REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U VELIKOJ GORICI

Ulica Hrvatske bratske zajednice broj 1

Poslovni broj: K-9/2023

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Županijski sud u Velikoj Gorici u vijeću sastavljenom od sutkinje Ivane Bilušić predsjednice vijeća te sudaca porotnika Zlate Malbašić i Jasne Čužić članova vijeća uz sudjelovanje Sanje Klarić zapisničarke, u kaznenom postupku protiv optužene ES zbog kaznenog djela iz članka 110. u vezi članka 34. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21.; dalje: KZ/11.) u povodu optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Velikoj Gorici broj: KO-DO-1/2023 od 3. siječnja 2023., nakon održane rasprave 22. listopada, 19. studenog i 6. prosinca, sve 2024. te 23. siječnja, 27. veljače i 7. ožujka, sve 2025., u prisutnosti zamjenika Županijskog državnog odvjetnika u Velikoj Gorici Dražena Diklića, optužene i braniteljice odvjetnice Martine Kolar, 11. ožujka 2025. donio je, i objavio

p r e s u d i o  j e

Optužena ES, rođena E, OIB: [osobni identifikacijski broj], kćI M i C rođene R, rođena **.**.1970. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], a neprijavljenim boravištem u [adresa], državljanka Republike Hrvatske, pismena sa završenom srednjom školom, trgovac, zaposlena u Stridon promet d.o.o. sa primanjima oko 750 eura, vlasnica stana površine 40 m2 na adresi prebivališta, razvedena, majka jednog punoljetnog djeteta, ne vodi se drugi postupak, neosuđivana

k r i v a j e

I. što je 30. kolovoza 2022. godine u kasnim poslijepodnevnim satima, u Zagrebu osobnim automobilom marke i modela „FORD MONDEO“ karavan, plave boje, njemačkih reg. oznaka [registarska oznaka], u vlasništvu njezinog izvanbračnog supruga MS, došla po imenovanoga u autopraonu „Autopunkt“ gdje on radi, te je za vrijeme vožnje počela vrijeđati, verbalno napadati i optuživati imenovanog za nevjeru, govoreći mu da će ga otići prijaviti na policiju, da će ga ubiti i da će mu djecu strpati u dom, a što je ponavljala nekoliko puta, te ga je tri puta rukom udarila u predjelu nosa, da bi u jednom trenutku, vozeći se Svetoklarskom ulicom u naselju Sveta Klara u Zagrebu, na križanju sa Utinjskom ulicom, zaustavila vozilo zbog nemogućnosti prolaska pored parkiranog teretnog vozila, u kojem trenutku je MS otvorio vrata osobnog automobila te je jednom nogom zakoračio van iz vozila kako bi izašao, a u kojem trenutku je naglo je krenula s vozilom, nakon što se prethodno pokrenulo i teretno vozilo koje joj je zapriječilo put, uslijed čega je MS pao na tlo, te kada je ustao i krenuo prema obližnjoj kući kako bi se udaljio od vozila, u nakani da ga usmrti vozilom je krenula prema njemu, te je prednjim dijelom vozila naletjela na njega u trenutku kada je on licem bio okrenut prema vozilu i istim dijelom vozila ga u predjelu nogu pritisnula uz zid kuće, a potom je u vremenu od desetak sekundi dodavala gas pritiskujući ga uz zid kuće, nakon čega se vozilom odmaknula od njega vožnjom unatrag, te se potom MS u bijegu počeo pješice šepajući udaljavati u smjeru naselja Siget, kada je ponovno vozilom krenula unatrag u njegovom smjeru kako bi ga vozilom udarila i usmrtila, no MS je odskočio u stranu i izbjegao udarac, a ona se vozilom odvezla u nepoznatom smjeru, kojom prilikom je MS zadobio dvije manje razderotine na desnom koljenu, veličine po 1 x 0,5 cm i krvni podljev na trtici, promjera 2 cm, unutar kojeg je manja oguljotina

dakle, s namjerom da ubije drugoga poduzela radnju koja prostorno i vremenski neposredno prethodi ostvarenju bića kaznenog djela ubojstva

čime je počinila kazneno djelo protiv života i tijela – ubojstvo u pokušaju– djelo opisano i kažnjivo po članku 110. u vezi članka 34. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21.; dalje: KZ/11.),

pa se optužena ES na temelju članka 110. u vezi s člankom 34. KZ/11. te člankom 48. stavak 1. u vezi s člankom 49. stavak 1. točka 2. KZ/11 osuđuje na

KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 4 (četiri) GODINE

II. Na temelju članka 54. KZ/11. optuženoj ES se u izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme lišenja slobode od 30. kolovoza 2022. do 16. veljače 2023.

III. Na temelju članka 158. stavak 2. ZKP/08. oštećeni MS se s imovinskopravnim zahtjevom upućuje u parnicu.

IV. Na temelju članka 148. stavak 1. i 6. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24; dalje: ZKP/08.) optužena ES u cijelosti se oslobađa obveze plaćanja naknade troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. do 6. ZKP/08. kao i nagrade i nužnih izdataka postavljenog branitelja.

Obrazloženje

1. Županijsko državno odvjetništvo u Velikoj Gorici podiglo je uvodno citiranu optužnicu protiv optužene ES zbog kaznenog djela iz članka 110. u vezi članka 34. KZ/11.

2. Pozvana da se očituje o osnovanosti optužbe optužena ES je navela da se ne smatra krivom za kazneno djelo koje joj se stavlja na teret te navela da ne osporava iz činjeničnog opisa optužnice da je 30. kolovoza 2022. godine u kasnim poslijepodnevnim satima, u Zagrebu upravljala osobnim automobilom marke i modela „FORD MONDEO“ karavan, plave boje, njemačkih reg. oznaka [registarska oznaka], u vlasništvu izvanbračnog supruga MS i da je došla po imenovanoga u autopraonu „Autopunkt“ gdje on radi. Ne osporava da je u jednom trenutku, vozeći se Svetoklarskom ulicom u naselju Sveta Klara u Zagrebu, na križanju sa Utinjskom ulicom, zaustavila vozilo zbog nemogućnosti prolaska pored parkiranog teretnog vozila, te da je MS otvorio vrata osobnog automobila te je jednom nogom zakoračio van iz vozila kako bi izašao. Ne osporava da je potom MS krenuo prema obližnjoj kući kako bi se udaljio od vozila. Ne osporava da se vozilom odmaknula od MS vožnjom unatrag i ne osporava da se MS udaljio pješice šepajući u smjeru naselja Sigeta i da je ona u istom smjeru krenula vozilom. Sve ostalo iz činjeničnog opisa iz optužnice osporava.

3. U tijeku dokaznog postupka pregledano je i pročitano: preslika medicinske dokumentacije na ime CS (list 11 spisa), zapisnik o očevidu PUZ-a, Sektora kriminalističke policije, Službe za očevide i kriminalističku tehniku od 30. kolovoza 2022. (listovi 12-14 spisa), kriminalističko-tehničko izvješće PUZ-a, Sektora kriminalističke policije, Službe za očevide i kriminalističku tehniku od 30. kolovoza 2022. (listovi 15-16 spisa), izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji VI PP Zagreb od 24. kolovoza 2022. (listovi 28-29 spisa), bolnička prijava na ime CS (list 71 spisa), izvješće VI policijske postaje u Zagrebu o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji od 10. kolovoza 2022. (listovi 73-74 spisa), nalaz i mišljenje Klinike za psihijatriju Vrapče, Zavoda za forenzičnu psihijatriju od 31. listopada 2022. (listovi 125-138 spisa), nalaz i mišljenje sudsko-medicinskog vještaka prof. dr. sc. Davora Mayer od 8. prosinca 2022. (listovi 160-163 spisa), foto dokumentacija očevida od 30. kolovoza 2022. sa lista 314-347, medicinska dokumentaciju za optuženu s lista 466-483 te pravomoćna presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu broj Pp-2705/22 od 25. srpnja 2022. protiv MS sa lista 490-492.

3.1. Na temelju članka 431. stavak 1. točka 8. ZKP/08. pročitani su zapisnici o ispitivanju svjedoka s rasprave od 25. svibnja 2023. i to svjedoka MS sa rasprave od 25. svibnja 2023. list 304-305, svjedoka RS od 25. svibnja 2023. list 305-306, svjedoka NS od 23. svibnja 2023. 306-307 i sudskog vještaka dr. Goran Arbanas od 25. svibnja 2023. list 307, s obzirom da su ti svjedoci ispitani na raspravi u prisutnosti stranaka. Na raspravi su ispitani svjedoci FS, TS, oštećeni MS te sudski vještaci prof. dr. sc. Davor Mayer i Srećko Hlišć

4. Optužena ES prilikom prvog ispitivanja se branila da je istina da su se ona i MS svađali. Oni se svađaju tijekom cijele veze jer je oštećeni obiteljski nasilnik. Prijavljivala ga je u više navrata, a za što postoji i evidencija. Istina je da je ona to bila na kraju povlačila. Desilo se to što se desilo. Ona je njemu i taj dan zaprijetila da će ga prijaviti na policiju, prema kojoj je i krenula. Nakon što mu je to rekla on je izašao iz automobila i počeo je sa svojom igrom. Njezina namjera nije bila da mu nanese ikakvo zlo, osim da ga prijavi da njoj više ne nanosi zlo. Ona ima svoj stan u kojem ona živi i ne želi da ju on ometa u njenom životu. Kada su došli iz [adresa] MS je nakon tjedan do desetak dana otišao iz stana i od tada je boravio na raznim adresama. On je mislio da tek tako može dolaziti i zbog toga su se porječkali. Nije željela odgovarati na pitanja državnog odvjetnika.

5. Na raspravi optužena se branila da je doista 30. kolovoza 2022. prvo taj dan sa svojim osobnim vozilom odvezla MS na posao, a potom isti taj dan došla po njega gdje je on radi u autopraoni Autopunkt. Točno je da je bila riječ o vozilu Ford Mondeo karavan plave boje u vlasništvu izvanbračnog supruga MS. On nije imao vozačku dozvolu i zahtijevao je od nje da ga vozi na posao i s posla što je učinila i taj dan. Taj dan za vrijeme dok je MS bio na poslu, preko mobitela i to putem poruka su se porječkali. Naime, već je ranije bilo incidentnih situacija u njihovoj vezi dok su bili u Njemačkoj pa potom i u Hrvatskoj. Par dana ranije od inkriminiranog događaja se isto dogodila situacija da su bili u vozilu, ona je vozila, MS je bio na suvozačkom mjestu, porječkali su se i u jednom trenutku dok je jako sporo vozila MS je izletio iz automobila i pri tome mu je ispao mobitel i ostao u automobilu. Nakon toga nekoliko dana nije uopće dolazio doma, nije znala gdje je on, ali je pregledala njegov mobitel i bilo joj je jako čudno što je pronašla u njegovom mobitelu neke telefonske brojeve koji su joj nepoznati i za koje nije bilo memorirano nikakvo ime, vidjela je i neke čudne poruke koje su se mogle dvosmisleno protumačiti, a vidjela je i poruku od neke ženske osobe koja je poslana u 5 sati ujutro. Iz svega toga što je vidjela na njegovom mobitelu zaključila je da se druži sa nekim jako sumnjivim osobama, pri tome misli reći sumnjala je na drogu i prostituciju. Nakon par dana MS je došao kući, pa su tako već bile tenzije oko toga što je vidjela u njegovom mobitelu. 30. kolovoza 2022. kada je pokupila MS sa posla krenuli su vozilom prema Laništu kako bi kupili namirnice te su doista stali u trgovinu i obavili kupovinu i vratili se u vozilo i krenula je voziti u smjeru Sigeta. Cijelo to vrijeme vidjela je da je MS ljut i to zbog toga što su se ranije preko poruka svađali. Za vrijeme vožnje je popio pivo. Započeli su razgovarati, pitala ga je je li namjerava biti iskren prema njoj, a on se čudio što govori. Potom mu je rekla da više ne može živjeti ovako s njim, da ne želi da više živi kod nje i da ga želi odjaviti na policiji jer je kod nje imao prijavljeno prebivalište i da će ići sad na policiju odjaviti ga. On je na te njene riječi reagirao jako burno, odnosno počeo je vikati i lamatati rukama. U tom vikanju govorio je da nije normalna, da se jebe s drugima, a da njega optužuje za nevjeru. Ona je pri tome šutila. U tom njegovom lamatanju rukama lupio ju je lijevom rukom po licu i ispala joj je naušnica. On je nastavio vikati i spomenuo je žensku osobu, očigledno referirajući se na onu poruku na mobitelu za koju je vidjela da je poslana u 5 sati ujutro i da je pisala neka žena. Rekao je da nije imao ništa sa tom ženskom osobom osim što je od nje kupio drogu. Tada mu je rekla i to smireno da ako je to istina onda će to prijaviti policiji da je kupio drogu, ništa drugo mu se nije obraćala. U tom trenutku, a sve se to događalo u vožnji, zbog nemogućnosti daljnjeg prolaska sa svojim vozilom kolnikom kuda je vozila, zbog parkiranog teretnog vozila ispred nje, zaustavila je svoje vozilo, upaljenog motora. U tom trenutku je MS otvorio suvozačeva vrata, te jednom nogom zakoračio vani kako bi izašao. Nije bila usredotočena na njega nego je gledala ispred kako i kada može nastaviti sa vožnjom svojim vozilom. MS je izašao i zalupio suvozačka vrata. Mora reći da za vrijeme dok je MS bio u vozilu nije točno ono što joj se stavlja na teret, naime nije ga vrijeđala, niti verbalno napadala, niti optuživala za nevjeru niti govorila da će ga prijaviti na policiji, niti da će ga ubiti ili djecu strpati u dom niti ga je udarila rukom u predjelu nosa. Inače MS ima troje malodobne djece iz ranijeg braka i to je znala.

5.1. Potom, nakon što je MS zalupio vratima kad je napustio vozilo, vidjela je da je on počeo trčati i to u smjeru kako je i njeno vozilo bilo zaustavljeno dakle prema naprijed, i vidjela je kako se zaustavlja kod neke kuće koja se nalazila naprijed desno, vidjela je da se u blizini te kuće nalazi dvorišna ograda i da se dvoje ljudi nalazi s unutrašnje strane te dvorišne ograde. To se sve događalo naprijed desno u odnosu na njenu prometnu traku. Nije uopće cijelo vrijeme bila usredotočena što radi MS, ali ono što je vidjela nije primijetila da bi on u bilo kojem trenutku pao na tlo. Inače ovaj cijeli predio gdje se sve ovo događalo joj je bio jako poznat jer je tuda često prolazila s vozilom. Ni uz njenu kolničku traku desno, a ni uz suprotnu kolničku traku nije bilo trotoara za pješake, ali postoji makadamski prostor pa ima mjesta za kretanje pješaka na obje strane. Potom je vidjela da kad se MS približio toj nekoj kući, naprijed desno od nje, da se zaustavio kod te kuće i naslonio na neku ogradu. Potom je krenula vožnjom u naprijed, a što je ujedno u smjeru te kuće. Pošto je inače uzak kolnik, a dolazila su vozila iz suprotnog smjera, da bi se njeno vozilo mimoišlo vozilom iz suprotnog smjera morala se dati vozilom u desno. Bez zaustavljana vozila je ravno i tijekom vožnje prošla i u razini te kuće gdje se nalazio MS i samo mu mahnula iz vozila.

