Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Kž-332/2024-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Dušanke Zastavniković Duplančić kao predsjednice vijeća te Renate Miličević i Gordane Mihele Grahovac kao članica vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Marine Bobanović, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog SS, zbog kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavka 3. KZ/11, odlučujući o žalbama Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu, broj KO-DO- 1426/2022 od 18. ožujka 2024. i okrivljenog SS, podnesenim protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, broj K-1328/2022-11 od 24. svibnja 2023., nakon održane rasprave 11. ožujka 2025. u prisutnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika Ivice Ovčara, okrivljenog SS i branitelja okrivljenika Tonija Ivandića, odvjetnika iz Zagreba,

p r e s u d i o  j e

I. Povodom žalbi državnog odvjetnika i okrivljenog SS, a po službenoj dužnosti, preinačuje se prvostupanjska presuda u dijelu odluke o kaznenom nalogu na način da ista glasi:

Na temelju članka 544. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj: 152/08, 76/09, 80/1., 91/12 – Odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 i 36/24 – dalje u tekstu: ZKP) stavlja se izvan snage kazneni nalog izdan presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broja K- 1545/2020-3 od 8. prosinca 2020.

II. Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, preinačuje se prvostupanjska presuda u dijelu odluke o zakonskom i pravnom opisu kaznenog djela na način da isti sada glasi:

dakle, drugome ozbiljno prijetio kakvim zlom da bi ga ustrašio ili uznemirio, a djelo je počinjeno prema odgovornoj osobi u vezi s njenim radom,

čime je počinio kazneno djelo protiv osobne slobode - prijetnju - opisano u članku 139. stavku 1. i 3. Kaznenog zakona (Narodne novine broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17 i 118/18 - dalje u tekstu: KZ/11), a kažnjivo po članku 139. stavku 3. KZ/11.

III. Uslijed odluke pod točkom II., preinačuje se prvostupanjska odluka u odluci o kazni na način da se okrivljeni SS na temelju članka 139. stavka 3. KZ/11 osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci te mu se na temelju članka 56. KZ/11 izriče uvjetna osuda kojom se određuje da se ovako određena kazna zatvora neće izvršiti ukoliko okrivljenik u roku od 2 (dvije) godine ne počini novo kazneno djelo.

IV. Žalba okrivljenog SS odbija se kao neosnovana te se u pobijanom, a nepreinačenom dijelu, potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, broj K- 1328/2022-11 od 24. svibnja 2023. okrivljeni SS proglašen je krivim zbog kaznenog djela protiv osobne slobode – prijetnje, opisano u članku 139. stavku 1. i 3. KZ/11, a kažnjivo po članku 139. stavku 3. KZ/11 te je na temelju članka 139. stavka 3. KZ/11 osuđen na kaznu zatvora u trajanju 6 (šest) mjeseci i na temelju članka 56. KZ/11 izrečena mu je uvjetna osuda kojom je određeno da se kazna zatvora u trajanju 6 (šest) mjeseci neće izvršiti ukoliko okrivljenik u roku od 2 (dvije) godine ne počini novo kazneno djelo. Sud je, na temelju članka 148. stavka 1. u vezi članka 145. stavka 2. točke 6. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj: 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20 i 80/22 - dalje u tekstu: ZKP), obvezao okrivljenika da naknadi trošak kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 300,00 eura / 2.260,35 kuna.

2. Protiv navedene presude žalbu je podnijelo Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu, broj KO-DO-1426/2022 od 18. ožujka 2024., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 3. u vezi članka 467. stavka 1. točke 1. ZKP i povrede Kaznenog zakona iz članka 469. točke 4. u vezi članka 467. stavka 1. točke 2. ZKP, predlažući da se pobijana presuda ukine, odnosno da drugostupanjski sud provede raspravu i donese presudu.

2.1. Žalbu je podnio i okrivljeni SS po branitelju Toniju Ivandiću, odvjetniku iz Zagreba, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede Kaznenog zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, a u žalbi je predložio da se pobijana presuda preinači i da se on oslobodi od optužbe.

3. Odgovor na žalbe nije podnesen.

4. Prije sjednice vijeća u smislu članka 474. stavka 1. ZKP predmet je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

5. Na sjednici vijeća održanoj 29. listopada 2024. vijeće je utvrdilo da je žalba državnog odvjetnika iz žalbene osnove povrede Kaznenog zakona osnovana jer je prvostupanjski sud pogrešno izmijenio zakonski opis kaznenog djela, pa s obzirom da je ranija prvostupanjska presuda u tom kaznenom predmetu ukinuta, na temelju članka 474.a stavka 2. ZKP odlučeno je da je potrebno održati raspravu.

6. Žalba državnog odvjetnika je osnovana, dok žalba okrivljenika nije osnovana.

7. Na raspravi održanoj 11. ožujka 2025. ovaj drugostupanjski sud je izveo sve dokaze koje je izveo i prvostupanjski sud pa je tako uz suglasnost stranaka pročitana dokumentacija iz spisa i to: iskaz oštećenog ŽS, iskaz svjedokinje OS, zapisnik Centra za socijalnu skrb Pula-Pola od 26. travnja 2019. (list 3), izvod iz kaznene evidencije za okrivljenika te je okrivljenik iznio svoju obranu. Na temelju članka 421. stavka 1. točke 2. ZKP odbijen je kao nevažan dokazni prijedlog za ispitivanje svjedokinje HS jer vijeće smatra da se ispitivanjem te svjedokinje ne bi utvrdile činjenice važne za odlučivanje. Naime, nesporno je da je svjedokinja HS dala svoj mobilni telefon oštećeniku da razgovara s okrivljenikom, no ona sama nije sudjelovala u tom razgovoru te nije za očekivati da bi osoba koja samo boravi u prostoriji u kojoj jedna osoba razgovara na telefon mogla znati sadržaj razgovora, odnosno što druga strana govori putem telefona.

8. Državni odvjetnik u žalbi navodi da se žali zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i povrede Kaznenog zakona, ali sadržajno je obrazložio jedino žalbenu osnovu povrede Kaznenog zakona. Naime, bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 3. ZKP postoji kada se utvrdi da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio odredbe ZKP koje su utjecale na presudu, a u konkretnom slučaju državni odvjetnik u žalbi jedino obrazlaže pogrešno tumačenje prvostupanjskog suda značenja odgovorne, odnosno službene osobe (članak 87. točka 3. i 6. KZ/11), a ne postupovne povrede.

8.1. Nije u pravu okrivljenik kada navodi da je počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 2. ZKP jer prvostupanjski sud nije pročitao obranu okrivljenika, odnosno nisu ispunjeni uvjeti za čitanje iskaza svjedoka ŽS i OS, a što je bilo od utjecaja na pravilnost odluke prvostupanjskog suda. Međutim, obrana okrivljenika s rasprave 7. lipnja 2021. pročitana je na raspravi u ponovljenom postupku (list 67), a svjedokinja ČS i oštećeni ŽS su iskazujući na raspravi pred prvostupanjskim sudom izjavili da se ne sjećaju nekih detalja događaja, pa je prvostupanjski sud pravilno sukladno članku 426. ZKP pročitao njihove ranije iskaze. Potrebno je napomenuti da su na raspravi pred drugostupanjskim sudom, u dokaznom postupku, uz suglasnost stranaka, pročitani iskazi oštećenog ŽS i svjedokinje OS te je ispitan okrivljenik koji je iznio svoju obranu, a na tako provedeni dokazni postupak stranke nisu imale primjedbe zbog čega žalbeni navod okrivljenika da je počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 2. ZKP nije od utjecaja na odluku ovog drugostupanjskog suda.

8.2. Člankom 13. ZKP određeno je da se povodom pravnog lijeka izjavljenog samo u korist okrivljenika, presuda ne može izmijeniti na njegovu štetu (zabrana reformatio in peius) i to u pravnoj oznaci djela, obliku krivnje, dodavanja kriminalne količine u činjenični opis kaznenog djela i kaznene sankcije. U konkretnom slučaju, nesporno je da je rješenjem ovog drugostupanjskog suda od 20. rujna 2022., broj Kž-447/2022-6, prihvaćena žalba okrivljenog SS i ukinuta prvostupanjska presuda Općinskog kaznenog suda u Zagrebu od 7. lipnja 2022., broj K-1545/2020-11. Neovisno o činjenici što državni odvjetnik na tu odluku prvostupanjskog suda nije izjavio žalbu, on je ovlašten mijenjati zakonski opis kaznenog djela za koji se tereti okrivljenik na način kako je to učinio na raspravi 24. svibnja 2023. jer izmjenom svojstva oštećenog u kritičnom događaju ostao je unutar istog zakonskog opisa, nije ga mijenjano na teže, pri čemu činjenični opis i pravna kvalifikacija uopće nisu mijenjani. Stoga je pogrešan zaključak prvostupanjskog suda da bi prihvaćanjem izmjene zakonskog opisa državnog odvjetnika bila počinjena povreda iz članka 13. ZKP (zabrane reformatio in peius) odnosno navod žalbe okrivljenika da je povrijeđen Kazneni zakon na štetu okrivljenika.

8.3. Pravilno utvrđuje prvostupanjski sud da je oštećeni ŽS, kao pravnik Centra za socijalnu skrb Pula-Pola, tijekom inkriminiranog događaja razgovarao sa strankom o davanju suglasnosti na prodaju nekretnine u suvlasničkom dijelu štićenika tog Centra za socijalnu skrb, dakle, obavljao je posao iz djelokruga poslova Centra za socijalnu skrb. Okrivljenik ne spori da je razgovarao telefonski s oštećenim ŽS, navodeći da je u početku ton razgovora bio normalan, a zatim ga je povisio, ali osporava da bi prijetio oštećeniku. Međutim, oštećeni ŽS decidirano navodi da mu je okrivljenik rekao da će mu srediti otkaz, da će doći u Pulu gdje će se s njim fizički obračunati ukoliko odmah ne napiše odobrenje za prodaju predmetne nekretnine. Svjedokinja ČS potvrđuje iskaz oštećenog ŽS da je okrivljenik u tom razgovoru vikao, da je ŽS pitao osobu s kojim je telefonski razgovarao da li ga je nazvao majmunom i idiotom, a nakon razgovora oštećenik joj je rekao da mu je okrivljenik rekao da će doći u Pulu i „srediti ga“ i da će mu srediti otkaz. Zakonom o socijalnoj skrbi (Narodne novine br. 157/2013, 152/2014. 99/2015, 52/2016, 1672017 i 130/2017) određeno je da djelatnost socijalne skrbi obavljaju ustanove socijalne skrbi i njihova djelatnost obavlja se kao javna služba. Centar za socijalnu skrb je javna ustanova koja obavlja svoje zadaće na temelju javnih ovlasti. Kako je oštećenom ŽS kao fizičkoj osobi povjereno obavljanje određenih poslova iz djelokruga Centra za socijalnu skrb, isti ima svojstvo odgovorne osobe (članak 87. stavak 6. KZ/11). Kako je okrivljenik oštećeniku prilikom obavljanja poslova koji su mu povjereni u Centru za socijalnu skrb rekao da će mu srediti otkaz i da će ga razbiti, okrivljenik je oštećeniku kao odgovornoj osobi ozbiljno prijetio zlom da bi ga ustrašio ili uznemirio, a djelo je počinjeno u vezi s radom oštećenika. Slijedom navedenog, prihvaćajući žalbu državnog odvjetnika, ovaj drugostupanjski sud je preinačio prvostupanjsku presudu u zakonskom opisu kaznenog djela na način kako je to navedeno pod točom II. ove odluke, pri čemu je ovaj drugostupanjski sud precizirao (navođenjem brojeva Narodnih novina kao službenog lista Republike Hrvatske u kojem se objavljuju važeći zakoni) da se primjenjuje Kazneni zakon koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja djela, a sukladno odredbi članka 3. stavka 1. i 2. KZ/11 prema kojoj se primjenjuje Kazneni zakon koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja kaznenog djela budući da kasnije izmjene Kaznenog zakona nisu blaže.

9. Uslijed izmjene zakonskog opisa i pravne kvalifikacije djela, ovaj drugostupanjski sud je na temelju članka 478. ZKP ispitao i odluku o kazni s obzirom da se okrivljenik nije žalio zbog te zakonske osnove. Prilikom odluke o kazni ovaj drugostupanjski sud je imao na umu da je okrivljenik navedeno kazneno djelo počinio s maksimalnim stupnjem krivnje za tu vrstu kaznenih djela, da je bio ubrojiv i svjestan protupravnosti svog postupanja, a prilikom odluke o kazni mu je cijenjeno da se radi o neosuđivanoj osobi te protek vremena od počinjenja kaznenog djela. Imajući na umu navedene okolnosti i vodeći računa o općim pravilima izbora vrste i mjere kazne (članak 47. KZ/11.) te o svrsi kažnjavanja (članak 41. KZ/11.), ovaj drugostupanjski sud smatra da će se kaznom zatvora u trajanju 6 (šest) mjeseci na koju je okrivljenik osuđen uz primjenu uvjetne osude i s rokom provjeravanja u trajanju 2 (dvije) godine

- postići svrha kažnjavanja kod okrivljenika, odnosno da će tako izrečena kazna po svojoj vrsti i mjeri u dovoljnoj mjeri utjecati kako na okrivljenika tako i na sve druge da shvate štetnost i pogibeljnost činjenja kaznenih djela.

10. Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, ispitao je pobijanu presudu po službenoj dužnosti u skladu s člankom 476. stavkom 1. točkom 1. i 2. ZKP te je utvrdio da je prvostupanjski sud propustio sukladno članku 544. stavku 1. ZKP staviti izvan snage kazneni nalog izdan presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broja K-1545/2020-3 od 8. prosinca 2020. te je isto učinjeno u odluci nakon provedene drugostupanjske rasprave, kako je to odlučeno pod točkom I. ove odluke. Daljnja bitna povreda odredaba kaznenog postupka ili povreda Kaznenog zakona na štetu okrivljenika, a na koje povrede ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, nije počinjena. Kako je ovaj sud prihvaćajući žalbu državnog odvjetnika na temelju članka 486. stavka 1. ZKP izmijenio zakonski opis kaznenog djela, odlučeno je kao pod točkom II. izreke ove odluke te je sukladno navedenom donio odluku o kazni kako je odlučeno pod točkom III. ove odluke, dok je žalba okrivljenika odbijena kao neosnovana te je u pobijanom, a nepreinačenom dijelu, potvrđena prvostupanjska presuda kako je navedeno pod točkom IV. ove odluke.

U Zagrebu 11. ožujka 2025.

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

Dušanka Zastavniković Duplančić

POUKA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove drugostupanjske presude stranke imaju pravo podnijeti žalbu u roku petnaest (15) dana računajući od dana dostave pisanog otpravka. Žalba se podnosi Visokom kaznenom sudu Republike Hrvatske putem prvostupanjskog suda u dovoljnom broju primjerka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje Visoki kazneni sud Republike Hrvatske.