Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

Poslovni broj: Pp-16932/2023

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Mariji Malenica-Marić, uz sudjelovanje Nataša Pilipović kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv I okrivljene pravne osobe Flavus trgovina d.o.o. i II okrivljenika odgovorne osobe ŽL, zbog prekršaja iz čl. 172. st. 2. t. 5. i st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja, Klasa: 116-01/23-02/986 nakon glavne i javne rasprave održane 11. ožujka 2025. u odsutnosti okrivljenika, javno je objavio i

p r e s u d i o j e

I) Temeljem čl. 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22),

I okrivljena pravna osoba: Flavus trgovina d.o.o., OIB: 91828972692, sa sjedištem u [adresa], prekršajno nekažnjavana,

II okrivljenik, odgovorna osoba: ŽL, sin Ž, rođen **.**.1967. državljanin RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], po zanimanju samostalni ugostitelj, s mjesečnim primanjima u iznosu 800,00 eura, oženjen, otac jednog djeteta, prekršajno nekažnjavan za prekršaje iz područja Zakona o obveznom mirovinskom osiguranju

k r i v i s u

što je:

1. obavljenim neposrednim inspekcijskim nadzorom 23. kolovoza 2023. u [adresa] u restoranu Mano 2 i 13. rujna 2023. u službenim prostorijama Državnog inspektorata, uvidom u radno pravnu dokumentaciju utvrđeno, da radnika ML, koji je kod I okrivljene pravne osobe Flavus trgovina d.o.o. radio od 9. siječnja 2023. i obavljao poslove konobara na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme, s početkom rada 9. siječnja 2023. i traje do 31. siječnja 2023. nisu prijavili na obvezno mirovinsko osiguranje u zakonskom roku najranije od osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, odnosno, najkasnije do 9. siječnja 2023., već su prijavu podnijeli 10. siječnja 2023.,

čime su počinili prekršaj iz čl.112. st.1. t. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju , kažnjiv po čl. 172. st. 2. t. 5. i st. 3. istog Zakona, (Narodne novine 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22),

2. u vrijeme i na mjestu kao pod točkom 1. utvrđeno, da za radnika ML, koji je kod I okrivljene pravne osobe Flavus trgovina d.o.o. radio od 9. siječnja 2023. i obavljao poslove konobara na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme, koji je sklopljen 9. siječnja 2023. s početkom rada 9. siječnja 2023. i traje do 31. siječnja 2023. i aneksa ugovora o radu koji je sklopljen 27. siječnja 2023., kojim se ugovara rad na neodređeno vrijeme od 27. siječnja 2023. nisu u zakonskom roku od 24 sata od nastale promjene predali prijavu o promjeni tijekom osiguranja na obvezno mirovinsko osiguranje, što su bili dužni učiniti najkasnije 28. siječnja 2023.

čime su počinili prekršaj iz čl.112. st.1. t. 5. Zakona o mirovinskom osiguranju , kažnjiv po čl. 172. st. 2. t. 5. i st. 3. istog Zakona, (Narodne novine 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22),

3. u vrijeme i na mjestu kao pod točkom 1. utvrđeno da za radnicu TL, koja je kod I okrivljene pravne osobe Flavus trgovina d.o.o. radila od 16. kolovoza 2022. i obavljala poslove slastičarke na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme, koji je sklopljen 16. kolovoza 2022., s početkom rada 16. kolovoza 2022. i ugovora o radu na neodređeno vrijeme koji je sklopljen 1. listopada 2022. nisu u zakonskom roku od 24 sata od nastale promjene predali prijavu o promjeni tijekom osiguranja na obvezno mirovinsko osiguranje, što su bili dužni učiniti najkasnije 2. listopada 2022.

4. u vrijeme i na mjestu kao pod točkom 1. utvrđeno da za radnicu ŠL, koja je kod I okrivljene pravne osobe Flavus trgovina d.o.o. radila od 28. studenog 2022. i obavljala poslove pomoćne radnice na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme, koji je sklopljen 28. studenog 2022., s početkom rada 28. studenog 2022. i traje do 31. prosinca 2022. i ugovora o radu na određeno vrijeme koji je sklopljen 14. siječnja 2023., s početkom rada 1. siječnja 2023. i traje do 31. ožujka 2023. i ugovora o radu na neodređeno vrijeme, koji je sklopljen 1. travnja 2023. s početkom rada 1. travnja 2023. nisu u zakonskom roku od 24 sata od nastale promjene predali prijavu o promjeni tijekom osiguranja na obvezno mirovinsko osiguranje, što su bili dužni učiniti najkasnije 2. travnja 2023.