5.2. Vožnjom unaprijed došla je do raskrižja koje je možda 300m udaljeno od onog mjesta gdje je MS izišao iz vozila. Kad je došla do raskrižja u glavi su joj se izvrtile slike ranijih svađa sa MS kad je on i ranije ljutito izlazio iz njenog vozila pa se potom vraćao se u njihov zajednički dom u kasne noćne sate, vrijeđao je, razbijao po stanu, prijetio joj i prijetio njenom djetetu. 25. srpnja 2022. je prijavila MS da je istukao i zbog toga je osuđen na prekršajnom sudu uvjetnom osudom tako da se on zapravo u vrijeme predmetnog događaja nalazio pod uvjetom. Tada dok je bila na raskrižju je pomislila da je bolje da se vrati po MS i pokuša ga smiriti da se vrati natrag u vozilo, a sve kako bi ga spriječila u tome da se kasnije ponovi situacija da ljutit dođe kući i radi sve ono što je opisala da joj je ranije znao raditi. Inače za te ranije situacije ga je znala prijavljivati policiji, međutim svaki put bi odustala od prijave i povlačila prijavu. Dakle, odlučila se na raskrižju okrenuti i vratiti se unatrag. Naime na raskrižju se polukružno okrenula i vozila opet prema ovoj kući i iz auta vidjela da se u tom trenutku MS nalazi između dvije kuće, on prve što je prethodno spominjala i druge susjedne, na prostoru makadama između te dvije kuće. Ispred te dvije kuće u odnosu na kolnik nije bilo nikakve vanjske ograde. Te kuće gdje se MS nalazio su se u odnosu na njen smjer kretanja nalazile njoj s lijeva. Zaustavila je svoje vozilo u svojoj kolničkoj traci s namjerom da skrene u lijevo, rukom motirala vozaču vozila iz suprotnog smjera da je pusti da skrene u lijevo, a ujedno je upalila lijevi pokazivač smjera. Iz suprotnog smjera je nailazilo vozilo kojeg je vozio muškarac, a to je upravo muškarac svjedok FS. Na njeno mahanje je FS zaustavio svoje vozilo kako bi je propustio da skrenem u lijevo, ona je to učinila i skrenula prema ove dvije kuće i htjela parkirati na makadamu između te dvije kuće. To je sve htjela učiniti kako bi se parkirala u blizini MS, izašla iz vozila i kako bi ga smirila i nagovorila da se vrati u vozilo. Kad je se pita je li mogla u odnosu na njen smjer kretanja parkirati desno izvan kolničke trake na makadamskom prostoru odgovara mogla je, tamo je bilo dovoljno prostora, ali nije uopće razmišljala da se zaustavi s desne strane njene kolničke trake nego je htjela skrenuti u lijevo i parkirati se kod ove dvije kuće gdje se nalazio MS. Uostalom i s jedne i druge strane kolnika na makadamskom prostoru su se kretali pješaci.

5.3. Dakle, uspjela je skrenuti u lijevo i približiti se ovim dvjema kućama. U prizemlju jedne od ovih kuća je kozmetički salon i od ranije joj je poznato da na tom makadamskom prostoru između te dvije kuće su se inače parkirala vozila kad bi se dolazilo u taj salon. Ta kuća gdje se nalazi salon je možda tri do četiri metra dalje od ruba kolnika, uvučena i nema nikakve ograde i prepreke između pa se i ispred nje može parkirati. Pokušala se parkirati između te dvije kuće. U tom trenutku MS je bio desetak metara naprijed na prostoru između dvije kuće, naprijed sve do neke dvorišne ograde, dublje u dvorištu. Kako se tu pokušavala parkirati zakačila je pri toj radnji prednjim desnim djelom svog vozila u zid ove kuće gdje je bio salon. Misli da se to dogodilo jer je prerano okrenula volan. Kada je zakačila o zid kuće stala je s vozilom, ali nije ugasila motor nego je pomakla ručicu mjenjača u poziciju "N", automatski je mjenjač u autu. Ne zna zašto u poziciju "N" i ne zna zašto tada nije ugasila motor. Prozori na njenom vozilu su bili otvoreni već od ranije i to prozori i vozača i suvozača do kraja, a stražnji prozori do pola jer se tako otvorenih prozora vozila. Kad se tako dakle zaustavila, upaljenog vozila, MS je došao do njenog vozila i obratio joj se i rekao "ljubavi oštetila si auto, sad polako izađi u rikverc da ga ne oštetiš još više.", to je rekao normalnim glasom. Potom se obratila njemu moleći ga da se smiri, a to je učinila zbog onoga što je rekla da se ranije događalo u njihovim svađama. Nakon što joj se MS tako obratio, stavila je mjenjač u položaj za rikverc i krenula lagano izlaziti unatrag vozilom, a MS je u tom trenutku stajao ispred prednjeg djela njenog vozila i to ispred lijevog prednjeg djela odnosno ovog djela kojim nije dodirivala zid kuće jer je on namjeravao proći ispred njenog vozila kako se ona pomiče unatrag od te kuće kako bi vidio što je točno oštetila na prednjem desnom dijelu vozilu.

5.4. Kako je krenula lagano unatrag sa autom, vidjela je da je na kolniku na znaku stop zaustavljeno vozilo i da se u tom vozilu na stražnjem sjedalu nalazi neka ženska osoba i gleda prema njima. Toj ženskoj osobi u krilu je bilo dijete. Tu žensku osobu je kasnije prepoznala i to je svjedokinja ĆS. Krenuvši lagano unatrag nije mogla procijeniti koliko je to vozilo koje je bilo zaustavljeno iza nje na kolniku daleko od nje, pa je zato zaustavila svoje vozilo i odlučila vožnjom unaprijed krenuti kako bi se parkirala ispred ove kuće sa kozmetičkim salonom. MS se u tom trenutku približio zidu te kuće. Laganom vožnjom krenula je naprijed, a to je zapravo približavanje ovoj kući. MS se u tom trenutku nalazio ispred zida ove kuće i od jednom je počeo mlatarati rukama, čula je da viče "aaaaaaaaa", te se od jednom bacio na lijevi bok na pod, a potom se i odmah ustao. To se sve događalo na prostoru između njenog auta i zida kuće, a to je zapravo prostor od jedan metar širine.

5.5. Potom je MS ustao i stao uz zid ove kuće gledajući ne prema njoj nego bočno. Opet je krenula naprijed sa svojim vozilom jer se namjeravala parkirati i zaustavila se u razini te kuće odmah ispred prozora na toj kući gdje je kozmetički salon. MS se i dalje tu nalazio, a tu su bile i te dvije žene ispred vrata te kuće. Te dvije žene je u tom trenutku prvi puta ugledala, ne znam gdje su one ranije bile i što su radile. MS je potom stao iza jedne od tih žena. Kako se zaustavila vozilom odmah pored tih žena i MS, iz automobila kroz otvoreni prozor je molila MS da se smiri i da uđe u vozilo. I pitala ga zašto ih sramoti. MS nije ništa odgovarao, nije je htio niti pogledati. Ove žene nisu ništa govorile. Potom je MS krenuo hodati i to šepajući u smjeru Sigeta makadamskim djelom uz tu kuću sa salonom, pa naprijed uz kolnik. Ona je potom krenula svojim vozilom naprijed još nekih 1-2 metra i to makadamskim djelom uz kolnik kojim se kreću pješaci. MS je hodao ispred nje i ona mu je iz vozila govorila kroz otvoren prozor neka se ne boji da ga neće prijaviti policiji i neka dođe u vozilo. MS se niti u jednom trenutku nije okrenuo prema njoj niti joj išta govorio. Potom, gledala je kako se može priključiti u promet na kolničku traku, koja je noj desno i to prvo ona za suprotni smjer, i to dalje u smjeru Sigeta i to je napravila te se nastavila voziti naprijed prema Sigetu, kolnikom, a to je isti smjer kojim se kretao i MS. On je dakle sada bio njoj s lijeve strane, a to je izvan kolničke trake za suprotni smjer. U vožnji prošla je pored njega, tada ništa nije govorila. Potom je došla do raskrižja Siget-Trnsko i tada se sjetila da je oštetila zid one kuće i da se zbog toga mora vratiti i potražiti vlasnike kuće. Zato je skrenula i planirala se okrenuti opet u smjeru N međutim prvo se tamo negdje zaustavila svojim vozilom i odlučila nazvati MS na mobitel. Zvala ga je sigurno četiri pet puta i on joj se nije javljao. Na posljednji poziv joj se javio i pitala ga je gdje da dođe po njega, rekla mu neka se smiri i da se ne boji da neće ići na policiju i da će riješiti to kao ljudi i on je cijelo vrijeme šutio i potom joj poklopio slušalicu. Potom je ponovno pokrenula svoje vozilo i krenula prema onoj kući čiji zid je oštetila, kad je došla parkirala se ispred kuće. Tada su već došli ispred te kuće gazde te kuće, zadržala se s njima, a MS nigdje u blizini nije vidjela.

5.6. Nije točno što joj se stavlja na teret da je pritisnula MS svojim vozilom u zid kuće, u niti jednom trenutku svojim vozilom nije dotakla niti jedan dio tijela MS niti je naletjela na njega. Isto tako nije točno da je dodavala gas pritiskujući MS uz zid kuće niti je u i jednom trenutku dok je bila u blizini ove kuće dodavala gas dok je vozilo bilo zaustavljeno. Isto tako nije točno niti ovo što joj se stavlja na teret da je ponovno vozilom krenula u smjeru MS kako bi ga udarila i usmrtila, a da bi MS odskočio u stranu i izbjegao udarac. U niti jednom trenutku se nije dogodila situacija da je igdje MS odskakao.

5.7. Što se tiče rana razderotina na desnom koljenu i krvnog podljeva na trtici te ozljede je MS dobio ranije, a ne ove prigode. Večer ili dvije večeri ranije MS je bio u narodnjačkom klubu, nije bila s njim, ali ispričao joj je da je tada dobio batine, konkretno rekao je da ga je netko udario u glavu pa se on zabio u zid. Zbog toga su išli na hitnu 27. kolovoza 2022. jer se MS žalio da ga boli glava. Ne zna je li on i ove ozljede razderotine na koljenu i podljeva na trtici dobio u tom klubu, ali zasigurno te ozljede nije dobio u ovom predmetnom događaju.

5.8. Nema objašnjenja kako je vozilo kojim upravljao FS, a koje je stalo da je propusti da skrene u lijevo prema ovoj kući sa salonom, ujedno i isto vozilo koje je kasnije ugledala u retrovizoru zaustavljeno na kolniku kada je krenula u rikverc izlaziti iz tog istog dvorišta gdje je ta kuća, ali zasigurno je bila riječ o istom vozilu.

5.9. U odnosu na fotodokumentaciju sa lista 316-347 spisa odgovara da na fotografiji 1 i 2 na listu 318 se vidi ta kuća prema kojoj je skrenula sa kolnika kako bi se parkirala. Mora pojasniti. Dakle, nakon što je MS izišao iz njenog vozila i ona vožnjom došla do raskrižja, pa se na raskrižju polukružno okrenula i krenula vožnjom prema ovoj kući gdje je prethodno vidjela da se MS nalazi ispred kuće, tijekom vožnje joj je ta kuća bila s lijeve strane međutim nije mogla odmah skrenuti u lijevo prema toj kući nego je malo nastavila naprijed i možda naprijed u razini susjedne kuće se dogodilo ovo što je opisala da je motirala vozaču iz suprotnog smjera da je propusti, on je propustio, to je bio FS, ona je skretanjem polukružno u lijevo došla u prometnu traku ispred tog vozača, dakle došla u traku za suprotni smjer i FS je pustio ispred sebe. Potom se vozilom nastavila kretati ispred FS i približavati se onoj kući gdje se nalazio MS, sada joj je s desne strane bila predmetna kuća i s te kolničke trake je skrenula u desno prema toj kući i htjela se parkirati uz kuću na fotografiji 1 i točnije htjela je ući u makadamski prostor između ove dvije kuće, dakle ove sa salonom i kuće prije nje na fotografiji 1 i 2, ovdje gdje se vidi trava. Htjela se parkirati uz kuću sa salonom u razini gdje je bočni zid te kuće i gdje je vidljiv žuti ormarić. Tada dok sam se približavala zapela je baš za ćošak ove kuće, dakle uz sam ćošak i ovaj žlijeb koji se vidi uz sam rub kuće gdje je žuti ormarić. Tada je stala zaustavljenog vozila i upaljenog motora kako je već opisala. Potom kad je MS prišao njenom tako zaustavljenom vozilu koje je zapelo prednjim desnim djelom uz ćošak te kuće, MS je prišao s prednje strane vozila i on se tada nalazio blizu bočne strane kuće, odnosno njemu je s njegove lijeve strane bio je ovaj žuti ormarić sa fotografije 1 i 2. Ovo što je opisivala da se u jednom trenutku MS bacio na lijevi bok na tlo, to je bilo negdje ispred prozora ove kuće, kao što je vidljivo na fotografijama 1 i 2 prozor je prednja fasada ove kuće. Potom se ustao i napravio par koraka bliže ovim vratima i tu je potom stao ispred jedne od žena koje su se ovdje pojavile. Kad je ona svojim prednjim djelom vozila zapela o ćošak ove kuće tada je zapela dijelovima vozila koje su na fotografijama 15 i 16 označene oznakama 4 i 5 i tada su nastala oštećenja vidljiva kod tih oznaka na fotodokumentaciji.

5.10. Na upit nakon što je zapela vozilom o ćošak kuće te se potom vožnjom unatrag odmaknula koliko se svojim vozilom udaljila od te kuće optužena odgovara po njezinoj procjeni cca 2 metra. To udaljavanje iz pozicije gdje je zapela o ćošak kuće, pa do mjesta gdje se 2 metra udaljila vožnjom unatrag od kuće je obavljeno jednom neprekidnom radnjom vožnje unatrag. Ne može se izjasniti koliko je vremenski trebalo da obavi tu radnju. Na daljnji upit, a u odnosu na fotografije 44 i 45 sa lista 339-340 spisa, odnosno u odnosu na ozljede trtice da li je tako nešto primijetila na tijelu MS prije predmetnog događaja optužena odgovara da se ne sjeća. Na daljnji upit optužena odgovara da kao što je opisala, nakon cijelog događaja se vratila do ove kuće sa fotografije 1 i 2 i razgovarala s gazdama kuće i nakon toga otišla u VI Policijsku postaju kako bi prijavila MS zato što je prekršio uvjetnu osudu koju mu je dao Prekršajni sud 25. srpnja 2022. i cijelo vrijeme je zlostavljao. Naime, od presude 25. srpnja 2022. do inkriminiranog događaja cijelo vrijeme MS joj je prijetio da će njoj biti gore nego njemu ako ga prijavi policiji i ona ga se bojala i zato nije prijavila što je sve radio u međuvremenu. No, ove prigode, dakle nakon predmetnog događaja je odlučila da će sve prijaviti policiji. Inače sa MS je živjela ukupno četiri godine, sve do inkriminiranog događaja i već nakon dva tri mjeseca zajedničkog života se MS počeo nasilnički ponašati prema njoj i to na način da minimalno jedan puta tjedno, a nekad i češće se događalo da ju je tukao i rukama i nogama, vrijeđao ju je, znao je kako je udariti da ne ostanu masnice i to je cijelo vrijeme trpjela. I predmetne prigode se vraćala natrag svojim vozilom do MS sve s ciljem da MS smiri i da ga nagovori da se vrati natrag u vozilo, a to učinila usprkos ovom zlostavljanju koje je trpjela od stane MS jer nije htjela da se to ponovi kad se MS vrati kući nego je htjela da se on smiri i da u nastavku dana ne dođe do zlostavljanja. Od te četiri godine zajedno su živjeli godinu i pol u Njemačkoj kod njenog sina, ali sin nije s njima živio, a ostatak u Hrvatskoj u njezinom stanu.

6. Imajući na umu činjenični opis djela za koje se optuženica tereti i iskaz optuženice, nije sporno da je 30. kolovoza 2022. godine u kasnim poslijepodnevnim satima, u Zagrebu upravljala osobnim automobilom marke i modela „FORD MONDEO“ karavan, plave boje, njemačkih reg. oznaka [registarska oznaka], u vlasništvu izvanbračnog supruga MS i da je došla po imenovanoga u autopraonu „Autopunkt“ gdje on radi. Nije sporno da je optužena u jednom trenutku, vozeći se Svetoklarskom ulicom u naselju Sveta Klara u Zagrebu, na križanju sa Utinjskom ulicom, zaustavila vozilo zbog nemogućnosti prolaska pored parkiranog teretnog vozila, te da je MS otvorio vrata osobnog automobila te je jednom nogom zakoračio van iz vozila kako bi izašao. Nije sporno da je potom MS krenuo prema obližnjoj kući kako bi se udaljio od vozila. Nije sporno da se optužena vozilom odmaknula od MS vožnjom unatrag i nije sporno da se MS udaljio pješice šepajući u smjeru naselja Sigeta i da je optužena u istom smjeru krenula vozilom.

