nadalje, policijski službenici ŠK i TG su bili zaduženi pomoći tužitelju u radu pisanja kaznene prijave u određenom predmetu. Navodi da je morao tužitelju detaljno objašnjavati svaki „korak“, pojasniti što treba dogovoriti sa državnim odvjetništvom, tko je pritvorski nadzornik i njegovu ulogu, davao mu primjerke kaznenih prijava, posebnih izvješća, zapisnika o ispitivanju svjedoka i sl., te mu je više puta vraćao na ispravak pismena zbog brojnih manjkavosti, a dva opisana kriminalistička istraživanja su jedina koja je tužitelj proveo u 2020. godini. Napominje da je tužitelju za vrijeme radnog vremena na raspolaganju službeno vozilo, ured i računalo, na kojem je tužitelj odbijao pisati govoreći da on to nije dužan i zahtijevao daktilografa. Napominje da je krim. policija PP Vukovar od 01.01.2020. do 18.06.2020. zaprimila službenom poštom 947 dopisa i obavijesti, od kojih je samo 28 zaduženo u rad tužitelju, pa isti nije preopterećen službenom poštom, niti bi se time mogao objasniti njegov izostanak rezultata u kriminalističkim istraživanjima, pa isti nije onemogućen u svojem poslu ni na bilo koji način. Nadalje, neosnovane su pritužbe tužitelja da je samo u odnosu na njega oformljena posebna knjiga službene pošte, jer se za sve kriminalističke službenike vodi jedinstvena evidencija, a koja se do dana 01.06.2020. vodila u digitalnom obliku, te od tada ispisuje kako bi policijski službenici svojim potpisom mogli potvrditi primitak pismena, a što je tužitelj odbio i zbog toga dobio pisano upozorenje dana 04.06.2020. Napominje da je protiv tužitelja u lipnju 2020. pokrenut disciplinski postupak za laku povredu službene dužnosti neuljudan odnos prema strankama i suradnicima za vrijeme rada opisanu u čl. 95. st. 4. Zakona o policiji, jer je 16.05.2020. bez kucanja naglo ušao u njegov ured (u kojem je bio voditelj službe OK s kojim je radio na krim. obradi u tijeku) i bez pozdrava mu se galameći obratio riječima „Šta glumiš ti ĆG, šta si umišljate vi, pun mi je kurac i Božićevih sranja i tebe i SG“..neće to tako završiti, šta glumiš, napisat ću mail o svemu ovome, ti si njihova marioneta i sl.“, te ga nije uspio smiriti i nije saznao što je bio uzrok takvog tužiteljevog ponašanja. Nakon što je tužitelja slijedećeg dana obavijestio da će zbog navedenog ponašanja protiv njega biti pokrenut disciplinski postupak, isti se krenuo ispričavati i govoriti da neće slati nikakve žalbe ako ne budu pokretali disciplinski postupak protiv njega. Iako je tužitelj kao i ostali upoznat s činjenicom da će se njihov rad detaljno vrednovati i na temelju toga ocjenjivati na godišnjoj razini, tužitelj je u jednoj od svojih pritužbi napisao da smatra da je kontroliranje njegovog rada usmjereno prema njegovom negativnom ocjenjivanju ali u kriminalistička istraživanja nije uložio više truda, već se nastavio učestalije žaliti na mobing.

80. Iz Službene zabilješke Dragana ĆG od 21. veljače 2022. proizlazi da je sastavljena u vezi neurednosti u pismenima tužitelja u kojoj se navodi da je tužitelj dana 18.02.2022. sačinio i predao na potpis kaznenu prijavu kaznenog djela teške krađe (KU-37/22) te tom prilikom nije popunio obrazac „imovinsko pravni zahtjev oštećenika“, nije upoznao žrtvu sa njezinim pravima i popunio obrazac „obavijest žrtvi kaznenog djela“, niti je izvršio pojedinačnu procjenu potreba žrtve za zaštitom i popunio pripadajući obrazac , radi čega mu je kaznena prijava vraćena na dopunu. Navodi se da i u ostalim slučajevima tužitelj neuredno vodi pismena, ne popunjava obrasce i ne poštuje propisane procedure, zbog čega je više puta upozoravan i poučavan kako raditi.

81. Iz Službene zabilješke Dragana Zagorca od 16. veljače 2022. proizlazi da je sastavljena u vezi neurednosti u postupanjima tužitelja u kojoj navodi da je tužitelju dana 14. veljače 2022. dodijelio službenu zabilješku o izvršenom kaznenom djelu oštećenja tuđe stvari, te je pri upitu istom dana 16. veljače 2022. o tome šta je poduzeo, tužitelj odgovorio da nikada nije dobio predmetnu službenu zabilješku, na što ga je upozorio da to nije istina i da je takvo ponašanje učestalo kod tužitelja da mu pismena nestaju, nakon čega je isto to pismeno našao u ladici koju nitko ne koristi.

82. Iz Službene zabilješke Dragana Zagorca od 04. veljače 2022. proizlazi da je sastavljena u vezi neurednosti u postupanjima tužitelja u kojoj navodi da je dana 26. listopada 2021. iz PP Rovinj upućen dopis za ispitivanjem određenog osumnjičenika, a što je dano u rad tužitelju, te je nakon prispijeća požurnice PP Rovinj dana 02.02.2022. tužitelj izjavio da on nikada nije dobio taj dopis u rad, iako iz evidencija o dodijeli predmeta proizlazi drugačije, te se ovakva ponašanja nikada ne dešavaju drugim službenicima, već samo tužitelj gubi pismena koja su mu dana u rad.

83. Iz Službene zabilješke Dragana ĆG od 27. siječnja 2021. proizlazi da je sastavljena u vezi pismena koje do toga dana tužitelj nije napisao unatoč što je na sastanku na početku smjene to od njega zatraženo u kojoj navodi da je toga dana na radnom sastanku u 7,00 sati tužitelj izjavio da nema nikakvog posla na terenu i da će napisati jednu službenu zabilješku o obavljenom obavijesnom razgovoru koju će uz dopis proslijediti u PP Vinkovce i napisati zapisnik o očevidu od dana 22.01.2022., a koje će donijeti nadređenom na pregled i nastavi raditi krim. istraživanja nerazjašnjenih kaznenih djela ako nema drugog posla. Istoga dana pred kraj smjene u 15,00 sati tužitelj je izjavio da nije napisao ništa, nigdje ne žuri i da se ponaša sukladno ocijeni kojom je ocijenjen „zadovoljava“, te počeo uspoređivati svoju ocjenu sa ocjenama ostalih policijskih službenika, omalovažavajući svoje kolege govoreći da S.S., V.M. i A.B. nisu zaslužili veću ocjenu od njega i da je A.B. mentalno ograničen, da oni ništa ne rade a bolje su ocijenjeni i sl. Istom je skrenuta pozornost da se na rješenje o ocijeni može žaliti, ali da ne smije zanemarivati svoje radne obveze iz nezadovoljstva ocjenom. Na kraju je tužitelj izjavio da toga dana nije ništa radio, a pismena koja je trebao napisati nije jer zapisničarka nije bila slobodna, a što je ista osporila navodeći da joj je tužitelj rekao da nadređenima istom kaže da je dolazio do nje zbog diktata i da kaže da nije imala vremena raditi s njim.

84. Iz Službene zabilješke Dragana ĆG od 05. siječnja 2022. proizlazi da je sastavljena u vezi nemarnog obavljanja službe od strane tužitelja u kojoj se navodi da je toga dana tužitelj radio prvu smjenu i bio dežuran za očevide i zaprimanja kaznenih prijava, a što je tužitelj kao dežuran po dolasku osobe koja je željela podnijeti kaznenu prijavu, odbio i šefu smjene rekao da zovu HG za preuzimanje kaznene prijave, te je nakon dodatnih pojašnjenja nadređenog da je on kao dežurni zadužen za preuzimanje kaznenih prijava, konačno obavio taj posao, nakon čega je upozoren na ponašanje. Napominje se da tužitelj učestalo odbija obaviti poslove koji su mu u opisu radnog mjesta i gotovo za svako postupanje traži dodatna pojašnjenja ili izlike zašto smatra da on neki posao ne bi trebao obaviti, a što sve skupa rezultira neprofesionalnim odnosom prema poslu i strankama.

85. Iz službene zabilješke i upozorenja načelnika PP Vukovar CG od 05. lipnja 2020. proizlazi da je sastavljena zbog propusta u radu tužitelja jer je dana 04. lipnja 2020. posebnim rasporedom rada PP Vukovar raspoređen u službu od 14,00

– 22,00 sata kojom prilikom je kasnio u dolasku na posao 6 min., zatim u 14,15 sati nije došao na radni sastanak kod pomoćnika načelnika kriminalističku policiju na kojem su obvezni sudjelovati svi djelatnici kriminalističke policije. Dolaskom na radni sastanak tužitelj je upozoren na učestala kašnjenja na posao i na obvezu sudjelovanja na radnim sastancima u 7,00 i 14,00 sati ovisno o smjeni koju radi, kojom je prilikom tužitelj govorio da su to laži i odbio je potpisati u internoj dostavnoj knjizi primitak svoje pošte, zbog čega se kao svjedok za preuzimanje pošte od strane tužitelja potpisao kao svjedok ŽG, a nakon što je tužitelj nastavio negodovati vezano za kašnjenje na posao, napustio je radni sastanak, zbog čega je upozoren.