pa se na osnovi istih propisa,

I okrivljenoj pravnoj osobi Flavus trgovina d.o.o.

za djelo pod točkom 1. primjenom čl. 37. Prekršajnog zakona utvrđuje NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 270,00 (dvjestosedamdeset) eura

za djelo pod točkom 2. primjenom čl. 37. Prekršajnog zakona utvrđuje NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 270,00 (dvjestosedamdeset) eura

za djelo pod točkom 3. primjenom čl. 37. Prekršajnog zakona utvrđuje NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 270,00 (dvjestosedamdeset) eura

za djelo pod točkom 4. primjenom čl. 37. Prekršajnog zakona utvrđuje NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 270,00 (dvjestosedamdeset) eura

Temeljem čl. . 1. Prekršajnog zakona I okrivljenoj pravnoj osobi se izriče UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 1.080,00 (tisućuosamdeset) eura

II) Temeljem odredbe čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) I okrivljena pravna osoba je obvezna platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku 30 dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom postupiti po odredbama članka 34. Prekršajnog zakona.

Ako I okrivljena pravna osoba u roku koji joj je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne u korist Državnog proračuna, prema priloženom predlošku uplatnice, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.

III) Temeljem odredbe čl. 139. st. 3. u vezi čl. 138. st. 2. t. 3. Prekršajnog zakona, I okrivljena pravna osoba je obvezna naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 (trideset) eura u korist Državnog proračuna na račun navedene u priloženom predlošku uplatnice, u roku 30 dana po pravomoćnosti presude, jer će se u protivnom postupiti po odredbama čl. 152. st. 4. i 11. Prekršajnog zakona.

II okrivljeniku odgovornoj osobi ŽL

za djelo pod točkom 1. primjenom čl. 37. Prekršajnog zakona utvrđuje NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 80,00 (osamdeset) eura

za djelo pod točkom 2. primjenom čl. 37. Prekršajnog zakona utvrđuje NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 80,00 (osamdeset) eura

za djelo pod točkom 3. primjenom čl. 37. Prekršajnog zakona utvrđuje NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 80,00 (osamdeset) eura

za djelo pod točkom 4. primjenom čl. 37. Prekršajnog zakona utvrđuje NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 80,00 (osamdeset) eura

Temeljem čl. . 1. Prekršajnog zakona II okrivljeniku se izriče UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 320,00 (tristodvadeset) eura

IV) Temeljem odredbe članka 33. st. 11. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22), II okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u korist u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku 30 dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom postupiti po odredbama članka 34. Prekršajnog zakona.

Ako II okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne u korist Državnog proračuna, prema priloženom predlošku uplatnice, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.

V) Temeljem odredbe čl. 139. st. 3. u vezi čl. 138. st. 2. t. 3. Prekršajnog zakona, II okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 (trideset) eura u korist Državnog proračuna na račun navedene u priloženom predlošku uplatnice, u roku 30 dana po pravomoćnosti presude, jer će se u protivnom postupiti po odredbama čl. 152. st. 4. i 11. Prekršajnog zakona.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Područni ured Zagreb, Služba za nadzor zapošljavanja i upućivanja pod klasom: 116-01/23-02/986 podnio je 8. studenog 2023. optužni prijedlog protiv okrivljenika radi prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude.

2. II okrivljenik ŽL iznoseći obranu u ime pravne osobe i u svoje ime iskazao je da u odnosu na radnika ML da ima dosta zaposlenika, u to vrijeme 45, tako da ne zna kada je isti počeo s radom, s time da sve poslove oko prijave i odjave radnika obavlja knjigovođa, tako da ne zna točno kojeg je datuma isti prijavljen na obavezno mirovinsko osiguranje, ali misli da je bilo u roku. U odnosu na točku 2. optužnog prijedloga naveo je da ne zna točno kada je nastala promjena u odnosu na radnika ML, odnosno, morao bi isto pročitati, ali misli da je promjena mirovinskom osiguranju bila u roku. U odnosu na točku 3. optužnog prijedloga naveo je da je radnica TL, odnosno, početak rada iste u roku prijavljen mirovinskom osiguranju, a također se to odnosi i na radnicu ŠL što je opisano pod točkom 4. optužnog prijedloga, ističući da ako je radnica počela raditi u petak, ista se prijavljuje tek u ponedjeljak, budući subotom i nedjeljom to nije moguće izvršiti. Na pitanje branitelja odgovorio je, da je vlasnik i direktor pravne osobe dvije godine, a prije toga je poduzetnik više od 28 godina u ovoj djelatnosti, do sada je prekršajno nekažnjavan za sve tvrtke u odnosu na Zakon o mirovinskom osiguranju i nema poreznih dugova.

