Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Zagrebu

    Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

    Poslovni broj: Kž-712/2024-3

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    I

    R J E Š E NJ E

    Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Gordane Mihela Grahovac kao predsjednice vijeća, te Koraljke Bumči i Marjana Garca kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Gordane Banušić, u kaznenom predmetu protiv optuženog SĐ, zbog kaznenog djela protiv braka, obitelji i djece – nasiljem u obitelji – iz članka 179.a Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/2021, 114/22, 114/23 i 36/24 – u daljnjem tekstu KZ/11.), odlučujući o žalbama državnog odvjetnika i oštećenice ŠĐ podnesenoj protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj K-1416/2022-45 od 5. srpnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 11. ožujka 2025.,

    r i j e š i o  j e

    1. Djelomično se prihvaća žalba državnog odvjetnika te se ukida prvostupanjska presuda u odnosu na kazneno djelo tjelesne ozljede iz članka 117. stavak 1. i 2. KZ/11, te se u odnosu na to djelo predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

    p r e s u d i o  j e

    2. U ostalom djelu odbija se žalba državnog odvjetnika kao neosnovana te se u pobijanom a neukinutom djelu potvrđuje prvostupanjska presuda.

    Obrazloženje

    1. Pobijanom presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, na temelju članka 453. točka 3. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 88/22 i 36/24 u daljnjem tekstu: ZKP) optuženi SĐ oslobođen je optužbe da je počinio kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece – nasiljem u obitelji – opisano i kažnjivo po članku 179.a KZ/11., te kazneno djelo protiv života i tijela - tjelesne ozljede - opisano u članku 117. stavku 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po članku 117. stavku. 2. KZ/11, sve u vezi članka 51. KZ/11. Temeljem članka 149. stavak 1. ZKP-a troškovi kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

    2. Protiv navedene presude žalbu je podnio državni odvjetnik zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja (članak 470. stavak 2. u svezi članka 467. točka 3. ZKP- a) te predlaže da Županijski sud pobijanu presudu ukine i uputi predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

    3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

    5. Na temelju članka 474. stavak 1. ZKP-a, spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

    6. Žalba državnog odvjetnika je djelomično osnovana.

    7. Nije u pravu državni odvjetnik kada ističe da je tijekom dokaznog postupka utvrđeno da je optuženi spram oštećene ŠĐ(žrtve) postupao s ekonomskim i psihičkim nasiljem pa i time počinio kazneno djelo iz članka 179.a KZ/11.

    7.1. Naime, prvostupanjski je sud u točkama 46., 48. – 56. pisanog obrazloženja svoje presude iznimno detaljno obrazložio zašto smatra utvrđenim da prepirke i svađe između optuženika i ŠĐ nisu takve da bi sadržavale objektivna i subjektivna obilježja kaznenoga djela koje je stavljeno na teret optuženiku. Posebice se pri tome potrebno osvrnuti na okolnost koju je u svom iskazu ŠĐ isticala, a odnosila se na činjenicu da joj optuženik nije davao osnovna sredstva za svakodnevne životne potrebe dajući joj samo onoliko koliko je on smatrao da je potrebno. Suprotno tom dijelu njezina iskaza, u svom daljnjem navodu ne spori da je upravo na njezino ime imala otvorene račune, a na jednom od tih računa se u trenutku razvoda sa optuženikom, nalazilo nešto manje od 100.000,00 eura, a za polovinu tog ukupnog iznosa (50.000,00 eura), je u tijeku spor na Općinskom Građanskom na ime bračne stečevine. Navedeno potvrđuje i izlist OPT banke koji prileži listovima 151- 155 spisa koji ukazuje da je optužena od 2017. godine imala oročena sredstva na banci u visini od preko 95.000 eura, kojima je samostalno raspolagala, prekidajući to oročenje, a potom u vremenu od 1.1.2019. -17.2.2023. trošeći dio tih sredstava POS kupnjama i podižući određene iznose na bankomatima. Osim toga iz pisane dokumentacije dostavljene od Zagrebačke banke, Privredne banke i Raiffeisen banke (listovi 156-159 spisa) također proizlazi da na navedenim računima ŠĐ ima značajna (iako manja od prethodno navedenog) vlastita novčana sredstva sa kojima samostalno raspolaže, a na što se prvostupanjski sud također detaljno osvrnuo pod točkom 46., 51. 52. i 53. pisanog obrazloženja svoje presude. Dakle, uvažavajući takvo utvrđenje prvostupanjskog suda, i prema mišljenju ovoga suda – nema govora da bi optuženik nad ŠĐ sa kojom je bio gotovo 30 godina u braku, vršio bilo kakvo ekonomsko nasilje pa tako niti u periodu koji je obuhvaćen inkriminacijom. Suprotno navedenom, okolnost na koju upire državni odvjetnik, a sve u prilog svom navodu da je nad ŠĐ vršeno ekonomsko nasilje; da je optuženik odjavio televizor i Internet, kućni telefon i oduzeo auto oštećenoj; može biti promatran samo kao sukob između sada već bivših supružnika koji je nastao oko podjele imovine sa kojom značajnim dijelom je raspolagala upravo oštećena ŠĐ i to onda kada je postalo razvidno da njihova bračna zajednica neće opstati. Taj sukob dvoje, sada već bivših supružnika na koji upire državni odvjetnik u svojoj žalbi, osporavajući pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, nastao je vrlo vjerojatno upravo iz prethodno navedenog - da je na značajnim novčanim iznosima ŠĐ imala isključivo pravo raspolaganja. Nadalje, da nad istom nije vršeno osim ekonomskog i psihičko nasilje u smislu radnje inkriminiranog kaznenog djela ukazuje i analiza nesporno postojećih verbalnih konflikata između oštećene i optuženika o kojima su iskazivale oštećena ŠĐ ali i kćeri oštećene i optuženika. Naime, ŠĐ navodi da ju je optuženik učestalo vrijeđao i prijetio govoreći joj da je „S“, „kurva“ i „kako to izgledaš“ a da ju potom molio i da se pomire. Samo značenje riječi „Skutra“, a potom i molba optuženika o kojoj je iskazivala sama ŠĐ, usprkos što izgovorene riječi imaju konotaciju uvredljivosti, izgovorene u trenucima bračnih svađi nakon koje se traži pomirdba, same po sebi ne ukazuju da su ostvarena sva potrebna objektivna i subjektivna obilježja kaznenog djela. Suprotno tome te je verbalne konflikte potrebno razmatrati kao cjelinu i u svezi sa ostalim događajima koji su se između optuženika i oštećene u tom periodu odvijali. Svađe roditelja, iako povod za iste iznose oprečne razloge, okolnosno potvrđuju i svjedokinje RĐ i MĐ (kćeri optuženika i ŠĐ). Promatrajući sve te događaje u svojoj cjelini, posebice imajući na umu dio iskaza svjedokinje MĐ koji je dijelom potvrđen upravo pisanom dokumentacijom koja ukazuje na ne postojanje ekonomske zlostave oštećenice, ukazuju na zaključak da stvarna namjera optuženika nije bila ponižavanje ŠĐ, kako je to optuženiku stavljeno na teret. Slijedom tog utvrđenja i prema mišljenju ovoga suda kao drugostupanjskog, ispravno je prvostupanjski sud oslobodio od optužbe optuženog za kazneno djelo iz članka 179.a KZ/11 i za tu je svoju odluku iznio i detaljno obrazložio svoje razloge, sa kojima se u cijelosti slaže i ovaj sud.