86. Iz elektronske pošte KG od 17. siječnja 2022. upućenog ĆG proizlazi da je tužitelj toga dana kasnio na posao jer je na pružnom prijelazu u Vukovaru, ul. Trpinjska cesta čekao podizanje branika na pružnom prijelazu i da je bio zastoj.

87. Iz službene zabilješke policijskog službenika PG od 04. studenog 2020. proizlazi da mu se tužitelj javio u 6,45 sati da će kasniti u službu jer je „zapeo“ u prometu kod Trpinje jer se na kolniku prepriječio neki kamion, te je na posao došao u 07,06 sati.

88. Iz službene zabilješke policijskog službenika PG od 23. siječnja 2020. proizlazi da je tužitelj došao u svoju smjenu na posao u 14,11 sati, a koja mu je smjena počela u 14,00 sati.

89. Iz službene zabilješke policijskog službenika IG od 04. lipnja 2020. proizlazi da je tužitelj toga dana došao na posoa u 14,06 sati, iako mu je smjena počela u 14,00 sati.

90. Iz službene zabilješke policijskih službenika EK, TK, ŽG, HG i GK od 04. lipnja 2020. proizlazi da je sačinjena po nalogu načelnika PP Vukovar CG vezano za događaj u vremenu od 14.15 do 14.30 sati u uredu pomoćnika načelnika za kriminalističku policiju, kada je na obvezni za sve djelatnike redovni popodnevni radni sastanak koji je započeo u 14,00 sati tužitelj došao u 15.15 sati za vrijeme trajanja sastanka i na upit načelnika zašto kasni u službu i na sastanak, isti je odgovorio da ne kasni u službu, te je odmah nakon preuzimanja svoje pošte napustio sastanak.

91. Iz službene zabilješke ĆG od 19. ožujka 2020. proizlazi da je ista sačinjena nakon verbalnog sukoba sa tužiteljem vezano za korištenje godišnjeg odmora, u kojoj navodi da je sukladno pisanim preporukama za rad državnih u vezi pojave koronavirusa COVID-19 te potrebama smanjenja fizičkih kontakata između policijskih službenika i organiziranju službe posebno vodeći računa o zaštiti starijih djelatnika sa zdravstvenim problemima, toga dana napravio izmjene rasporeda rada policijskih službenika kriminalističke policije PP Vukovar pri čemu je uočio da policijski službenici: tužitelj i HG imaju više od 20 dana „starog“ godišnjeg odmora i sukladno time donio odluku da bi u najboljem interesu službe i zdravlja policijskih službenika bilo da navedeni policijski službenici u travnju iskoriste preostali godišnji odmor iz prethodne godine, a isti nisu jedini policijski službenici s kojima je dogovoreno da potroše preostali godišnji odmor. Kada je obavijestio tužitelja o njegovoj odluci, isti mu se obratio povišenim tonom govoreći kako nema šanse da on ide na godišnji, da to neće potpisati, da se ne igramo, da on i načelnik CG paze šta rade, jer to neće tako završiti i da ima pravo ići na godišnji kada on to želi, a upoznat je i da kolega HG ide na godišnji odmor kao i tužitelj iz istih razloga jer imaju najviše neiskorištenog godišnjeg odmora. Upoznao ga je s odredbama članaka 21. i 22. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike kojima je propisano da se policijskom službeniku mora omogućiti korištenje 14 dana godišnjeg odmora u razdoblju od 01.07. – 01.10. tekuće godine, a preostali dio određuje čelnik tijela prema potrebama službe, pa s obzirom na situaciju sa koronavirusom i na to da isti ima 22 dana starog neiskorištenog godišnjeg odmora koji mora iskoristiti do 30.06.2020. donio je predmetnu odluku, na što mu je tužitelj rekao da će ga CG zapamtiti, da će obaviti priču o njemu, da će svi za to saznati i da će po smirivanju situacije sa koronavirusom poslati Jutarnjem listu priču o Vladi Božiću i njegovim nelegalnostima, o tome kako je stekao stan na moru i sl., da on nema ništa protiv mene ali zna da ću ja to prenijeti CG i zato mu to govori, da se nećemo s njim igrati, da to tako neće završiti i sl.

92. Iz službene zabilješke ĆG od 10. svibnja 2020. proizlazi da je napisana vezano za raspored rada za tužitelja, u kojoj navodi da je početkom mjeseca travnja 2021. svim policijskim službenicima kriminalističke policije rekao da do polovice travnja odluče kada žele iskoristiti preostali dio starog godišnjeg odmora jer se bliži mjesec lipanj do čijeg se kraja taj godišnji mora iskoristiti, jer će u protivnom on to odrediti u dogovoru sa načelnikom kako bi se korištenje starih godišnjih odmora isplaniralo na način da služba nastavi funkcionirati bez poteškoća i da se ne dogodi da većina službenika ode na godišnji odmor u mjesecu lipnju, te je većina službenika tako i učinila, dok je dio službenika rekao da im je svejedno i da im on odredi kada će iskoristiti stari godišnji odmor. Tužitelj je bio među službenicima koji se nisu izjasnili kada bi željeli iskoristiti stari godišnji odmor iako je tijekom mjeseca travnja više puta pozivan da to učini, radi čega mu je odredio da iskoristi stari godišnji u vremenu od 29.04.-06.05.2021., nakon čega je tužitelj počeo predlagati druge termine, a što mu je odbijeno jer je raspored korištenja godišnjeg odmora bio dovršen. Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora dana 03.05.2021. tužitelj je javio da je na bolovanju radi čega mu je prekinut godišnji odmora s planom da se nastavi odmah po prekidu bolovanja, međutim tužitelj je dana 09.05.2021. javio da prekida bolovanje i da 10.05.2021. dolazi raditi u jutarnju smjenu, na što mu je policijski službenik kojem se javio rekao da ga ne može uvrstiti u jutarnji raspored, a po dolasku ujutro u službu je tužitelj rekao da nije znao kada će ozdraviti i da se zato nije pravovremeno u dežurstvo javio da prekida s bolovanjem, te je isti obaviješten da nastavlja s korištenjem prekinutog zbog bolovanja godišnjeg odmora, ali mu je dopušteno na njegov zahtjev da tu smjenu ostane odraditi.

93. Iz Izjave Dragana ĆG od 10. veljače 2021. proizlazi da je napisana povodom pritužbi tužitelja na raspored rada i određivanje vremena korištenja godišnjeg odmora u kojoj navodi da je udovoljeno tužiteljevoj zamolbi od kraja mjeseca siječnja 2021. da od 01.-05.02.2021. radi drugu smjenu zbog fizikalnih terapija u jutarnjim satima. Na radnom sastanku od dana 05.02.2021. u sklopu razmatranja mjera koje se mogu poduzeti kako bi se okončala serija provala u obiteljske kuće na području „Sajmišta“ koje se događaju posljednjih mjesec dana, odlučeno je da će na tom području pojačati policijsku prisutnost u popodnevnim i večernjim satima na način da će osim policijskih ophodnji u „obojanim“ vozilima postaviti i kriminalističke službenike u civilnim vozilima s ciljem zatjecanja i hvatanja počinitelja, te su u tu svrhu određeni policijski službenici kriminalističke policije BG, JG i tužitelj koji bi radili sa dva civilna vozila a istima bi se pridružio po jedan policijski službenik temeljne policije koji će raditi u civilnoj odjeći i o tome iste upoznao i napravio raspored rada prema kojem je tužitelj od 08.-12.02.2021. trebao raditi od 16,00 – 24,00 sata. Tužitelj ga je odmah nazvao radi toga negodujući zbog rasporeda rada i njegovog sudjelovanja u predmetnoj akciji i izjavio da on taj tjedan ima fizikalne terapije u popodnevnim satima od 17,00 – 17,30 sati, na što mu je ponuđeno da mu se pomjeri radno vrijeme od 19,00

– 03,00 sata, s čime se isti složio, pa je raspored rada promijenjen sukladno tome. U odnosu na pritužbe tužitelj oko korištenja godišnjeg odmora ističe da su svi policijski službenici kriminalističke policije, pa tako i tužitelj, tijekom godine u više navrata upućeni koristiti godišnji odmor i da ne čuvaju „stari“ godišnji odmor za svibanj i lipanj iduće godine jer ga tada neće moći svi u isto vrijeme iskoristiti zbog organizacije službe, a čega se većina službenika držala, međutim tužitelj je u tekuću godinu prenio 26 dana godišnjeg odmora iz prethodne godine, te je na upozorenja da si odredi dane kada će taj godišnji odmor iskoristiti i da ne može skoro cijeli „stari“ godišnji odmor iskoristiti u svibnju i lipnju tekuće godine zbog stvaranja problema oko organizacije službe, isti ulazio u verbalne sukobe govoreći da će ići na godišnji odmor kada on to poželi. Također je upozoren i na to da ukoliko sam ne odredi dane za korištenje starog godišnjeg odmora, bit će mu određeno korištenje sukladno Kolektivnom ugovoru, te mu je dana 06.02.2021. odredio da će 20 dana starog godišnjeg odmora iz 2020. iskoristiti od 24.02.-23.03.2021. i o tome tužitelja izvijestio 15 dana ranije. Napominje da je također iz istih razloga u vezi navedenog postupio i prema policijskom službeniku HG, dok su ostali policijski službenici kojima je ostalo manje 10-tak dana starog godišnjeg odmora rečeno da ga moraju iskoristiti prije lipnja tekuće godine.