3. Okrivljenici su u pisanom podnesku od 24. lipnja 2024. naveli da je odnosu na točku 1 optužnog prijedloga, netočno da bi izvršili prijavu radnika ZL izvan zakonskog roka, obzirom na činjenicu da je radnik počeo sa radom dana 09. siječnja 2023. godine, u večernjoj smjeni koja u restoranu počinje u 17,00 sati, a radno vrijeme Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje završava u 15 sati, pa je prijava izvršena u 10. siječnja 2023. godine u jutarnjim satima, budući da ranije nije bila moguća. U odnosu na točku 2 optužnog prijedloga, netočno je da bi izvršili prijavu radnika ZL izvan zakonskog roka, obzirom na činjenicu da je rok za podnošenje prijave istekao dana 28. siječnja 2023. u subotu-neradni dan Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, pa je prijava radnika izvršena prvoga radnog dana, i to ne kako se pogrešno navodi u optužnom prijedlogu 29. siječnja (nedjelja), nego 30. siječnja 2023. u ponedjeljak. U odnosu na točku 3 optužnog prijedloga, netočno je da bi okrivljenici izvršili prijavu radnice TL izvan zakonskog roka, budući je radnica započela sa radom 1. listopada 2022., koji dan je subota-neradni dan Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, tako da rok za prijavu ne istječe u nedjelju 2. listopada 2022. već u ponedjeljak prvoga radnog dana upravnog tijela i to 3. listopada 2022., kada je radnica i prijavljena od strane poslodavca. U odnosu na točku 4 optužnog prijedloga, netočno je da bi izvršili prijavu radnice ŠL izvan zakonskog roka, budući je radnica započela sa radom dana 1. travnja 2023. budući je 1. travnja 2022. godine bila subota-neradni dan Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, pa rok od 24 sata ne istječe u nedjelju 2. travnja 2023. koja je također neradni dan, već u ponedjeljak 3. travnja 2024. godine, kada je radnica i prijavljena nadležnom upravnom tijelu. Inspektor Državnog inspektorata, teškim je nemarom i izrazitom površnosti u radu, propustio pri izvršenoj inspekciji rada izvršiti provjeru kalendara i utvrditi radne i neradne dane, a dužnost mu je znati da rokovi ne istječu u neradne dane, već prvoga radnoga dana. Sadržaj ovog neosnovanog optužnog prijedloga, rezultat je ili krajnjeg neznanja i nemara službene osobe, ili krajnje zlonamjernosti koja ima za cilj izricanje kazni pod svaku cijenu pravnim i fizičkim osobama koje su predmetnom nadzora. Takvo postupanje službenih osoba, primjer je razloga zbog kojih uredni poslodavci, koji pune državni proračun napornim radom sa visokim poslovnim rizicima, trpe nelojalno i neprofesionalno otežavanje radnih uvjeta, zbog kojih je Republika Hrvatska na dnu službene ljestve konkurentnosti u gospodarstvu Europske unije. Sve kada bi se rokovi računali na način koji smatra Državni inspektorat zakonitim sa istekom roka na neradne dane, ovaj optužni prijedlog bi i dalje bio posve neosnovan i nezakonit radi slijedeće činjenice jer se na odredbe prekršajnog zakona supsidijarno primjenjuju odredbe Kaznenog zakona RH, kojima se propisuje, u članku 33. Kaznenog zakona, Beznačajno djelo- nema kaznenog djela ako je stupanj počiniteljeve krivnje nizak, djelo nije imao posljedice ili su neznatne i ne postoji potreba da počinitelj bude kažnjen. U članku 41. Svrha kažnjavanja-svrha kažnjavanja je izraziti društvenu osudu zbog počinjenog djela, te postići pravednost kažnjavanja. Okrivljenici svoju djelatnost obavljaju u vremenskom periodu od 25 godina, zapošljavaju više od 20 radnika, povremeno i više od 30, koji su bez iznimke svi prijavljeni, nemaju u 25 godina obavljanja poslovanja niti jednog eura duga s bilo kojega naslova, poreznih obveza, doprinosa, dobavljača, te nikada u 25 godina poslovanja radnicima nije zakasnila plaća niti jedan dan. Podnošenje optužnog prijedloga zbog nepostojećeg zakašnjenja prijave radnika HZMO u trajanju od 24 sata, prema uzornom poslodavcu, sam je po sebi diskvalifikacija Državnog inspektorata, te predstavlja lošu sliku o znanju, savjesnosti i poštenoj namjeri službene osobe. Kada bi navodi iz optužnog prijedloga bili i točni, a nisu, savjesna službena osoba bi za takvo bezazleno zakašnjenje uputilo samo savjet u vidu opomene i savjeta za povećanom pažnjom poslodavcu. Slijedom svega iznesenog, predlaže se sudu donijeti presudu kojom se okrivljenici oslobađaju krivnje da bi počinili prekršajna djela iz optužnog prijedloga.

