Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Zagrebu

    Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

    Poslovni broj: Kž-23/2024-3

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Renate Miličević kao predsjednice vijeća te Dušanke Zastavniković Duplančić i doc.dr.sc. Zdenka Konjića kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Kristine Šušilović, u kaznenom predmetu protiv 1. okrivljenog Ivana Mirta, 2. okrivljene pravne osobe Trgovačko društvo "Monaris" d.o.o., 3. okrivljenog Tomislava Ivančića i 4. okrivljenog Nenada Čuliga, zbog kaznenog djela iz članka 222. stavak 3. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 36/24. – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbama Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru, broj KO-DO-279/2021 od 22. studenog 2023., 1. okrivljenog Ivana Mirta, 2. okrivljene pravne osobe Trgovačko društvo "Monaris" d.o.o., 3. okrivljenog Tomislava Ivančića i 4. okrivljenog Nenada Čuliga, izjavljenih protiv presude Općinskog suda u Zlataru broj K-262/2021 od 9. listopada 2023., na sjednici vijeća održanoj 11. ožujka 2025.

    p r e s u d i o  j e

    Odbijaju se žalbe državnog odvjetnika, 1. okrivljenog Ivana Mirta, 2. okrivljene pravne osobe Trgovačko društvo "Monaris" d.o.o., 3. okrivljenog Tomislava Ivančića i 4. okrivljenog Nenada Čuliga kao neosnovane te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

    Obrazloženje

    1.Presudom Općinskog suda u Zlataru broj K-262/2021 od 9. listopada 2023. na temelju članka 544. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24 – u daljnjem tekstu: ZKP), stavljen je izvan snage kazneni nalog izdan presudom broj K-308/2017 od 14. prosinca 2017.

    2. Istom presudom 1. okrivljeni Ivan Mirt, 2. okrivljena pravna osoba Trgovačko društvo "Monaris" d.o.o., 3. okrivljeni Tomislav Ivančić i 4. okrivljeni Nenad Čulig proglašeni su krivima zbog počinjenja kaznenog djela iz članka 222. stavak 3. KZ/11 činjenično opisano izrekom te presude. Temeljem članka 222. stavak 3. KZ/11 1. okrivljeni Ivan Mirt osuđen je na kaznu zatvora u trajanju 8 (osam) mjeseci, a na temelju članka 56. KZ/11 izrečena mu je uvjetna osuda s rokom provjeravanja 2 (dvije) godine, 3. okrivljeni Tomislav Ivančić je temeljem članka 222. stavak 3. KZ/11 osuđen na kaznu zatvora u trajanju 7 (sedam) mjeseci, a temeljem članka 56. KZ/11 izrečena mu je uvjetna osuda s rokom provjeravanja 2 (dvije) godine, 4. okrivljeni Nenad Čulig je temeljem članka 222. stavak 3. KZ/11 osuđen na kaznu zatvora u trajanju 6 (šest) mjeseci, a temeljem članka 56. KZ/11 izrečena mu je uvjetna osuda s rokom provjeravanja od 1 (jedne) godine. 2. okrivljena pravna osoba Trgovačko društvo "Monaris" d.o.o. je na temelju članka 222. stavak 3. KZ/11 u vezi članka 10. stavka 2. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 1,990,84 eura (tisuću devetsto devedeset eura i osamdeset četiri centa), koju kaznu je dužna platiti u roku 3 (tri) mjeseca, a u protivnom će novčana kazna biti naplaćena prisilno.

    3. Na temelju članka 148. stavka 1. u vezi s člankom 145. stavkom 1. i stavkom 2. točkom 6. ZKP naloženo je okrivljenicima platiti troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu, i to 1. okrivljenom Ivanu Mirtu u iznosu od 200,00 eura (dvjestoeura), 3. okrivljenom Tomislavu Ivančiću u iznosu od 100,00 eura (stoeura), 4. okrivljenom Nenadu Čuligu u iznosu od 50,00 eura (pedeseteura) te 2. okrivljenoj pravnoj osobi Trgovačkom društvu "Monaris" d.o.o. u iznosu od 200,00 eura (dvjestoeura). 1. okrivljeni Ivan Mirt, 3. okrivljeni Tomislav Ivančić i 4. okrivljeni Nenad Čulig dužni su platiti troškove postupka iz članka 145. stavka 2. točka 1. ZKP u ukupnom iznosu od 2.470,10 eura (dvijetisućečetiristosedamdeseteuraidesecenti), time da je svaki okrivljenik dužan platiti četvrtinu tog iznosa, odnosno 617,50 eura (šestosedamnaesteuraipedesetcenti) i to sve u roku 6 (šest) mjeseci.