94. Iz Izjave pomoćnika načelnika za kriminalističku policiju ĆG od 14. prosinca 2021. proizlazi da je sastavljena povodom pritužbi tužitelja na određivanje vremena godišnjeg odmora, u kojoj navodi da je tijekom 2021. sve policijske službenike krim. policije uputio da koriste godišnji odmor sukladno odredbama Kolektivnog ugovora i da ne mogu veći dio godišnjeg odmora čuvati za svibanj i lipanj u idućoj godini jer bi to stvorilo poteškoće u organizaciji službe, a što su svi prihvatili i nitko nije imao primjedbe. Kako tužitelj i HG do studenog 2021. nisu iskoristili niti jedan dan godišnjeg odmora, upozorio ih je da odluče kada će koristiti godišnji jer se bliži kraj godine, te je u dogovoru sa HG određeno da svoj godišnji koristi od 13.-24.12.2021. a ostatak početkom 2022. godine, dok je tužitelj odbio odrediti kada će ići na godišnji odmora govoreći da je diskriminiran i da se jedino njega šalje na godišnji odmor, na što mu je odgovoreno da su svi iskoristili veći dio godišnjeg odmora i da se on jedini nije izjasnio kada bi koristio svoj godišnji odmor i ponovo ga je na to pozvao, na što mu je tužitelj odgovorio da će razmisliti i javiti mu za par dana, a što nije učinio, pa ga je upozorio da će mu on odrediti dane za godišnji odmor, na što je tužitelj negodovao govoreći da se krše njegova prava, na što mu je pojasnio čl. 22. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike i da njegova prava nisu povrijeđena. Stoga je tužitelju odredio korištenje 17 dana od 35 dana neiskorištenog godišnjeg odmora za 2021. godinu od 13.12.2021. -04.01.2022., a početkom 2022. da će dogovoriti o preostalih 18 dana kao i sa ostalim službenicima. Međutim, dogovor oko toga s tužiteljem je trajao tjedan dana bezuspješno kojom prilikom tužitelj nije spominjao nikakvu operaciju svoje majke, te mu je ostalo još 18 dana koje je mogao iskoristiti kada mu zatreba, a od 01.01.2022. je mogao koristi i novi godišnji odmor. Isti problem vezano za dogovor oko određivanja godišnjeg odmora tužitelja je bio i početkom 2021. godine za godišnji iz 2020. godine.

95. Iz Službene zabilješke pomoćnika načelnika za kriminalističku policiju ĆG od 05. siječnja 2022. proizlazi da je sastavljena povodom pritužbi tužitelja na određivanje vremena godišnjeg odmora i prijetnji tužbama, u kojoj navodi da tužitelj dana 05.01.2022. završio godišnji odmor i radio prvu smjenu od 07-15,00 sati i po završetku jutarnjeg sastanka na koji je isti kasnio 5-10 min, počeo negodovati nabrajajući koliko je koji policijski službenik potrošio godišnjeg odmora, te izjavio da on sam neće odabrati kada će iskoristiti preostale dane godišnjeg odmora, već želi da ga rukovoditelji pošalju na godišnji da ima osnovu za žalbu kako ga se „mobbingira“, te mu je pokušao objasniti da on nije u nepovoljnijem položaju u odnosu na ostale kolege i da nitko ne može ostaviti 18 dana starog godišnjeg odmora do lipnja tekuće godine. Tužitelj se tom prilikom podsmjehivao govoreći kako će protiv njega (ĆG) podnijeti kaznenu prijavu i da mu je drago kako napokon za to ima osnove, kako ga (ĆG) i CG više ne može zaštiti „ Ć“ i sl., na što ga je zamolio da izađe van iz njegovog ureda jer ima posla.

96. Iz Službe bilješke domara u PP Vukovar AG od 06. listopada 2022. proizlazi da je početkom 2022. godine tužitelj ušao u prostoriju u kojoj se nalazi uredski materijal sa zahtjevom da mu izda ljepilo, nakon čijeg je ulaska došao načelnik PP Vukovar CG i ukazao mu na propust da ne smije puštati nikoga od djelatnika u tu prostoriju jer se pored uredskog materijala u istoj prostoriji nalazi velika količina oduzetog oružja.

97. Iz Službene zabilješke pomoćnika za kriminalističku policiju ĆG od 01. srpnja 2021. proizlazi da je sastavljena povodom pritužbi tužitelja na promjenu rasporeda rada, u kojoj navodi da se sastavlja i objavljuje raspored rada unaprijed za narednih tjedan ili više dana, s kojim rasporedom i eventualnim izmjenama su upoznati svi policijski službenici kriminalističke policije tijekom jutarnjeg sastanka koji se održava svakog radnog dana, te koji je dostupan svima jer se nalazi na stolu ureda gdje se radni sastanci održavaju, te isti ima obvezujući karakter i mijenja se samo prema potrebama službe i u izvanrednim situacijama. Jedna od tih izvanrednih situacija je bila kada se radila izmjena rasporeda rada zbog promjena za smjene od strane policijskih službenika i to GG i tužitelja na dane 28. i 30. svibnja 2021., kada je policijski službenik JG putem operativnih veza na terenu došao do saznanja da bi se operativno zanimljiva osoba na dan 30.05.2021. mogla sastati sa osobama koje preprodaju drogu, pa je stoga zatražio dopuštenje radi toga dana, a kako upravo navedeni policijski službenik provodi najviše aktivnosti na suzbijanju opojnih droga na području PP Vukovar (i zbog čega je više puta nagrađivan), napravljena je izmjena rasporeda kako bi provjerio navedene informacije, te je operativna izvješća o prikupljenim saznanjima unio u Informacijski sustav MUP- a, po kojima je nastavila raditi Služba kriminalističke policije PU vukovarsko-srijemske. Napominje da se isto nije moglo dati u rad tužitelju iz razloga nesvrsishodnosti, jer je isti poznat po izbjegavanju i odbijanju izvršenja radnih zadataka i jako lošim radnim karakteristikama o čemu je više puta obavještavana policijska uprava, te je protiv njega pokrenuto 14 disciplinskih postupaka, radi čega je napravljena promjena rasporeda rada i isti je premješten u raspored sa 30.05. na 28.05.2021. kako bi se ispunio mjesečni fond sati a da u isto vrijeme služba normalno funkcionira.

98. Iz dopisa Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave vukovarsko-srijemska, Služba pravnih, financijskih i tehničkih poslova, Klasa 114-02/24-01/3 od 22. siječnja 2024. proizlazi da je tužitelj rješenjem Ministarstva od 11. listopada 2023. s danom 01. svibnja 2022. raspoređen na radno mjesto policijski službenik za obradu kriminaliteta u PP Vukovar, te kako je od 01.05.2022. -11.07.2023. stvarno radio na radnom mjestu voditelj smjene graničnog prijelaza u PP Vukovar, istom je isplaćeno 238,95 eura na ime razlike plaće navedenog radnog mjesta i plaće radnog mjesta policijski službenik za obradu kriminaliteta.

99. Iz obrasca za ocjenjivanje tužitelja za 2023. godinu i prijedlog ocjene proizlazi da je za istog predložena ocjena „zadovoljava“ prema navedenim kriterijima za ocjenjivanje, na koju je tužitelj stavio primjedbu dana 31. siječnja 2024.

100. Uvidom u potvrdu dr.med. spec.obit.med. NK od 18. ožujka 2024. i podatke o bolovanjima je razvidno koliko je tužitelj koristio bolovanja u razdoblju od 03.01.2020. pa do 02.11.2023., odnosno iz potvrde su razvidna i bolovanja tužitelja od 25.05.2011. pa do 02.11.2023.

101. Iz dopisa PP Vukovar, Klasa 114-02/24-01/79 od 30. travnja 2024. proizlazi da je policijski službenik HG u periodu od 2020. -2023. sudjelovao u 50 kriminalističkih istraživanja i bio nositelj u 106 kaznenih predmeta, dok je tužitelj sudjelovao u 4 kriminalistička istraživanja.