4. U dokaznom postupku sud je u svojstvu svjedoka ispitao OL, pročitao zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 3. kolovoza 2023., nastavak zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 13. rujna 2023., prijavu o početku osiguranja Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje za ML, ugovor o radu na određeno vrijeme za ML od 9. siječnja 2023 i aneks i ugovora o radu za ML od 9. siječnja 2023., prijavu o početku osiguranja Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje za TL, ugovor o radu na određeno vrijeme za TL od 16. kolovoza 2022., ugovor o radu na neodređeno vrijeme za TL od 1. listopada 2022. i aneks i ugovora o radu za TL od 21. siječnja 2023., prijavu o početku osiguranja Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje za ŠL, ugovor o radu na određeno vrijeme za ŠL od 28. studenog 2022., ugovor o radu na određeno vrijeme za ŠL od 1. siječnja 2023., ugovor o radu na neodređeno vrijeme za ŠL od 1. travnja 2023., izvadak iz sudskog registra za pravnu osobu, te u izvatke iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa za okrivljenike.

5. Svjedokinja OL, inspektorica rada iskazala je da je nadzorom iniciranim od strane Turističke inspekcije, u svojstvu inspektora rada, obavila inspekcijski nadzor, u restoranu na [adresa], gdje je zatekla radnike, ne sjećajući koliko ih je bilo, za koje je zatražila dokumentaciju, koja joj je naknadno dostavljena. Naime, za jednog radnika utvrdila je da nije u roku od početka rada prijavljen na mirovinsko osiguranje, s time da je za istog radnika došlo do promjene tijekom osiguranja, odnosno, sklopljen je ugovor na neodređeno vrijeme, a koja promjena u međuvremenu nije prijavljena na obavezno mirovinsko osiguranje. Također je za dva radnika utvrdila da je tijekom rada došlo do promjene osiguranja, jer su u međuvremenu sklopili ugovor na neodređeno vrijeme, a što isto tako nije prijavljeno na obavezno mirovinsko osiguranje u roku, već je to učinjeno naknadno što je utvrdila i iz dostavljene dokumentacije od strane poslodavca, odnosno, dostavljeni su joj svi ugovori za radnike, koji su zatečeni u nadzoru, prijave o početku osiguranja i promjene osiguranja, te je o navedenom sačinila zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru. Na pitanje branitelja okrivljenika svjedokinja je odgovorila, da je po struci dipl. pravnik, zbog proteka vremena, obima posla i velikih prijava, ne sjeća se koji je rok protekao, odnosno, koliko bi eventualno dana poslodavac zakasnio s prijavom, još jednom navodeći, da se ne sjeća kada je točno ponesena prijava i da li se radilo o zakašnjenju od jednog dana, dok je na pitanje suda, što se događa u slučaju kada rok za zadnji dan roka slijedi u neradnom danu, odgovorila, da se prijava podnosi elektroničkim putem, što su okrivljenici i učinili. Ne zna točno tko je u ovoj pravnoj osobi odgovoran za podnošenje prijava, ali je direktor odgovorio da je on odgovoran za sve prijave koje proizlaze iz radnih odnosa, za odgovorne osobe ne provjeravaju druge podatke osim da li ostvaruje pravo na mirovinsko osiguranje putem bilo kojeg poslodavca u Hrvatskoj. Branitelj okrivljenika stavio je primjedbu na iskaz svjedokinje, navodeći da je nazočna svjedokinja nekompetentna osoba iz domene inspekcije rada, postavljajući pitanje svjedokinji da li joj je poznato da se u prekršajnom postupku supsidijarno primjenjuju odredbe Kaznenog zakona, na što je svjedokinja navela da ne želi odgovarati na pitanje. Nadalje, branitelj okrivljenika postavio je pitanje svjedokinji da li zna definiciju beznačajnog djela, na što je svjedokinja odgovorila, da se ne sjeća. Branitelj okrivljenika je stavio primjedbu na iskaz svjedokinje, odnosno, istinitost iskaza.

