Republika Hrvatska

Općinski sud u Bjelovaru

Bjelovar, J. Jelačića 3

Posl.br. R1 Ob-710/2024-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Bjelovaru po sucu Nedi Šoli, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice BM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Josip Jelić, odvjetnik u Bjelovaru protiv prveprotustranke IM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i drugeprotustranke GM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon provedenog postupka, 11. ožujka 2025.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je predlagateljica BM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] živjela u izvanbračnoj zajednici sa KM, rođenim **.**.1942. u Bjelovaru, a umrlim **.**.2009. u Zagrebu, u razdoblju od srpnja 1971. do njegove smrti 16. svibnja 2009.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela prijedlog radi donošenja odluke kojom će se utvrditi da je postojala izvanbračna zajednica između nje i sada pok. KM, a koja je prestala njegovom smrću 16. svibnja 2009. i koja je trajala od srpnja 1971. do njegove smrti 16. svibnja 2009.

1.1. U prijedlogu predlagateljica ističe da je sklopila brak 1968. sa sada pokojnim KM koji je rođen **.**.1942. Brak je razveden presudom Okružnog suda u Bjelovaru poslovni br. P-236/71 od 11. lipnja 1971.

1.2. Nakon razvoda braka predlagateljica se u srpnju 1971. pomirila sa KM te su nastavili živjeti skupa, pa je 9 mjeseci nakon toga rođen njihov zajednički sin GM **.**.1972.

1.3. Predlagateljica je sa FM živjela u obiteljskoj kući u [adresa] u [adresa] gdje i sada živi. KM je preminuo **.**.2009. te je iza njega vođen ostavinski postupak poslovni broj O-449/2009. U obrazloženju rješenja O-449/2009 je navedeno da je predlagateljica izvanbračna supruga i da je pozvana na nasljeđivanje.

1.4. Predlagateljica se obratila Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje radi isplate obiteljske mirovine te je od iste zatraženo da ishodi rješenje suda o utvrđenju postojanja izvanbračne zajednice.

1.5. Kod ovoga suda vođen je postupak R1 Ob-98/2023 gdje je kao protustranka bio naveden Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje pa je zahtjev po žalbi protustranke odbijen.

1.6. Slijedom navedenoga, predlaže se da sud nakon provedene rasprave donese rješenje kojim će se utvrditi da je predlagateljica živjela u izvanbračnoj zajednici sa KM, rođenim **.**.1942., u razdoblju od srpnja 1971. do njegove smrti 16. svibnja 2009.

2. U odgovoru na prijedlog danim na ročištu održanim kod ovoga suda 3. ožujka 2025. protustranke su suglasno navele da ne osporavaju izvanbračnu zajednicu predlagateljice i pok. KM koja je postojala do njegove smrti. S tim u vezi navode da su suglasni da se donese rješenje kojim će se utvrditi izvanbračna zajednica predlagateljice i pok. KM, a koji su njihovi roditelji.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u izvadak iz matice rođenih za BMP izdan od Matičnog ureda Bjelovar 8. veljače 2023. (list 3-4 spisa), preslik osobne iskaznice za predlagateljicu (list 5-6 spisa), rješenje o nasljeđivanju iza pok. KM posl.br. O-449/2009, UPP/OS-118/2009-7 od 16. srpnja 2009. donesenog po javnom bilježniku Nevenki Osmanović iz [adresa] (list 8-11 spisa), smrtni list za pok. KM izdan od Matičnog ureda Bjelovar od 11. veljače 2025. (list 25 spisa), izvadak iz matice rođenih za IMP izdan od Matičnog ureda Bjelovar od 11. veljače 2025. (list 27-28 spisa), izvadak iz matice rođenih za BMP izdan od Matičnog ureda Bjelovar od 11. veljače 2025. (list 29-30 spisa), izvršen je uvid u spis Općinskog suda u Bjelovaru posl.br. R1 Ob-98/2023 i posl.br. O-449/2009, odnosno u svu dokumentaciju koja prileži ovom spisu.

3.1. U svrhu dokazivanja saslušani su na ročištu održanim pred ovim sudom 3. ožujka 2025. predlagateljica i protustranke.

4. Rezultate izvedenih dokaza sud je analizirao svakog zasebno kao i u njihovoj međusobnoj povezanosti, dovodeći ih u vezu s rezultatima cjelokupnog postupka, čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23), u vezi s čl. 1. i 2. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“, broj 59/2023) te je odlučeno da je prijedlog predlagateljice osnovan.

5. Uvidom u uvid u izvadak iz matice rođenih za BMP izdan od Matičnog ureda Bjelovar 8. veljače 2023. (list 3-4 spisa) i izvadak iz matice rođenih za BMP izdan od Matičnog ureda Bjelovar od 11. veljače 2025. (list 29-30 spisa), proizlazi da je sklopila brak **.**.1968. u [adresa] sa KM, a koji brak je razveden presudom Okružnog suda u Bjelovaru posl.br. P- 236/1971 od 11. lipnja 1971. te su posljedice nastupile 21. lipnja 1971.

5.1. Nakon toga predlagateljica nije sklapala druge brakove.

6. Uvidom u smrtni list za pok. KM izdan od Matičnog ureda Bjelovar od 11. veljače 2025. (list 25 spisa), utvrđeno je da u trenutku smrti nije bio u braku, a umro je 16. svibnja 2009. u Zagrebu.

7. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za IMP izdan od Matičnog ureda Bjelovar od 11. veljače 2025. (list 27-28 spisa), utvrđeno je da je sklopio brak **.**.1968. u [adresa] sa ČM, a koji brak je razveden presudom Okružnog suda u Bjelovaru posl.br. P-236/1971 od 11. lipnja 1971. te su posljedice nastupile 21. lipnja 1971.

7.1. Nadalje, rješenjem Općinskog komiteta za društvene djelatnosti, Odsjek za opću upravu Bjelovar broj: 07-UP/I-158/1-1985 od 5. veljače 1985. promijenio je ime u IMP.

8. Uvidom u preslik osobne iskaznice za predlagateljicu (list 5-6 spisa), utvrđeno je da ima prijavljenu adresu u [adresa].

8.1. Uvidom u Jedinstveni registar osoba Republike Hrvatske Ministarstva unutarnjih poslova na dan 3. ožujka 2025. utvrđeno je da je sadašnja adresa predlagateljice [adresa], a što je ranije bilo [adresa] te da je na navedenoj adresi prijavljena od 21. rujna 2005., dok je u razdoblju od 15. kolovoza 1968. do 21. rujna 2005.

8.2. Uvidom u Jedinstveni registar osoba Republike Hrvatske Ministarstva unutarnjih poslova na dan 11. ožujka 2025. utvrđeno je da je imao prijavljenu adresu prebivališta u [adresa] u razdoblju od 13. ožujka 1966. do 16. svibnja 2009.

9. Uvidom u ostavinski spis koji se vodio iza pok. KM kod ovoga suda pod posl.br. O-449/2009 utvrđeno je da je doneseno pravomoćno rješenje o nasljeđivanju iza pok. KM posl.br. O-449/2009, UPP/OS-118/2009-7 od 16. srpnja 2009. donesenog po javnom bilježniku Nevenki Osmanović iz [adresa] (list 8-11 spisa), a kojim su njegovim zakonskim nasljednicima utvrđene protustranke kao djeca i predlagateljica kao izvanbračna supruga. Na temelju zakona i nasljedničkih izjava proglašeni su nasljednicima ostavinske imovine protustranke.

9.1. Na ročištu održanim kod javnog bilježnika 8. srpnja 2009. sačinjeno je rodoslovlje sa nasljednicima pok. KM te je navedeno da je on bio jednom u braku s ovdje predlagateljicom, a u kojem je rođena prvaprotustranka IM. Nakon razvoda braka je nastavio živjeti sa predlagateljicom u izvanbračnoj zajednici koja je trajala do njegove smrti. Za vrijeme trajanja te zajednice rođena je drugaprotustranka GM. Izvanbračna zajednica je trajala više od 25 godina.

10. Uvidom u spis ovoga suda posl.br. R1 Ob-98/2023 utvrđeno je da je doneseno rješenje R1 Ob-98/2023-12 od 26. ožujka 2024. kojim je utvrđeno da su predlagateljica BM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i sada pok. KM iz [adresa], živjeli u izvanbračnoj zajednici od 1972. godine sve do smrti sada pok. KM **.**.2009.

10.1. Nakon saslušanja stranaka i svjedoka TM i CM, sud je donio odluku navodeći i da je predlagateljica i u ostavinskom postupku iza KM utvrđena kao njegova izvanbračna supruga.

10.2. Rješenjem Županijskog suda u Rijeci posl.br. Gž Ob-83/2024-2 od 15. listopada 2024. preinačeno je rješenje iz točke 10.1. obrazloženja rješenja te je odbijen zahtjev predlagateljice jer se postupak vodio u odnosu na Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, a koji nije pasivno legitimiran. U prilog pravilnosti iznesenog stajališta, ukazuje se na pravno shvaćanje zauzeto u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev 1639/2018.

11. Iz iskaza predlagateljice, te protustranaka (djece predlagateljice i pok. KM) a koje iskaze je sud prihvatio kao jasne, određene i sukladne, iskazivane prema neposrednim saznanjima, proizlazi sljedeće:

- predlagateljica je živjela neprekidno sa sada pok. KM od srpnja 1971. do 16. svibnja 2009. kada je on umro i to na adresi u [adresa] (sada [adresa]), a što proizlazi iz iskaza predlagateljice i protustranaka i priložene dokumentacije,

- za vrijeme zajedničkog života predlagateljica sa sada pok. KM živjela u emotivnoj zajednici, zatim da su se slagali, imali zajednički društveni život odnosno da su živjeli kao muž i žena, te su ujedno i posjećivali rodbinu, zajedno odgajali dvoje zajedničke djece,

- osim zajedničkog stanovanja, između predlagateljice i pok. KM postojala je ekonomska zajednica koja se očituje u dogovornom raspolaganju zajedničkim prihodima i zajedničko održavanje domaćinstva (plaćanje režija, troškova prehrane i održavanja kuće, vođenje zajedničkih poslova), te druge okolnosti koje označavaju odnose u braku, zajedno odlazili na zajedničke proslave, obiteljska okupljanja i imali zajedničke prijatelje,

- predlagateljica i pok. KM su se upoznali u djetinjstvu, a prohodali su 1968., te su se razveli jer se predlagateljica nije slagala s njegovim načinom života, ali su odmah po razvodu nastavili dalje živjeti skupa te im se za vrijeme braka rodila kćer, a za vrijeme izvanbračne zajednice sin,

- predlagateljica je brinula o pok. KM,

- za vrijeme zajedničkog života zajednica predlagateljice i sada pok. KM bila nevjenčana odnosno da nisu bili u braku i nisu imali druge partnere, te da nisu sklapali brakove, a od srpnja 1971. su zasnovali izvanbračnu zajednicu koja je trajala do njegove smrti,

- predlagateljica je iskazala pravni interes za utvrđenje izvanbračne zajednice sa sada pok. KM radi ostvarenja imovinskih i mirovinskih primanja iza pok. KM.

12. Sud je prihvatio u cijelosti iskaze predlagateljice i saslušanih protustranaka kao istinite i vjerodostojne, jer su iskazi logični, životni i uvjerljivi i u potpunosti suglasni u pogledu relevantnih činjenica u ovom postupku.

12.1. S tim u vezi, ističe se da su protustranke dale iskaz prema svojim neposrednim saznanjima o izvanbračnoj zajednici predlagateljice i sada pok. KM koji su bili njihovi roditelji i s kojima su živjeli, te su svi suglasno iskazali da su oni živjeli kao bračni supružnici, sve do smrti pok. KM kao i da se predlagateljica brinula o njemu do smrti i organizirala mu sahranu.

13. Njihova izvanbračna zajednica nije se prekidala i nisu imali drugih partnera te je predlagateljica bila s pok. KM do njegove smrti, a što su potvrdile protustranke i svjedoci u ranije vođenom postupku. S tim u vezi, svi su suglasno iskazivali u dijelu u kojem se navodilo da su predlagateljica i pok. KM imali zajedničko kućanstvo, domaćinstvo i sve drugo što čini bračnu zajednicu, kao i da su se dobro slagali. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da je između predlagateljice i pok. KM postojala emotivna zajednica koja je trajala godinama i u kojoj su živjeli zajedno, provodili zajedno vrijeme, družili se i imali zajedničke prijatelje te posjećivali svoje obitelji i međusobno se poštivali.

13.1. S tim u vezi, a imajući u vidu značenje izvanbračne zajednice kao zajednice dvoje ljudi, muškarca i žene koja je po svojim obilježjima istovjetna bračnoj zajednici, a u kojoj nema formalnog sklapanja braka, te da ju obilježuje trajnost, proizlazi da je tijekom postupka predlagateljica dokazala da je njezina zajednica s pok. KM obilježena ekonomskom, emocionalnom, intimnom i svakom povezanošću te zajedničkim životom, uz svijest i volju žene i muškarca da žive u takvoj zajednici.

14. Prema stavu ovog suda izvanbračna zajednica koju je moguće izjednačiti i pravno tretirati kao bračnu zajednicu podrazumijeva osim postojanja emocionalne veze, međusobne ljubavi, podrške, ekonomske i intimne povezanosti, treba sadržavati i volju da se takva zajednica prema svima (posebice najbližoj rodbini) prezentira kao takva. Odnosno izvanbračna zajednica, kao i bračna pretpostavlja prvenstveno obiteljsku povezanost što je i utvrđeno da su predlagateljica i pok. KM zajednički posjećivali svoju djecu i prijatelje.

15. S obzirom na navedeno proizlazi da su predlagateljica kao neudana žena i sada pok. KM kao neoženjen muškarac živjeli u životnoj zajednici koja je trajala više od tri godine, te da je kao takva imala učinke izvanbračne zajednice kako je propisano člankom 11. stavak 1. Obiteljskog zakona (“Narodne novine”, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23).

16. U skladu s utvrđenjima iz točke 11. ovog obrazloženja rješenja, sud je utvrdio da je predlagateljica dokazala da ima pravni interes za donošenje odluke kojom će se utvrditi da je živjela u izvanbračnoj zajednici sa sada pok. KM i to od srpnja 1971. do 16. svibnja 2009. kada je on umro, jer prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, ostvaruje određena prava iza smrti izvanbračnog druga.

17. Prema odredbama čl. 22. st. 1. toč. 1. i toč. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju je propisano da u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su, između ostalog, članovi njegove obitelji i to udovica odnosno udovac, razvedeni bračni drug s pravom na uzdržavanje, dok je u st. 3. istog članka zakona propisano da se pod članom obitelji iz st. 1. točke 1. tog članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje 3 (slovima: tri) godine.

17.1. Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je i da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

18. Imajući u vidu da se ovaj postupak vodi prema odredbama Zakona o izvanparničnom postupku, u smislu odredbe čl. 22. Zakona o mirovinskom osiguranju, a ne prema odredbi čl. 463. Obiteljskog zakona, kojim je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku, kao i pravni stav koji je zauzet u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Rev-1639/2018. od 2. veljače 2022. i potom u odluci Rev-497/2024-2 od 4. travnja 2024, sud je kod donošenja odluke utvrđivao jesu li ispunjeni uvjeti za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice u ovom postupku.

18.1. Naime, iako je zaključkom sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2018. zaključeno, pozivom na odredbe čl. 43. i čl. 438. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj: 103/15., 98/19. i 47/20.), da se u izvanparničnom postupku ne može tražiti utvrđivanje postojanja izvanbračne zajednice to se međutim, ne odnosi na situacije kada je pokretanje takvog postupka predviđeno posebnim propisom.

19. Člankom 11. stavak 1. Obiteljskog zakona propisano je da se odredbe toga zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

19.1. Člankom 11. stavak 2. Obiteljskog zakona propisano je da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. istoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

19.2. S obzirom na to da predlagateljica svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona prema kojoj se odredbe Obiteljskog zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudate žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje 3 godine, dok prema odredbi čl. 11. st. 2. Obiteljskog zakona izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o osnovnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno, odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

19.3. Podnositeljica je u ostavinskom postupku naslijedila pok. KM, zajedno s protustrankama. Neovisno o provedenom ostavinskom postupku, predlagateljica je označila i nasljednike u ovome postupku kao protustranke, iako je i ona sama nasljednica.

19.4. Status izvanbračne zajednice predlagateljice i pok. KM potrebno je bilo u smislu čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, za potrebe ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu, utvrditi u posebnom izvanparničnom postupku u kojem će nadležni sud o tom pitanju odlučiti izrekom rješenja, pa kako do sada predlagateljica takvim rješenjem ne raspolaže, ona ima pravni interes za vođenje ovog posebnog izvanparničnog postupka.

20. Nadalje, a imajući u vidu i različite prijave adresa prebivališta predlagateljice i sada pok. KM, proizlazi da su oboje živjeli na adresi u [adresa], a što i proizlazi iz iskaza protustranaka te predlagateljice kao i priložene dokumentacije.

21. Iz navedenoga proizlazi da je u provedenom postupku utvrđeno da je predlagateljica kao izvanbračni drug živjela u zajedničkom kućanstvu sa sada pok. KM dulje od 3 (slovima: tri) godine, odnosno u razdoblju od srpnja 1971. do 16. svibnja 2009. kada je on umro, zatim da su imali zajedničku adresu stanovanja i to u [adresa], a što proizlazi iz dokumentacije i iskaza protustranaka i predlagateljice. Iz provedenih dokaza nedvojbeno proizlazi da je njihova izvanbračna zajednica u svakom pogledu nalikovala bračnoj zajednici jer se radilo o ekonomskoj, emotivnoj, intimnoj i obiteljskoj zajednici.

22. Prema tome, nedvojbeno je da je između predlagateljice i pok. KM postojala i nakon njihovog razvoda zajednica života sadržajno ista bračnoj zajednici, s obzirom na to da je očito da je između izvanbračnih drugova postojalo zajedničko stanovanje, zajednička ekonomska i emocionalna zajednica koja se očitovala i u dogovornom raspolaganju zajedničkim prihodima jer su oni nastavili zajednički živjeti u istoj kući u kojoj su živjeli i za vrijeme braka, te je očito da su postojale sve okolnosti koje označavaju odnose u braku, što znači da je izvanbračna zajednica osim u emocionalnom smislu ispunjavala preduvjete i u voljnom i u ekonomskom smislu za izjednačavanje s bračnom zajednicom.

23. Slijedom navedenoga, a imajući u vidu naprijed navedene zakonske odredbe, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

24. S obzirom na to da niti jedna od stranaka nije potraživala trošak ovog postupka, sud nije donosio odluku o troškovima postupka.

U Bjelovaru, 11. ožujka 2025.

Sudac

Neda Šola

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka, u roku 15 dana računajući od dana dostave prijepisa ovoga rješenja.

Dostaviti:

1. Predlagateljici po punomoćniku

2. Prvojprotustranci IM,

3. Drugojprotustranci GM

4. Spis