102. Uvidom u službenu zabilješku ŽK od 29.04.2024. dostavljenu uz dopis PP Vukovar, Klasa:114-02/24-01/79 od 30. travnja 2024., utvrđen je raspored rada za vrijeme blagdana i neradnih dana za tužitelja u vremenskom razdoblju od 2020. – 2023. u PP Vukovar, iz kojih proizlazi da je tužitelj raspoređen u rad za blagdan 30.05.2022., 10.04.2023., 01.05.2023. i 30.05.2023., dok je u 13 dana blagdana bio van rasporeda službe, u 12 dana blagdana je bio na bolovanju i 6 dana na godišnjem odmoru. Iz iste potvrde za policijskog službenika HG proizlazi da je isti radio 7 dana blagdana u 2020., 7 dana u 2021., 7 dana u 2022. i 5 dana u 2023. 103. Cijeneći izvedene dokaze, ovaj sud utvrđuje da je tužitelj zaposlen u Policijskoj upravi vukovarsko-srijemska, Policijska postaja Vukovar, od 2008. godine na radnom mjestu policijski službenik za obradu kriminaliteta, za koje je potrebna srednja stručna sprema ili viša stručna sprema, dok tužitelj ima visoku stručnu spremu, te da je u trajanju od 4 godine, dok je za to postojala potreba službe, bio na ispomoći u Policijskoj upravi vukovarsko-srijemskoj, Služba kriminalističke policije, Odjel za ratne zločine. Nakon što je prestala potreba za ispomoć, tužitelj je vraćen u Policijsku postaju Vukovar, te je od 01. srpnja 2023. raspoređen u Policijsku upravu vukovarsko- srijemsku na radno mjesto policijskog službenika za obradu kriminaliteta sa uvjetom više stručne spreme ili srednje stručne spreme, a trenutno sa zvanjem višeg krim. inspektora na Odjelu organiziranog kriminala.

104. Sud je također utvrdio da od 2011. godine postoje narušeni kolegijalni odnosi između CG i tužitelja, jer je CG izražavao nezadovoljstvo s tužiteljevim radom i smatrao da isti poslove krim. inspektora ne obavlja kako treba, radio razne smicalice tužitelju, dobacivao mu i sl., dok tužitelj smatra da je motiv ovakvog ponašanja ljubomora CG jer je tužitelj došao raditi u Policijsku postaju Vukovar 2008. iz drugog grada i bio je na školovanju visoke stručne spreme koju Božić tada nije imao. Zbog učestalih prigovora tužitelja nadređenima na ponašanje CG, tadašnji načelnik je tužitelja premjestio na rad u Policijsku upravu vukovarsko-srijemsku. Loši odnosi između njih dvoje su kulminirali na radnom sastanku koji je održan dana 25. svibnja 2011. povodom anonimnih dojava Unutarnjoj kontroli o nepravilnostima unutar PP Vukovar, kada je tužitelj izjavio da neće sudjelovati u namještanju kaznenih dijela radi povećanja statistike, nakon čega su kolege spriječile nasrtanje CG na tužitelja, te je sve završilo na verbalnom sukobu zbog kojeg je tužitelj otišao na bolovanje, dok je protiv CG vođen disciplinski postupak. Stoga tužitelj, dolaskom u Policijsku postaju Vukovar, u kojoj mu je nadređen CG kao načelnik policijske postaje, smatra da ga isti patološki mrzi, ne trpi, prema njemu sustavno vrši mobing i zlostavlja ga zajedno s njegovim zamjenikom krim. inspektorom ĆG, o čemu je sastavljao službene zabilješke i tražio zaštitu od mobinga obračajući se Službi za unutarnju kontrolu Ministarstva unutarnjih poslova, ministru, glavnom ravnatelju policije i povjerljivom savjetniku Policijske uprave vukovarsko-srijemske. Također, tužitelj smatra da prijašnji načelnik Policijske uprave vukovarsko-srijemske mr.sc. SG, nije učinio ništa da ga zaštiti od postupanja nadređenih, već je to napravio novi načelnik Policijske uprave vukovarsko-srijemske, koji ga je vratio na staro radno mjesto od 01. srpnja 2023. s mjestom rada u Policijskoj upravi vukovarsko-srijemskoj u Vinkovcima. Tužitelj u svojim pritužbama za mobing navodi i da ga se načelnik Policijske postaje Vukovar CG, želio riješiti iz Policijske postaje Vukovar, jer je na mjesto načelnika postavljen temeljem političkih odluka, a tužitelj kao inspektor u krim. policiji ima velikih saznanja o raznim političkim događajima.

105. Nakon provedenih dokaza, ovaj sud smatra, da u ovom postupku nije utvrđeno da radnje tuženika, odnosno nadređenih tužitelju i to CG i ĆG, u svojoj ukupnosti imaju obilježja mobinga, jer mobing zahtijeva sustavno šikaniranje s ciljem degradacije, psihofizičkog zlostavljanja ili uznemiravanja do eliminacije s radnog mjesta, a radnje poslodavca u konkretnom slučaju, su radnje koje se opravdano mogu očekivati u okviru radnog odnosa i radnog mjesta tužitelja, pa nisu uznemiravanje (mobing) radnika. Naime, ponašanje nadređenih u pogledu rasporeda rada, korištenja godišnjih odmora, zahtijevanje discipline, određivanje radnih zadataka koji su u opisu posla radnog mjesta krim. inspektora, kontrola bolovanja i sl., nemaju za cilj psiho-fizičko zlostavljanje, diskriminaciju, ni uznemiravanja, niti su te radnje poduzimane isključivo prema tužitelju kao policijskom službeniku u odnosu na ostale u Policijskoj postaji Vukovar, a niti je ponašanje CG i ĆG prema tužitelju, bilo kakvim dokazima utvrđeno da bi se moglo smatrati mobingom, uznemiravanjem i stavljanjem tužitelja u nepovoljniji položaj u odnosu na ostale u Policijskoj postaji Vukovar. Dakle, iako je nesporno da između tužitelja i CG, vlada loš kolegijalni odnos i dugogodišnja uzajamna netrpeljivost, to ne znači nužno i da CG kao nadređen tužitelju, svojim odlukama kao načelnik, kroz organizaciju rada i održavanjem discipline u Policijskoj postaji Vukovar, tužitelja zlostavlja (mobing) i stavlja u nepovoljniji položaj u odnosu na druge. Stoga sud zaključuje, da je tužitelj imao subjektivni osjećaj da je postupcima poslodavca zlostavljan, šikaniran i diskriminiran u odnosu na druge zaposlene u Policijskoj postaji Vukovar. Nadalje, mobing podrazumijeva jednostrano uznemiravanje i žrtva je obično osoba koja trpi sustavno šikaniranje, a ne netko tko se aktivno upušta u verbalne sukobe s nadređenima, ne poštuje ih i vrijeđa usmeno i u pisanim službenim zabilješkama, te neosnovano odbija poslove koji su u opisu radnog mjesta, smatrajući to ponižavanjem i uznemiravanjem. Naime, sukladno iskazu svjedoka CGnačelnika Policijske postaje Vukovar, proizlazi da rukovodi sa 230 ljudi u Policijskoj postaji Vukovar, koja je postaja prve kategorije, zastupljena po svim linijama rada i to kriminalistička policija, prometna policija, temeljna policija, granična policija i upravni poslovi, sa velikim referadama, te od zaposlenih zahtijeva odgovoran rad i disciplinu, a što od tužitelja nije dobio. Iz njegovih navoda proizlazi da nije bio u dobrim kolegijalnim odnosima s tužiteljom zbog raznih zavada, tužiteljevih prigovora i predstavki na njegov rad i rad ostalih kolega, jer se tužitelj ponašao na način da je uvijek iskazivao nezadovoljstvo na poslu, smatrao da se protiv njega događaju neke zavjere, smicalice i da su svi protiv njega, a što je sukladno i iskazu, službenim zabilješkama i Izvješću ĆG pomoćnika načelnika za krim. policiju u Policijskoj postaji Vukovar. Isti također navodi da je tužitelj osoba koja je uvijek u zavadi s kolegama, da se vječito na nešto na poslu žali, da je nezadovoljan, da se prijetio prijavama protiv kolega, da s njim nije mogao surađivati, zbog čega je tražio od načelnika da ga makne s pozicije nadređenog tužitelju, da je protiv tužitelja vođeno 14 disciplinskih postupaka, jer je osoba sklona sukobima s kolegama i nadređenima. Ovakve tvrdnje proizlaze i iz iskaza svjedoka OG, koji je od 2012. do 2017. bio nadređen tužitelju i koji navodi da se tužitelj žalio na raspored svoga rada u smjenama, na što mu je morao vaditi dokumentaciju u odnosu na raspored rada ostalih krim. inspektora da mu dokaže da nije u pravu. Dakle, sud je iskaze navedenih svjedoka, cijenio vjerodostojnim, jer su sukladni u bitnom u odnosu na ponašanje tužitelja u radnoj sredini, te materijalnoj dokumentaciji u spisu. Također i iz pritužbe tužitelja koja je upućena ministru Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske i Službi unutarnje kontrole, između ostalog proizlazi, da se tužitelj žali jer je nakon njegovog samoinicijativnog dolaska na posao u jutarnju smjenu nakon bolovanja u kojoj nije raspoređen, tražio od nadređenih da promijene raspored rada, kako bi mu prilagodili dolazak iz Osijeka, a odbijanje njegovog zahtijeva iz razloga nemogućnosti mijenjanja rasporeda rada, smatra mobingom. Ovdje treba dodati i to da je tužitelj svojim ponašanjem uveliko doprinio lošoj radnoj atmosferi i odnosu radnih kolega prema njemu, o čemu svjedoci CG, LG i ĆG, navode u svojim iskazima, dok iz službenih zabilješki tužitelja jasno proizlazi da se prijetio kaznenim prijavama nadređenima i Službi za unutarnju kontrolu, kad god nije bio zadovoljan postupanjem nadređenih prema njemu, a koja su se postupanja pokazala opravdanim u opisanim slučajevima, u odnosu na postupanja tužitelja koja su se pokazala neopravdana.