6. Nakon ovako provedenog postupka, sud nalazi nedvojbeno utvrđenim da su okrivljenici počinili prekršaje činjenično i pravno opisane u izreci presude.

7. Naime, nesporno je utvrđeno da radniku da radnika ML, koji je kod I okrivljene pravne osobe Flavus trgovina d.o.o. radio od 9. siječnja 2023. i obavljao poslove konobara na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme, s početkom rada 9. siječnja 2023. i traje do 31. siječnja 2023. nisu prijavili na obvezno mirovinsko osiguranje u zakonskom roku najranije od osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, čime su postupili protivno odredbi čl. 112. st.1. t. 5., kažnjivo po čl. 172. st. 2. t. 5. i st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju. Također je nedvojbeno utvrđeno da za radnike ML, AL i ŠL nisu u zakonskom roku od 24 sata od nastale promjene predali prijavu o promjeni tijekom osiguranja na obvezno mirovinsko osiguranje, postupivši na taj način protivno odredbi iz čl.112. st.1. t. 5. kažnjivo po čl. 172. st. 2. t. 5. i st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju.

8. Navod koji II okrivljenik ŽL ističe u svojoj obrani, odnosno, da sve poslove oko prijave i odjave ranika obavlja knjigovođa, tako da ne zna do kojeg su točno dana trebale biti obavljene sve prijave, ne mogu ga ispričati prekršajne odgovornosti za ova djela prekršaja, budući iz Izvatka iz sudskog registra pročitanog u dokaznom postupku, bez ikakve sumnje proizlazi da je upravo II okrivljenik u doba počinjenja djela prekršaja bio odgovorna osoba u pravnoj osobi i samim time osoba odgovorna za zakonitost poslovanja društva. Prema tome, i u slučaju da sve poslove u vezi prijava i odjava radnika obavljao knjigovođa, kako to II okrivljenik tvrdi u svojoj obrani, on ni tada svoju odgovornost za opisana djela prekršaja, budući je odgovorna osoba u pravnoj osobi, pa tako i za djela prekršaja koja mu se u konkretnom slučaju stavljaju na teret, nije mogao delegirati na drugu osobu. Također okrivljenike niti navod iz obrane da je posljednji dan za podnošenje prijava bio neradni dan, subota, nedjelja, ne može osloboditi prekršajne odgovornosti, jer je čl. 14. Pravilnika o vođenju matične evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje propisano, da su obveznici iz čl. 7. st 1. ovog Pravilnika dužni uspostavljati prijave u elektroničkom obliku (e-prijava) ako su obveznici obračunavanja i plaćanja doprinosa po osnovi rada za više od tri osiguranika, što su u konkretnom slučaju okrivljenici, dok je st. 2. istog članka propisano, da obveznik iz st. 1. ovog članka u slučaju opravdane nemogućnosti uspostave e-prijave iznimno može Zavodu uspostaviti prijave u papirnatom obliku iz članka 6. ovog Pravilnika. Dakle, prijave se Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje podnose isključivo u elektroničkom obliku, osim, iznimno, u papirnatom, tako da se okrivljenici ni u kojemu slučaju ne mogu ispričati prekršajne odgovornosti, da je zadnji dan za podnošenje prijave bio neradni, jer su i u tome slučaju mogli podnijeti prijavu elektroničkim putem, što je u svojemu iskazu navela i svjedokinja inspektorica rada, OL, imajući pri tome u vidu i odredbu čl. 19. Pravilnika o vođenju matične evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje kojom je u stavku 1. istoga propisano, da je Zavod obvezan e-prijavu obraditi najkasnije u roku od tri dana od datuma kada je e-prijava zaprimljena u Zavodu, dok je u stavku 2. propisano da, ako je e-prijava u Zavodu primljena u dane blagdana ili na dan kad Zavod ne radi ili ako obradu primljene e-prijave nije moguće obaviti zbog drugih opravdanih razloga, tada se rok iz stavka 1. ovog članka računa od prvog sljedećeg radnog dana Zavoda, odnosno, od dana kad su nestali razlozi koji onemogućuju obradu primljene e-prijave. Prema tome, kako se sve prijave podnose elektronskim putem, to znači, da su i okrivljenici to mogli učiniti i na neradni dan, pa bi se u tome slučaju rok za prijavu prebacio na idući radni dan, međutim, to nisu učinili, već su sve prijave podnesene nakon isteka roka.