6.1. Međutim, sporno je što se događalo za vrijeme zajedničke vožnje, je li optužena vrijeđala, napadala, prijetila i udarila MS; je li on pri izlasku iz vozila pao te kad se ustao i krenuo udaljavati je li optužena krenula prema njemu i s kojim ciljem; je li optužena naletjela vozilom na MS, i gdje, odnosno je li ga vozilom pritisnula uz zid kuće, odnosno je li to pritiskivanje trajalo; je li se potom MS dao u bijeg i je li optužena opet krenula u smjeru MS i s kojim ciljem; je li MS to izbjegao odskočivši u stranu te je li uslijed svih navedenih događaja MS zadobio dvije manje razderotine na desnom koljenu, veličine po 1 x 0,5 cm i krvni podljev na trtici, promjera 2 cm, unutar kojeg je manja oguljotina, te je li optužena postupala s ciljem da liši života MS.

7. Ošećeni MS, ispitan kao svjedok na raspravi ostao je pri ranije danim iskazima. Tako je kod državnog odvjetnika iskazivao u bitnome da je tijekom vožnje sve je bilo normalno da bi u jednom trenutku optužena počela čitati njegove poruke koje je razmjenjivao sa jednom prijateljicom. Tada je počelo vrijeđanje, govorila mu je razne stvari da će otići na policiju prijaviti ga, da će ga ubiti, da će mu djecu strpati u dom. Tijekom vožnje vozila je vrlo brzo, u kontra smjeru jednosmjernim ulicama. Kada su došli do praonice u Sigetu ponovno je počela govoriti kao što sam naprijed naveo i tri puta ga udarila rukom u nos. U jednom trenutku je morala zaustaviti vozilo jer je na pola njezine trake bio zaustavljen kamion. Želio je iskoristiti taj trenutak i izaći iz vozila i taman je bio zakoračio u kojem trenutku je kamion krenuo te je ona dodala gas i krenula vozilom i on je ispao iz vozila. Otišao je iza jedne kuće, a ona se vratila vozilom unatrag i uglavnom ona ga je vidjela. Ušla je autom u prolaz između te kuće i još nečega kojom prilikom je zapela za žuti sanduk, misli od plina. Krenula je vozilom prema njemu. Iz drugog pokušaja je krenula prema njemu, prednjim dijelom vozila kojim je upravljala naletjela je na njega i vozilom ga pritisnula uz zid kuće. Jedno 10 sekundi je vozilom kojim je upravljala stiskala ga uza zid dodavajući gas. U jednom trenutku popustio je pritisak vozila i pobjegao je u smjeru Sigeta. Kako je šepao od udarca bio je dosta spor i ona je kretanjem unatraške ponovno došla do kolnika gdje ga je autom pokušala udariti ali on se bacio u lijevu stranu kako bi izbjegao udarac. U jednom trenutku otvorila su se prednja vrata sivog vozila iz kojeg je jedna žena rekla „uđi u vozilo, sve smo vidjeli, ova će te ubiti". Oni su ga htjeli odvesti na liječnički pregled u bolnicu, ali znajući što se događalo prethodnih dana tražio ih je da ga odvezu u policiju kako bi podnio prijavu. Iz policije je hitnom pomoći odveden na pregled u KBC Rebro gdje je liječnički pregledan.

7.1. Potom na raspravi dodao je da nakon što je napustio vozilo optužene, dok je šepao ugledao je optuženu da se autom vraća i da ide prema njemu. U trenutku vraćanja automobila prema njemu bio je otvoren prozor na prednjim lijevim vratima, te čuo optuženu koja ga je psovala i prijetila mu. Ništa joj nije odgovarao osim što ju je molio da se smiri. Pokušavajući se sakriti od optužene ušao je u nekakav prostor između dva objekta odnosno dvije kuće. Prilikom prvog dolaska optužene do njega automobil je bočnom stranom udario u ormarić od plina te je tada on ponovno pokušao pobjeći, ali ga je prilikom slijedećeg dolaska prema njemu uspjela autom pritisnuti uz zid kuće te je došlo do kontakta prednjeg branika automobila i njegove lijeve noge u predjelu iznad koljena. Prilikom pritiskanja automobilom njega uza zid kuće vikao je od bolova i optuženu molio da prestane i da se smiri. Tijekom ovog događaja dok nije po nepoznatim osobama odvezen na policiju nije prilazio autu kojim je upravljala optužena kako bi pogledao ima li oštećenja. Tri udarca koje je od optužene zadobio dok su se još vozili u autu nanijela mu ih je vanjskim dijelom otvorene ruke. Koliko se sjeća ti udarci nisu ostavili nikakvih tragova osim što mu je malo išla krv iz nosa. Nakon što je autom prvo udarila u sandučić od plina bila je od njega udaljena od otprilike 1-1,5m pa prema njemu nije niti mogla doći nekom većom brzinom. Kada se nakon toga ponovno autom vraćala prema njemu vozeći unaprijed išla je većom brzinom, ali je udarac uspio izbjeći bacanjem u stranu. Optužena je tada produžila dalje ravno, a njega su povezli ljudi koji su naišli. Da ga je optužena tada uspjela udariti kada se bacio u stranu ne bi bio pritisnut uz nikakav zid jer se u tom trenutku nije nalazio na istom mjestu kao i ranije kada ga je pritisnula uz zid. Kada se bacio u stranu da izbjegne udarac automobila stajao je na bankini jer na tom mjestu nema nogostupa. Osim ovih osoba koje su ga odvezle nije bilo drugih osoba koje su mu na bilo koji način pomogle, a čovjek kojega je pokušao zaustaviti prije ovih što su mu pomogli samo je nastavio voziti. Ne sjeća se pješaka koji bi bili na tom mjestu gdje i on.

7.2. Prilikom ponovljenog ispitivanja na raspravi dodao je da je visok 189 cm. Najprije kad se optužena zaustavila svojim vozilom dok se još vozio s njom i zbog njenog zaustavljanja odlučio tada izići iz vozila, kad je zakoračio iz njenog vozila ona je to vidjela i tada naglo dodala gas i uslijed te njezine nagle radnje je ispao iz vozila jer su u tom trenu već bila otvorena vrata suvozača, jedna noga mu je već bila vani na kolniku te je krenuo izlaziti iz vozila.

7.3. Točno se sjeća da ga je optužena sa vozilom pritisnula uza zid kuće. Sjećam se da je to bila kuća koja nije imala nikakvu dvorišnu ogradu i u prizemlju je bio kozmetički salon. Nije bilo ograde niti u prostoru bočno od te kuće prema drugoj susjednoj kući prije nje, a upravo tuda se i kretao. Dakle prema bočnoj strani te kuće gledajući sa ceste. Na toj bočnoj strani kuće je bio pričvršćen ormarić za plin. Kad je optužena krenula vozilom prema njemu, odnosno prema bočnoj strani ove kuće, prvo je zapela vozilom za taj ormarić plina te je potom poduzela radnju vožnje unatrag da se odmakne od ormarića i ubrzo opet radnju naprijed opet prema njemu koji je bio uz bočni zid kuće. Vozilom ga je pritisnula uz zid i u tom trenutku ga je pritisnula najviše što se mogla približiti vozilom njegovom tijelu. Bio je naslonjen uz zid kuće, a ona ga je pritiskala prednjim desnim dijelom svog vozila. Dok ga je tako vozilo pritiskalo, a on bio u pritisnutom položaju, optužena je u svom vozilu dodavala gas i to je trajalo nekih 30 sekundi i to je jasno čuo. Potom u jednom trenutku optužena je prestala pritiskati gas i vozilom krenula natrag. Tada se uspio izvući iz ovog položaja i krenuo bježati.

7.4. Napominje da ovaj prostor gdje je prvo s kolnika/ceste kojim je hodao skrenuo prema dvorištu ove kuće, a potom u dvorištu te kuće hodao prema prostoru uz bočni zid ove kuće je ravno tlo, koliko se sjeća na podu je bio šljunak. Nikakvih prepreka nije bilo od kolnika pa u pravcu položaja gdje je ja bio uz bočni zid ove kuće. Nakon što je popustio pritisak vozila optužene on je šepajući krenuo dalje kako bi pobjegao. Nije mogao daleko stići jer je šepao. Naime nakon što je pobjegao iz ovog položaja u kojem je bio pritisnut uza zid vratio se natrag na kolnik i kolnikom krenuo prema pravcu susjedne kuće, gornje kuće. Ta susjedna kuća je imala dvorišnu ogradu, metalnu, varenu, možda visoku oko 1,50m i ta ograda je bila postavljena otprilike 2 m od ruba kolnika. Bio je ravan prostor bez ikakvih prepreka od ruba kolnika do početka te dvorišne ograde duž cijelog dvorišta te druge kuće i taj prostor je bio širine 2 m. Dakle, kad se nalazio šepajući na kolniku ispred te druge kuće, iako mu se optužena u tom trenutku sa svojim vozilom nalazila iza leđa, stalno se okretao i pogledavao pa je tako vidio da je ona sa svojim vozilom vožnjom unatrag izišla iz ovog prvog dvorišta gdje ga je prethodno pritiskala i sa vozilom okrenutim u pravcu njegovog kretanja opet krenula prema njemu s time da je ugledao da je vozilom prešla u traku za suprotni smjer, a na toj strani kolnika se on nalazio i kad je ugledao njezino vozilo je bilo nekih 10 m iza njega. Tada je imao dojam da je pod velikom brzinom i zato je s ovog mjesta gdje se nalazio uz rub kolnika odskočio njemu ulijevo, sve do dvorišne ograde koju je prethodno opisao. Optužena je pri tome, dakle vozeći prema njemu u traci za suprotni smjer u odnosu na njeno kretanje, u putanji tog svog kretanja trakom za suprotni smjer izišla izvan ruba kolnika ulijevo nekih pola metra na ovom prostoru između kolnika i ograde gdje se i on nalazio. Ali kako je on u tom odskoku ulijevo uspio maknuti se sve do dvorišne ograde, tako ga optužena nije sa svojim vozilom zahvatila i nastavila je vožnju ravno te se u nastavku vožnje vratila vozilom udesno na kolnik. Ovo se sve brzo odigralo.

7.5. Na ovim fotografijama na listu 318-324 je prikazana prva kuća, dakle ona uz koju ga je optužena pritisnula svojim vozilom, a na ovim slikama nema jasne fotografije one druge kuće koju je opisao u svom iskazu uz čiju dvorišnu ogradu je odskočio. Na fotografiji 1 i 2, na listu 318, se vidi žuti ormarić postavljen uz bočni zid kuće i to je upravo ormarić za plin koji je spomenuo u svom iskazu da je optužena prvo uz njega zapela svojim vozilom. U odnosu fotografiju broj 2 rekao bi da se nalazio svojim tijelom naslonjen uza ovaj zid desno od ovog žutog ormarića, dakle njemu je ormarić bio s lijeve strane dok je bilo naslonjen uz zid jer je bio pritisnut vozilom, a ne može procijeniti koliko je bio bočno od ormarića, ali svakako nedaleko od tog ormarića i u tom položaju ga je optužena svojim vozilom pritisnula uza zid. Promatrano u odnosu na ovu fotografiju broj 1, sa lista 318, kad je počeo bježati od ovog mjesta gdje je bio pritisnut vratio se na kolnik i gledajući u odnosu na fotografiju broj 1 desno naprijed prema sljedećoj kući može se vidjeti na ovog fotografiji da je slijedeće kuća sa dvorišnom ogradom i o toj ogradi je pričao u dijelu iskaza kad je spominjao da je odskočio. Kada je odskočio ulijevo više se ne sjeća je li se tu nalazio itko u blizini, itko treći. Sjeća se da je vidio u obližnjem dvorištu jedno ili dvoje ljudi, ali sad se više ne može sjetiti detalja, ni koga ni gdje je vidio.

7.6. Nakon što se svjedoku predočava iskaz svjedok FS sa rasprave od 22. listopada 2024. posebice u dijelu gdje svjedok FS opisuje gdje je ugledao žrtvu u trenutku kad je žrtva bio pritisnut vozilom, a gdje se dogodio događaj kad je odskočio sa kolnika i na koji način svjedok MS je odgovorio da se sa sigurnošću sjećam da je bio pritisnut uz zid kuće i to upravo ove kuće na fotografijama 1 i 2 sa lista 318 spisa. Nikako nije bila riječ ni o ogradi ni o stupu nego o zidu kuće. Isto tako se sjećam da je u nastavku događaja s kolnika odskočio ulijevo prema dvorišnoj ogradi. Dakle misli da ovaj svjedok FS obrnuto iskazuje. U odnosu na iskaz FS u kojem je opisao da u ovom nastavku događaja kad je odskočio da su ga dvije muške osobe povukle sebi da izbjegne kontakt vozila s njegovim tijelom doista se ne može sjetiti jesu li bila u blizini dva muškarca i jesu li mu oni doista pomogli odnosno jesu li ga povukli i da je tako uzmakao ulijevo. Dopušta mogućnost da se to doista dogodilo na taj način kako je opisao svjedok FS jer se on od šoka ne sjeća. Ono čega se sjeća je da sam odskočio ulijevo u stranu, dakle izvan kolnika sve do obližnje dvorišne ograde u trenutku kad se optužena vozilom zaletjela prema njemu.

7.7. U odnosu na fotografiju 1 i 2 sa lista 318 spisa nije se niti u jednom trenutku nalazio naslonjen na prednju stranu ove kuće na ovoj fotografiji, odnosno na strani kuće gdje je vidljiv prozor i ulazna vrata. Na upit, a promatrano u odnosu na ove iste fotografije, gdje je ušao u vozilo ljudi koji su ga povezli i tko je bio u tom vozilu svjedok je odgovorio da se vozilo zaustavilo promatrano u odnosu na fotografiju broj 1, kod jugozapadnog ruba ove fotografije (sjever je gornji rub fotografije), na mjestu koje nije vidljivo na fotografiji, a na kolničkoj traci u smjeru kretanja tog vozila. U vozilu se muškarac nalazio na mjestu vozača, a na stražnjem sjedalu se nalazila žena sa malim djetetom i ta gospođa mu je rekla da uđe u vozilo. Koliko se sjeća kad je ušao u to vozilo i on je sjeo na stražnje sjedalo. Ovo vozilo nije ranije primijetio dok je hodao kolnikom prije ovog djela događaja kad je odskočio ulijevo sa kolnika jer je više vozila ovom kolničkom trakom dolazilo njemu ususret. Na upit iz koje pozicije su svjedoci FS i TS gledali iz svog vozila što se sve događalo svjedok odgovara da se on o tome uopće ne može očitovati jer ne zna gdje su se ovi svjedoci nalazili sa svojim vozilom, njihovo vozilo je primijetio tek kad se zaustavilo i žena iz vozila pozvala ga unutra.

7.8. Nakon što je svjedoku predočen iskaz svjedokinje NS od 6. listopada 2022 sa lista 114-115 te sa rasprave od 25. svibnja 2023. sa lista 306 svjedok MS je iskao da ne može znati je li ga ova svjedokinja vidjela sa prozora ove kuće gdje je bio pritisnut uz zid kuće. Međutim sad kad je čuo taj iskaz u odnosu na fotografiju broj 1 ne sjeća se sa sigurnošću je li bio naslonjen tj pritisnut uz zid te kuće lijevo ili desno od ovog žutog ormarića za plin. Dopušta mogućnost da je bio naslonjen i sa ove strane žutog ormarića gdje je cijev za oborinske vode, tj oluk, a što je zapravo uz sami kut fasade. Moguće da je tamo bio. Zna sa sigurnošću da nije bio naslonjen pa ni pritisnut blizu prozora na prednjoj fasadi kuće na fotografiji broj 1, ali moguće da je bio pritisnut u ovom dijelu koji je naveo uz cijev za oborinske vode, tj oluk, iza koje je žuti ormarića za plin.

7.9. Na upit je li se u ovom dijelu događaja za koji navodi da je bio pritisnut za zid kuće prepirao ili svađao sa optuženom svjedok odgovara da je samo tada govorio „Što to radiš?!“, to je više puta ponovio i to je bilo upućeno optuženoj a to je zapravo govorio iz šoka jer nije mogao vjerovati što se događa u tom trenutku. Ništa drugo s njom nije komunicirao pa tako ni svađao se. Na daljnji upit je li u ikojem trenutku dok ga optužena pritišće svojim vozilom bio naslonjen leđima ili bokom na kuću, svjedok odgovara da je bio naslonjen leđima. Na daljnji upit, a u odnosu na fotografiju broj 44 i 45 sa lista 339-340 spisa da se izjasni kad je zadobio ozljedu s te fotografije svjedok odgovara da je to zadobio kad je bio pritisnut vozilom optužene uz zid kuće. Ne zna je li tu ozljedu zadobio od fasade ili od čega li već, u svakom slučaju tada je zadobio ovu ozljedu.