106. Tako u odnosu na postupanje nadređenih, vezano za radnu disciplinu na poslu, a koje je tužitelj smatrao mobingom, ponižavanjem, uznemiravanjem i diskriminacijom, treba reći da su neka pokretanja disclipinskih postupaka po prijavama nadređenih u odnosu na tužitelja bila opravdana (14 disciplinskih postupaka), a neka nisu (tako je u posljednje tri godine pravomoćno osuđen za dvije lakše i jednu težu povredu službene dužnosti, dok je u dva postupka oslobođen). Međutim, radi održavanja discipline na poslu, sud smatra da poslodavac ima pravo poduzeti mjere protiv radnika ako smatra da je isti npr. verbalno vrijeđao nadređene, odbijao radne zadatke bez razloga, odbijao nositi službenu uniformu (radi čega nije mogao obavljati svoje radne zadatke) i sl. Upravo zbog upravljanja radnom disciplinom na poslu, a u konkretnom slučaju specifičnom poslu kao što je kriminalistička policija, poslodavac s pravom postupa u održavanju discipline na poslu. Stoga tužitelj, zbog pokretanja disciplinskih postupaka od strane nadređenih, a pri tome ističući samo one u kojima je oslobođen odgovornosti, nije bio žrtva sustavnog mobinga, zlostavljanja, ni ponižavanja, jer poslodavac disciplinske postupke protiv istog, nije pokretao s ciljem zlostavljanja, već zbog radne discipline. Također, iz provedenih dokaza, ne proizlazi da je tuženik isključivo protiv tužitelja obijesno pokretao disciplinske postupke i da je u svim tim postupcima tužitelj bio oslobođen odgovornosti, jer su disciplinski postupci vođeni i protiv CG, policijskih službenika OG i RK (koji su oslobođeni odgovornosti), vodi se i protiv ĆG, a što je sukladno iskazu svjedoka TG iz kojeg proizlazi da su se disciplinski postupci pokretali, kako protiv tužitelja, tako i protiv ostalih policijskih službenika u Policijskoj postaji Vukovar, upravo o čemu sud govori, radi radne discipline. U odnosu na radnu disciplinu tužitelja i kašnjenja na posao, iz službene zabilješke policijskih službenika EK, TK, ŽG, HG i GK od 04. lipnja 2020. proizlazi da je na obvezni radni sastanak za sve djelatnike koji je započeo u 14,00 sati, tužitelj došao u 15.15 sati i na upit načelnika zašto kasni u službu i na sastanak, isti je odgovorio da ne kasni u službu i odmah nakon preuzimanja svoje službene pošte, koji je primitak odbio potpisati u internoj dostavnoj knjizi (zbog čega se kao svjedok za preuzimanje pošte od strane tužitelja potpisao ŽG), napustio sastanak. Također, iz službenih zabilješki KG od **.**.2022., PG od 04.11.2020. i **.**.2020., IG od 04.06.2021., kao i sporne bilješke FK od 01.06.2020., proizlazi da je tužitelj kasnio na posao, a prema iskazu nadređenog CG, nekada je to bilo opravdano, a nekada nije. Međutim, izdvojenu službenu zabilješku i upozorenje zbog kašnjenja od dana 01.06.2020., koju tužitelj ističe kao primjer mobinga, sud ne smatra da je ista sačinjena zbog ponižavanja tužitelja, već zbog radne discipline, jer je tužitelj kasnio na posao nakon više usmenih upozorenja, a tužitelj osim upozorenja od 03. lipnja 2020., nije dobivao pisana upozorenja zbog kašnjenja na posao, iako mu se to dešavalo, kako je potvrđeno priloženim službenim zabilješkama šefova smjene.

107. Nastavno, u odnosu na internu evidenciju zaprimanja službenih predmeta i dokumenata u rad, ničim nije dokazan navod tužitelja da se takva evidencija vodila samo u odnosu na njega i da isto smatra nepotrebnim, jer iz službenih zabilješki ĆG proizlazi da je tužitelj osporavao da je preuzeo u rad dodijeljene predmete i službene dokumente, radi čega je smatrao potrebnim uvesti vođenje takve evidencije u odnosu na sve policijske službenike. Međutim, tužitelj je odbijao postupati po uputama nadređenih, a što proizlazi iz njegovog ponašanja nakon kašnjenja i odbijanja sudjelovanja na obveznom radnom sastanku dana 04. lipnja 2020.

108. Nadalje, tužitelj je na svojem radnom mjestu odbijao nositi službenu odoru Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, navodeći da je takav nepropisani zahtjev od strane nadređenog LG odbio (kao i mogućnost da se dolaskom na posao na graničnom prijelazu presvuče iz civilne odjeće u službenu odoru), iako je znao i na što je upozoravan od nadređenih, da u civilnoj odjeći ne može obavljati svoje radne zadatke i da ima sve potrebne dijelove službene odore. Međutim, tužitelj je postupanje nadređenih smatrao nastavkom njegovog zlostavljanja, diskriminacije i mobinga i podnio pritužbu na postupanje nadređenih, na koju mu je nakon izvršenih provjera navoda, odgovorio načelnik Policijske uprave vukovarsko-srijemske mr.sc. KK, u očitovanju od 30. studenog 2022., u kojem navodi da je tužitelj na radno mjesto dolazio u građanskom odijelu iako je imao zaduženu osnovnu policijsku odoru u mjeri dovoljnoj za obavljanje poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i koju je bio dužan nositi sukladno čl. 15. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima („Narodne novine“ broj 76/2009., 92/2014., 70/2019.) koji propisuju da policijski službenik obavlja policijski posao u službenoj odori, u vezi s čl. 43.-50. Uredbe o izgledu odora policijskih službenika Ministarstva unutarnjih poslova („Narodne novine“ broj 33/2010.) i Uredbom o izmjenama i dopunama Uredbe o izgledu odora policijskih službenika Ministarstva unutarnjih poslova („Narodne novine“ broj 100/2023.), te iako je tužitelj u spornom periodu od 26.09. – 26.10.2022. zbog zamjene veličine vjetronepropusne jakne, kraće vrijeme bio bez iste u zaduženju, imao je mogućnost nošenja bez opasnosti od kršenja Uredbe na koju se u svojoj pritužbi poziva, zimske vodonepropusne jakne s kapuljačom na košulju ili pulover prilikom dolaska ili odlaska na/sa radnog mjesta i za vrijeme boravka na istom. Slijedom navedenog, postupanje nadređenih u konkretnom slučaju, nije imalo za cilj psihofizičko zlostavljanje tužitelja, ni diskriminaciju, kako to tužitelj doživljava, već se radi o postupanju nadređenih, povodom neosnovanog odbijanja radnih obveza tužitelja kao policijskog službenika, a kojim ponašanjem je inicirao postupanje nadređenih prema njemu.