    4. Protiv pobijane presude podnio je žalbu državni odvjetnik zbog odluke o kazni u odnosu na 1., 3. i 4. okrivljenike, a u žalbi je predložio da se pobijana presuda preinači na način da se tim okrivljenicima izreknu strože uvjetne osude.

    5. Protiv pobijane presude podnio je žalbu 1. okrivljeni Ivan Mirt po branitelju Rafaelu Krešiću, odvjetniku u Zagrebu zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, a u žalbi je predložio da se pobijana presuda preinači na način da ga se oslobodi optužbe, podredno, da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.

    6. Također je protiv pobijane presude podnio žalbu 3. okrivljeni Tomislav Ivančić osobno, zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kazni, a u žalbi je predložio da se pobijana presuda preinači na način da ga se oslobodi optužbe, podredno, da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje pred drugim sucem, podredno da se pobijana presuda preinači i da mu se izrekne blaža kazna.

    7. 4. okrivljeni Nenad Čulig podnio je osobno žalbu protiv pobijane presude zbog povrede kaznenog zakona, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kazni, a u žalbi je predložio da se pobijana presuda preinači na način da ga se oslobodi optužbe, podredno da se pobijana presuda preinači na način da mu se izrekne blaža kazna.

    8. 2. okrivljeno Trgovačko društvo "Monaris" d.o.o. po predstavniku pravne osobe podnijelo je žalbu zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, a u žalbi je predloženo da se pobijana presuda preinači na način da se pravna osoba oslobodi kaznene odgovornosti.

    9. Odgovori na žalbe državnog odvjetnika i okrivljenika nisu podneseni.

    10. Spis predmeta dostavljen je Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu sukladno odredbi članka 474. ZKP.

    11. Žalbe državnog odvjetnika, 1., 2.,3. i 4. okrivljenika nisu osnovane.

    U odnosu na žalbe 1., 2., 3. i 4. okrivljenika osim zbog odluke o kazni

    12. 1., 2. i 3. okrivljenici pobijaju prvostupanjsku presudu zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP-a. Nasuprot iznesenim tvrdnjama žalitelja pobijana presuda sadrži jasne i dostatne razloge o utvrđenju svih odlučnih činjenica u kojima nema znatnog proturječja. Prvostupanjski je sud ocijenio dokaznu građu te je iznio jasne i potpune razloge o utvrđenju kaznenopravne odgovornosti 1., 2. i 3. okrivljenika. Iz ovih razloga nije ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP- a.

    13. Nisu u pravu 1., 2., 3. i 4. okrivljenici kada se žale zbog povrede kaznenog zakona. U žalbi ne navode koju povredu kaznenog zakona imaju na umu, ali se iz sadržaja žalbe može zaključiti kako smatraju da se presuda temelji na pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju. To što okrivljenici smatraju da u njihovim postupcima nema obilježja kaznenog djela za koje su proglašeni krivima pobijajući valjanost utvrđenog činjeničnog stanja, ne opravdava tu žalbenu osnovu zbog toga što se postojanje povrede kaznenog zakona prosuđuje prema činjeničnom stanju u izreci presude, a ne onom koje bi subjektivno prema mišljenju okrivljenika bilo pravilno.

    14. Suprotno tvrdnjama svih žalitelja, prvostupanjski je sud savjesnom i svestranom ocjenom svih navedenih dokaza u prvostupanjskoj presudi, kako svakog za sebe, tako i u međusobnom odnosu, imajući u vidu navode optužnog akta, potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje u odnosu na odlučne činjenice kada je utvrdio da su okrivljenici počinili inkriminirana im kaznena djela upravo pod uvjetima i na način kako je to opisano u izreci pobijane presude.

    15. Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio na temelju iskaza okrivljenika i dokumentacije koja prileži spisu da je u inkriminirano vrijeme 1. okrivljeni Ivan Mirt bio direktor Trgovačkog društva "Monaris" d.o.o. Gornja Stubica, 3. okrivljeni Tomislav Ivančić, rukovoditelj proizvodnje i ovlaštenik poslodavca za zaštitu na radu više razine te 4. okrivljeni Nenad Čulig, poslovođa i ovlaštenik za zaštitu na radu niže razine. Oštećenik je bio raspoređen na radno mjesto radnik u proizvodnji – prešač (rad na stroju i dorada) za koje je procjenom opasnosti utvrđena obveza prethodnog osposobljavanja.

    16. Jednako tako, prvostupanjski je sud pravilno nespornim utvrdio da je 20. lipnja 2016. oko 10,30 sati u Gornjoj Stubici u pogonu za proizvodnju gumenih proizvoda prešanja u vlasništvu Trgovačkog društva "Monaris" d.o.o. oštećenik teško tjelesno ozlijeđen prilikom rada na radnom stroju – injekciona preša Desna. Do ozljeđivanja oštećenika je došlo kada je isti stroj pustio u automatski način rada. Naime, tijekom rada potrebno je između pojedinih ciklusa, odstraniti tzv. "raniji pretok", odnosno ostatak gumene smjese koji zaostaje na donjem dijelu kalupa, ta se smjesa odstranjuje rukom zaštićenom troslojnim zaštitnim rukavicama dok još ne počne novi ciklus rada. Međutim, oštećenik je zaboravio odstraniti taj "pretok" prije početka novog ciklusa i zbog toga je, nakon što je novi ciklus rada već započeo, gurnuo desnu ruku u prešu da bi izvadio pretok. U tom mu je trenutku podizač stroja pritisnuo šaku desne ruke, pa je uslijed djelovanja visoke temperature i fizičkog pritiska oštećenik zadobio ozljedu u vidu opekline desne šake III. stupnja uz natučenje.

    17. Takvo utvrđeno činjenično stanje 1., 2. i 4. okrivljenici ne negiraju, ali negiraju da bi oni bili počinitelji kaznenog djela za koje se terete. Smatraju da su svaki u svom djelokrugu rada poduzeli sve što je potrebno i na što ih zakon obvezuje da oštećeni Marko Škvorc bude osposobljen na siguran način za radno mjesto radnik u proizvodnji – prešač i da je do ozljeđivanja oštećenika došlo isključivo zbog njegove nesmotrenosti.

    18. Odlučujući o kaznenoj odgovornosti svih okrivljenika, prvostupanjski je sud savjesno analizirao iskaze oštećenog Marka Škvorca i svjedoka Nataše Jug, nalaz i mišljenje vještakinje Mirjane Kliček te imajući u vidu Pravilnik o zaštiti na radu pravne osobe Trgovačkog društva "Monaris" d.o.o. kao i Zakon o zaštiti na radu, pravilno je utvrdio da su 1., 2., 3. i 4. okrivljenici počinili inkriminirano im kazneno djelo.

    19. Nakon tako utvrđenog činjeničnog stanja, pravilno je prvostupanjski sud obrane 1., 3. i 4. okrivljenika ocijenio usmjerenima otklanjanju kaznene odgovornosti.

    20. Naime, oštećeni Marko Škvorc čiji iskaz je prvostupanjski sud pravilno ocijenio vjerodostojnim, je iskazao da je u Trgovačkom društvu "Monaris" d.o.o. bio na probnom radu 5. i 6. lipnja 2016., da je s radom započeo 12. lipnja 2016. premda je sam Ugovor o radu na kojem je naznačen početak rada 20. lipnja 2016. potpisan tek u srpnju 2016., nakon njegovog ozljeđivanja. Dolaskom na posao 12. lipnja 2016. saznao je da je njegovo osposobljavanje za rad na siguran način predviđeno za 21. lipnja 2016., a 1. okrivljenik kao direktor mu je još pri razgovoru za posao rekao da će proći obuku za rad na siguran način i zaštitu na radu "nekako u hodu", odnosno kada već počne raditi. Već od 15. lipnja 2016. radio je potpuno samostalno na gotovo svim strojevima u pogonu bez nadzora starijeg radnika, pri čemu ga je povremeno znao obići poslovođa Nenad Čulig i vidjeti kako radi. Dana 16. lipnja 2016. je obavio liječnički pregled i dobio je uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti te mu nisu rekli da bi osim tog liječničkog pregleda morao proći još kakav drugi pregled koji bi bio vezan uz konkretan rad na stroju. Nikakve mjere sigurnosti na radu mu nisu predočene, jedino mu je rečeno od strane 4. okrivljenika, a i dugih radnika da se može opeći i da na to pazi. Dana 20. lipnja 2016. ga je na radno mjesto – injekcijsku prešu Desna 1 rasporedio 4. okrivljenik kao poslovođa koji mu je dao radni nalog s njegovim zaduženjem toga dana potpisan od strane 3. okrivljenika te mu je još dodijelio novog radnika kojemu je to bio prvi radni dan. Radio je bez nadzora starijeg i iskusnijeg ranika, a tijekom jutra ga je samo povremeno obišao 4. okrivljenik.

    21. Nadalje, vještak iz područja zaštite na radu Miljenka Kliček je u nalazu i mišljenju navela da je do teškog ozljeđivanja oštećenika došlo zbog nekoliko propusta u primjeni mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu od strane poslodavca – Monaris d.o.o., direktora Ivana Mirta 1. okrivljenika i njegovih ovlaštenika 3. i 4. okrivljenika, a prvenstveno propusta u tome što nije bio osiguran rad oštećenog Marka Škvorca pod neposrednim nadzorom radnika osposobljenog za rad na siguran način. Osim toga, oštećenik prije početka rada nije bio osposobljen za rad na siguran način, nije provjerena njegova zdravstvena sposobnost za rukovanje i upravljanje strojevima i uređajima na mehanizirani pogon na kojima se ne može primijeniti zaštita od mehaničkih opasnosti. Pri tome se pozvala na odredbu članka 28. stavak 1. Zakona o zaštiti na radu po kojem poslodavac ne smije samostalno obavljanje poslova dopustiti radniku koji nije osposobljen za rad na siguran način, a prema stavku 2. istog članka, radniku koji nije osposobljen za rad na siguran način, poslodavac je obvezan osigurati rad pod neposrednim nadzorom radnika osposobljenog za rad na siguran način, ali ne dulje od 60 dana. Prema pravilniku Zaštite na radu pravne osobe "Monaris" d.o.o. važećem u vrijeme nastanka inkriminiranog događaja, određene su odgovornosti pojedinih dionika u provedbi zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, pa su direktor i voditelj radnih jedinica, svatko u svojem području odgovorni za obavljanje poslova zaštite na radu. Prema nalazu i mišljenju vještaka proizlazi da 1. okrivljenik nije kao odgovorna osoba u pravnoj osobi osigurao provedbu mjera zaštite na radu sukladno odredbama Zakona o zaštiti na radu, drugih propisa kojima se uređuje pitanje zaštite na radu i Pravilnika o zaštiti na radu "Monaris" d.o.o.. 1. okrivljenik je kao direktor ustrojio organizaciju zaštite na radu, ali nije osigurao njezinu provedbu. Obavljanje određenih poslova zaštite na radu 1. okrivljenik je prenio na svoje ovlaštenike, no to ne podrazumijeva potpuno prenošenje odgovornosti, on nije osigurao da se ne smije dozvoliti samostalno obavljanje poslova radniku koji prethodno nije osposobljen za rad na siguran način, niti da se radniku koji nije osposobljen za rad na siguran način omogući rad pod nadzorom osposobljenog radnika za rad na siguran način, ne dulje od 60 dana, nije osigurao da se ne smije dozvoliti raspoređivanje ili daljnji rad radnika na poslovima s posebnim uvjetima rada ako isti ne udovoljavaju posebnim uvjetima. Pravna osoba "Monaris" d.o.o. Gornja Stubica nije osigurala da se sredstvo rada koristi u radu s pravilima zaštite na radu, tehničkim propisima i uputama proizvođača tako da u vrijeme rada ne ugrožava radnike jer nije razradio tehnologiju rada niti izradio posebne upute kod izvođenja složenijih poslova i radnih zadataka. Nadalje, nije na temelju procjene rizika osposobio radnika Marka Škvorca za rad na siguran način prije početka rada na stroju Desna 1, dozvolio mu je samostalno obavljanje poslova za koji prethodno nije osposobljen za rad na siguran način i nije mu omogućio rad pod nazorom osposobljenog radnika za rad na siguran način ne dulje od 60 dana. Jednako tako, nije prethodno dostavio dokaz u pogledu zdravstvene sposobnosti za upravljanje i rukovanje uređajima na mehanizirani pogon za oštećenika na kojim se ne može primijeniti zaštita od mehaničkih opasnosti. Prema nalazu i mišljenju vještaka 3. okrivljeni Tomislav Ivančić kao ovlaštenik poslodavca za zaštitu na radu više razine je odgovoran za provedbu mjera kod poslodavca, a dozvolio je protivno svojim obvezama iz članka 12. Pravilnika o zaštiti na radu oštećeniku samostalno obavljanje poslova iako prethodno nije bio osposobljen obavljati ih bez ugrožavanja vlastitog života i zdravlja te života i zdravlja drugih radnika. Isti kao ovlaštenik na radu više razine nije oštećeniku, dok još nije osposobljen za rad na siguran način, omogućio rad pod nadzorom osposobljenog radnika i sukladno svojim obvezama iz Pravilnika nije smio dopustiti raspoređivanje radnika Marka Škvorca na poslove s posebnim uvjetima rada, ako isti ne udovoljava propisanim uvjetima. 4. okrivljeni Nenad Čulig kao poslovođa i ovlaštenik poslodavca za zaštitu na radu niže razine dopustio je radniku Marku Škvorcu samostalno obavljanje poslova iako prethodno nije bio osposobljen za rad na siguran način za radno mjesto radnik u proizvodnji – prešač, za koje je procjenom opasnosti utvrđena obveza osposobljavanja. Dakle, prvostupanjski je sud pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje kada je utvrdio da su u protupravnim radnjama 1., 3. i 4. okrivljenika ispunjena bitna obilježja kaznenog djela iz članka 222. stavak 3. KZ/11 jer su iz nehaja postupajući protivno propisima i tehničkim pravilima o zaštitnim mjerama, izazvali opasnost za život i tijelo ljudi, a kaznenim djelom je prouzročena teška tjelesna ozljeda oštećenika. Za takvo utvrđenje prvostupanjski je sud dao jasne, argumentirane i dostatne razloge pa tako i u odnosu na nehajno postupanje svih okrivljenika koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud i na koje se žalitelji upućuju radi nepotrebnog ponavljanja.

    22. Odgovornost pravne osobe temelji se na odgovornosti odgovorne osobe u pravnoj osobi, a kako je pravilno prvostupanjski sud utvrdio da je 1. okrivljenik kao odgovorna osoba u pravnoj osobi počinio inkriminirano mu kazneno djelo, tako je i pravnu osobu prvostupanjski sud pravilno proglasio krivom za kazneno djelo.

    23. Iako 3. i 4. okrivljenici u žalbama navode da se žale i u odnosu na odluku o troškovima kaznenog postupka, oni tu žalbenu osnovu nisu obrazložili. Međutim, ovaj drugostupanjski sud nalazi da je prvostupanjski sud pravilno 3. i 4. okrivljenicima naložio plaćanje troškova kaznenog postupka koji su odmjereni prema vremenskom trajanju i složenosti postupka te njihovim imovinskim prilikama. Ovaj drugostupanjski sud nalazi da njihovim plaćanjem neće biti dovedena u pitanje njihova egzistencija kao ni egzistencija njihovih obitelji.

    U odnosu na žalbe državnog odvjetnika, 3. okrivljenog Tomislava Ivančića i 4. okrivljenog Nenada Čuliga zbog odluke o kazni

    24. Državni odvjetnik se žali u odnosu na kazne izrečene 1., 3. i 4. okrivljenicima jer smatra da su iste preblage i da se izrečenim kaznama neće ostvariti svrha kažnjavanja.

    25. 3. okrivljeni Tomislav Ivančić i 4. okrivljeni Nenad Čulig smatraju da su im izrečene prestroge kazne jer da prvostupanjski sud nije u dovoljnoj mjeri cijenio olakotne okolnosti na strani njihove ličnosti, a posebno dosadašnju neosuđivanost.

    26. Ovaj drugostupanjski sud je žalbe 1. okrivljenog Ivana Mirta i 2. okrivljene pravne osobe Trgovačko društvo "Monaris" d.o.o. Gornja Stubica, temeljem članka 478. ZKP-a ispitao i u odnosu na odluku o kazni.

    27. Suprotno tvrdnjama žalitelja pravilno je prvostupanjski sud utvrdio sve okolnosti važne za proces individualizacije kazne koje u smislu članka 47. KZ/11 utječu da kazna po vrsti i visini bude lakša ili teža za počinitelja i sve je te okolnosti pravilno valorizirao. Naime, prvostupanjski je sud 1., 3. i 4. okrivljenicima kao olakotnim okolnostima cijenio da isti do sada nisu kazneno i prekršajno osuđivani, njihovo primjereno ponašanje tijekom kaznenog postupka te doprinos oštećenika inkriminiranom događaju. 1. i 3. okrivljenicima je prvostupanjski sud otegotnom okolnošću cijenio ustvari težinu počinjenog kaznenog djela, dok otegotnih okolnosti na strani ličnosti 4. okrivljenika nije našao.

    28. Cijeneći utvrđene olakotne i otegotne okolnosti na strani ličnosti 1., 3. i 4. okrivljenika i dovodeći ih u vezu s težinom i posljedicama počinjenog kaznenog djela, ovaj drugostupanjski sud nalazi da se u konkretnom slučaju, kako je to pravilno utvrdio prvostupanjski sud svrha kažnjavanja u odnosu na sve okrivljenike može postići izrečenim kaznama. Iz ovih je razloga prvostupanjski sud pravilno 1. okrivljenika osudio na kaznu zatvora u trajanju 8 (osam) mjeseci te mu izrekao temeljem članka 56. KZ/11 uvjetnu osudu s rokom provjeravanja 2 (dvije) godine, 3. okrivljenog osudio na kaznu zatvora u trajanju 7 (sedam) mjeseci te mu temeljem članka 56. KZ/11 izrekao uvjetnu osudu s rokom provjeravanja 2 (dvije) godine, a 4. okrivljenika osudio na kaznu zatvora u trajanju 6 (šest) mjeseci te mu temeljem članka 56. KZ/11 izrekao uvjetnu osudu s rokom provjeravanja 1 (jedne) godine. Također ovaj drugostupanjski sud nalazi da je prvostupanjski sud pravilno 2. okrivljenu pravnu osobu kaznio novčanom kaznom u iznosu od 1.990,84 eura, a sve u odnosu na težinu i posljedice počinjenog kaznenog djela. Tako izrečene kazne i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda primjerene su kako počinjenom kaznenom djelu, tako i stupnju krivnje okrivljenika i svakako su pogodne za ostvarenje svrhe kažnjavanja iz članka 41. KZ/11 – izraziti društvenu osudu zbog počinjenog kaznenog djela, jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecati na počinitelja i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja.

    29. Zbog iznesenog, nisu osnovane žalbe državnog odvjetnika i okrivljenika podnesene zbog odluke o kazni.

    30. Ispitana je pobijana presuda i u smislu članka 476. stavka 1. točke 1. i 2. ZKP-a u pogledu bitnih povreda na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, pa kako niti jedna takva povreda nije utvrđena, a razlozima žalbi nisu dovedene u sumnju utvrđenja prvostupanjskog suda, trebalo je po članku 482. ZKP-a odbiti žalbe državnog odvjetnika i okrivljenika kao neosnovane te potvrditi prvostupanjsku presudu.

    U Zagrebu 11. ožujka 2025.

    PREDSJEDNICA VIJEĆA:

    Renata Miličević

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.