7.10. Potom, dodatno je objasnio, kretao se uz bočnu stranu ove kuće kao što je vidljivo na fotografiji broj 2, dakle od kuta kuće gdje je žuti ormarić za plin prema ovom dijelu gdje je trava, dakle prema mračnom dijelu na ovoj fotografiji jugozapadno (sjever je gornji rub fotografije), potom optužena svojim vozilom prednjim dijelom zapinje za ovaj žuti ormarić za plin i onda poduzima vožnju unatrag. U tom trenutku kako je vidio da je ona zapravo došla za njim sa svojim vozilom sa kolnika prema ovom dvorišnom dijelu kuće, on se vraća natrag u ovom dijelu gdje je trava, dakle opet kreće prema jugu (sjever je gornji rub fotografije), pa se može reći u tom trenutku je njegova putanja bila prema vozilu optužene, ali nije imao namjeru prići vozilu nego pobjeći, a riječ je o malom dvorišnom prostoru. U tom trenutku kada je u kretanju blizu žutog ormarića za plin, možda nekih pola metra ispred fasade kuće, optužena kreće s autom naprijed prema njemu i zbog toga on uzmiče unatrag sve do fasade jer se vozilo približava njemu i tako se našao pritisnut uz fasadu kuće, ali ne sjeća se sa sigurnošću je li u tom trenutku bio pritisnut lijevo ili desno od ormarića za plin, uz zid kuće. Naime, kad optužena kreće vozilom prema njemu on je refleksno uzmaknuo se unatrag i tako se našao naslonjen na fasadu i tako se optužena približava vozilom prema njemu i pritišće ga. U ovom trenutku kad je vidio da optužena kreće vozilom prema njemu jedino je imao opcije ili da se da unatrag do fasade ili da se baci na auto optužene, treće opcije nije imao. Zato je dospio leđima sve do fasade kuće. Potom, nakon što je u jednom trenutku popustio pritisak vozila optužene, tada je krenuo bježati natrag prema kolniku i to gledano u odnosu na fotografiju broj 1 u smjeru istoka (sjever je gornji rub fotografije). Pri tom bježanju osvrtao se i gledao što radi optužena, ali nije baš sve detalje vidio jedino je vidio da je vožnjom unatrag izišla iz dvorišta na kolnik, potom ne zna je li se igdje vozilo okretala, ali kada je vidio da vozi prema njemu i to u traci za suprotni smjer ( odnosu na njen smjer kretanja) ona kreće vožnjom unaprijed, gledano na njenu putanju kretanja.

7.11. Tijekom ispitivanja svjedok je na listu papira vlastoručno napravio skicu događaja, a koja je priložena spisu na listu 456-457.

8. Svjedok AS, koji radi u autopraoni u bitnom je iskazao da mu je sutradan (u odnosu na **.**.2022. ) MS ispričao da je tijekom vožnje ES njega udarala, vikala na njega te da je on zbog toga izašao iz auta da bi ES nasrnula na njega s automobilom. Pričao mu je da je to bilo u F te da ga je autom uspjela pribiti uza zid. Pokušala je još jedanput, ali je on pobjegao, preskočio je neku ogradu i otišao. Pričao mu je da su cestom prolazili nekakvi ljudi koji su stali s automobilom i povezli ga dalje do policije. MS je upoznao možda dva mjeseca prije ovog događaja. MS mu se nikada nije povjeravao o ničemu vezano uz njegov odnos s optuženom. Sjeća se da je MS spomenuo prepričavajući mu ovaj događaj da je preskočio neku ogradu, ali mu detalje nije govorio, gdje bi bila i koliko bi bila visoka ta ograda. Dodao je da je ranije optužena u više navrata znala doći u firmu (na posao MS), tražiti novce, i vikati na MS. To je bilo popraćeno psovkama, nije čuo da bi prijetila.

9. Svjedokinja NS iskazala je u bitnom iskazala da je bilo između 18 i 20 sati, na adresi [adresa] ima studio i tada je imala klijenticu. Radila je s klijenticom i u jednom trenutku čula jedno vozilo koje se kao pokušalo uparkirati. Pod time je mislila kretalo naprijed- natrag. Ne može reći koliko puta. Nije znala o čemu se radi jer često vozila parkiraju ispred poslovnog prostora. Rolete na njenom studiju bile su poluspuštene pa je pogledala kroz prozor i vidjela jedno vozilo koje joj nije izgledalo sumnjivo jer se često ljudi parkiraju ispred tog poslovnog prostora. Čula je jedan muški glas koji je vikao "što radiš". Čula je zvuk udarca automobila o fasadu i dok je ponovno pogledala vidjela je jedan automobil crne boje koji je pokupio mušku osobu te je vidjela i plavi automobil karavan, mislim njemačkih registarskih pločica, kako se udaljava. Nakon toga izašla je van i vidjela da je na zgradi žlijeb za oborinske vode bio savinut. Dodala je, pogledala je van tek kad je čula udarac auta u fasadu kuće u kojoj se nalazi njen studio. Pogledala je kroz prozor i vidjela mušku osobu koja se prepire sa ženom koja je sjedila u automobilu, a koju prepoznajem kao optuženu. Čula je njihovu svađu i dernjavu, ali se ne sjeća riječi koje je čula da izgovaraju. Muškarac je stajo blizu fasade, a auto blizu njega, ali se ne sjeća da li je možda auto bio u pokretu. Muškarac i automobil u odnosu na prozor kroz koji je gledala nalazili su se njoj s desne strane. S prozora je vidjela više stražnji dio auta jer je prednji ulazio u makadamski prostor desno od kuće, dok je oštećenoga vidjela od prilike na pola udaljenosti između prozora i žlijeba i žutog sandučića koji se nalazi na kući. Nije sigurna da li je vidjela prednji ili stražnji dio automobila. Prozori na salonu nisu bili otvoreni jer je radila klima. Nije čula ženski glas odnosno riječi koje je izgovarao. Izgled optužene je zapamtila jer je imala otvoren prozor te se sjeća njene duge crne kose. Vidjela je još nekih ljudi na cesti koji su se čudili ovom događaju i komentirali ga, a nju o šteti na kući koja nije njena već je prostor iznajmljen nije nitko ništa pitao. Vlasnica kuće je druga osoba, ne zna da li je njoj što poznato o ovom događaju.

10. Svjedok FS iskazao je pred državnim odvjetnikom da se kretao osobnim vozilom sa suprugom i djetetom prema Klari, Utinjskom ulicom, i negdje oko 150 metara nakon prelaska pruge uočio je plavo vozilo marke Ford, karavan, koje je svojom prednjom desnom stranom pritisnulo mušku osobu u ogradu obiteljske kuće. Taj muškarac je bio bočno okrenut prema tom vozilu, s time da je on svojom desnom stranom bio okrenut prema vozilu, a bio je licem okrenut prema svjedokovom vozilu. To su bile sekunde i vozač tog vozila je u jednom momentu se odmaknuo od tog čovjeka i krenuo prema obližnjem raskrižju Utinjske ulice gdje se polukružno okrenuo i počeo se vraćati natrag. Ovaj čovjek se u međuvremenu šepajući kretao prema Sigetu. Prošao je pored njega, a u međuvremenu se ovaj vozač vozila, kao što sam prethodno rekao, polukružno okrenuo na raskrižju i počeo se vraćati prema tom čovjeku, a onda je vidio da je vozač tog vozila žena. Ova žena je vozila dosta brzo i krenula je prema tom muškarcu da će ga pregaziti. Muškarac se u tom trenutku nalazio negdje pola metra od ograde ispred nekakvog frizerskog salona. Tamo nema nogostupa. Muškarac je bio sa njegove strane kolnika tako da je ona sa suprotne strane kolnika prešla na njegovu traku, a potom je htjela tog muškarca prednjim lijevim krajem vozila pregaziti uz ovu ogradu. Kako je već prošao pored tog mjesta, sve je to promatrao u retrovizoru i tada je vidio da su dvije muške osobe tog muškarca uhvatile za ruke i povukle ga prema sebi te su ga na taj način izmaknuli iz putanje njezinog vozila i spriječili da ga pregazi. Ta žena je potom nastavila vožnju prema Sigetu, ali se u jednom momentu opet polukružno okrenula i počela se vraćati prema tom čovjeku. Vidjevši što se događa, svjedok se međuvremenu svojim vozilom vratio unatrag do mjesta gdje je bio taj čovjek i tada je supruga TS otvorila stražnja desna vrata na njihovom vozilu i rekli su tom muškarcu da neka uđe u njihovo vozilo. On je ušao šepajući u vozilo i brzo su krenuli. Taj čovjek im je u vozilu rekao da ga je žena htjela pregaziti, a kada su ga upitali da ga odvezu radi pružanja hitne medicinske pomoći u ambulantu, on je rekao da ga odvezu na policiju. Isto tako u trenutku dok je muškarac bio u vozilu, ona je njega više puta zvala telefonom, pri čemu svjedok nije čuo o čemu su oni razgovarali, ali mu je taj čovjek rekao da mu je ona opet prijetila da će ga ubiti. Sukladno njegovoj želji, odvezli su tog muškarca u policijsku postaju.

10.1. Potom je svjedok ispitan na raspravi, a zbog razlika u iskazivanju upitan je zašto drukčije iskazuje te je odgovorio da mu je prilikom ovog prvog iskaza pred državnim odvjetnikom sjećanje bilo svježije tako da je točno ono što je iskazao tada prilikom prvog iskaza jer sad ne sjeća detaljno svih detalja pa je zato na raspravi došlo do razlike, ali točno je što je iskazao prvi put. Naime, u bitnom je na raspravi iskazao da da je uočio jedno vozilo karavan, marke Ford, kako se zalijeće prema jednom čovjeku. Ne sjeća se točno, ali misli da je taj čovjek u tom trenutku stajao ili uz ogradu obiteljske kuće ili uz stup na jednom od puteva tog raskrižja gdje je ovo sve vidio. Vozilo karavan je krenulo prema ovom čovjeku i udarilo ga i to prednjim desnim dijelom vozila u predjelu noge tog muškaraca, ali se ne sjećam je li u lijevu ili u desnu nogu. Potom se taj muškarac izvukao i krenuo cestom prema njima. Vidio je da je vozač vozila Ford žena. To je optužena. Dok je taj muškarac šepao i išao u smjeru prema njemu, to vozilo Ford se približavalo ovome muškarcu i onda je ovaj muškarac odskočio u stranu da ga ovo vozilo ne lupi. Kad je odskočio u tom trenutku blizu njega je bio muškarac koji je stajao u obližnjem dvorištu i gledao. Zbog toga što je odskočio, nije došlo do kontakta vozila i ovog muškaraca jer je odskočio i potom je ovo vozilo Ford prošlo pored svjedoka. Potom je vidio kako se vozilo Ford opet na cesti polukružno okreće kako bi vozio nazad prema muškarcu.

10.2. U ovom trenutku kad vidi da Ford okreće polukružno kako bi se vratio natrag, rekao je supruzi da otvori vrata na vozilu i da kaže ovom muškarcu da uđe njihovo vozilo jer je vidio da se Ford opet vraća prema ovom muškarcu. Potom je ovaj muškarac ušao u njihovo vozilo i pri tome je vidno šepao Tijekom vožnje 6 ili 7 puta tom muškarcu je zvonio mobitel i na jedan poziv se javio. NIje čuo što je govorio drugi glas s druge strane slušalice za vrijeme razgovora, ali nakon razgovora ovaj muškarac mu je rekao da ga je zvala njegova gospođa i da mu je prijetila i da mu je rekla da će ga uništiti. Nakon što je svjedoku predočena fotodokumentacija sa očevida sa lista 318 naveo je da ove dvije fotografije prikazuju frizerski salon koji je spomenuo u svom iskazu pred državnim odvjetnikom. Ovaj objekt sa fotografija nije mjesto na kojem je vidio prvi dio događaja kad je muškarac od strane vozila bio pritisnut uz ogradu nego ovaj objekt je mjesto gdje se dogodio dio događaja kada je muškarac šepajući hodao, a vozilo je krenulo prema njemu pa je odskočio. Dakle, taj muškarac se nalazio ispred ovog objekta na fotografijama koji je frizerski salon i dvije muške osobe su se isto nalazile ispred ovog objekta i povukle muškarca prema sebi i tako su izbjegli da dođe do kontakta vozila i ovog muškarca. Raskrižje gdje se dogodio prvi dio događaja u odnosu na ovu fotografiju je nešto u lijevo gledajući u fotografiju, a on je u trenutku ovoga što je opisao da se dogodilo ispred ovog objekta na fotografiji bio sa svojim vozilom niže malo desno. Na fotodokumentaciji s očevida sa lista 335 i 336 spisa, prepoznaje muškarca koji je predmetne prigode ušao u njegovo auto.

10.3. Na upit u odnosu na objekt sa fotografije lista 318 na kojoj strani kolnika se nalazio on sa svojim vozilom, a gdje se nalazio oštećeni i vozilo Ford svjedok je naveo da je njegovo vozilo je bilo u odnosu na ovu fotografiju nešto niže i to na lijevoj strani kolnika u smjeru prema ovom objektu (svjedok pokazuje da je to uz desni bočni rub fotografije). Na njegovom vozilu su cijelo vrijeme bila zatvorena sva stakla. Oštećeni muškarac kao i dvojica muškarca koji su ga povukli su se nalazi blizu ovog objekta na fotografiji dakle u lijevoj kolničkoj traci odnosno u istoj traci gdje i njegovo vozilo, dakle u njegovom smjeru. Što se tiče optužene i vozila Ford prvi dio događaja kada ga je pritisnula uz ogradu je bio na raskrižju koji je lijevo u odnosu na ovu fotografiju, ne vidi se na fotografiji. Potom je oštećeni muškarac krenuo šepajući lijevom prometnom trakom, dakle prema ovom objektu na fotografiji. To je sve gledao iz svog vozila. Potom optužena vozi vozilom prema oštećenom muškarcu i vozilom kreće u lijevu prometnu traku, dakle u traku u kojoj se on nalazi, a njoj u suprotnom smjeru i očigledno je bilo da kreće prema oštećenom muškarcu. Potom je ovaj muškarac odskočio uz pomoć dvojice muškarca koji su tu stajali pa nije došlo do kontakta vozila i oštećenika. Potom optužena sa svojim vozilom se vraća u desnu kolničku traku za svoj smjer, prolazi svojim vozilom pored njega i iza njega i tada vidi, a iza sebe, kako započinje radnju polukružnog okretanja kako bi svojim vozilom došla u njegovu prometnu traku i okrenula se opet u smjeru kako se i on nalazi. Potom dolazi do ovog trenutka kada supruga otvara vrata njihovog vozila pa ovaj oštećeni ulazi u vozilo, a u tom trenutku optužena još uvijek obavlja radnju polukružnog okretanja iza njega.

10.4. Iskazao je da je oštećenog muškarca prvi put vidio upravo u trenutku kada ga je vozilo pritisnulo uz ogradu obiteljske kuće. Muškarac je tada stajao na nogama i jasno je vidio da je došlo do kontakta vozila i tijela ovog muškarca. U tom trenutku kad je ovo gledao sa svojim vozilom se nalazio otprilike 70m udaljen od mjesta gdje je muškarac bio pritisnut uz ogradu. Sjeća se da kada je došlo do toga da oštećeni muškarac odskoči i tako izbjegne nalet vozila, optužena je cijelo vrijeme bila u prometnoj traci za suprotni smjer i nije u svojoj putanji izlazila izvan te prometne trake, dakle pri toj radnji nije izišla bliže ovom objektu sa fotografije pa tako niti u to dvorište. ali misli da je bila riječ o metalnoj ogradi crvene boje sa betonskim stupićima i da je ta ograda bila visine do struka ovog oštećenog muškarca. Na daljnji upit koliko je trajao ovaj događaj od trenutka kada je prvi put ugledao oštećenog pa dok oštećeni nije ušao u njegovo vozilo svjedok odgovara da je to sve trajalo otprilike minutu i pol. Na daljnji upit je li svjedok cijelo vrijeme vozio sa svojim vozilom svjedok odgovara da u trenutku kada je prvi put ugledao oštećenog usporio je pa potom kada je vidio da je muškarac krenuo hodati šepajući i da se optužena okreće i kreće zaletom opet prema ovom muškarcu tada je zaustavio svoje vozilo, a potom ponovno pokrenuo svoje vozilo kada je rekao supruzi da otvori vrata kako bi taj muškarac ušao u njihovo vozilo.

11. Svjedokinja TS, supruga svjedoka FS, iskazala je pred državnim odvjetnikom da se sa suprugom i djetetom vraćala vozilom iz Avenue Malla prema Botincu. Kada su prešli prugu prema Klari uočila je kako je jedna muška osoba desnim prednjim krajem vozila bila pritisnuta u neki stup koji je bio sa strane. Taj stup je bio stup javne rasvjete i on se nalazio ispred kuće. U jednom momentu vozač tog vozila koje je bilo tamno plave boje, karavan, misli da je marke Opel, svojim vozilom se odmaknuo od tog čovjeka i krenuo prema obližnjem raskrižju. Taj čovjek se u međuvremenu šepajući počeo vraćati natrag u smjeru pruge, a oni su tada taman prolazili pored njega. Isto tako vozač tog vozila se polukružno okrenuo na raskrižju i počeo se vraćati, te je tada uočila da je vozač tog vozila zapravo ženska osoba koja je krenula opet vozilom prema tom muškarcu. Nakon što su prošli pored tog čovjeka, nije više gledala što se događa i da je to više pratio suprug, dok je ona držala dijete. Suprug joj je ispričao da je on u retrovizoru vidio kako ta žena drugi puta pokušava pregaziti tog muškarca, ali da su na nogostupu bila dva muškarca koja su ga uhvatila i privukli su ga kako bi ga izmaknuli od vozila, odnosno izbjegli nalet vozila na njega. Ta žena je nakon toga nastavila vožnju u smjeru pruge odakle su došli. Suprug je u međuvremenu vratio se vozilom unatrag i otvorio prozor na mjestu suvozača te su rekli tom čovjeku da neka sjedne k njima u vozilo da mu pomognu. On je šepajući došao do vozila i sjeo je na zadnje sjedalo. Upitali su ga da li želi da ga odvedu po medicinsku pomoć, a on je počeo plakati i rekao je da ga žena želi ubiti te da ga vode na policiju. U međuvremenu ona je njega više puta zvala telefonom, nije čula o čemu su oni razgovarali, im je on rekao kako mu ona opet prijeti da će ga ubiti. Odvezli su ga u policijsku postaju. Vidjela je da se on prilikom tog događaja držao u predjelu misli desne noge, dok druge ozljede na njemu nije primijetila. Osim njih, očevici događaja su bila i ta dva muškarca koja su povukla tog čovjeka da ga žena ne pregazi drugi puta, dok drugih očevidaca nije vidjela. Koliko se sjećam ta žena je tog muškarca prignječila u stup javne rasvjete, a nije ga prignječila o zid obiteljske kuće. Sada kada razmišlja moguće da je to bio i zid kuće, ali nije sigurna.

11.1. Potom na raspravi je iskazala da se ne sjeća detaljno predmetnog događaja s obzirom na protek vremena. Ostaje pri iskazu danom državnom odvjetniku jer je njeno sjećanje bilo tada svježije tako da je točno što je tada iskazala, a razlika u iskazivanju u odnosu na iskaz dan na raspravi je zbog toga što je od tada prošlo puno vremena i majka je četvero djece i ima raznih obveze pa se ne može više sjetiti svih detalja o predmetnom događaju. Naime, u bitnom je na raspravi iskazala da je prva vidjela i to kako je jedno vozilo plave boje udarilo u čovjeka koji je stajao ili uz stup ili uz ogradu, više se ne sjeća uz što je stajao. Vidjela je kontakt vozila i tijela tog muškarca. Jedino se sjeća da je kontakt bio između prednjeg dijela tog vozila u predjelu noge tog muškarca, ali ne sjeća se niti koja strana prednjeg vozila niti točno gdje u predjelu noge tog muškarca. U tom trenutku sa te iste strane ceste, niže od ovog oštećenog muškaraca, odnosno u nekom od susjednih dvorišta (između tog muškarca i njihovog vozila) ugledala je dvojicu muškaraca kako stoje u dvorištu, ne sjeća se što su radili. Potom je vidjela da taj muškarac što je udaren pokušava bježati, maknuo se od tog položaja gdje ga je pritisnulo vozilo, a oni su vožnjom vozili u smjeru prema tom muškarcu. Potom je vidjela da je ovo plavo vozilo krenulo obavljati radnju polukružnog okretanja kako bi se okrenulo opet prema smjeru ovog muškaraca koji je krenuo bježati. Potom je rekla suprugu da pokupe tog muškaraca pa je suprug zaustavio vozilo i ona je izišla iz vozila i rekla ovom muškarcu da uđe u vozilo i on je ušao. U tom trenutku ovo plavo vozilo koje je prethodno udarilo u čovjeka je još uvijek obavljalo radnju polukružnog okretanja. Potom su se oni sa svojim vozilom u vožnji mimoišli sa tim plavim vozilom i vidjela je da ga vozi ženska osoba. Cijelo vrijeme je muškarac u njihovo vozilu sjedio na stražnjem sjedalu, a ona naprijed na suvozačevom mjestu. Ovaj muškarac je plakao za vrijeme vožnje i sjeća se da je rekao da ovo što mu zvoni mobitel da ga to zove supruga. U odnosu na pokazane fotografije 1 i 2 sa lista 318 spisa odgovorila je da koliko se sjeća ovdje se dogodio događaj, u odnosu na fotografiju broj 1 ona i njen suprug su bili u njihovom vozilu u lijevoj prometnoj traci gledano na ovoj fotografiji i to prije ovog objekta na fotografiji (svjedokinja pokazuje uz desni bočni rub fotografije), a trenutak kada je prvi put ugledala oštećenog kojeg je vozilo udarilo on je bio uz ovaj zid koji se vidi uz ovaj objekt na fotografiji.

11.2. Nakon što se svjedokinji predočava iskaz njezinoga supruga FS o tome gdje se nalazio muškarac i vozilo koje je udarilo muškarca u trenutku kada je prvi put ugledao tog muškaraca svjedokinja je odgovorila da se doista sa sigurnošću ne može sjetit gdje se nalazio oštećeni muškarac kad ga je prvi put ugledala, njoj ova fotografija izgleda kao da se kod ove ograde dogodio ovaj događaj kada je prvi put ugledala muškarca. Ovo što je vidjela kad je prvi put ugledala muškarca i kad je počeo bježati sve se događa ispred njenog vozila u prometnoj traci za smjer kojim vozi njen suprug, a nakon toga više nije pratila što se događalo jer je bila usmjerena na svoje dijete tako da ne zna što se sve dalje događalo. Kada je oštećeni ušao u njihovo vozilo rekao je da ga boli i plakao je, ali nije pokazivao ozljede i ne zna koja noga mu je bila ozlijeđena. Bila je usmjerena na svoje dijete tako da nije ni gledala dalje. Dijete se nalazilo u auto sjedalici na stražnjem dijelu vozila te okrenula prema djetetu i izvadila dijete iz auto sjedalice i uzela dijete k sebi na suvozačevo mjesto jer nije htjela da sjedi iza kad su odlučili pozvati ovog muškarca u vozilo. Zato više nije pratila što se događa na cesti ispred vozila.

12. Nadalje, iz sudsko- medicinskog vještačenja vještaka prof. dr. sc. Davora Mayera proizlazi da iz stanja spisa slijedi da su kod oštećenika MS (34) nakon događaja uočene sljedeće ozljede: dvije manje razderotine na desnom koljenu, veličine po 1x0,5 cm; krvni podljev na trtici, promjera 2 cm, unutar kojeg je manja oguljotina. Svaka pojedina od navedenih ozljeda, kao i obje u ukupnosti, predstavljaju tjelesnu ozljedu. Ozljede su nastale djelovanjem tupe mehaničke sile na navedene dijelove tijela. Inkriminirani događaj je, prema iskazu oštećenika, sadržavao tri trenutka u kojima su potencijalno mogle nastati ozljede: pad prilikom izlaska iz vozila, prignječenje vozilom o zid kuće te odskakivanje u cilju izbjegavanja naleta. S obzirom na njihovu lokalizaciju, a uzimajući u obzir i oštećenja na odjeći, ozljede su prvenstveno pripisive drugom od tri gore navedena potencijalna trenutka prignječenju oštećenikova tijela između vozila u kretanju i čvrste prepreke kakva je zid kuće, dok se on nalazio licem okrenut nailazećem vozilu, pri čemu bi kontakt vozila i tijela bio ostvaren nekom niskom naletnom brzinom vozila, tako da je izostao značajniji učinak udara. Prema tome, ozljede se mehanizmom nastanka uklapaju u dinamiku događaja kakvu opisuje oštećenik u svom svjedočkom iskazu, u dijelu u kojem navodi da je optuženica prednjim dijelom vozila naletjela na njega i pritisnula ga o zid kuće.

12.1. Uopćeno, nalet osobnog vozila na pješaka može rezultirati različitim ishodima, u rasponu od izostanka ozljeda, nastanaka tjelesnih ozljeda, preko nastanka teških i osobito teških tjelesnih ozljeda pa sve do smrtnog ishoda. Realizacija pojedinog od ovih ishoda ovisi prvenstveno o dinamici naleta, što uključuje parametre poput naletne brzine vozila, tipa naleta i naletnog položaja pješaka, poduzimanja aktivnih radnji od dtrane pješaka u vidu izbjegavanja naleta, terena/tipa podloge na kojoj se nalet odvija i dr. Ukoliko se predmetni događaj doista odvijao inkriminiranom dinamikom, nije za očekivati da bi u istom došlo do smrtonosnog ozljeđivanja oštećenika, ali se ta mogućnost ne može posve isključiti.

12.2. Na raspravi je vještak dodao da položaj oštećenika u odnosu na vozilo u trenutku kontakta kakav oštećenik opisuje u svom svjedočkom iskazu je sa sudsko medicinskom gledišta prihvatljiv. U takovom položaju su očigledno obje noge bile između prednje strane vozila i prepreke, s time da su ozljede zaostale na desnoj nozi. Nije nužno da pri kontaktu kakvim ga opisuje oštećenik zaostaju ozljede na obje noge. Za napomenuti je i postojanje materijalnih tragova u vidu oštećenja na lijevoj nogavici trenirke oštećenika. Na upit bi li takav pritisak kakav je opisao oštećenik ostavio traga i na vozilu, konkretno na braniku vještak je odgovorio da ne nužno, a ako bi tragova bilo onda bi se radilo o brisotinama (to znači primjerice ako je auto bio prašnjav uslijed brisotine na tom dijelu bi bila skinuta prašina). Na daljnji upit može li ocijeniti u kojem trenutku događaja je došlo do ozljede na trtici, kao što je vidljivo na fotografiji broj 45 iz fotodokumentacije sa lista 340 spisa, vještak je odgovorio da je najizglednije tu ozljedu također povezati sa trenutkom pritiska prednjim dijelom vozila na tijelo oštećenika, uz uvjet da stražnja strana tijela bude oslonjena na neku fiksnu prepreku pri čemu ta fiksna prepreka može biti primjera radi zid građevine, čvrsta dvorišna ograda itd. Dakle ne može se iz karaktera ozljede zaključiti koja bi to točno prepreka bila. Ova zadobivena ozljeda govori o djelovanju mehaničke sile na ovaj dio tijela. Ako bi se ista ozljeda promatrala izolirano, izvan konteksta događaja, tada se ne bi mogao isključiti niti mehanizam pada i udara tim djelom tijela o podlogu s time da napominje da lokalizacija i nije tipična za taj mehanizam pada. Na upit bi li u inkriminiranoj dinamici pritiskanja vozilom bilo za očekivati da nastane i krvni podljev, a ne samo oguljotine vještak je naveo da u konkretnom slučaju prema očevidnoj dokumentaciji se na trtici radilo o ozljedi koja je kombinacija podljeva i manje oguljotine. Načelno ovakvim kontaktom kao što je pritisak na tijelo mogu nastati ili samo oguljotine ili samo krvni podljev ili samo kombinacija to dvoje.

12.3. Pojašnjava da se mogućnost smrtnog ishoda ne odnosi na neposredno ozljeđivanje u inkriminiranom događaju već na rizik kasnijih komplikacija. Naime, u slučaju prignječenja tijela koje je praćeno opsežnijom ozljedom mekih tkiva (što ovdje nije slučaj) može doći do primjera radi tzv. kompartment sindroma (sindrom odjeljka) ili pak do tromboze velikih krvnih žila u nagnječenom području, a ova su stanja potencijalno životno ugrožavajuća.

12.4. U odnosu na fotografije broj 19-23 iz fotodokumentacije sa lista 327-329 spisa na istima je vidljivo oštećenje vozila u vidu strugotina na laku koje dopire do lima uz deformaciju prednjeg desnog blatobrana, a radi se o oštećenjima koja su nastala posmičnim kontaktom odnosno struganjem vozila o čvrstu prepreku i nisu povezna sa kontaktom vozila i ljudskog tijela.

12.5. Kada mu se predočava opis kontakta vozila i tijela oštećenika prema iskazu oštećenika i to iz svjedočkog iskaza u istrazi i na raspravi, konkretno u dijelu kojim oštećenik opisuje dinamiku naleta vozila u dijelu događaja kada je bio pritisnut vozilom vještak navodi da karakter zaostalih ozljeda na strani oštećenika govori da pritisak vozila na tijelo oštećenika nije bio nekog značajnijeg intenziteta. Tehnički je moguće da se vozilom u takvoj dinamici i uz takav položaj osobe koja se nalazi ispred prednjeg dijela vozila, kako opisuje oštećenik, postigne i jača sila pritiska vozila kada bi i posljedice očekivano bile teže.

12.6. Sud je zaključio da je sudski vještak prof. dr. sc. Davor Mayer pri izradi nalaza i mišljenja pregledao svu raspoloživu relevantnu dokumentaciju te da je u svom nalazu i mišljenju sve jasno i potpuno naveo i nema sumnji u točnost danog mišljenja vještaka. Uostalom, ni stranke na isto nisu imali primjedbi. Dakle, sud je zaključio da je vještačenje izrađeno sukladno pravilima struke, znanosti i iskustva i da je vještačenjem odgovoreno na sva relevantna pitanja te ne postoji niti jedna okolnost koja bi vjerodostojnost vještačenja dovela u pitanje.

13. Sudski vještak za cestovni i zračni promet, Srećko Hlišć na raspravi je dao svoj nalaz i mišljenje pa je tako naveo da u postupku provođenja policijskog očevida na mjestu događaja u Zagrebu u Utinjskoj ulici kbr. 2/1 zatečeno je oštećenje fasade na jugozapadnom uglu objekta pri čemu se radi o tragovima struganja hirofe te otisku gazečeg sloja pneumatika koji se nalazi u donjem dijelu fasade iznad ruba koji je na visini od 38 cm iznad tla. Odmah uz zapadni zid objekta zaobljeno je utisnuta cijev oluka zajedno s obujmicom, a na neposredno sjevernije postojećem kućištu plinskog priključka koji je u obliku žute pravokutne kutije na fotografijama policijskog očevida nije moguće vidjeti oštećenje. Pri tomu je cijev oluka utisnuta na način da se udubila do visine gornjeg ruba kućišta plinskog priključka. Na osobnom vozilu Ford Mondeo model turnier 2.0 TDCI registarske oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]) postoje dvije grupe oštećenja. Prva grupa oštećenja u vidu strugotina nalazi se na početku boka i prednjeg desnog kotača s time da je u tom području nastala udubina limene površine blatobrana, a ostrugani su bočni dio obloge prednjeg branika i sam početak donjeg ruba prednjeg desnog blatobrana na otvoru prednjeg desnog kotača. Na oguljenoj površini vide se tragovi hirofe.

13.1. Druga grupa oštećenja nalazi se na središnjem dijelu prednjih desnih vrata u obliku konkavnog i konveksnog struganja s uzdužnim brisotinama gdje se u području donje brisotine nalazi žuta boja, a oba traga su međusobno odvojena te se između njih nalazi oštro ravno paranje koje je promjenjivog smjera prema naprijed i unazad i obrnuto. Ispod ovih tragova na donjem rubu izbočine obloge prednjih vrata također se nalaze tragovi struganja.

13.2. Na fotografijama policijskog očevida nije moguće zapaziti da li postoji kakvo oštećenje na vanjskom desnom retrovizoru. Temeljem navedenih tragova može se zaključit da je osobno vozilo najmanje jedanput udarilo prednjim desnim rubom na početku desnog boka u kut objekta gdje su nastali tragovi otpadanja hirofe s time da je prednji desni kotač bio skrenut prema van dakle upravljač u desnu stranu, dakle cijelo vozilo je bilo u skretanju desno dolazeći iz smjera Sigeta od sjeveroistoka i skretalo na asfaltnu površinu ispred kbr. 2/1 prema mekom terenu koji se nalazi sa zapadne strane objekta pri čemu tada nije dotaklo oluk niti kućište plinskog priključka već se zaustavilo jer je daljnje napredovanje bilo onemogućeno oslanjanjem gazećega sloja prednjeg desnog kotača o zid objekta. Iz ovog položaja osobno vozilo se moralo maknuti unazad te ponovno manevriranjem doći prednjim dijelom sredine boka dakle područjem prednjih desnih vrata preko puta cijevi oluka u kojem se trenutku vanjski desni retrovizor mora nalaziti iznad kućišta plinskog priključka a da pri tome nije ni u jedno trenutku zapeo za oluk što znači da je vozilo manevriranjem bilo u nekom zakošenom položaju iz smjera kolnika u prostor mekog terena sa zapadne strane objekta kbr. 2/1. Pri tome je postojalo kretanje prema nazad i prema naprijed kada se vozilo odmaknulo manevriranjem od objekta.

13.3. Redoslijed koji je naveo odnosi se na slučaj ako se nakon prvog kontakta koji je opisao vozilo odmaklo unazad i potom ponovno krenulo prema naprijed u područje mekog terena. Teoretski je moguće i da se odigralo na način da osobno vozilo skretanjem u desno s kolnika uđe u prostor sa zapadne strane objekta i pri tome manevrirajući prvo okrzne oluk, odvoji se od njega te se ponovno vrati vozilom unatrag u smjeru Sigeta i potom vožnjom unaprijed se zaleti u zid. Ovo iz razloga jer se tehničkim putem ne može zaključivati o redoslijedu oštećivanja, ali su svakako to dva odvojena događaja. Dakle moguće su obje varijante redoslijeda radnji u kojima je došlo do opisanog oštećivanja.

13.4. S obzirom na navedeno osobno vozilo u niti jednom trenutku ne bi bilo čelno usmjereno u smjeru objekta kbr. 2 /1 već je to bilo više bočnim dijelom prednjeg desnog kuta i prednjim dijelom sredine desnog boka.

13.5. Za slučaj da se oštećeni kritične zgode nalazio na mjestu događaja, a sve s obzirom da na vozilu nema tragova tipičnih za nalet na pješake, to bi se ako je uspostavljen kontakt vozila i tijela pješaka, pješak morao nalaziti u području ruba objekta i cijevi oluka dakle s bliže strane kućišta plinskog priključka i pri tome bi oštećenik bio objektu okrenut leđima na način da mu je sredina stražnjice nasuprot gruba ruba ugla objekta budući da oslanjanjem o zaobljeni oluk ne može nanijeti ozljedu kakva se vidi na fotografijama 44 i 45 fotografskoga elaborata, a uzimajući u obzir visinu oštećenika u odnosu na kućište plinskog priključka. Teoretski je dakle moguće da je oštećenik bio pritisnut uza sam kut zida objekta u naletu vozila na zid. Naime kod kontakta vrata s olukom više nema mjesta za tijelo između vrata i oluka pa tada ozljede ne bi nastale.

13.6. U odnosu na iskaz oštećenog tehnički je održiv njegov iskaz za zadobivanje ozljeda koje su utvrđene ako se u trenutku kontakta nalazi u području oluka i kuta objekta, a u tom trenutku osobno vozilo mora biti u desnom skretanju s kolnika prema objektu iz smjera Sigeta odnosno sjeveroistoka. U mogućem položaju kada je oštećenik zadobio ozljedu isti bi se nalazio leđima okrenut kutu objekta pored oluka, a istovremeno osobno vozilo bi skretalo s njegove lijeve bočne strane prema njemu pritiskujući ga zaobljenim desnim kutom o zid uz istovremeno oslanjanje gazećeg sloja pneumatika o zid što je spriječilo dalje napredovanje osobnog vozila i ograničilo daljnji pritisak na tijelo oštećenika. U opisanom kontaktnom položaju leđa oštećenika bi bila okrenuta i naslonjena uz kut kuće s time da bi mu desna strana leđa bila s desnom nogom u području oluka a osobno vozilo bi s desno skrenutim kotačem oslonilo se na čelni zid objekta pritiskujući s prednje strane i to u području lijeve noge oštećenika svojim zaobljenim bočnim dijelom prednjeg desnog kuta. Dok je trajao pritisak oštećenik se nije mogao micati niti bilo kuda otići već nakon što je pritisak popustio jer mu se odmah s desne strane nalazilo kućište plinskog priključka, a lijeva noga pritisnuta. Nakon što se uspostavio pritisak vozila na tijelo isti se pritisak više nije mogao povećavati nakon što je pneumatik prednjeg desnog kotača naslonjen na zid jer je tako pneumatik zapeo i to je onemogućavalo daljnje napredovanje vozila. Pri tome zbog takvog položaja vozila pritisak vozila na tijelo oštećenika nije mogao biti značajnog intenziteta jer je uspostavljen bočnim kretanjem vozila, a ne izravnim udarcem nefrontalnim kretanjem i još je bio u ovom položaju s pneumatikom prednjeg desnog kotača naslonjenog na zid. Ovo što je naveo je u skladu sa provedenim sudsko medicinskim vještačenjem po sudskom vještaku dr. Mayeru u pogledu potrebne sile za nastanak ozljeda. Naime, nakon što se kontakt vozila s tijelom oštećenika uspostavio nekom silom, ista se sila više nije mogla pojačavati iz razloga jer je vozilo zapelo na mjestu gdje je pritiskalo oštećenika. Da vozilo nije bilo u tako zapetom položaju moglo je iskoristiti punu snagu motora koji ima, međutim ni tada ne bi se dogodio čelni nalet nego bočno okrznuće u kojem bi tijelo oštećenika bilo valjano uz desni bok osobnog vozila i shodno tome bi nastale daljnje ozljede.

13.7. U odnosu na materijalne tragove na objektu i vozilu, a u odnosu na iskaz oštećenika jedino mora reći da njegov vlastoručno sačinjeni crtež odnosno skica oznake "A" u dijelu kako je na toj skici nacrtao položaj vozila u odnosu na objekt, taj položaj vozila se ne uklapa u iskazani smjer o kojem sam prethodno govorio jer je vozilo moralo biti u desnom skretanju s kolnika prema objektu iz smjera Sigeta odnosno sjeveroistoka, dakle nije dobro nacrtao.

13.8. U odnosu na iskaz oštećenika tehnički je održiv njegov iskaz da je prvo vozilo udarilo prepreku vratima, pa poduzelo vožnju unazad pa potom vožnju unaprijed i tada da je došlo do kontakta vozila i tijela oštećenika sa zidom. Kaže prepreku jer oštećenik iskazuje o udarcu vozila u žuti plinski ormarić, a prema materijalnim tragovima vozilo je udarilo o oluk, a oluk i plinski ormarić su jedan pored drugog, zato kaže da je tehnički održiv njegov iskaz da je vozilo prvo udarilo u prepreku. Oštećenik se zasigurno prilikom tog kontakta nalazio uz rub kuće dakle lijevo od žutog plinskog ormarića, a iza leđa mu je bio oluk jer tehnički nije moguće da je bio s druge strane žutog ormarića naslonjen uz zid.

13.9. Tehnički nije moguće, a s obzirom na materijalne tragove da se kontakt tijela oštećenika i vozila sa zidom dogodio sa ulične strane fasade dakle onim dijelom gdje se nalazi prozor.

13.10. Budući da je proučio nalaz i mišljenje sudskog vještaka dr. Mayera, u pogledu zadobivanja ozljeda i s kojim nalazom i mišljenjem se u potpunosti slaže i takvo prihvaća, nema potrebe za dodatnim provođenjem kombinirano sudsko- medicinskog i prometnog tehničkog vještačenja budući da je medicinski vještak pojasnio mehanizam nastanka ozljeda koje je oštećenik zadobio i koje se uklapaju u predmetni prometno-tehnički događaj.

13.11. U odnosu na iskaz svjedoka FS, očevidca predmetnog događaja kao i svjedokinje TS, da bi oštećenik bio pritisnut uz ogradu ili stup kad ga vozilo pritišće, navodi kako nemamo takvih materijalnih tragova koje bi upućivali na takav zaključak za razliku od konkretno pronađenih tragova koji se uklapaju u iskaz oštećenika.

13.12. Na upit, a u odnosu na dva odvojena događaja koja opisuje u svom vještačenju za nastala oštećenja, koliko je bilo potrebno za manevriranje vozilom između prvog i drugog oštećenja, neovisno o redoslijedu, vještak odgovara da se o tome ne može izjasniti, to ovisi o subjektivnim sposobnostima vozača, zatim osobinama vozila, a konkretno riječ je o vozilu sa automatskim mjenjačem što automatski može ubrzati radnje manevriranja s obzirom da je lakše upravljati s automatskim mjenjačem. U konkretnom slučaju predmetno vozilo je dizelske izvedbe koje ima relativno velik okretni moment, posebno u usporedbi sa benzinskim vozilom, pa može zbog toga nanosit pri pokretanju intenzivniju ozljedu nego vozilo s benzinskim motorom jer na ovakvo vozilo kao predmetno pri kraćem putu može ostvariti veću brzinu i veću silinu udara.

13.13. Sud je zaključio da je sudski vještak Srećko Hlišć pri izradi nalaza i mišljenja pregledao svu raspoloživu relevantnu dokumentaciju te da je u svom nalazu i mišljenju sve jasno i potpuno naveo i nema sumnji u točnost danog mišljenja vještaka. Uostalom, ni stranke na isto nisu imali primjedbi. Dakle, sud je zaključio da je vještačenje izrađeno sukladno pravilima struke, znanosti i iskustva i da je vještačenjem odgovoreno na sva relevantna pitanja te ne postoji niti jedna okolnost koja bi vjerodostojnost vještačenja dovela u pitanje, a vještak se ujedno u potpunosti složio s nalazom i mišljenjem sudskog vještaka prof. dr. Davora Mayera, te ga prihvatio te dao jasno obrazloženje zašto nema potrebe provoditi kombinirano sudsko-medicinsko i prometno-tehničko vještačenje.

14. Iz pisanog nalaza i mišljenja Klinike za psihijatriju Vrapče, Zavoda za forenzičnu psihijatriju od 31. listopada 2022. (listovi 125-138 spisa), koji je izradio sudski vještak prof. dr. sc. Goran Arbanas proizlazi da provedenim pregledom i psihologijskim testiranjem nisu utvrdili da bi ispitanica bolovala od neke teže duševne bolesti, a nema ni znakova, ni simptoma štetne uporabe ili ovisnosti o psihoaktivnim supstancama. Što se tiče njezine strukture ličnosti, ispitanica je sklona promjenama radnih mjesta, tijekom života je promijenila više partnera, od kojih je s nekima (uključujući i posljednju vezu) bila i u vrlo burnim odnosima. Nadalje, ona je, tijekom razgovora i njezinog izlaganja, sklona grimasiranju, dramatiziranju, živopisnom opisivanju svoga života i situacije. U sadržaju je projektivna, ali bez dublje patologije. Oslabljenih empatijskih kapaciteta. Sve ovo upravo opisano govori da ispitanica ima simptome iz više poremećaja ličnosti histrioničnog, graničnog, antisocijalnog i narcističnog, bez dominacije jednog od njih. Svi ovi poremećaji ličnosti pripadaju istoj skupini - tj. tzv. klasteru B poremećaja ličnosti. Stoga zaključuju da ispitanica pokazuje miješani poremećaj ličnosti, iz sklopa B. Pri tome se napominje da poremećaji ličnosti nisu duševne bolesti u užem smislu i da nemaju forenzičko značenje.

14.1. Što se tiče njezina ponašanja i doživljavanja tempore criminis, valja reći da je ovaj konkretan događaj nastavak njihove dulje narušene (nestabilne) veze. Prema raspoloživim podacima (iskaz okrivljene, iskaz svjedoka, opis kaznenog djela), nisu našli podataka koji bi govorili da bi njezino psihičko stanje tempore criminis bilo takvo da bi ukazivalo na to da su njezine sposobnosti da upravlja svojim postupcima ili da kontrolira svojom voljom u bilo kojem dijelu i u bilo kojem stupnju bile umanjene. Obzirom na ovakav nalaz, nema indikacija za izricanjem sigurnosnih mjera. Ispitanica negira psihičke simptome i tegobe i nema potrebe za psihijatrijskom skrbi. Ako bi se ovakva potreba javila, ona se može provesti u civilnim ili penalnim uvjetima, ovisno o pravnoj situaciji u kojoj ona tada bude.

14.2. Zaključno, ES je osoba kod koje nisu našli simptoma ili znakova neke duševne bolesti ili poremećaja. Njezina struktura ličnosti ukazuje na miješani poremećaj ličnosti sklopa B (histrionični, narcistični, antisocijalni i granični elementi). Kod ispitanice, uvidom u sudski spis i provedenim pregledom i razgovorima, nisu utvrdili prisutnost elemenata koji bi u bilo kojem stupnju umanjivali njezinu sposobnost da tempore criminis shvati značenje svojega postupanja ili da upravlja svojom voljom.

14.3. Ispitan na raspravi sudski vještak prof. dr. sc. Goran Arbanas je dodao da poremećaji ličnosti nisu duševne bolesti u užem smislu već predstavljaju uobičajeni obrazac ponašanja i doživljavanja. Poremećaji ličnosti dijele se u tri skupine tzv. „čudni", ekstravertirani i introvertirani tip. U vještačenju navedeni miješani poremećaj ličnosti tipa B pripada ovoj drugoj kategoriji ekstravertiranih poremećaja ličnosti. Ovaj se tip poremećaja ličnosti manifestira pojačanom emocionalnom reakcijom u odnosu na prosječnog čovjeka, impulzivnijim reagiranjem, učestalim promjenama afektiviteta, sklonošću burnim emocionalnim odnosima, dramatiziranju, živopisnom izražavanju vlastitih unutarnjih proživljavanja. U forenzičkom smislu poremećaji ličnosti nemaju značenje jer je osoba sposobna shvatiti značenje svojega postupanja i posljedica svojega postupanja međutim ponekad kada su ove crte značajno izražene sama osoba ili njena okolina može zbog njih patiti. Svaka crta ličnosti može biti izražena u intenzitetu od vrlo blage do intenzivne. Kod optužene intenzitet njezina reagiranja je u takvom stupnju da ga više ne smatramo crtom ličnosti već poremećajem ličnosti. Činjenica da optužena boluje od Hashimoto tiroiditisa može imati utjecaja na manifestaciju psiholoških i psihijatrijskih simptoma u slučajevima kada se radi o ne liječenom tiroiditisu sa simptomima bilo hipo ili hiper tiroidizma. Hipo tiroidizam se u pravilu manifestira depresivnom simptomatologijom a hiper tiroidizam maničnom ili anksioznom simptomatologijom. Kod optužene nisu primijetili da bi bilo prisutno ili jedno ili drugo. Nije mu poznato, a imajući u vidu da nisu imali medicinsku dokumentaciju da bi optužena prošla testiranje hormona štitnjače od strane endokrinologa. Ista je na vještačenje dovedena po djelatnicima pravosudne policije i imala je medicinsku dokumentaciju iz zatvorske bolnice, ali ne i onu od ranije. Budući da niti jedna bolest direktno ne određuje kapacitet za shvaćanje vlastitog postupanja već simptomi koji se kod određene bolesti javljaju sama medicinska dokumentacija ne bi promijenila mišljenje. U razgovoru sa ispitanicom kao i u iskazima svjedoka nisu naišli na opis ni jednog simptoma koji bi ukazivao da je imala narušen odnos prema realitetu, dok oštećenik u svom iskazu zapravo opisuje simptome koji govore u prilog poremećaju ličnosti sklopa B. Svoje mišljenje prvenstveno temelje na provedenom pregledu optužene i provedenom psihologijskom testiranju, a iskazi oštećenog i svjedoka mogu samo pomoći da to potvrde ili da ukažu na sumnju na prisutnost nekih drugih simptoma, a što u konkretnom primjeru nije bio slučaj.

14.4. Sud je zaključio da je sudski vještak prof. dr. sc. Goran Arbanas pri izradi nalaza i mišljenja pregledao svu raspoloživu relevantnu dokumentaciju te da je u svom nalazu i mišljenju sve jasno i potpuno naveo i nema sumnji u točnost danog mišljenja vještaka. Uostalom, ni stranke na isto nisu imali primjedbi. Dakle, sud je zaključio da je vještačenje izrađeno sukladno pravilima struke, znanosti i iskustva i da je vještačenjem odgovoreno na sva relevantna pitanja te ne postoji niti jedna okolnost koja bi vjerodostojnost vještačenja dovela u pitanje.

15. Iz izvješća o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji VI PP Zagreb od 24. kolovoza 2022. (listovi 28-29 spisa) proizlazi da je MS **.**.2021.. putem mobitela u 5,49 sati zatražio intervenciju policije kao što proizlazi iz izvješća VI policijske postaje u Zagrebu o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji od 10. kolovoza 2022. (listovi 73-74 spisa). Iz pravomoćne presude Općinskog suda u Novom Zagrebu broj Pp-2705/22 od 25. srpnja 2022. protiv MS sa lista 490-492 razvidno je da je isti proglašen krivim zbog prekršaja iz članka 10. stavka 1. točke 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" broj 70/17., 126/19., 84/21) (tjelesno nasilje) te mu je izrečena kazna zatvora u trajanju od četrdeset dana te je potom izrečena uvjetna osuda s rokom provjeravanja šest mjeseci, a djelo počinjeno 25. srpnja 2022. u stanu gdje živi sa izvanbračnom suprugom, ovdje optuženom, i na njezinu štetu.

15.1. Imajući u vidu prethodno navedene dokaza, kao nalaz i mišljenje sudskog vještaka prof. dr. sc. Gorana Arbanasa, kao i analizirajući obranu optužene te iskaz oštećenog MS sud je utvrdio da je izvanbračna veza između optužene i oštećenika (uključujući i inkriminirano razdoblje) bila turbulentna i nestabilna. U takvim okolnostima doista je uvjerljivo iskazivanje svjedoka RS kako je prije predmetnog događaja optužena u više navrata znala doći u firmu (na posao MS), tražiti novce, i vikati na MS i da je to bilo popraćeno psovkama. Premda je ovaj svjedok radni kolega oštećenika, ništa u ovom postupku ne upućuje da bi bio posebno zainteresiran za ishod kaznenog postupka, niti ima neposrednih saznanja o inkriminiranog događaju, a životno je i logično njegovo iskazivanje da mu je sutradan oštećenik ispričao što je doživio. Stoga sud prihvaća iskazivanje ovog svjedoka kao vjerodostojno. Što se događalo u samom vozilu inkriminirane prigode dok se zajedno voze optužena i oštećenik poznato je samo njima. No, u kontekstu izvedenih dokaza, utvrđene nestabilne međusobne emocionalne veze kao i ranijeg ponašanja optužene prema oštećeniku na njegovom radnom mjestu, pored navoda obrane same optužene da je u vozilu zaprijetila oštećenom da će ga prijaviti policiji (koji pak iskaz potom na raspravi mijenja u navode da je rekla oštećenom da ga želi odjaviti na policiji), te navoda da zna da oštećeni ima vlastitu djecu, sud je prihvatio iskaz oštećenika MS o tijeku događaja u samom vozilu jer je takvo iskazivanje vjerodostojno i logično te u skladu sa rezultatima dokaznog postupka, dok u tom dijelu sud ne prihvaća obranu optužene. Raniji događaji između optužene i oštećenika u kojima je ona bila žrtva obiteljskog nasilja (prekršaja), kao i njezini navodi da je bilo i drugih situaciji koje nije prijavila ili je odustala od prijave policiji da je žrtva nasilja u obitelji od strane oštećenika, nisu odlučujući za ovo utvrđenje. Prema tome sud je utvrdio da je za vrijeme vožnje optužena počela vrijeđati, verbalno napadati i optuživati oštećenika za nevjeru, govoreći mu da će ga otići prijaviti na policiju, da će ga ubiti i da će mu djecu strpati u dom, a što je ponavljala nekoliko puta, te ga je tri puta rukom udarila u predjelu nosa.

16. Nadalje, iskaz svjedoka FS kao i iskaz svjedoka TS u bitnim dijelovima su podudarni, Naime, ovi svjedoci podudarno opisuju da su se nalazili u svom osobnom automobilu, zajedno s djetetom, opisuju smjer iz kojeg su dolazili, da su vidjeli muškarca pritisnutog automobilom uz prepreku (koju točno prepreku vide će više biti riječi u nastavku), opisuju automobil koji je pritisnuo tog muškarca i da je vozač bila žena- ovdje optužena, vidjeli su kontakt tog vozila sa tijelom tog muškarca (prednji dio vozila u prednji dio nogu muškarca), da kad se vozilo odmaklo je muškarac šepajući se udaljavao bježeći, a to vozilo je opet (nakon što se polukružno okrenulo na prometnici) krenulo prema muškarcu; da su odlučili primiti tog muškarca u svoje vozilo, stali su i da je ušao u njihovo vozilo šepajući, držao se za nogu, sjeo na stražnje sjedalo, rekao da ga to supruga želi ubiti, da mu je više puta zvonio mobitel u vožnji, a jednom se javio i rekao da ga to zove supruga, da mu opet prijeti da će ga ubiti te je tražio od njih da ga odmah odvezu na policiju što su i učinili. Ovi svjedoci su slučajni prolaznici, nemaju nikakve poveznice niti sa optuženom niti sa oštećenim, niti zainteresirani za ishod sudskog postupka.

16.1. Međutim, iskazi ovih svjedoka se u preostalim detaljima razlikuju pa tako FS prvo iskazuje da vidi muškarca pritisnutog automobilom uz ogradu kuće, bočno okrenutog, a na raspravi kaže uz ogradu ili stup jednog od puteva na raskrižju, dok TS iskazuje da muškarca vidi pritisnutog uz stup javne rasvjete, ispred kuće, no nije baš sigurna je li možda uz zid, a na raspravi iskazuje uz stup ili ogradu. FS opisuje da nakon što je muškarac šepajući pobjegao s mjesta gdje je bio pritisnut da vidi optuženu kako brzo upravlja svojim vozilom kao da će pregaziti oštećenika i da je za to vrijeme oštećeni stajao ispred ograde, ispred nekakvog frizerskog salona, i da je optužena prešla tada i cijelo vrijeme vozila u traci za suprotni smjer, no nije izišla iz te kolničke trake, da je htjela oštećenog pregaziti uz tu ogradu, da je vidio u retrovizoru da su dva čovjeka povukli za ruke oštećenika prema sebi i tako ga izmakli iz putanje da ga ne pregazi optužena, a da je usprkos tome optužena nastavila s vožnjom i opet se polukružno okrenula i krenula prema oštećenom pa da se zato on vratio svojim vozilom, supruga je otvorila stražnja vrata i tako je pokupio šepajućeg oštećenog. Na raspravi pak FS opisuje da kako se približavalo vozilo optužene oštećeni je odskočio u stranu kako bi izbjegao nalet vozila optužene, a kad je odskočio blizu njega je stajao čovjek u dvorištu i gledao te potom na raspravi opet spominje dva čovjeka koji su povukli oštećenika i stajali su ispred objekta koji se na vidi na fotografijama 1 i 2 fotodokumentacije očevida. TS pak iskazuje da nakon što je vidjela prvi dio gdje je muškarac pritisnut vozilom, te potom kako se vozilo odmaklo a oštećeni šepajući krenuo, a vozilo u nastavku vožnje se polukružno okreće kako bi se opet vratilo, dalje nije baš pratila zbog djeteta kojeg je držala, dok kasnije na raspravi opisuje da je dijete bilo na stražnjem sjedalu u auto sjedalici i tek kad su primili oštećenika u svoje vozilo je uzela dijete k sebi; zatim prvo opisuje da joj je suprug FS ispričao da je vidio u retrovizoru kako optužena pokušava pregaziti oštećenika i da su dva čovjeka uhvatili i privukli oštećenika da izbjegne nalet vozila, a potom na raspravi ona opisuje kako je vidjela 2 čovjeka u obližnjem dvorištu; potom prvo iskazuje da je njen suprug odlučio voziti natrag, zaustavio se i pozvao oštećenika u njihovo vozilo kroz otvoreni prozor, a zatim na raspravi iskazuje da je rekla suprugu da pokupe tog muškarca i ona izišla iz vozila i rekla oštećenom da uđe u njihovo vozilo i da je oštećeni za vrijeme vožnje plakao. Osim toga kad ima je pokazana fotodokumentacija očevida ovi svjedoci različito lociraju na fotografijama gdje se nalazi oštećenik, odnosno kuda se kreću oni i optužena jer TS prepoznaje na fotografiji broj 1 iz fotodokumentacije očevida da je oštećeni kad ga je prvi put ugledala bio uz zid uz ovaj objekt na slici, dok njezin suprug ovaj objekt prepoznaje za drugi dio događaja kad oštećenik izbjegava nalet vozila u brzini.

16.2. Notorno je da se sjećanje nekog događaja slika koje blijedi s vremenom, a ujedno je obojano subjektivnim doživljajem tog istog događaja. Naime, svaki čovjek na svoj način doživljava svijet oko sebe i neki događaj pa je pri interpretaciji takvog događaj subjektivan Životno je iskazivanje oboje ovih svjedoka da je prilikom prvog ispitivanja njihovo sjećanje bilo svježije, kao i apostrofiranje svjedokinje TS da zbog svakodnevnih obiteljskih i drugih obveza se ne može sjetiti svih detalja. Isto tako imajući u vidu da su svjedoci podudarni u svojim iskazima u bitnim okolnostima, a k tome i nezainteresirani za ishod ovog postupka, te analizirajući obranu optužene koja opisuje gdje se htjela parkirati u odnosu na kuću na fotografiji 1 i 2 fotodokumentacije očevida, gdje je zapela s vozilom, gdje se nalazio oštećeni u odnosu na njeno vozilo i da se približio zidu kuće, potom da je šepajući krenuo makadamskim dijelom, ali i ona za njim svojim vozilom tim istim makadskim dijelom uz kolnik, kao i da je kasnije više puta na mobitel zvala oštećenika, a da joj se javio samo na jedan poziv, sud prihvaća u dijelu bitnih dijelova iskaza ovih dvoje svjedoka kao vjerodostojan jer je u suglasju s drugim izvedenim dokazima i ovi svjedoci nemaju nikakvog motiva lažno svjedočiti. Što se tiče preostalog dijela njihova iskazivanja više će biti riječi u nastavku.

16.3. Kad se pak analizira iskaz oštećenika, te prihvaćajući nalaz i mišljenje sudskog vještaka Srećka Hlišća, koji je potkrepljen podacima koji proizlaze iz dokumentacije pregledane u dokazne svrhe (zapisnik o očevidu PUZ-a, Sektora kriminalističke policije, Službe za očevide i kriminalističku tehniku od 30. kolovoza 2022. (listovi 12-14 spisa), kriminalističko-tehničko izvješće PUZ-a, Sektora kriminalističke policije, Službe za očevide i kriminalističku tehniku od 30. kolovoza 2022. (listovi 15-16 spisa),

foto dokumentacija očevida od 30. kolovoza 2022. sa lista 314-347) doista nema takvih materijalnih tragova koje bi upućivali da se oštećenik nalazio pritisnut uz ogradu ili stup javne rasvjete za razliku od konkretno pronađenih tragova koji se uklapaju u iskaz oštećenika. Uostalom i svjedokinja TS dopušta mogućnost da je oštećenik bio pritisnut uz zid, a na fotodokumentaciji pokazuje baš objekt na fotografiji 1 prepoznaje da je oštećenik bio pritisnut uz zid uz ovaj objekt na slici. Uostalom da se oštećeni približavao zidu kuće opisuje i optužena u svojoj obrani. Stoga se prihvaća takvo iskazivanje svjedokinje TS, dok iskazivanje svjedoka FS nije prihvatljivo u tom smislu, niti gdje se to dogodilo što vidi, ali sud ocjenjuje da je rezultat situacije na cesti koju nije očekivao, u kojoj ne sudjeluje i koju s obzirom na protek vremena nije najbolje zapamtio. Nadalje, iskaz oštećenika je tehnički održiv i u vidu zadobivanje ozljeda koje su utvrđene ako se u trenutku kontakta nalazi u području oluka i kuta objekta, a u tom trenutku osobno vozilo mora biti u desnom skretanju s kolnika prema objektu iz smjera Sigeta odnosno sjeveroistoka. Isto tako je tehnički održiv u tvrdnji da je prvo vozilo optužene udarilo prepreku vratima, pa poduzelo vožnju unazad pa potom vožnju unaprijed i tada da je došlo do kontakta vozila i tijela oštećenika sa zidom. Imajući u vidu utvrđenja pod točkom 15. što se događalo tijekom vožnje, kao i utvrđenja pod točkom 16. ovog obrazloženja što vide svjedoci, te 16.2., sud je zaključio da je vjerodostojno iskazivanje oštećenika da ga je optužena pritisnula vozilom uz zid kuće, kao i zašto se našao u takvom položaju i kako je pobjegao iz tog položaja. Naime, kad se uzme u obzir iskaz svjedokinje GS, koja radi u upravo u toj kući(o čiji je zid oštećenik pritisnut) koja također ne poznaje niti optuženu niti oštećenika, niti je zainteresirana za ovaj postupak, te uspoređujući njezin iskaz s prikazom mjesta događaja iz foto dokumentacije očevida od 30. kolovoza 2022. sa lista 314-347, životno je i logično iskazivanje ove svjedokinje i sud njezin iskaz prihvaća kao vjerodostojan. Naime, iskaz ove svjedokinje koja čuje da vozilo ide naprijed- nazad, koja čuje zvuk udarca u fasadu, koja čuje muški glas "što to radiš", koja je pogledala kroz prozor kuće i vidi muškarca i ženu kako se prepiru i gdje se nalazi to vozilo podupire iskazivanje oštećenog, a u suprotnosti je s obranom optužene. Obranu optužene da se samo htjela parkirati, opisujući pri tome krajnje neuvjerljive razloge za svoje kretanje vozilom sud ne prihvaća. Osim toga iskaz ove svjedokinje je potpunosti u skladu s rezultatima vještačenja vještaka Srećka Hlišća, a upravo ova svjedokinja vidi ono što je razvidno i iz fotodokumentacije očevida, odnosno da je žlijeb svinut. Iako oštećeni iskazuje o udarcu vozila u žuti plinski ormarić, a da je on bio s druge strane žutog ormarića naslonjen uz zid, dok prema materijalnim tragovima vozilo je udarilo o oluk, a oluk i plinski ormarić su jedan pored drugog, te tehnički nije moguće da se oštećeni nalazi gdje opisuje iako se oštećenik zasigurno prilikom tog kontakta nalazio uz rub kuće dakle lijevo od žutog plinskog ormarića, a iza leđa mu je bio oluk. Naime, oštećeni na raspravi dopušta mogućnost da nije bio naslonjen na zid kako on opisuje, te imajući u vidu prethodno navedeno sud zaključuju da je riječ o subjektivnog doživljaju oštećenika o plinskom ormariću i da je u njega udarilo vozilo i s koje strane tog ormarića je stajao, jer plinski ormarić i oluk su jedan pored drugog, kao što je vidljivo na fotodokumentaciji očevida, a ormarić je žute boje i samim time uočljiviji. K tome sam oštećenik opisuje da je ove prigode bio u stanju šoka pa je životno da o ovim detaljima ima pogrešnu predodžbu. Ono što je odlučujuće i što sud smatra vjerodostojnim je iskazivanje oštećenika da je optužena prednjim dijelom vozila naletjela na njega u trenutku kada je on licem bio okrenut prema vozilu i istim dijelom vozila ga u predjelu nogu pritisnula uz zid kuće, a potom je u vremenu od desetak sekundi dodavala gas pritiskujući ga uz zid kuće da bi potom sama prestala, nakon čega se vozilom odmaknula od njega vožnjom unatrag, te se potom oštećenik u bijegu počeo pješice šepajući udaljavati u smjeru naselja Siget. Za takav zaključak suda nije odlučujuća vlastoručno napisana skica koju je sačinio optuženik, jer je zaključak o kretanju vozila optužene utemeljen na drugim izvedenim dokazima, posebice vještačenju vještaka Srećka Hlišća, kako je ranije navedeno, a za tu skicu uostalom i sam vještak Hlišć je naveo da oštećenik jednostavno nije dobro nacrtao.