109. U odnosu na pritužbe tužitelja da nije stavljen u smjenski rad u pet mjeseci rada kao Voditelj smjene graničnog prijelaza (a uzimajući u obzir da je tužitelj u tih godinu dana rada na graničnom prijelazu, oko sedam mjeseci bio na bolovanju prema iskazu nadređenog LG, odbijao nositi službenu odoru, pa nije niti mogao obavljati posao, da za posao nije pokazao interes, odbijao je preuzeti radne naloge koje je zahtijevao od LG da mu izda, bio raspoređen u prvoj smjeni kako bi ga pokušali uvesti u rad i sl.) sud smatra da ne može ulaziti u raspored rada na graničnom prijelazu koji se pravi isključivo sukladno potrebama službe, prateći fond sati i radnih dana za tekući mjesec za određenog policijskog službenika, pa tako i u odnosu na tužitelja. Dakle, praveći raspored rada sukladno potrebama službe, nadležni nemaju za cilj uskraćivanje prava iz radnog odnosa tužitelju, ukoliko istog ne stave u raspored rada kada on smatra da bi trebao biti. Isti zaključak sud donosi i u odnosu na tvrdnje tužitelja da mu je načelnik CG namjerno onemogućavao dodatnu zaradu u vidu dnevnica radom na blagdane i neradne dane, na koje ga nije rasporedio, jer nije mogao podnijeti da tužitelj dobije dodatnu zaradu, za koju je bio određen krug "povlaštenih" krim. inspektora koji su uvijek stavljani da rade blagdanom, kao HG i JG. Naime, iz očitovanja punomoćnika načelnika Policijske uprave vukovarsko-srijemske mr.sc. SG od 18. prosinca 2020., proizlazi da se tužitelj žalio na diskriminaciju zbog nerasporeda u dane blagdana, u kojem navodi da je tužiteljevu prijavu razmatrao i povjerljivi savjetnik Policjske uprave vukovarsko- srijemske, za mobing od strane nadređenih i nije utvrdio prisustvo diskriminacije od strane nadređenih u PP Vukovar, budući se raspored rada sačinjava isključivo prema potrebama Službe prateći fond sati i radnih dana za tekući mjesec, kao i epidemiološke mjere, koje su u to vrijeme bile na snazi. Iz priložene službene zabilješke od 29. travnja 2024. proizlazi da je tužitelj u vremenskom razdoblju od 2020. – 2023. u PP Vukovar bio raspoređen u rad za blagdan 30.05.2022., 10.04.2023., 01.05.2023. i 30.05.2023., dok je u 13 dana blagdana bio van rasporeda službe, u 12 dana blagdana je bio na bolovanju i 6 dana blagdana na godišnjem odmoru. Iz iste potvrde za policijskog službenika HG, proizlazi da je isti radio 7 dana blagdana u 2020., 7 dana u 2021., 7 dana u 2022. i 5 dana u 2023. Dakle, sud smatra da obzirom na korištenje godišnjeg odmora i bolovanja u dane blagdana i neradne dane, te u usporedbi s policijskim službenikom CK, za kojeg iz tabele proizlazi da je cijelo vrijeme radio, sud ne može ulaziti u pravo poslodavca da sastavi raspored rada isključivo prema potrebama Službe prateći fond sati i radnih dana za tekući mjesec, kako ne bi došlo do poteškoća u radu kriminalističke policije koje poslove krim. inspektori obavljaju kontinuirano, prvenstveno zbog naloga i zahtjeva državnog odvjetništva koje naloge dostavljaju izravno „na ime“ policijskog istražitelja. Ovdje treba reći i to, da iz Izvješća Dragana Zagorca, proizlazi da je policijski službenik na ispomoći u krim. policiji JG, postizao izvanredne radne rezultate, razriješivši brojne teške krađe i krađe, te samoinicijativno ostvario rekordne zapljene droge i duhana na području PU vukovarsko-srijemske, pa kao što je rečeno, sud ne može ulaziti u raspored rada koji poslodavac radi sukladno potrebama službe u odnosu na pojedine policijske službenike u krim. policiji u PP Vukovar, u odnosu na rezultate koje postižu u radu, kao što je npr. JG, za kojeg je svjedok TG izjavio da je bio povlašten prilikom stavljanja na rad u blagdan, jer je za to očito postojao opravdan razlog, odnosno potreba posla. Ovdje treba napomenuti da se tužitelj žalio na raspored rada i smjene u koje je stavljen, a što je vidljivo iz pritužbe istog od 08. ožujka 2023. upućenoj Službi za unutarnju kontrolu i na koju je dobio očitovanje nadležnog zamjenika Policijske uprave vukovarsko-srijemske UK, vezano za raspored rada. Iz navedenog proizlazi da je tužitelj u svakom slučaju imao primjedbe na raspored rada u koji je stavljen, jer mu je nekada odgovarala jutarnja smjena, a nekada se žalio što radi isključivo u toj smjeni, nekada je radi privatnih potreba zahtijevao da bude stavljen u popodnevnu smjenu, nekada da se promijeni raspored njegovog rada dan ranije (kako mu to napominje ĆG u prepisci porukama) i u kojim zahtjevima mu se nastojalo izaći u susret, kako to proizlazi iz samih navoda u njegovoj službenoj zabilješci vezano za termine fizikalnih terapija. Stoga je logično, da se raspored rada nije uvijek mogao sastaviti na način da odgovara tužiteljevim potrebama i željama, pa vezano za navedeno, nema govora o stavljanju istog u nepovoljniji položaj od ostalih zaposlenih, već isključivo o potrebama službe, a i provođenju epidemioloških mjera u konkretnom slučaju.

110. Nadalje, tvrdnje tužitelja da jedino njemu nisu usvojene želje za korištenjem „starog“ godišnjeg odmora iz 2020. i 2021. u željenom „atraktivnom“ terminu nije ničim dokazana, pogotovo u slučaju prenošenja cijelog ili gotovo cijelog „starog“ godišnjeg odmora u ljetne mjesece u slijedeću godinu, jer je životno i logično da bi takav način prenošenja „starog“ godišnjeg odmora, sasvim sigurno doveo do problema u organizaciji i obavljanju bilo kojih poslova, a pogotovo krim. policije. Ovakav način korištenja „starog“ godišnjeg odmora, nije propisan ni Zakonom o radu, a ni odredbama čl. 22. i čl. 25. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, u kojima se ne navode „atraktivni“ i „neatraktivni“ termini korištenja starog godišnjeg odmora, već da se taj godišnji odmor mora iskoristiti do 30.06. iduće godine, a što podrazumijeva potrebe službe i dogovor s ostalim zaposlenima o terminima. Dakle, tužitelju nije uskraćeno korištenje njegovog „starog“ godišnjeg odmora iz 2021. i 2022., on je taj godišnji odmor iskoristio u travnju 2022., te veljači, travnju i svibnju 2021., sukladno potrebama službe, a također i zbog toga jer je svoj zahtjev za željene dane podnio tek 22.03.2022., dakle istoga dana, nakon što je zaprimio odluku od 18.03.2022. kojim mu je već raspoređen stari godišnji odmor, a nakon što je isti više puta pozivan da dostavi svoje zahtjeve, a što je učinio dakle, tek nakon primitka navedene odluke. Ovakvo postupanje poslodavca nema karakter mobinga, ni diskriminacije prema tužitelju, kako on to doživljava. Stoga sud u navedenom dijelu nije cijenio kao vjerodostojan iskaz svjedokinje ZG, koja je izjavila da su ona i svi službenici u Policijskoj postaji Vukovar, uvijek dobivali godišnji odmor (dakle i „stari“) isključivo sukladno njihovim željama. Također, svjedok NG u svom iskazu navodi da se obzirom na specifičnost službe, nastojalo policijskim službenicima maksimalno izaći u susret s datumima i terminima koji su istima odgovarali, dakle nastojalo se izaći u susret željama, ali ne znači nužno da je to uvijek bilo moguće zbog potreba i specifičnosti službe.

111. Nadalje, činjenica što je tužitelj raspoređen na drugo rukovodeće, ali „niže“ radno mjesto u odnosu na svoju stručnu spremu, uslijed sistematizacije rada i potreba službe u Policijskoj upravi Vukovar sukladno prijedlogu rasporeda za sve policijske službenike i namještenike, iz razloga jer su nadređeni (koji su imali neposredni uvid u rad tužitelja kao krim. inspektora) smatrali da isti ima slabe rezultate i učinkovitost rada kao krim. inspektor (od 450 kaznenih djela ni jedno nije riješio u spornom razdoblju, puno je izostajao s posla, nije bio samostalan u radu, odnosno, nije se snašao na radnom mjestu krim. inspektora), kao i da su sva tri rješenja poništena u upravnom postupku iz razloga jer za premještaj tužitelja na drugo radno mjesto nisu bili ispunjeni zakonski uvjeti, ne predstavlja nužno mobing, diskriminacuju i zlostavljanje. Naime, tuženik ova rješenja nije donio s ciljem psihičkog zlostavljanja tužitelja i ponižavanja stavljajući ga na drugo rukovodeće radno mjesto, već su se navedena rješenja temeljila isključivo na radnim učincima tužitelja u obavljanju poslova krim. inspektora, donesena su uslijed objektivnih okolnosti u vidu organizacijskih promjena, za koje je tuženik smatrao da su ispunjeni uvjeti za donošenja takvih rješenja. Razlozi nadređenih koji su smatrali da se tužitelj nije snašao na radnom mjestu krim. inspektora zbog slabih rezultata rada, između ostalog, potvrđuje i svjedok NG, koji je bio nadređen tužitelju i kao takav je ocjenjivao rad tužitelja u trajanju od 14 godina, te koji protivno navodima tužitelja da je za svoj rad uvijek ocjenjivan sa ocjenama „odličan“ i „vrlo dobar“, sve dok mu CG nije postao nadređen, iskazuje da je tužitelj, kao i svi ostali, dobivao svakakve ocjene, i „dvojke“ i „četvorke“, dok iz iskaza svjedoka OG proizlazi da mu se njegov pomoćnik NG žalio na obavljanje poslova od strane tužitelja, jer nije završio svoje poslove na vrijeme, kao i ostali krim. inspektori, te da su i NG i tada krim. inspektor CG, smatrali da tužitelj ne obavlja poslove krim. inspektora kako treba. Dakle, u odnosu na učinkovitost rada tužitelja kao krim. inspektora, sud je iskaze svjedoka CG, NG, OG i ĆG, cijenio vjerodostojnim, jer su sukladni u bitnom, kao i statističkim podacima u odnosu na rad tužitelja koji su izneseni u dokumentu pod nazivom „Radne karakteristike policijskog službenika ĐG“ od 16. veljače 2021. i Izvješća Dragana ĆG od 18. lipnja 2021., u kojima se navode razni propusti u radu tužitelja kao krim. inspektora, brojevi predmeta na kojima je radio, njegovu nesamostalnost u radu, da od 450 kaznenih djela, niti jedno nije riješio, odbijanje radnih zadataka i sl. . Također, iz Izvješća i službenih zabilješki ĆG proizlazi da je TG, kao službenika za evidenciju, potrage i identifikacije, zadužio da pomogne tužitelju u pisanju kaznene prijave, kao i ostale policijske službenike da mu pomognu u obavljanju poslova njegova radnog mjesta. Slijedom navedenih razloga, rješenja nisu donesena s ciljem omalovažavanja tužitelja, već iz objektivnih razloga, kako je navedeno.