    8. Međutim, u pravu je državni odvjetnik kada ističe da je u pogledu kaznenoga djela tjelesne ozljede iz članka 117. stavak 1. i 2. činjenično stanje za sada pogrešno utvrđeno. Naime, kao što to i navodi državni odvjetnik, opisujući dinamiku događaja, svjedočki iskaz RĐ u relevantnim dijelovima potvrđuje navod svjedokinje ŠĐ. Uvažavajući suglasne dijelove tih svjedočkih iskaza i dovodeći iste u svezu sa nalazom i mišljenjem liječnika vještaka koji opisuje najvjerojatniji i najuobičajeniji način utvrđenih ozljeda na strani oštećene ŠĐ, i prema mišljenju ovoga suda ukazuju da je činjenično stanje u pogledu navedenog kaznenog djela za sada pogrešno utvrđeno. Naime, kao što to i obrazlaže državni odvjetnik prvostupanjski je sud propustio sa dostatnom pažnjom cijeniti nalaz i mišljenje liječnika vještaka u dijelu iz kojeg proizlazi da je samo iznimno moguće da utvrđena ozljeda oštećene nastala padom sa bicikla jer se na taj način uglavnom stječu ozljede u vidu oguljotina ili nekakvih rana na dlanovima i laktovima (zapisnik od 09. studenog 2023., list 203 spisa), odnosno da su utvrđene ozljede na strani oštećenice upravo tipične za ozljede koje su nastale na način na koji ona to i opisuje.

    9. U ponovljenom postupku, slijedom svega iznesenog, potrebno je ponovno provesti dokazni postupak u odnosu na kazneno djelo tjelesne ozljede iz članka 117. stavak 1. i 2. KZ/11 i ponovno izvesti sve već izvedene, a po potrebi i druge dokaze, imajući na umu sve ono što je u ovoj odluci navedeno. Posebno je potrebno cijeniti nalaz i mišljenje liječnika vještaka. Ukoliko zaključi da je to svrsishodno, liječnika vještaka dodatno će se ispitati na okolnosti „nužnosti“ nastanka ozljeda na tijelu oštećenice, uslijed udaraca nogom ili guranja, koje guranje i udaranje u svom iskazu oštećena također opisuje kada opisuje događaj od 7. travnja 2022. oko 2:30 sati. Nakon tako ponovno provedenog dokaznog postupka, svaki od izvedenih dokaza će pažljivo i savjesno analizirati i kritički ocijeniti, kako pojedinačno, tako i u međusobnoj ovisnosti, nakon čega će donijeti novu presudu, koju će obrazložiti sukladno odredbama članka 459. ZKP-a.

    10. Slijedom svega navedenog, budući da nisu utvrđene bitne povrede na koje drugostupanjski sud povodom žabe pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 476. stavak 1. točka 1. i 2. ZKP-a, valjalo je žalbu državnog odvjetnika u neukinutom, a pobijanom dijelu odbiti i na temelju članka 482. ZKP-a potvrditi prvostupanjsku presudu u odnosu na kazneno djelo iz članka 179. a KZ/11, dok je u odnosu na radnju kaznenoga djela iz članka 117. stavak 1. i 2., na temelju članka 483. stavak 1. ZKP-a valjalo ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet uputiti na ponovno suđenje.

    U Zagrebu 11. ožujka 2025.

    PREDSJEDNICA VIJEĆA:

    Gordana Mihela Grahovac

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.