16.4. S obzirom na utvrđenje da je optužena pritisnula vozilom oštećenika u predjelu nogu uz zid kuće, te prihvaćajući nalaze i mišljenja sudskih vještaka Srećka Hlišća i prof. dr. sc. Davora Mayera, koji su međusobno suglasni, ozljede koje su kod oštećenika nakon događaja uočene (dvije manje razderotine na desnom koljenu, veličine po 1x0,5 cm; krvni podljev na trtici, promjera 2 cm, unutar kojeg je manja oguljotina, što predstavljaju tjelesnu ozljedu) su rezultat inkriminiranog događaja i isključena je svaka druga mogućnost. Naime, i vještaci navode da su te ozljede nastale djelovanjem tupe mehaničke sile na navedene dijelove tijela, a ozljede se mehanizmom nastanka uklapaju u dinamiku događaja kakvu opisuje oštećenik u svom svjedočkom iskazu, u kojem navodi da je optuženica prednjim dijelom vozila naletjela na njega i pritisnula ga o zid kuće, a pri tome sud je utvrdio da je oštećenik bio objektu okrenut leđima na način da mu je sredina stražnjice nasuprot gruba ruba ugla objekta. Obrana optužene u vezi nastanka ozljeda oštećenika je neuvjerljiva i paušalna, uostalom ona spominje ranije ozljeđivanje oštećenika uslijed kojeg je dobio udarac u glavu. Stoga sud zaključuje da su utvrđene ozljede u uzročno posljedičnoj vezi s radnjom optužene koja je prednjim dijelom vozila naletjela na njega u trenutku kada je on licem bio okrenut prema vozilu i istim dijelom vozila ga u predjelu nogu pritisnula uz zid kuće i ništa u postupku ne upućuje da bi nastale na neki drugi način.

16.5. S obzirom da optužena opisuje kako je nakon događaja pored te kuće oštećeni se šepajući udaljio makadamom, ali i ona krenula vozilom za njim tim istim makadom, da svjedoci FS i TS vide kako se optužena polukružno okrenula kako bi opet krenula prema oštećenom koji se šepajući udaljava, te imajući u vidu iskaz oštećenika, sud prihvaća iskazivanje svjedoka FS kao vjerodostojno da je vidio optuženu kako brzo upravlja svojim vozilom kao da će pregaziti oštećenika i njegov doživljaj o takvoj radnji optužene, te da je vidio oštećenog kako je izbjegao nalet tako da se izmakao iz putanje vozila. Je li se oštećeni uspio sam izmaknuti odskakanjem ili je zbog pomoći dvojice muškaraca odskočio, nije odlučujuće u ovom postupku nego je odlučno utvrđenje da je optužena ponovno vozilom krenula unatrag u smjeru oštećenika evidentno kako bi ga vozilom udarila, no oštećenik je odskočio u stranu i izbjegao udarac, a optužena se vozilom odvezla u nepoznatom smjeru. Naime, i oštećenik opisuje da je optužena vozila prema njemu, velikom brzinom i izišla izvan ruba kolnika i da je on odskočio i time je izbjegao, a ne sjeća se je li mu tko pomogao, dopušta mogućnost da je. Iskazivanje svjedokinje TS je uvjerljivo prilikom prvog ispitivanja da je joj upravo to što je vidio ispričao suprug jer je tada njeno sjećanje bilo svježije.

16.6. Imajući u vidu prethodno utvrđenu dinamiku događaja sud ne prihvaća obranu optužene da je prilikom izlaska oštećenika iz njenog vozila on jednostavno izišao i zalupio vratima, nije pao i počeo je trčati jer uvjerljivo iskazuje oštećeni kako je tekao događaja i sud utvrđuje da je oštećenik otvorio vrata osobnog automobila, jednom nogom zakoračio van iz vozila kako bi izašao, a u tom trenutku je optužena naglo krenula s vozilom, nakon što se prethodno pokrenulo i teretno vozilo koje joj je zapriječilo put, uslijed čega je oštećeni pao na tlo, te kada je ustao krenuo je prema obližnjoj kući jer se takva dinamika događaja uklapa u cjelokupno ponašanje optužene te prigode.

17. S obzirom na ovakva utvrđenja suda na temelju rezultata dokaznog postupka, odbijeni su dokazni prijedlog obrane da se kao svjedoci ispitaju PS i KS s obzirom da se s izvođenjem ovih dokaza ne bi utvrdile činjenice važne za odlučivanje s obzirom da iz samog dokaznog prijedloga je evidentno da ti svjedoci nemaju saznanja o događaju koji je predmet inkriminacije niti bi se ispitivanjem u kojim okolnostima su živjeli žrtva i optužena, kao niti što je komunicirala žrtva dok je optužena u ovom kaznenom predmetu bila u istražnom zatvoru, saznale činjenice odlučne za odluku o inkriminiciji te se odbija dokazni prijedlog obrane da se ponovno ispita žrtva MS s obzirom da je isti svjedok već detaljno ispitan u prisutnosti stranaka (i to u dva navrata na raspravi) te je takav prijedlog očigledno usmjeren na odugovlačenje postupka.

18. Dakle, kada optužena dolazi svojim vozilom u dvorište kuće (kao što je vidljivo na fotografijama broj 1 i 2 fotodokumentacije), a gdje vidi da se nalazi oštećeni (čemu je prethodilo događanje utvrđeno pod točkom 15.1. i 16.6. obrazloženja) te je prednjim dijelom vozila naletjela na njega u trenutku kada je on licem bio okrenut prema vozilu i istim dijelom vozila ga u predjelu nogu pritisnula uz zid kuće, a potom je u vremenu od desetak sekundi dodavala gas pritiskujući ga uz zid kuće tada je jasno da optužena postupa s ciljem da oštećenika liši života. Ovo posebno kad se ima u vidu daljnja dinamika događaja u kojoj se vozilom odmaknula od oštećenika vožnjom unatrag, te se potom oštećenik u bijegu počeo pješice šepajući udaljavati u smjeru naselja Siget, kada je ponovno vozilom optužena krenula unatrag u njegovom smjeru, no MS je odskočio u stranu i izbjegao udarac. S obzirom na utvrđenja pod točkom 16.5. obrazloženja i ovdje je jasno da optužena postupa s ciljem da oštećenika liši života.

18.1. Prema navedenim utvrđenjima optužena je svjesna da je automobil u pogonu opasna stvar, sredstvo podobno za usmrćenje oštećenika. Svjesna je da je automobilom naletjela i pritisnula oštećenika uz zid kuće, u predjelu nogu, dodaje gas, i svjesna je da može doći do prignječenja tijela, do životno ugrožavajućeg stanja, kao i svjesna da je nalet osobnog vozila u vožnji na oštećenika podoban za izazivanje teških i po život opasnih ili smrtonosnih ozljeda oštećenika. Sud je cijenio i činjenicu da je optužena prethodno tijekom zajedničke voženje oštećeniku upućivala riječi da će ga ubiti. Dakle cjelokupno ponašanje optužene prema oštećeniku upućuje na zaključak da je bio ugrožen život oštećenika. Optužena to cjelokupno ponašanje želi kao svoje i zato postupa s izravnom namjerom i to izravnom namjerom prvog stupnja, da oštećenika liši života, u čemu je uporna, tu je posljedicu htjela, te je bila sigurna u njeno ostvarenje, ali do čega nije došlo spletom okolnosti. Naime, kad je pritisnula oštećenika uz zid kuće, nakon što se uspostavio pritisak vozila na tijelo isti se pritisak više nije mogao povećavati nakon što je pneumatik prednjeg desnog kotača naslonjen na zid jer je tako pneumatik zapeo i to je onemogućavalo daljnje napredovanje vozila. Da vozilo nije bilo u tako zapetom položaju moglo je iskoristiti punu snagu motora koji ima, i tada bi se dogodilo bočno okrznuće u kojem bi tijelo oštećenika bilo valjano uz desni bok osobnog vozila i shodno tome bi nastale daljnje ozljede. Dakle, na svu sreću ta radnja optužene nije dovela do teže, smrtne posljedice jer je pneumatik vozila optužene zapeo, ali što u tom trenutku, za pretpostaviti je, optužena ni ne zna jer je u vremenu od desetak sekundi dodavala gas pritiskujući oštećenika uz zid kuće no stoga njeno djelo ostaje u pokušaju. Nadalje, kad je optužena ponovno vozilom krenula u smjeru oštećenika, oštećenik je odskočio u stranu i izbjegao udarac, dakle na svu sreću ta radnja optužene nije dovela do smrtne posljedice jer je oštećeni odskočio, no stoga njeno djelo i ovdje ostaje u pokušaju.

18.2. Optužena istovremeno zna da je njeno ponašanje protupravno. Na temelju nalaza i mišljenja vještaka psihijatra dr. Gorana Arbanasa sud je utvrdio da je optužena u vrijeme počinjenja djela bila ubrojiva. Dakle, optužena ne samo da je bila svjesna da će naletom i pritiskivanjem oštećenika uz zid svojim vozilom te dodavanjem gasa, kao i naletom svojim vozilom u brzini na oštećenika, oštećenika ubiti, već je tu posljedicu i htjela, te je bila sigurna u njeno ostvarenje. Navedeno proizlazi iz činjenice što, nakon što je vidjela da je oštećenik izmakao položaju u kojem ga je vozilom pritisnula uz zid, i šepajući se udaljava, ponovno je vozilom krenula u smjeru oštećenika, i to izvan kolnika makadom. Gotovo je notorna činjenica, koju utvrđuje i sudsko-medicinski vještak da je postupanjem optužene postojala realna mogućnost nanošenja opsežnijih ozljeda, potencijalno životno ugrožavajućih, uključujući i smrtni ishod po žrtvu, odnosno opasnost od rizika kasnijih komplikacija je realna, a koji su izostali samo stjecajem okolnosti.

19. Na opisani način optužena je s radnjama počinjenja kaznenog djela ubojstva započela, ali kako je smrtni ishod izostao riječ je o tzv. dovršenom pokušaju. Kako je optužena postupala s izravnom namjerom, a za njeno postupanje nije postojao niti jedan ispričavajući razlog, to je utvrđeno da su u postupanju optužene inkriminirane zgode ostvarena sva objektivna i subjektivna obilježja kaznenog djela ubojstva iz članka 110. u vezi članka 34. KZ/11., koje je ostalo u pokušaju samo iz razloga prethodno navedenih, te ju je za to djelo sud i proglasio krivom.

20. Pri izboru vrste i mjere kazne, sud je cijenio sve okolnosti koje utječu da kazna

bude teža ili lakša, osobito jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra, pobude iz kojih su kaznena djela počinjena, način počinjenja i skrivljene učinke kaznenih djela, prijašnji život optužene i njene osobne i imovinske prilike, kao i njeno ponašanje nakon počinjenog kaznenog djela. No prije svega, sud je pošao od stupnja krivnje optužene i opće te individualne svrhe kažnjavanja, kako je to određeno člankom 47. KZ/11.

20.1. Dakle, cijenjeno je da je optužena postupala s najvišim stupnjem krivnje izravnom namjerom. Pri tome optužena je bila ubrojiva. Osim izloženog sud je cijenio i okolnosti kaznenog djela ubojstva u pokušaju koje je počinjeno na način da je optužena iskazala upornost i determiniranost u namjeri da izvrši svoju volju.

20.2. S druge strane, olakotnim je svakako cijenjena činjenica da je kazneno djelo ubojstva ostalo u pokušaju što sukladno članku 34. stavku 2. KZ/11. predstavlja zakonski osnov za blaže kažnjavanje. Olakotnim je također cijenjeno prijašnja kaznena neosuđivanost optužene što upućuje da je optužena prethodno živjela odgovorno i u skladu s pravilima društvene zajednice. Nadalje, olakotne je okolnosti sud našao u osobnim prilikama i životu optužene. Naime, optužena je na dugotrajnom bolovanju, narušenog zdravstvenog stanja (hipertireoza štitnjače i Hašimoto sindrom, odlazi na fizikalnu terapiju, boluje od astme), dijagnosticiran joj je i poremećaj ličnosti. Također, olakotnima su cijenjene i činjenice iz ranijeg života optužene, da je žrtva obiteljskog nasilja (prekršaja) koje je prema njoj počinio oštećenik, u čemu, pored činjenice da su bili u turbulentnoj izvanbračnoj zajednici je moguće pronaći motiv počinjenja predmetnog kaznenog djela. Samostalno je podigla jedno dijete. Olakotnim je cijenjeno da ozljeda oštećenika nije bila teža, već se radilo o (lakoj) tjelesnoj ozljedi (razderotine na koljenu i krvni podljev na trtici)

20.3. Cijeneći dakle, sve izložene olakotne i otegotne okolnosti značajne za odmjeravanje kazne za kazneno djelo za koje je optužena proglašena krivom, sud je optuženu uz primjenu odredaba o zakonskom ublažavanju kazne iz članka 48. stavka 1. KZ/11. u vezi s odredbom članka 49. stavka 1. točke 2. KZ/11., osudio na kaznu zatvora u trajanju od četiri godine.

20.4. Ovaj sud smatra da će upravo ovom kaznom zatvora u trajanju četiri godine, u dostatnoj i jasnoj mjeri biti izražen društveni prijekor zbog počinjenog kaznenog djela sve uz jačanje povjerenja društva u pravni poredak utemeljen na zakonima i vladavini prava, te pravednost kažnjavanja. Jednako tako, ovom će se kaznom utjecati na optuženu da shvati krajnju neprihvatljivost svog postupka, u vidu shvaćanja težine i značaja onoga što je počinila, jer ništa nije vrjednije od ljudskog života, te da pokušaj rješavanja bilo kakvog sukoba na inkriminirani način zaslužuje i iziskuje svaku osudu. Time će se, nadalje, upozoriti i drugi građani da se klone sličnih ponašanja. Na taj način po ocjeni ovog suda u cijelosti će biti ostvarena svrha kažnjavanja kako je ona propisana odredbom članka 41. KZ/11.

21. U izrečenu kaznu zatvora optuženoj je uračunato vrijeme lišenja slobode sve kako je to odlučeno točkom II. izreke ove presude.

22. S obzirom na činjenicu da podaci ovog postupka nisu davali pouzdanu osnovu za odluku o imovinskom zahtjevu oštećenog za naknadu štete to je oštećeni pod točkom III. Izreke ove presude na temelju članka 158. stavak 2. ZKP/08. s imovinskopravnim zahtjevom u cijelosti upućen u parnicu.

23. Imajući u vidu imovinske i osobne prilike optužene sud je na temelju čl. 148. stavak 1. i 6. ZKP/08 istu u cijelosti oslobodio dužnosti naknade troškova iz članka 145. stavak 2. točka 1. do 6. ZKP/08, te nagrade i nužnih izdataka postavljenog branitelja. To stoga jer je sud mišljenja da bi nalaganjem optuženoj plaćanja troškova kaznenog postupka imajući u vidu njena mjesečna primanja, da je na dugotrajnom bolovanju, unatoč činjenici da ima stan, bilo dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje

U Velikoj Gorici 11. ožujka 2025.

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

Ivana Bilušić

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od petnaest (15) dana od dana računajući od dana dostave pisanog otpravka. Žalba se podnosi u dovoljnom broju primjeraka neposredno ovom sudu ili preporučenim pismom, o žalbi odlučuje Visoki kazneni sud Republike Hrvatske.

DOSTAVNA NAREDBA:

1. ŽDO u Velikoj Gorici

2. optuženoj na adresu [adresa]

3. braniteljici

4. oštećeniku MS putem Centra za dijagnostiku u Zagrebu

5. spis