112. Nadalje, u odnosu na navod tužitelja da je kao krim. inspektor sa visokom stručnom spremom, jedino on morao ići u pješačke ophodnje u trajanju od par dana, kao i prismotru, sa temeljnim policajcima sa srednjom stručnom spremom i da se to nikada u Policijskoj postaji Vukovar nije desilo, sud napominje da je u opisu radnog mjesta tužitelja, obavljanje i ophodnje i prismotre ako to zahtijevaju potrebe službe, a pri tom je nebitno koju stručnu spremu policijski službenik u krim. policiji ima. U konkretnom slučaju, radilo se o valu provala i krađa na Sajmištu, radi čega su se organizirale pojačane ophodnje. Također, iz iskaza svjedoka ĆG i CG proizlazi da su i policijski službenici u krim. policiji HG i ŠK, kao i policijski službenici na ispomoći u krim. policiji JG i BG, kao i ĆG (dok je radio u PP Vinkovci) išli u ophodnje sa interventnom i temeljnom policijom, ako je to bila potreba službe i što je uostalom u opisu njihovog posla krim. inspektora. Pri tome, sudu nije odlučna činjenica što neki od svjedoka navedeno smatraju poniženjem za tužitelja kao krim. inspektora sa visokom stručnom spremom i procjenjuju da je bilo ostalih policijskih službenika sa srednjom stručnom spremom, koji su to mogli obaviti, jer je to nebitno u odnosu na potrebe službe, te koje odluke donose nadređeni prema potrebama službe i jer je tužitelju to u opisu posla njegovog radnog mjesta. Također i svjedok DG u svom iskazu navodi da je tužitelj bio jedini krim. inspektor koji je bio raspoređen u pješačku ophodnju s njim, ali mu nije poznato da li su drugi krim. inspektori bili raspoređeni u pješačke ophodnje s drugim temeljnim policajcima. Stoga niti ovakve odluke nadređenih nisu imale za cilj ponižavanje i diskriminiranje tužitelja, jer je navedeno postupanje u opisu posla njegovog radnog mjesta kao krim. inspektora, kako je navedeno.

113. Tvrdnje tužitelja da je morao koristiti vozilo Golf staro 25 godina, za koje smatra da je opasno po zdravlje, iako je na raspolaganju bilo i drugih vozila, sud ne smatra potvrđenim. Navedeno vozilo je bilo tehnički ispravno i koristili su ga svi policijski službenici, tako i načelnik CG i njegov pomoćnik PK, domar AG i drugi. Iz Službenih zabilješki tužitelja i DG, proizlazi da su za potrebe ophodnje koristili i vozilo Škodu Octaviu, te svjedok DG navodi da su samo jednu ophodnju obavili u tom Golfu, jer nije bilo na raspolaganju ostalih vozila bez službenih obilježja. Dakle, niti ova odluka nadređenih nije bila s ciljem ponižavanja tužitelja i ugrožavanja njegovog zdravlja, jer su navedeno vozilo koje je prošlo tehnički pregled, koristili svi u Policijskoj postaji Vukovar, a tužitelj je isto morao koristiti konkretnoj situaciji, jer je jedino bilo na raspolaganju bez obilježja MUP-a, zbog potreba ophodnje u civilu. Također, pored tužitelja se u tom vozilu nalazio i drugi policijski službenik, na istom zadatku, u isto vrijeme, pa se ne može govoriti da je tužitelj izdvojen slučaj u odnosu na korištenje tog vozila po izričitoj naredbi načelnika CG, kako bi mu time ugrozio zdravlje i dostojanstvo.

114. Također su se pokazale neosnovane i tvrdnje tužitelja da samo njemu nije bio dopušten ulazak u skladište oružja po naredbi načelnika, jer iz službene zabilješke domara AG od 06. listopada 2022., proizlazi da je napravio propust jer je tužitelju dopustio ulazak u prostoriju u kojoj se nalazi uredski materijal, kao i velika količina oduzetog oružja. Dakle, tužitelju ulazak u tu prostoriju nije omogućen iz sigurnosnih razloga, zbog velike količine oružja, ali to ne znači da mu je uskraćen uredski materijal, koji može dobiti bez potrebe ulaska u tu prostoriju.

115. U odnosu na tvrdnju tužitelja iz tužbe da je načelnik PP Vukovar, naredio da se njegov prigovor na rješenje o rasporedu na radno mjesto ne smije zaprimiti u urudžbeni zapisnik unatoč upozorenju ŠGvoditeljice pisarnice u Policijskoj upravi vukovarsko-srijemskoj, sud je iz iskaza navedene svjedokinje utvrdio da se ne radi o prigovoru, već o službenoj zabilješki tužitelja, koju je on inzistirao da zaprime u pisarnici PP Vukovar, unatoč ustaljenoj praksi u odnosu na zaprimanje službenih zabilješki. Naime, sud je utvrdio da je taj zahtjev tužitelja odbijen, jer se službene zabilješke predaju šefovima smjene, a ne u pisarnicu, ali je zbog njegovog inzistiranja, službena zabilješka zaprimljena u Vinkovcima, a čemu se načelnik CG nije protivio, kako svjedokinja ŠG navodi. Sud napominje da niti jedna službena zabilješka u spisu ostalih policijskih službenika nema prijamni pečat, pa stoga takvo postupanje u pisarnici nije iznimka u odnosu na tužitelja, već je, kako to svjedokinja ŠG navodi u svom iskazu, praksa u PP Vukovar, sukladna praksi u PP Županja i ostalim policijskim postajama, u odnosu na to da se službene zabilješke predaju šefovima smjene. Svjedokinja također navodi da niti jedan policijski službenik u PU vukovarsko- srijemskoj, osim tužitelja, nije zahtijevao zaprimanje službene zabilješke u pisarnici. Iz navedenog sud zaključuje da odbijanje zaprimanja službene zabilješke tužitelja u pisarnici, nema cilj diskriminacije tužitelja, te je njegova tvrdnja da je htio da predmetna službena zabilješka ima prijamni pečat, nejasna, budući se ne radi o nikakvom pravnom lijeku izjavljenom protiv rješenja o rasporedu na radno mjesto kako on to u tužbi tvrdi, niti o bilo čemu vezano za rokove, već se radi o inzistiranju tužitelja, da se u odnosu na njega u policijskoj postaji postupa posebno i protivno uobičajenoj praksi u policijskoj postaji, a što samo dokazuje da isti ne poštuje odluke nadređenih kako je već opisano, već se smatra diskriminiranim i uznemiravanim.

116. U odnosu na kontrolu bolovanja od strane poslodavca i slanja na izvanredni zdravstveni pregled, koje postupke poslodavca smatra diskriminacijom i povredom prava osobnosti, jer je poslodavac za njega to tražio, a nije za kolegu koji je na dugotrajnom bolovanju, sud napominje da je pravo poslodavca zahtijevati kontrolu bolovanja svakog zaposlenika, pa i tužitelja, kao i slanja na izvanredni liječnički pregled ako smatra da za to postoje razlozi, kao što su npr. česta bolovanja. Pored navedenog, iz ničega u spisu ne proizlazi da je u spornom razdoblju isključivo u odnosu na tužitelja takva kontrola bolovanja i izvanredni liječnički pregled u Policijskoj postaji Vukovar zahtijevana.

117. Slijedom iznijetoga, ovaj sud zaključuje da ponašanje tužitelja u razdoblju za koje smatra da je zlostavljan i šikaniran, ne priliči žrtvi mobinga i da je tužitelj svojim ponašanjem doprinio tome što ga nisu stavili u osiguranje 18.11., jer su se bojali mogućih konflikta s njim, kako to navodi ĆG u svom iskazu, a do ovakvog zaključka sud dolazi čitajući navode tužitelja u njegovim službenim zabilješkama. Niame, tužitelj grubo vrijeđa nadređene, kleveće, prijeti tužbama, kaznenim prijavama, upliće politiku, ukazuje na navodne protupravne radnje, a što ne priliči žrtvi mobinga, pa tako npr. u službenoj zabilješci od 08.03.2023. i 06.06.2020. navodi da se u rad Policijske postaje Vukovar upliće stranka Domovinski pokret, te "Ovo je klasičan primjer "mobilnoga" (napomena, tužitelj vjerojatno misli na mobing), te je također najbolji primjer kako to izgleda kada vam krene hir osvetoljubivosti i mržnje prema osobi koja je za te i takve koji to čine pojam moralnosti i poštenja. Naime ne ulazeći u kadroviranje i protuzakonita postavljanje takvih rukovoditelja pri tome misleći na načelnika PP Vukovar, a koji na još jedan očit primjer zloupotrebljava institucije. ....nije potrebno za istaknuti a što se naveliko priča javnim pogovorom po Vukovaru da upravo takav rukovoditelj a koji ima diplomu VSS iz BIH najbolje govori o samo o sebi i da se ne spominje kupnja uvoznice za osobno vozilo od D.V. koje je on kupio, a dokaz je prometna nezgoda u Vinkovcima koju je skrivio. Te stan koji je dobio na Olajnici u Vukovaru a u isto vrijeme otplaćivao u Slavonskoj banci stan na moru." Opis ovakvog nepriličnog ponašanje tužitelja, proizlazi i iz navoda u Izvješću Dragana Zagorca od 18. lipnja 2020., iz kojeg se da zaključiti da tužiteljevo ponašanje ne odražava ponašanje osobe koja trpi strah, ponižavanje i zlostavljanje, već proizlazi da je tužitelj osoba sklona verbalnom prepiranju, vrijeđanju i nepoštivanju nadređenih, a kao primjer se navodi ponašanje istog od dana 16. svibnja 2020. kada je u ured nadređenog ĆG ušao naglo bez kucanja, u kojem je bio i voditelj službe OK i bez pozdrava se nadređenom galameći obratio riječima "Šta glumiš ti ĆG, šta si umišljate vi, pun mi je kurac i Božićevih sranja i tebe i SG"..neće to tako završiti, šta glumiš, napisat ću mail o svemu ovome, ti si njihova marioneta i sl.". Isto ponašanje tužitelja je opisano i u Službenoj zabilješki Dragana Zagorca od 05. siječnja 2022., kada mu se tužitelj žalio na određivanje termina godišnjeg odmora i prijetio zbog tog tužbama, te se tom prilikom podsmjehivao govoreći kako će protiv njega (ĆG) podnijeti kaznenu prijavu i da mu je drago kako napokon za to ima osnove, kako ĆG i CG više ne može zaštiti "Fabo" i sl. Također i da je tužitelj dana 27. siječnja 2021. odbio raditi toga dana izjavivši da "nigdje ne žuri i da se ponaša sukladno ocijeni kojom je ocijenjen "zadovoljava", te je uspoređivao svoju ocjenu sa ocjenama ostalih policijskih službenika na način da je omalovažavao svoje kolege, govoreći da S.S., V.M. i A.B. nisu zaslužili veću ocjenu od njega i da je A.B. mentalno ograničen, da oni ništa ne rade, a bolje su ocijenjeni. Navedeni postupci tužitelja upravo potvrđuju navode tužiteljevih nadređenih CG, ĆG i LG, o ponašanju istog u radnoj sredini, u odnosu na radne obveze, nepoštivanju kolega i nadređenih, a pri tom sebe smatrajući žrtvom zlostavljanja, šikaniranja i diskriminacije, koja je stavljena u nepovoljniji položaj.

118. Sud je iskaze svih svjedoka cijenio kao vjerodostojne u dijelovima koji su sukladni u bitnom i materijalnoj dokumentaciji, dok mišljenja svjedoka o spornim činjenicama sud nije uzimao u obzir, jer sud ne utvrđuje činjenice na temelju nečijeg mišljenja, a također ni iskaze svjedoka ZG i TG u dijelovima u kojima komentiraju ocjene rada tužitelja kao krim. inspektora, jer nemaju neposrednih saznanja o njegovom radu kao krim. inspektora. Iskaz svjedokinje ZG, sud nije cijenio kao vjerodostojan ni u dijelu o korištenju godišnjeg odmora, kako je navedeno, a ni u odnosu na ponašanje CG prema tužitelju (da je udario tužitelja laktom u tijelo), jer je isti nesukladan s iskazima svih ostalih saslušanih svjedoka u odnosu na ponašanje CG prema tužitelju.

119. Slijedom navedenog, sagledavajući svako pojedino sporno postupanje nadređenih u odnosu na tužitelja, tijekom njegovog rada kao policijskog službenika za obradu kriminaliteta u Policijskoj postaji Vukovar, njegovo ponašanje prema nadređenima i njegov odnos prema poslu, a uzimajući pri tome u obzir i činjenicu da povjerljivi savjetnik Policijske uprave vukovarsko-srijemske, niti Služba unutarnje kontrole Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, nisu utvrdili da je tužitelj zlostavljan, uznemiravan ili stavljen u nepovoljniji položaj od strane nadređenih, sud smatra da ni u ovom sporu, nije dokazano da je tužitelj bio izložen mobingu, sustavnom uznemiravanju, maltretiranju i stavljanju u nepovoljniji položaj od strane nadređenih, na način da bi isti postupali prema njemu i donosili odluke s ciljem šikaniranja. Stoga, istom nije nastala ni šteta, u vidu povrede prava osobnosti, jer nije dokazao postojanje štetnika, štetnu radnju, nastalu štetu, a ni uzročnu vezu između štetne radnje i štete.

120. Pored navedenog, tužitelj tijekom postupka u podnesku od 23. siječnja 2024. navodi da je novi načelnik Policijske uprave vukovarsko-srijemske prekinuo postupanje kojim se istom povređuje njegovo dostojanstvo radnika od strane načelnika PP Vukovar CG, njegovog pomoćnika ĆG, te prijašnjeg načelnika PU vukovarsko-srijemske SG, jer je s danom 01. srpnja 2023. raspoređen na svoje staro radno mjesto, ali u Policijsku upravu vukovarsko-srijemsku. Obzirom da je tužitelj ostao u cijelosti kod tužbe i tužbenog zahtjeva, dakle i pod točkom II., kojim zahtijeva da sud naloži tuženiku da mu osigura zaštitu od uznemiravanja, prestanak svakog uznemiravanja i povrede dostojanstva kao povredu prava osobnosti, proizlazi da tužitelj traži zaštitu i protiv nadređenih u Policijskoj upravi vukovarsko-srijemskoj gdje sada radi, a na koje okolnosti nisu izvođeni dokazi, niti je tužitelj tvrdio da trpi mobing i uznemiravanje i na mjestu rada u Vinkovcima, već samo u odnosu na nadređene u Policijskoj postaji Vukovar, a na kojem mjestu rada od 01. srpnja 2023. više ne radi.

121. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

122. Tužitelj je na pripremnom ročištu održanom dana 21. veljače 2024. povukao točku IV. tužbenog zahtjeva, čemu se zastupnik po zakonu tužene nije protivio, niti je zahtijevao trošak, radi čega je temeljem čl. 193. st. 2. Zakona o parničnom postupku, odlučeno kao u izreci rješenja.

123. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku, prema kojoj stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka.

124. Temeljem odredbe čl. 163. Zakona o parničnom postupku, odredbe o troškovima primjenjuju se i na stranke što ih zastupa državno odvjetništvo. U tom slučaju troškovi postupka obuhvaćaju i iznos koji bi se stranci priznao na ime nagrade odvjetniku.

125. Zahtjev tužene za naknadom parničnog troška od 800,00 eura, osnovan je u cijelosti i sastoji se od troška zastupanja po državnom odvjetništvu na ime sastava odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 8.t.1.) i zastupanja na ročištu održanom dana 21.02.2024., 19.11.2024. i 05.02.2025. (Tbr. 9.t.1.) u iznosima od po 200,00 eura (Tbr. 9.t.1.), a što je u skladu s navedenim tarifnim brojevima, u vezi s Tbr. 52. i Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023.), te čl. 154. st. 1., čl. 155. i čl. 164. st. 1.-4., u vezi s čl. 163. Zakona o parničnom postupku, radi čega je odlučeno kao pod II. u izreci presude.

U Osijeku, 11. ožujka 2025.

Sutkinja

Kamelija Matijašević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava, odnosno u tri istovjetna primjerka putem ovog suda nadležnom županijskom sudu.

Dostaviti:

1.Punomoćniku tužitelja

2.ZZ tuženice ODO u Osijeku, GUO na broj P-DO-77/2023.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte