REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

P-2347/2023-30

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji Ines Božić, u pravnoj stvari tužitelja EUROHERC osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, kojeg zastupa punomoćnica Anita Sušac odvjetnica u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, kojeg zastupaju odvjetnici u Odvjetničkom društvu Mateša&Kapitan, Zagreb, Kranjčevićeva 11, radi isplate, zaključio je glavnu i javnu raspravu dana 11. veljače 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja Lidije Klepo, odvjetnice u OD O i partneri te punomoćnice tuženika Sanje Neveščanin Mateša, odvjetnice u OD Mateša i Kapitan u Zagrebu, 11. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 2.196,26 EUR s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama teku od 3. siječnja 2023. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je objavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 750,00 eura, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je 15. studenog 2022. došlo do štetnog događaja u Sesvetskom Kraljevcu, na križanju Kobiljačke ulice i Ulice Ive Politea, tako da se teretno vozilo reg. oznake [registarska oznaka] (osigurano kod tuženika), kojim je upravljao OT, kretalo Kobiljačkom ulicom te je na križanju s Ulicom Ive Politea skrenulo lijevo u lijevu prometnu traku, da bi potom skrenulo desno prema Ulici Ive Politea. Tada je došlo do sraza desnog bočnog dijela teretnog vozila i prednjeg lijevog dijela vozila reg. oznake [registarska oznaka] (osiguranika tužitelja), kojim je upravljao IT, a koje se kretalo Kobiljačkom cestom iza teretnog vozila i nastavljalo je kretanje ravno. Kako je za vozilo reg. oznake [registarska oznaka] bila kod tužitelja zaključena polica kasko osiguranja motornog vozila, to se tužitelju s odštetnim zahtjevom obratio vlasnik vozila, te je tužitelj na račun vlasnika isplatio iznos od 4.392,51 EUR dana 03.01.2023. Temeljem članka 963. Zakona o obveznim odnosima, isplatom štete sva prava kasko osiguranika su prešla na tužitelja kao kasko osiguratelja, slijedom čega se tužitelj obratio tuženiku s regresnim zahtjevom, tražeći od njega isplatu 50% iznosa kojeg je isplatio svojem osiguraniku, a obzirom da tužitelj drži da za štetni događaj postoji suodgovornost obaju sudionika štetnog događaja i to u jednakim omjerima, ali je tuženik tužiteljev odštetni zahtjev otklonio. Slijedom navedenog, tužitelj predlaže obvezati tuženika na isplatu iznosa od 2.196,26 eura s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

2. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje da je automobil reg. oznake [registarska oznaka] na dan 15. studenog 2022. bio osiguran kod tuženika kao osiguratelja temeljem police osiguranja od automobilske odgovornosti br. 017002711202, te priznaje nastanak štetnog događaja. Tuženik osporava odgovornost svog osiguranika za predmetnu štetu te ističe isključivu odgovornost osiguranika tužitelja za nastanak predmetnog štetnog događaja. Tuženik priznaje visinu štete. Tuženik osporava dinamiku nastanka predmetnog štetnog događaja, a kako je to opisano u tužbi, iz razloga jer iz izjave osiguranika tuženika proizlazi da je on isključivo odgovoran za prometnu nesreću. Iz dokaza priloženih tužbi tužitelj ničime nije potkrijepio navode iz tužbe. Naprotiv, tužitelj namjerno nije tužbi priložio svu dokumentaciju kojim raspolaže vezano za predmetni štetni događaj, prvenstveno izjavu osiguranika tužitelja iz koje je razvidno da je upravo osiguranik tužitelja izjavio da se smatra krivcem za prometnu nesreću 100%. Predlaže sudu da nakon provedenog dokaznog postupka odbije tužbeni zahtjev u cijelosti te obveže tužitelja da tuženiku naknadi trošak pristojbe na odgovor na tužbu.

3. U podnesku od 9. prosinca 2024. tuženik se očitovao na nalaz i mišljenje vještaka dipl. ing. Igor Jakoplić, te dosadašnji tijek postupka. Ističe kako je sudski vještak u svom nalazu i mišljenju konstatirao da je uzrok prometne nesreće pretjecanje teretnog skupa vozila (osiguranik tuženika) s desne strane od strane vozača osobnog automobila Škoda (osiguranik tužitelja). S tim u svezi tuženik ukazuje kako je odredbom čl. 67. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano da se pretjecanje i obilaženje obavlja s lijeve strane, slijedom čega je osiguranik tužitelja koji je zadržavao smjer kretanja u desnoj prometnoj traci za ravno postupao protivno odredbama citiranog Zakona. Nadalje, propisano je kako se pretjecati može sa desne strane samo ukoliko je vozilo na kolniku zauzelo takav položaj i njegov vozač daje takav znak da se sa sigurnošću može zaključiti da to vozilo skreće u lijevo. S tim u svezi tuženik ukazuje kako iz iskaza saslušanih svjedoka, i to osiguranika tužitelja IT, te osiguranika tuženika ET, nedvojbeno proizlazi kako je osiguranik tuženika prije radnje skretanja u desno uključio desni pokazivač smjera čime je najavio svoju namjeru skretanja u desno u raskrižju, te je osiguranik tužitelja istu morao percipirati, slijedom čega nisu bili ostvareni zakonski uvjeti za pretjecanje s desne strane. Tuženik posebno napominje kako su iskazi osiguranika tužitelja i osiguranika tuženika u cijelosti podudarni u dijelu da je osiguranik tuženika uključio desni pokazivač smjera. Tuženik nadalje ističe kako iz nalaza vještaka proizlazi kako je brzina kretanja osiguranika tužitelja prije nezgode bila 58 km/h, iako je ograničenje brzine iznosilo 50 km/h, iz čega proizlazi da je ista prekoračena. Tuženik moli da se sudski vještak dodatno očituje da li bi osiguranik tužitelja odnosno vozač osobnog vozila uspio zaustaviti osobni automobil prije mjesta sudara, da se isti kretao dopuštenom brzinom od 50 km/h, te da li je vozač teretnog skupa vozila mogao izvesti radnju skretanja u raskrižju u desno, bez prethodnog bočnog izmicanja u lijevu prometnu traku južnog kolnika, a uzevši u obzir veličinu vozila i konfiguraciju raskrižja.

4. U podnesku od 19. prosinca .2024. tužitelj navodi kako nema primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka dipl. ing. Jakoplić Igora. Vještak je utvrdio da je vozač skupa vozila, osiguranik tuženika, mogao provjerom u desnom vanjskom ogledalu vidjeti nailazak osobnog vozila osiguranika tužitelja brzinom koja upućuje na namjeru pretjecanja s desne strane, te je imao mogućnost kočenjem i odustankom od radnje skretanja i presijecanja puta osiguraniku tužitelja zaustaviti vozilo prije mjesta sudara. Tužitelj napominje kako ovom tužbom potražuje 50% iznosa kojega je isplatio svojem osiguraniku, a vještak je u svojem nalazu i mišljenju utvrdio doprinos osiguranika tuženika, slijedom čega proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva

5. U dokaznom postupku sud je pročitao sljedeće isprave: posebne odredbe za potpuno kasko osiguranje (str. 5. – 6. spisa), potvrda o uplaćenoj premiji (str. 7. spisa), polica kasko osiguranja (str. 8. – 9. spisa), Ugovor o poslovnoj suradnji od 2. siječnja 2018. (str. 10. – 17. spisa), Uvjeti za kasko osiguranje (str. 18. – 29. spisa), preslika promete dozvole (str. 30. – 31. spisa), preslike fotografija (str. 32, - 33. spisa), izvid štete (str. 34. – 35. spisa), potvrda o izvršenom plaćanju (str. 36. spisa), prijava i zahtjev za naknadu štete iz AK (str. 37. – 50. spisa), izvid štete (str. 51. – 52. spisa), zahtjev za naknadni izvid štete (str. 53. – 62. spisa), račun (str. 63. – 65. spisa), obračun visine štete – kasko (str. 66. – 67. spisa), Izvješće o prometnoj nezgodi (str. 69. spisa), preslike fotografija (str. 70. – 80. spisa), provjera osiguranja (str. 81. – 82. spisa), potvrda o izvršenom plaćanju (str. 83. spisa), Obavijest o neosnovanom odštetnom zahtjevu (str. 84. – 85. spisa), e-mail (str. 86. spisa), regresni zahtjev (str. 87. spisa), Izjava o tijeku prometne nesreće (str. 95. – 96. spisa). Sud je saslušao kao svjedoke sudionike prometne nesreće GT i IT, te je proveo prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku dipl.ing. Igoru Jakopliću, Zagreb, na okolnost dinamike promete nesreće.

5. Sud nije proveo dokazni prijedlog financijskim vještačenjem jer uplata premije i isplate po polici kasko osiguranja nije bila sporna, niti je proveo prometno vještačenje na okolnost visine štete jer visina štete između stranaka nije bila sporna.

6. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, dalje: ZPP) ovaj sud je zaključio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

7. Predmet ovoga spora je regresni zahtjev za isplatu iznosa od 2.196,26 eura koji tužitelj potražuje od tuženika na ime naknade imovinske štete koju je platio vlasniku vozila reg. oznake [registarska oznaka] po polici kasko osiguranja, radi popravka oštećenja nastalih u prometnoj nezgodi od 15. studenog 2022., a za koju smatra suodgovornim tuženikovog osiguranika GT koji je upravljao teretnim vozilom reg. oznake [registarska oznaka] u omjeru od 50%.

8. Između stranaka nije sporno da je 15. studenog 2022. došlo do štetnog događaja u Sesvetskom Kraljevcu, na križanju Kobiljačke ulice i Ulice Ive Politea, u kojem su sudjelovali ČT, koji je upravljao teretnim vozilom reg. oznake [registarska oznaka] (tuženikov osiguranik) i IT, koji je upravljao motornim vozilom reg. oznake [registarska oznaka]. Nije sporno da je u trenutku prometne nezgode motorno vozilo reg. oznake [registarska oznaka] bilo osigurano kod tužitelja po polici kasko osiguranja, a teretno vozilo kod tuženika po polici osiguranja od obveze automobilske odgovornosti broj 017002711202. Nije sporno niti da je tužitelj po polici kasko osiguranja isplatio svom osiguraniku iznos od 4.392,51 eura.

9. Sporna je dinamika štetnog događaja i je li osnovan tuženikov prigovor isključive odgovornosti oštećenika za štetu, odnosno postoji li suodgovornost tuženikovog osiguranika za štetu u omjeru od 50%.

10. Odredbom čl. 1072. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, dalje: ZOO) je propisano da kad je šteta prouzročena pogonom dvaju ili više vozila, svu štetu snosi vlasnik vozila koji je isključivo kriv za štetni događaj (st. 1.). Ako postoji obostrana krivnja, svaki vlasnik odgovara drugomu za njegovu štetu razmjerno stupnju njegove krivnje (st. 2.).

11. Odredbom čl. 963. st. 1. ZOO-a je propisano da isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu.

12. Iz iskaza svjedoka GT proizlazi da je 15. studenoga 2022. upravljao tegljačem, sišao sa autoceste kod Sesveta i vozio Kobiljačkom cestom prema Dugom Selu. Na semaforu, na raskrižju sa ulicom Ive Politea, svjedok je skretao desno i dao desni pokazivač smjera, a kako je upravljao tegljačem navodi da je morao zagaziti i u dio lijeve trake. Osobni automobil kojim je upravljao VT udario je u njegov tegljač i to u desni prednji kotač. Automobil kojim je upravljao VT nakon sudara završio je na pješačkom prijelazu. S obzirom na to sa je svjedok navedeni automobil primijetio na desnom retrovizoru, mišljenja je kako se taj automobil kretao brzinom 15-20 km/h, dok se tegljač kojim je svjedok upravljao kretao maksimalno brzinom 5-10 km/h jer se radilo o uskom raskrižju na kojem se ne može brže voziti. Navodi da je prije započinjanja radnje skretanja izvršio sigurnosnu provjeru sa obje strane, dok je automobil kojim je upravljao IT prije nego što je svjedok započeo radnju skretanja bio udaljen iza prikolice otprilike 2 metra. Desni pokazivač smjera upalio je 10-tak metara prije raskrižja. Kada je radio luk na raskrižju prešao je u lijevu traku 15-20 cm, a kontakt između vozila dogodio se na pješačkom prijelazu u ulici Ive Politea. Tom prilikom nije bilo prometno na cesti.

13. Iz iskaza svjedoka IT proizlazi da se svjedok predmetnog događaja vozio iza kamiona na udaljenosti od oko 50 m. U jednom momentu djelovalo je kao da će kamion skrenuti u lijevo, dok je svjedok produžio ravno. Vidio je kako je kamion dao desni žmigavac, ali je mislio da će kamion skrenuti u lijevo te je produžio ravno pa je potom došlo do sudara. Ne može se sjetiti točno kojom se brzinom kretalo vozilo kojim sam upravljao, ali misli da je to moglo biti maksimalno 35 do 40 km/h. Promet na toj dionici nije bio gust. Na mjestu štetnog događaja nalaze se tri prometne trake i to jedna u pravcu Dugo Selo – Sesvete, a dvije prometne trake u smjeru Sesvete

– Dugo Selo, s tim da se iz jedne trake skreće u lijevo.

14. Na temelju suglasnih iskaza svjedoka, koji nisu u proturječnosti sa ispravama u spisu, kojima stranke nisu prigovarale i koje je sud prihvatio, sud je utvrdio da se predmetnog dana teretno vozilo reg. oznake [registarska oznaka] kretalo Kobiljačkom ulicom prema Dugom Selu i da je, prije skretanja na semaforu (na raskrižju) udesno, vozač teretnog vozila uključio desni pokazivač smjera, a kako je upravljao tegljačem djelomično je zagazio i u dio lijeve trake. U trenutku skretanja teretnog vozila udesno, vozač osobnog automobila je produžio ravno, iako je vidio da je teretno vozio uključilo desni pokazivač smjera, uslijed čega je došlo do sudara. Iskaz svjedoka IT je u skladu s Izjavom na str. 95. – 96. spisa iz koje proizlazi kako se vozač osobnog automobila IT smatra 100% odgovornim za prometnu nesreću jer je produžio ravno u teretno vozilo koje se kretalo ispred, premda je vidio da je vozač teretnog vozila ispred upalio desni pokazivač smjera. Dakle, iz suglasnih iskaza svjedoka proizlazi da je vozač teretnog vozila prije započinjanja radnje skretanja udesno upalio desni pokazivač smjera, a što je vozač osobnog automobila jasno i pravovremeno uočio, kao i da je pri skretanju djelomično zagazio i u dio lijeve trake.

15. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka, kojem stranke nisu prigovarale, proizlazi da je prilikom nezgode došlo do bočnog sudara pod oštrim kutom između osobnog vozila osiguranika tužitelja ŠKODA reg. oznake [registarska oznaka]▫5092-IN i teretnog skupa vozila osiguranika tuženika MERCEDES+poluprikolica hladnjača reg. oznake [registarska oznaka]▫870- KZ, na horizontalnoj i pravocrtnoj dionici kolnika odlične preglednosti, unutar pravilnog semaforiziranog četverokrakog raskrižja Ulice Ive Politea i Kobiljačke ulice u Sesvetskom Kraljevcu. Teretni skup vozila osiguranika tuženika se neposredno prije sudara kretao kolnikom Kobiljačke ulice od zapada prema istoku, s namjerom skretanja na raskrižju u desno s prethodnim djelomičnim bočnim izmicanjem na lijevu prometnu traku južnog kolnika, dok se njemu sa stražnje strane istim smjerom kretanja i s namjerom prolaska kroz raskrižje ravno prema zapadu približavalo vozilo osiguranika tužitelja ŠKODA. Sudarna brzina vozila osiguranika tužitelja ŠKODA je iznosila oko 18 km/h, a ako uvažimo da je vozač na opasnost reagirao u najranijem mogućem trenutku tada bi slijedilo da se prije nezgode vozilo kretalo brzinom od 58 km/h. Teretni skup vozila osiguranika tuženika je u trenutku sudara bio zaustavljen, a neposredno prije uočavanja opasnosti se kretalo brzinom od oko 17 km/h. Radnja skretanja u desno je mogla biti percipirana kao opasnost oko 2,4 sekundi prije sudara. Uzrok nezgode je radnja pretjecanja teretnog skupa vozila osiguranika tuženika od strane osobnog vozila osiguranika tužitelja s desne strane bez da je vozač teretnog skupa vozila dao takav znak da se sigurnošću može zaključiti da skreće u lijevo. Vozač teretnog skupa vozila je na početku radnje skretanja u desno provjerom u desnom vanjskom ogledalu mogao vidjeti nailazak osobnog vozila osiguranika tužitelja brzinom od 48 km/h koja upućuje na namjeru pretjecanja s desne strane i imao je mogućnost kočenjem zaustaviti vozilo prije mjesta sudara. Vještak je naveo da tehničkim načinom nije moguće utvrditi da li je, kada i koji pokazivač smjera ukljuičio vozač teretnog skupa vozila.

16. Na ročištu za glavnu raspravu održanom 11. veljače 2025. vještak se očitovao na prigovore tuženika iz podneska od 6. prosinca 2024., navodeći da je vozač osobnog vozila mogao kočenjem izbjeći sudar pri kretanju bilo kojom brzinom u rasponu od 0 – 54 km/h, pa slijedi da je mogao i pri kretanju dopuštenom brzinom od 50 km/h izbjeći sudar forsiranim kočenjem. Vozač teretnog skupa vozila prije skretanja na raskrižju u desno mora poduzeti prethodno djelomično bočno izmicanje u lijevo zbog velikih gabarita teretnog skupa vozila i relativno malih dimenzija raskrižja i položenosti desnih prometnih traka kojima se trebao kretati pod pravim kutom. Na isti način bi se teretni skup vozila u prvoj fazi bočno izmicao u lijevo i da je vozač namjeravao skretati na raskrižju u lijevo.

17. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka jer je napravljen u skladu s pravilima struke, nema nedostataka niti proturječnosti, dok je vještak otklonio prigovore stranaka pri usmenom iznošenju nalaza i mišljenja. Na temelju provedenog vještačenja sud je utvrdio da je uzrok prometne nezgode od 15. studenog 2022. radnja pretjecanja teretnog skupa vozila (osiguranika tuženika) od strane osobnog vozila (osiguranika tužitelja) s desne strane. Premda vještak tehničkim putem nije mogao utvrditi je li vozač teretnog vozila upalio desni pokazivač smjera, sud je na temelju suglasnih iskaza svjedoka sudionika prometne nezgode utvrdio da je tuženikov osiguranik prije započinjanja radnje skretanja udesno, upalio desni pokazivač smjera.

18. Odredbom čl. 43. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23, 145/24, dalje: ZSPC) je propisano da vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skrenuti u desno ili lijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.), ne smije započeti takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu (st. 1.). Prije započinjanja radnji iz stavka 1. ovoga članka, vozač je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja (st. 2.).

19. Odredbom čl. 44. ZSPC-a je propisano da prije obavljanja radnje vozilom iz čl. 43. ovog zakona, vozač je dužan druge sudionike u prometu jasno i pravodobno upozoriti o svojoj namjeri, dajući im znak pomoću pokazivača smjera i stop svjetla ili, ako oni ne postoje, odgovarajući znak rukom (st. 1.).

20. Odredbo čl. 66. ZSPC-a je propisano da pretjecati i obilaziti vozač smije samo ako time ne ometa normalno kretanje vozila koja dolaze iz suprotnog smjera i ako na cesti ima dovoljno prostora za izvođenje tih radnji (st. 1.). Vozač ne smije pretjecati i obilaziti kada time, s obzirom na karakteristike ceste i postojeće okolnost na cesti i u prometu ili s obzirom na tehnička svojstva vozila kojima upravlja, ugrožava druge sudionike u prometu (st. 2.). Prema odredbi čl. 67. zakona pretjecanje i obilaženje se obavlja s lijeve strane (st. 1.), dok se pretjecati mora s s desne strane ako je vozilo na kolniku zauzelo takav položaj i njegov vozač daje takav znak da se sa sigurnošću može zaključiti da to vozilo skreće ulijevo (st.2.).

21. Naime, vozač teretnog vozila je uključivanjem desnog pokazivača smjera obavijestio sudionike u prometu jasno i pravodobno o svojoj namjeri skretanja udesno, sve u skladu s odredbom čl. 44. st. 1. ZSPC-a. Kako iz mišljenja prometnog vještaka proizlazi da je vozač teretnog skupa vozila, a prije skretanja na raskrižju u desno, morao poduzeti prethodno djelomično bočno izmicanje u lijevo zbog velikih gabarita teretnog skupa vozila i relativno malih dimenzija raskrižja i položenosti desnih prometnih traka kojima se trebao kretati pod pravim kutom, a imajući u vidu da je pri tome uključio desni pokazivač smjera, to prema stajalištu ovoga suda nisu bili ispunjeni uvjeti za pretjecanje s desne strane u smislu odredbe čl. 67. st. 2. ZSPC-a jer je za takvo pretjecanje odlučno da su kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti – zauzimanje položaja vozila u prostoru i davanje takvog znaka da se sa sigurnošću može zaključiti da vozilo skreće ulijevo. U konkretnom slučaju, teretno vozilo je davalo jasan znak pomoću pokazivača smjera da skreće udesno, a ne ulijevo, a zbog čega pretjecanje s desne strane predstavlja protupravnu radnju vozača vozila reg. oznake [registarska oznaka]. Pri tome je prometni vještak iskazao, a sud je takav iskaz prihvatio kao stručan, da je vozač osobnog vozila mogao kočenjem izbjeći sudar pri kretanju bilo kojom brzinom u rasponu od 0 – 54 km/h, pa slijedi da je mogao izbjeći sudar i da se kretao dopuštenom brzinom od 50 km/h forsiranim kočenjem. Međutim, kako se vozač osiguranika tužitelja kretao iznad dopuštene brzine (brzinom od 58 km/h), to proizlazi da forsiranim kočenjem ne bi mogao izbjeći sudar pri toj brzini.

22. Sud je ocijenio da mogućnost vozača teretnog vozila (osiguranika tuženika) da provjerom u desnom vanjskom ogledalu vidi nailazak osobnog automobila osiguranika tužitelja brzinom koja upućuje na namjeru pretjecanja s desne strane te mogućnost kočenjem i odustanka od radnje skretanja i presijecanja puta osiguraniku tužitelja zaustavljanjem vozila prije mjesta sudara, nije od utjecaja na odgovornost osiguranika tuženika jer takvo ponašanje (propust kočenja i odustanka od radnje skretanja) u sebi nema elemenata protupravnosti. To stoga što je osiguranik tužitelja bio dužan, a imajući u vidu konkretnu prometnu situaciju, pretjecati s lijeve strane, dok je odredbom čl. 69. st. 1. ZSPC-a propisano da je vozač kojem je dan znak za pretjecanje s njegove lijeve strane dužan pomaknuti svoje vozilo k desnom rubu kolnika, ali ne i da je dužan prekinuti radnju koju je već počeo poduzimati, kako bi omogućio drugom sudioniku u prometu da dovrši svoju protupravnu radnju. Naime, vozač u prometu koji se, prije započinjanja poduzimanja neke radnje u prometu, uvjerio da takvu radnju može poduzeti ne dovodeći pritom u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu, nije niti mogao predvidjeti da će vozač motornog vozila koje se kretalo iza njega započeti radnju protupravnog pretjecanja s desne strane, a u situaciji kada je jasno upozoren da teretno vozilo ispred ima namjeru i uslijed je poduzimanja radnje skretanja u desno. Osim toga, iz iskaza vozača teretnog vozila, kojeg je sud prihvatio, proizlazi da je taj vozač prije započinjanja radnje skretanja udesno izvršio sigurnosnu provjeru s obje strane i tada uočio automobil osiguranika tužitelja koji je bio udaljen iza prikolice otprilike 2 metra, a iz čega sud zaključuje da je vozač teretnog vozila prije početka radnje skretanja izvršio sve sigurnosne provjere, zbog čega u njegovom ponašanju nema protupravnosti, a time niti elemenata za naknadu štete u smislu odredbe čl. 1072. st. 2. ZOO-a.

23. Slijedom navedenog, sud je ocijenio da za šteti događaj od 15. studenog 2022. nema odgovornosti tuženikovog osiguranika pa je odbio kao neosnovan regresni zahtjev za isplatu iznosa od 2.196,26 eura s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

24. Tuženik koji je u cijelosti uspio u sporu ima pravo na naknadu opravdanih troškova parničnog postupka sukladno odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a, a u visini propisanoj Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23; dalje: OT).

25. Tuženiku su opravdano nastali troškovi zastupanja na ročištu od 10. rujna 2024. i od 11. veljače 2025. u iznosu od po 200,00 sura (Tbr.9.1. OT) te sastava podneska od 6. prosinca 2025. u iznosu od 200,00 eura kojim se očituje na nalaz i mišljenje vještaka (Tbr.8.1. OT), sve uvećano za 25% PDV-a, odnosno ukupno 750,00 eura.

26. Slijedom navedenog, sud je obvezao tužitelja na naknadu troškova parničnog postupka tuženiku u iznosu od 750,00 eura, kao u točki II. Izreke presude.

Zagreb, 11. ožujka 2025.

Sutkinja

Ines Božić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana kada je održano ročište na koje je presuda objavljena ako je stranka bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, odnosno u roku od 15 dana od primitka presude ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, a podnosi se putem ovog suda.

Presuda u sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, osim zbog bitne povrede iz čl. 354. st. 2. t. 3. ZPP-a.

DNA:

- tužitelju po pun. putem eOglasne ploče

- tuženiku po pun. putem eOglasne ploče