REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj R1 Ob-192/2022-41

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda Kolindi Kolar kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Črnomerec iz Zagreba, Joze Martinovića 5-7, OIB:52966791065 protiv protustranaka HO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koju zastupa posebna skrbnica FO, diplomirana pravnica, zaposlenica Centra za posebno skrbništvo u Zagrebu, Oreškovićeva 25 i GO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] uz sudjelovanje maloljetnog djeteta AO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koju zastupa poseban skrbnik RO, diplomirani pravnik, zaposlenik Centra za posebno skrbništvo u Zagrebu, Oreškovićeva 25 i udomiteljice MO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi radi lišenja prava na roditeljsku skrb, 11. ožujka 2025.

r i j e š i o  j e

I./ Majka HO, OIB: [osobni identifikacijski broj] i otac GO, OIB: [osobni identifikacijski broj] lišavaju se prava na roditeljsku skrb u odnosu na maloljetno dijete AO, OIB: [osobni identifikacijski broj].

Obrazloženje

1. Predlagatelj je 7. veljače 2022. podnio prijedlog u kojem je naveo da su HO i GO roditelji maloljetne AO rođene **.**.2020. Roditelji su u ožujku 2020. godine zasnovali izvanbračnu zajednicu nakon kraćeg poznanstva ostvarenog tijekom liječenja od alkoholizma u psihijatrijskoj bolnici Sveti Ivan. Njihova izvanbračna zajednica prekinuta je u srpnju 2020. godine. Otac je dijete priznao kao svoje nakon provedenog vještačenja analizom genomske DNA. Majci djeteta je rješenjem predlagatelja od 3. studenog 2020. priznato pravo na socijalnu uslugu privremenog smještaja u kriznim situacijama u Caritasovoj Kući za smještaj majki i djece "Kući ljubavi" u Zagrebu, Budaševska 20. S obzirom na to da je dijete od rođenja boravilo s majkom rješenjem predlagatelja od 22. prosinca 2020. maloljetnom djetetu je također priznato pravo na socijalnu uslugu privremenog smještaja u kriznim situacijama u istoj ustanovi počevši od 7. prosinca 2020. S obzirom na to da je majka nekoliko puta samovoljno napustila ustanovu predlagatelj je u odnosu na majku 17. siječnja 2021. donio rješenje o prekidu smještaja nakon čega je, po prijedlogu predlagatelja Općinski građanski sud u Zagrebu, 18. siječnja 2021. donio rješenje, poslovni broj R1 Ob-46/21 kojim je maloljetno dijete privremeno povjereno "Kući ljubavi". Nakon što je ta mjera određena predlagatelj nije bio u mogućnosti odrediti mjere za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta iz svoje nadležnosti jer je otac obavijestio predlagatelja da odlazi u Nizozemsku radi posla što je i realizirao 22. siječnja 2021. dok je majka 13. siječnja 2021. napustila "Kuću ljubavi" u koju se više nije vratila niti se javila u KBC Sestre milosrdnice radi ranijeg dogovora nastavka liječenja. Rješenjem ovog suda poslovni broj R1 Ob-282/2021 od 19. veljače 2021. roditeljima je oduzeto pravo na stanovanje s maloljetnim djetetom te je svakodnevna skrb o djetetu povjerena "Kući ljubavi".

1.1. S obzirom na to da je u brigu o djetetu bila uključena djetetova teta po ocu, MO koja je dijete redovito posjećivala i pokazivala primjerenu emocionalnu usmjerenost i brigu o djetetovom ukupnom razvoju i od početka je iskazivala želju za preuzimanjem skrbi o djetetu (što je zajednička odluka svih članova njezine obitelji), da je ishodila dozvolu za srodničko udomiteljstvo te da je iskazala spremnost i suglasnost da joj se dijete povjeri na svakodnevnu skrb i smještaj ovaj sud je izmijenio svoju raniju odluku na način da je svakodnevna skrb o djetetu povjerena udomiteljskoj obitelji MO.

1.2. S obzirom na to da je otac otišao u Nizozemsku, da je u više navrata liječen od alkoholizma i da je procijenjeno kako nema razvijenu svijest o ulozi oca te je kod njega prisutan izostanak emocionalne usmjerenosti na dijete te nije niti iskazao interes niti stvorio uvjete za preuzimanje brige o djetetu to je procijenjeno da bi povratkom djeteta u obitelj oca bio ozbiljno ugrožen život, zdravlje i razvoj djeteta. S druge strane majka djeteta je sklona alkoholizmu, u vrijeme trudnoće se ponovno počela alkoholizirati, nije otišla na liječenje u komunu kako je dogovoreno, sklona je stihijskom načinu života i nedovoljne je kritičnosti prema vlastitim postupcima kojima ugrožava vlastito zdravlje i dobrobit djeteta. Ne pokazuje nikakav interes za dijete, ne surađuje s predlagatelj te je nepoznatog prebivališta i boravišta. Na temelju Liste za procjenu sigurnosti djeteta utvrđeno je da dijete nije sigurno jer postoje prijetnje sigurnosti i zaštitne sposobnosti primarnih skrbnika koje nisu dovoljne ili su neprikladne da zaštite dijete od prijetnji sigurnosti dok Liste za procjenu razvojnih rizika upućuju na postojanje većeg broja značajnih okolnosti srednjeg ili visokog intenziteta kod roditelja i/ili u obitelji koje ugrožavaju djetetov psihofizički i socijalni razvoj. Stoga predlagatelj predlaže da se roditelji liše prava na roditeljsku skrb u odnosu na maloljetno dijete.

2. S obzirom na to da roditelji djeteta ne prebivaju na adresi prebivališta niti je tijekom postupka bilo moguće utvrditi na kojoj adresi borave roditeljima su imenovani posebni skrbnici. Napominje se kako je sud za majku zatražio i terensku provjeru adrese od strane MUP-a nakon koje provjere također nije bilo moguće utvrditi gdje majka živi dok je za oca dostava pokušana na različite adrese u Nizozemskoj, ali također je utvrđeno da on ne živi na niti jednoj od tih adresa.

3. Posebna skrbnica I. protustranke, majke je u odgovoru na prijedlog navela kako se protivi prijedlogu u cijelosti jer su joj nepoznate okolnosti odsustva majke, njezino zdravstveno i socijalno stanje kao i razlozi zbog kojih majka nije u mogućnosti viđati dijete.

3.1. Posebna skrbnica II. protustranke, oca je u odgovoru na prijedlog navela kako se opreza radi protivi prijedlogu jer su nepoznate okolnosti odsustva oca, njegovo socijalno, ekonomsko i zdravstveno stanje.

3.1.1. Otac se na kraju postupka javio pa je u odnosu na njegovu raniju posebnu skrbnicu utvrđen prestanak posebnog skrbništva nad njim (list 139 spisa). Otac se protivi prijedlogu predlagatelja.

4. Lišenje prava na roditeljsku skrb je, sukladno čl. 149. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj: 103/15.,98/19., 47/20., 49/23. i 156/23.; dalje: ObZ), jedna od mjera koje sud može izreći radi zaštite osobnih prava i dobrobiti djeteta.

5. Ta se mjera određuje u posebnom izvanparničnom postupku i opća pretpostavka za određivanje te mjere je utvrđenje suda da roditelj zloupotrebljava ili grubo krši roditeljsku odgovornost, dužnost i prava (čl. 170. ObZ-a). O prijedlogu sud odlučuje rješenjem.

6. Odredbom čl. 171. ObZ-a je propisano da sud u izvanparničnom postupku može lišiti prava na roditeljsku skrb roditelja ako je, između ostalog, napustio dijete, ako na temelju izvješća Zavoda proizlazi da roditelj ne poštuje mjere, odluke i upute koje je radi zaštite prava i dobrobiti djeteta prethodno donio Zavod ili sud te ako na temelju izvješća i procjene Zavoda proizlazi da bi povratak djeteta u obitelj nakon provedene mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta predstavljao ozbiljnu opasnost za djetetov život, zdravlje i razvoj.

7. Čitanjem rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj R1 Ob- 282/2021-3 od 19. veljače 2021. (list 7 spisa) utvrđeno je kako je roditeljima oduzeto pravo na stanovanje s maloljetnim djetetom AO u trajanju od godine dana, a svakodnevna skrb o djetetu povjerena je "Kući ljubavi". Čitanjem obrazloženja navedenog rješenja utvrđeno je da je to rješenje doneseno jer je majka u "Kuću ljubavi" zaprimljena u visokom stupnju trudnoće u pratnji policijskih službenika, a nakon incidenta koji se dogodio u stanu gdje je zatečena kod prijatelja koji je preminuo u nerazjašnjenim okolnostima. Poticana je na ponovno uključivanje u psihoterapijski tretman radi liječenja od ovisnosti, ali je prije toga svojevoljno napustila "Kuću ljubavi". Nakon rođenja djeteta vratila se u "Kuću ljubavi" gdje joj je pružena savjetodavna pomoć i podrška vezano uz brigu oko djeteta, ali neovisno o tome njezina skrb o djetetu nije bila adekvatna, dijete je zatečeno samo u krevetiću dok je ona bila u čajnoj kuhinji što je bilo strogo zabranjeno zbog sigurnosti djeteta, ali majka upute većinom nije uvažavala. Dijete je zbog neadekvatne brige hospitalizirano u bolnici Rebro. Majka je naposljetku svojevoljno napustila "Kuću ljubavi" i ponovno nastavila s alkoholizmom. U tom je postupku utvrđeno da postoje ozbiljni sigurnosni razvojni rizici za dijete unutar njegove vlastite obitelji.

7.1. Rješenje od 19. veljače 2022. izmijenjeno je rješenjem ovog suda, poslovni broj R1 Ob-282/21-13 od 7. srpnja 2021. (list 13) na način da je svakodnevna skrb o maloljetnom djetetu povjerena udomiteljskoj obitelji MO.

8. Čitanjem sveobuhvatne obiteljske procjene za dijete (list 19 spisa) utvrđeno je kako su s roditeljima provedeni slijedeći stručni postupci:

- savjetodavni razgovor

- suradnja s "Kućom ljubavi"

- suradnja s članovima šire obitelji

- priznavanje prava majci na jednokratnu naknadu

- priznavanje prava majci na socijalnu uslugu privremenog smještaja u kriznim situacijama

- pružanje pomoći i posredovanje oko provođenja vještačenja DNA analizom te nakon toga priznanja očinstva i određivanja osobnog imena djetetu

- pomoć i posredovanje radi uključivanja majke na liječenje i rehabilitaciju u terapijskoj zajednici.

8.1. Zaključeno je kako svi poduzeti stručni postupci nisu doveli do planiranih promjena u obitelji te da djetetu ostankom ili povratkom u obitelj prijeti opasnost za život, zdravlje i razvoj.

8.2. Na strani majke su utvrđeni rizici u vidu odrastanja u nepovoljnim obiteljskim okolnostima, sklonost učestalom i prekomjernom etiliziranju, nedostatnog uvida i kritičnosti u posljedice vlastitog rizičnog ponašanja za svoje zdravlje i zdravlje i dobrobit djeteta, česte promjene adrese stanovanja, nezaposlenost, sklonost rizičnom ponašanju i stihijskom stilu života, nedostatnih roditeljskih kapaciteta, trenutno nepoznatog boravišta, prekršajnog sankcioniranja radi nasilja u obitelji i kaznenog sankcioniranja radi kaznenog djela povrede djetetovih prava na štetu djeteta iz prethodne zajednice.

8.3. Na strani oca su utvrđeni rizici u vidu ovisnosti o alkoholu, emocionalnoj nezrelosti i nedostatnih roditeljskih kapaciteta.

9. Na strani djeteta utvrđene su djetetove razvojne potrebe (list 21 spisa) u vidu potrebe za odgovarajućom skrbi o primarnim potrebama djeteta, brizi o pravilnoj prehrani i higijeni djeteta, redovite brige o djetetovom zdravlju, redovite kontrole nadležnih specijalista, odrastanja u sigurnom i poticajnom razvojnom okruženju, primjerenog emocionalnog, socijalnog i kognitivnog razvoja te održavanja osobnih odnosa s članovima šire obitelji.

10. Predlagatelj je proveo psihologijsku obradu oba roditelja (list 24-26 spisa) kojom je utvrđeno postojanje patološke strukture ličnosti kod majke, sklonost izrazito rizičnim ponašanjima i stihijskom načinu života te nekritičnost prema vlastitim postupcima kojima ugrožava vlastito zdravlje i dobrobit djeteta prema kojem ne iskazuje empatiju niti interes te je utvrđeno da ne posjeduje roditeljske kompetencije niti kapacitet za skrb o djetetu kao što ne pokazuje nikakav interes niti za dijete niti za suradnju s predlagateljem.

10.1. Psihološka obrada oca ukazala je na patološku strukturu ličnosti, sklonost alkoholiziranju i potencijalni rizik za recidiv te na emocionalnu nezrelost i nestabilnost. Kod oca je uočen neprilagođen i stihijski stil života, nerazvijena svijest o ulozi oca te izostanak emocionalne usmjerenosti na dijete. Procijenjeno je da otac ne posjeduje dostatne kompetencije ni kapacitet za skrb o maloljetnom djetetu. Ne iskazuje dodatan interes za dijete niti je stvorio uvjete za preuzimanje brige o djetetu pa je procijenjeno da bi povratkom djeteta u obitelj oca njezin život, zdravlje i razvoj bili ozbiljno ugroženi.

10.2. Stoga je u cilju zaštite života, zdravlja i pravilnog razvoja djeteta predloženo oba roditelja lišiti prava na roditeljsku skrb.

11. Predlagatelj je uz prijedlog dostavio i izjavu oca djeteta (list 27 spisa) u kojoj je otac izjavio kako je upoznat s namjerom predlagatelja da pokrene ovaj postupak te je suglasan s prijedlogom jer on nije postigao da bude roditelj koji bi pružio toplinu koju svaku dijete zaslužuje i vjeruje da je za dijete bolje da odrasta u funkcionalnoj obitelji koja će joj pružiti puno ljubavi i pažnje jer on nije u mogućnosti biti otac kakav bi trebao biti.

12. Na ročištu 13. veljače 2024. (list 115 spisa) udomiteljica je navela kako je GO njezin brat s kojim se povremeno čuje telefonom, a zadnji puta su se vidjeli u rujnu 2022. godine. Dodala je da on s djetetom ne ostvaruje nikakav kontakt već se čuje s njom i pita za dijete kao i da u razgovorima s njom ne izražava nikakvu spremnost za preuzimanje skrbi o djetetu. Majka djeteta joj se ne javlja niti je s njom u bilo kakvom kontaktu.

13. Zavod je u spis dostavio izjavu oca danu pred Zavodom 14. lipnja 2024. (list 120 spisa) u kojoj je naveo kako nije točno da ne sudjeluje aktivno u aktivnostima djeteta. I dalje je suglasan s time da je dijete smješteno u udomiteljskoj obitelji njegove sestre jer on nema riješen imovinski status pa joj je bolje kod nje nego kod nekih stranaca, no naveo je kako želi sudjelovati u podmirenju financijskih potreba djeteta. Ne želi da ga se liši roditeljske skrbi jer se smatra odgovornim roditeljem koji može sudjelovati i pridonositi u sivm postupcima vezanim uz dijete s obzirom na to da radi u inozemstvu. Naveo i je i adresu u Hrvatskoj na koju želi da mu se dostavljaju daljnja pismena uz napomenu da će opunomoćiti brata za primanje pismena. Zaključno je naveo da je uvidom u psihofizičko stanje djeteta zaključio da djetetu ništa ne nedostaje u srodničkoj udomiteljskoj obitelji njegove sestre i da je urednog rasta i razvoja.

13.1. Po zaprimanju izjave oca djeteta Zavod je pozvao i udomiteljicu koja je također dala izjavu (list 125 spisa) u kojoj je navela ako je onemogućena u obavljanju stvari za koje je potrebna suglasnost roditelja, a da je jedan roditelj nedostupan, a drugi živi u inozemstvu. Njezin brat viđa dijete dva puta godišnje. Dodala je i da je AO dijete s određenim teškoćama u razvoju te zahtjeva posebnu pažnju i brigu.

13.2. Ranija posebna skrbnica djeteta je dostavila sudu izjavu oca od 311. siječnja 2025. (list 132 spisa) u kojoj ponavlja da i dalje u potpunosti podržava nastavak smještaja djeteta u udomiteljsku obitelj, ali da se ne smije zanemariti trud i napredak koji je on uložio u svoj osobni i profesionalni napredak.

14. S obzirom na navode oca sud je zakazao ročište na koje je pozvao i oca djeteta radi saslušanja, no on, iako uredno pozvan, nije pristupio na ročište. Na tom je ročištu Predlagatelj naveo kako otac ni na koji način nije kontaktirao predlagatelja još od lipnja 2024. godine kada je verbalizirao želju za ostankom u Hrvatskoj, ali se ipak vratio u Nizozemsku. Tada je naveo i kako poznaje emocionalne potrebe djeteta, ali u razgovoru nije mogao navesti što bi sve podrazumijevala konkretna roditeljska skrb i što je to što je zapravo djetetu potrebno. Jedino što je spominjao je da financijski želi sudjelovati u životu djeteta.

14.1. Na tom je ročištu posebni skrbnik djeteta naveo kako je suglasan s prijedlogom predlagatelja jer je iz predmeta razvidno da niti jedan od roditelja ni na koji način ne sudjeluje niti u jednom aspektu roditeljske skrbi za dijete. U odnosu na izjave oca smatra da se radi samo o deklariranoj želji za roditeljstvom, ali da i iz nepristupanja ročištu jasno proizlazi kako u stvarnosti otac djeteta nema namjeru skrbiti o djetetu. Naime, otac je uredno primio poziv i nije pristupio na ročište niti je ispričao svoj nedolazak.

14.2. Udomiteljica je na tom ročištu navela kako ju otac povremeno kontaktira. Ponekad to bude jednom do dva puta mjesečno, a ponekad prođe po nekoliko mjeseci, ali prvenstveno komunicira s njom jer ga dijete ni ne poznaje. Kada otac dođe u Zagreb tada se javi i udomiteljica mu omogući da vidi dijete. Na susretima dijete nema svijest o tome da joj je to otac. Ona je dijete sa poteškoćama i ta druženja u pravilu uključuju i druge članove naše obitelji tako da se svi zajedno druže s ocem djeteta. Udomiteljica ima dojam da otac prilikom tih susreta ne zna kako bi pristupio djetetu iz straha. Navela je i da otac ni na koji način ne doprinosi za uzdržavanje. Majka djeteta joj se zadnji puta javila prije 2 ili 3 godine.

15. Na temelju svih navedenih utvrđenja sud smatra kako je prijedlog predlagatelja osnovan. U odnosu na majku djeteta ističe se kako je nepoznato gdje se nalazi, a udomiteljici kod koje je dijete smješteno javila se zadnji puta prije 2 ili 3 godine. Majka ni na koji način ne pokazuje bilo kakvu želju ili spremnost za preuzimanje skrbi o djetetu. Otac djeteta s druge strane verbalizira želju za time da ne bude lišen roditeljske skrbi, no jednako tako svaki puta u svojoj izjavi navede kako podržava daljnji boravak djeteta u udomiteljskoj obitelji. Otac ni na koji način ne sudjeluje u skrbi za dijete, a čak ne doprinosi ni za njezino uzdržavanje iako je dijete smješteno kod njegove sestre koju povremeno i viđa te je sam naveo da bi to bio u mogućnosti s obzirom da živi i radi u inozemstvu. Sud smatra kako otac uopće ne prepoznaje stvarne potrebe djeteta te je u odnosu na njega utvrđeno da je emocionalno nezreo i nestabilan. Kod njega je uočen neprilagođen i stihijski stil života, nerazvijena svijest o ulozi oca te izostanak emocionalne usmjerenosti na dijete. Ne posjeduje dostatne kompetencije ni kapacitet za skrb o maloljetnom djetetu. Ne iskazuje dodatan interes za dijete niti je stvorio uvjete za preuzimanje brige o djetetu pa je procijenjeno da bi povratkom djeteta u obitelj oca njezin život, zdravlje i razvoj bili ozbiljno ugroženi.

15.1. Stoga sud smatra da ni višegodišnjim tretmanima Zavoda, mjerama koje su određene kako od strane Zavoda tako i od strane suda (mjera oduzimanja prava na stanovanje s djetetom) roditelji nisu poduzeli odgovarajuće mjere kojima bi omogućili adekvatnu skrb za dijete.

15.2. Ističe se da je postupak radi lišenja prava na roditeljsku složen i posebno osjetljiv s gledišta prava na poštivanje obiteljskog života protustranaka kao roditelja zajamčenog odredbom članka 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“, broj: 18/97., 6/99. - pročišćeni tekst, 8/99., 14/02., 1/06., dalje: EKLJP) i članka 35. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj: 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10., 5/14., dalje: Ustav), ali i s gledišta obveze države da u okolnostima konkretnog slučaja osigura ostvarivanje najboljih interesa djeteta u skladu s odredbom članka 3. Konvencije o pravima djeteta („Narodne novine - Međunarodni ugovori“, broj: 12/92., dalje: Konvencija) imajući na umu i načelnu zabranu odvajanja djeteta od roditelja u skladu s odredbom članka 9. Konvencije koje je dopušteno samo iznimno, i to uz uvažavanje najboljih od interesa djeteta. Lišenjem prava na roditeljsku skrb sud se kao tijelo javne vlasti na sasvim izravan i vrlo ozbiljan način miješa u pravo protustranaka na njihov obiteljski život jer je smisao ove mjere potpuno onemogućiti roditelja u njegovoj skrbi za djecu kada je njegovo postupanje štetno za djecu i kada je to nužno za zaštitu djetetovih najboljih interesa jer je najbolji interes djeteta temeljno načelo u pitanju odlučivanja o pravima djeteta. Određivanje takve mjere je, međutim, prihvatljivo jedino ukoliko je nužno pa je u tom smislu u ovom postupku potrebno naći pravičnu ravnotežu između pojedinačnog interesa protustranaka kao roditelja, s jedne strane i interesa države da zaštiti najbolji interes djeteta, s druge. Pritom valja imati na umu da se ova krajnja mjera ograničavanja roditelja na ostvarivanje prava na roditeljsku skrb određuje u slučajevima u kojima aktivnosti i mjere svih nadležnih tijela prema roditelju nisu dale rezultat koji bi zadovoljio zahtjeve najboljeg interesa djeteta jer određivanje ove mjere znači da roditelji doista ne izvršavaju sadržaj roditeljske skrbi na način na koji su dužni to činiti. U tom smislu lišenje prava na roditeljsku skrb nije sankcija roditelju nego mjera kojom se štiti najbolji interes i dobrobit djeteta.

15.3. Nadalje, Obiteljski zakon se temelji, između ostalih, i na načelu razmjerne i najblaže intervencije u obiteljski život (članak 7.) prema kojem su mjere kojima se zadire u obiteljski život prihvatljive ako su nužne te se njihova svrha ne može uspješno ostvariti poduzimanjem blažih mjera uključujući i preventivnu pomoć, odnosno potporu obitelji. U svezi s mjerama za zaštitu prava i dobrobiti djeteta ovo je načelo detaljnije razrađeno u odredbi članka 128. ObZ-a koja tijelu koje provodi postupak prilikom izbora mjere prikladne za zaštitu prava i dobrobiti djeteta nameće obvezu voditi računa da se odredi ona mjera kojom se najmanje ograničava pravo roditelja na ostvarivanje skrbi o djetetu, ako je takvom mjerom moguće zaštiti prava i dobrobit djeteta.

15.4. Roditelji su u tretmanu Zavoda duži niz godina, uloženi su napori i od strane Zavoda i od strane suda u promjenu na strani roditelja, no navedene mjere nisu polučile odgovarajuće rezultate. Majici je svaki puta ponuđena pomoć kada je to bilo potrebno, no ona već dulji vremenski period nije dostupna niti sudu niti zavodu niti viđa ili pita za dijete. Otac s druge strane živi u inozemstvu i svega nekoliko puta godišnje viđa dijete, a dijete uopće nema svijest o tome da joj je to otac. Slijedom svega navedenog sud smatra kako je potrebno odrediti mjeru lišenja roditeljske skrbi roditeljima jer je upravo to odgovarajuća mjera kojom će se zaštiti najbolji interes i dobrobit djeteta za koje je nužno da mu se osigura stabilno i sigurno okruženje za rast i razvoj što u obitelji roditelja nije moguće.

U Zagrebu 11. ožujka 2025.

Sutkinja:

Kolinda Kolar

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku 3 dana od dostave pisanog otpravka rješenja, a koja se podnosi ovom sudu, u 5 istovjetnih primjeraka, a o njoj odlučuje županijski sud.

Dostaviti:

- predlagatelju

- I. protustranci po posebnoj skrbnici

- II. protustranici e komunikacijom

- djetetu po posebnom skrbniku

- udomiteljici