9. S obzirom na navedeno kako se obrana okrivljenika analizira i dovede u vezu sa svim provedenim dokazima, kako pojedinačno tako i u njihovoj uzajamnoj povezanosti, to i sud u potpunosti nalazi utvrđenim da su počinili prekršaje koji im se stavljaju na teret, pa ih je za ista i proglasio krivima.

10. Sud je I okrivljenoj pravnoj osobi Flavus trgovina d.o.o. proglasivši je krivom za navedena prekršajna djela utvrdio novčane kazne koje odgovaraju značaju i težini počinjenih prekršaja, stupnju njezine odgovornosti, te stupnju povrijeđenosti zaštićenog dobra, primijenivši čl. 37. Prekršajnog zakona, kojim je ublažio ispod najnižeg iznosa predviđene novčane kazne, smatrajući da će se tako ublaženim novčanim kaznama postići svrha kažnjavanja, cijeneći pri tome kao olakotnu okolnost da je naknadno izvršila obveze zbog čijeg je neizvršenja pokrenut prekršajni postupak, a posebice okolnost da je do sada prekršajno nekažnjavana, što je vidljivo iz izvatka iz evidencije Ministarstva pravosuđa, koji je sud pročitao, dok otegotnih okolnosti nije našao. Temeljem čl. 39. st. 1. Prekršajnog zakona ovako utvrđene kazne sud je zbrojio i okrivljenici izrekao ukupnu novčanu kaznu jednaku zbroju pojedinačno utvrđenih kazni.

11. Nadalje, sud je u konkretnom slučaju primijenio odredbu čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22), tako da, ako I okrivljena pravna osoba u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, ista će se smatrati plaćenom u cijelosti.

12. Temeljem u izreci citiranih propisa, kako je I okrivljena pravna osoba proglašena krivom, to je dužna naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu, koji je odmjeren obzirom na složenost i duljinu trajanja postupka.

13. Sud je II okrivljeniku ŽL proglasivši ga krivim, za navedena prekršajna djela utvrdio novčane kazne koje odgovaraju značaju i težini počinjenih prekršaja, stupnju njegove odgovornosti, te stupnju povrijeđenosti zaštićenog dobra, primijenivši čl. 37. Prekršajnog zakona, kojim je ublažio ispod najnižeg iznosa predviđene novčane kazne, smatrajući da će se tako ublaženim novčanim kaznama postići svrha kažnjavanja, cijeneći pri tome kao olakotnu da je naknadno izvršio obveze, zbog čijeg je neizvršenja pokrenut prekršajni postupak, a posebice okolnost da je do sada prekršajno nekažnjavan za istu vrstu prekršaja, što je vidljivo iz izvatka iz evidencije Ministarstva pravosuđa, koji je sud pročitao, dok otegotnih okolnosti nije našao. Temeljem čl. 39. st. 1. Prekršajnog zakona ovako utvrđene kazne sud je zbrojio i okrivljeniku izrekao ukupnu novčanu kaznu jednaku zbroju pojedinačno utvrđenih kazni.

14. Nadalje, sud je u konkretnom slučaju primijenio odredbu čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17,118/18 i 114/22), tako da, ako II okrivljenik u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, ista će se smatrati plaćenom u cijelosti.

15. Temeljem u izreci citiranih propisa, kako je II okrivljenik proglašen krivim proglašen krivim, to je dužan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu, koji je odmjeren obzirom na složenost, duljinu trajanja postupka i njegovo imovno stanje.

U Zagrebu 11. ožujka 2025.

Zapisničar

Sudac

Nataša Pilipović

Marija Malenica-Marić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv presude dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, Avenija Dubrovnik 8, u dva primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Dostavna naredba:

1. I okrivljenoj pravnoj osobi, Flavus trgovina d.o.o., [adresa],

2. II okrivljeniku, ŽL, [adresa],

3. branitelju okrivljenika, odvjetniku Danku Drakuliću, Zagreb, Nikole Tomašića 3,

4. tužitelju, Državnom inspektoratu, Područnom uredu Zagreb, Službi za nadzor zapošljavanja i upućivanja, Klasa: 116-01/23-02/986,

5. pismohrana, ovdje,

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte