REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: Pž-1036/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sutkinja Dubravka Zubović, u pravnoj stvari predlagatelja ET, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici u Odvjetnikom društvu Juričko & partneri d.o.o. u Splitu, Ćiril-Metodova 38, protiv protustranke ADRIAKAMEN d.o.o., OIB 00028013527, Put Karanušića 73, Plano (Grad Trogir), kojeg zastupa punomoćnik Goran Šverko, odvjetnik u Zagrebu, Poljička 5, radi ostvarivanja prava na obaviještenost člana društva s ograničenom odgovornošću, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj R1-74/2024-8 od 13. siječnja 2025., 11. ožujka 2025.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba protustranke kao neosnovana i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj R1-74/2024-8 od 13. siječnja 2025.
Obrazloženje
1. Rješenjem Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj R1-74/2024-8 od 13. siječnja 2025. naloženo je protustranci da predlagatelju u roku od osam dana dostavi Obavijest o svim kupcima protustranke za 2022., 2023. i 2024. godinu, Bruto bilancu društva za 2022. i 2023. godinu te omogući uvid u knjigu ulaznih i izlaznih računa za 2022., 2023. i 2024. godinu (točka I. izreke). Naloženo je protustranci u roku od petnaest dana naknaditi predlagatelju trošak postupka u iznosu od 144,91 EUR (točka II. izreke). Odbijen je zahtjev predlagatelja da mu protustranka s osnova naknade troška postupka isplati daljnji iznos od 375,00 EUR (točka III. izreke).
2. U obrazloženju rješenja prvostupanjski sud u bitnome navodi da predlagatelj kao član društva u skladu s odredbom članka 447. stavka 1. Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“ broj: 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 111/12, 125/11, 68/13, 110/15, 40/19, 34/22, 114/22, 18/23, 130/23 i 136/24; dalje: ZTD) ima pravo na obaviještenost o stvarima društva i pravo na uvid u poslovne knjige i dokumentaciju društva, a da protustranka u smislu odredbe članka 447. stavka 2. ZTD-a nije dokazala da je opravdano uskratila to temeljno pravo predlagatelju. Navodi da osim navođenja činjenica da je predlagatelj član drugih dvaju konkurentskih trgovačkih društava koje se bave istom djelatnošću, nije ukazala na nikakvu konkretnu opasnost ili radnje predlagatelja iz kojih bi proizlazila namjera predlagatelja i objektivna opasnost da će predlagatelj zlouporabiti traženu dokumentaciju na štetu protustranke, a u korist drugih društava čiji je član.
3. Protustranka je podnijela žalbu protiv predmetnog rješenja, kojeg pobija u cijelosti. U žalbi navodi da je predmetno rješenje zahvaćeno bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP) budući da je rješenje arbitrarno, paušalno te ne sadrži ozbiljne i dostatne razloge o odlučnim činjenicama. Ukazuje da prvostupanjski sud u obrazloženju presude paušalno i apstraktno, bez zakonskog uporišta, navodi da protustranka nije dokazala konkretnu opasnost, odnosno objektivnu opasnost, a da pritom ne navodi što je to protustranka trebala dokazati. Smatra da je odbijanje uvida u dokumentaciju društva opravdano ako postoji samo bojazan da bi član društva mogao to iskoristiti u svrhe koje nisu u vezi s njegovim članstvom u društvu čime bi za društvo mogla nastati šteta, a da takva bojazan ne mora biti izvjesna. Ukazuje da prvostupanjski sud u obrazloženju pobijanog rješenja uopće ne navodi da je protustranka na okolnost opravdanosti razloga za uskratu prava na obaviještenost predložila saslušanje svjedoka i to preostala tri člana društva, koji su glasovali za uskratu tog prava niti navodi iz kojih razloga su odbijeni ti dokazni prijedlozi. Smatra da je iz navedenog evidentna arbitrarnost postupanja prvostupanjskog suda čime je protustranci povrijeđeno pravo na obrazloženu odluku kao jedan od glavnih aspekata prava na pravično suđenje. Dovodi u pitanje pravo predlagatelja da podnese predmetni zahtjev budući da predlagatelj nije pobijao odluku skupštine protustranke kojom se odbija zahtjev predlagatelja za dostavom predmetnih obavijesti i dokumentacije niti je pokrenuo postupak utvrđivanja ništetnosti te odluke. Ističe da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio činjenično stanje i pogrešno primijenio materijalno pravo i to odredbu članka 447. stavka 2. ZTD-a. Ukazuje da se bojazan očituje u činjenici da bi predlagatelj, ujedno kao član drugih konkurentskih društava Pašarin d.o.o. i Avorio Kamen d.o.o., po pribavljanju traženih podataka protustranke mogao utjecati na kupce protustranke davanjem povoljnije ponude i nižih cijena od onih koje postavlja protustranka. Zaključno, ističe da prvostupanjski sud nije pravilno primijenio odredbe članka 27. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“ broj 59/23; dalje: ZIP), odnosno da je trebao prekinuti predmetni izvanparnični postupak i uputiti predlagatelja na parnični postupak.
4. Predlagatelj nije odgovorio na žalbu protustranke.
5. Žalba protustranke je neosnovana.
6. Pobijano rješenje je ispitano na temelju odredbe članaka 365. i 381. ZPP-a u vezi s odredbom članka 43. stavka 1. ZIP-a, u granicama razloga određenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava. Ovaj sud je utvrdio da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.
7. Predmet ovog postupka je ostvarenje prava predlagatelja kao člana društva s ograničenom odgovornošću (protustranke) na obaviještenost.
8. Neosnovano protustranka u žalbi dovodi u pitanje pravo predlagatelja na podnošenje predmetnog zahtjeva s obzirom na to da nije pobijana odluka skupštine protustranke kojom se predlagatelju uskraćuje pravo na obaviještenost niti je pokrenut postupak ništetnosti te odluke. Naime, prema odredbi članka 447. stavka 5. ZTD-a na odlučivanje suda o pravu člana društva na obaviještenost na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članka 288. ZTD-a. U skladu s odredbom članka 288. stavka 1. ZTD-a u vezi s odredbom članka 40. ZTD-a, trgovački sud na čijem području se nalazi sjedište društva upisano u sudskom registru kao isključivo nadležan, odlučuje u izvanparničnom postupku o zahtjevu člana društva s ograničenom odgovornošću o tome mora li uprava društva dati obavještenja. Takav zahtjev može postaviti svaki član društva kome nije dano zatraženo obavještenje, a zahtjev se mora podići u roku od 15 dana od dana kada je održana glavna skupština na kojoj je odbijeno da se dade obavještenje (članak 288. stavak 2. ZTD-a). Dakle, ako je članu društva odlukom skupštine društva uskraćeno pravo na obaviještenost iz odredbe članka 447. stavka 1. ZTD-a, član društva u roku od 15 dana od dana kada je održana skupština na kojoj je odbijeno da se dade traženo obavještenje, može podići zahtjev radi ostvarenja tog prava o kojem odlučuje nadležni sud u izvanparničnom postupku.
9. Također, neosnovani su žalbeni navodi protustranke, kojima se ističe da je sud trebao prekinuti predmetni postupak i uputiti predlagatelja da pokrene parnični postupak u smislu odredbe članka 27. stavka 1. ZIP-a. Naime, odredbom članka 27. stavka 4. ZIP-a propisano je da ako među strankama nema spora o bitnim činjenicama, već o pravu koje se temelji na tim činjenicama, sud će u izvanparničnom postupku odlučiti o spornom pravu. U konkretnom slučaju, bitne činjenice između stranaka nisu sporne. Tako je između stranaka nesporno da je predlagatelj član društva (protustranke), da je predlagatelj 26. lipnja 2024. podnio zahtjev za davanje obavijesti i uvida u dokumentaciju društva (protustranke), da protustranka nema nadzorni odbor i da je 12. srpnja 2024. održana skupština društva (protustranke) na kojoj je odlukom skupštine odbijen zahtjev predlagatelja za davanjem traženih obavijesti i dokumentacije društva uz obrazloženje.
10. U skladu s odredbom članka 447. stavka 1. ZTD-a uprava društva mora svakome članu društva dati obavijesti o stvarima društva i dopustiti uvid u poslovne knjige i dokumentaciju društva bez odgađanja po primitku zahtjeva da mu se to omogući. Prema odredbi članka 447. stavka 2. ZTD-a članu društva može se uskratiti to pravo u slučaju kada postoji bojazan da bi ga on mogao upotrijebiti za svrhe koje nisu u vezi s njegovim članstvom u društvu i da bi time društvu ili s njime povezanome društvu mogla biti pričinjena šteta. O tome da se članu uskrate spomenute obavijesti i odbije spomenuto pravo uvida odlučuje skupština društva. Uprava može odbiti članu društva dati obavijesti o stvarima društva i uvid u poslovne knjige i dokumentaciju ako ono ima nadzorni odbor (članak 447. stavak 3. ZTD-a).
11. Dakle, pravo na obaviještenost člana društva je jedno od temeljnih prava člana društva. Pravo na obaviještenost člana društva predstavlja i obvezu uprave društva davati obavijesti članovima društva o stvarima društva i davati uvid u poslovne knjige i ostalu dokumentaciju društva. Društvo može uskratiti to pravo na obaviještenost ako postoji bojazan da bi član društva to pravo mogao zlouporabiti, odnosno upotrijebiti ga za svrhe koje nisu u vezi s njegovim članstvom u društvu i ako bi se time društvu mogla pričiniti šteta. Skupština društva (ako društvo nema nadzorni odbor kao u konkretnom slučaju) prosuđuje treba li i u kojem opsegu članu društva dati obavijesti, a nadležni sud u izvanparničnom postupku odlučuje o tome je li prosudba skupštine društva pravilna, odnosno je li uskrata davanja obavijesti članu društva bila opravdana ili je članu društva povrijeđeno njegovo pravo na obaviještenost, a sukladno odredbi članka 288. ZTD-a.
12. Slijedom navedenog, u konkretnom slučaju, bitne činjenice među strankama nisu sporne te je prvostupanjski sud mogao odlučiti o spornom pravu na obaviještenost u izvanparničnom postupku te nije bilo potrebe da se postupak prekine i predlagatelja uputi da pokrene parnični postupak.
13. U predmetnom slučaju, predlagatelj je na temelju odredbe članak 447. stavka 1. ZPP-a podnio zahtjev protustranci da mu dostavi obavijesti o svim kupcima društva za 2022., 2023. i 2024. godinu, Bruto bilancu društva za 2022. i 2023. godinu te da mu se omogući uvid u knjigu ulaznih i izlaznih računa za 2022., 2023. i 2024. godinu, a sve budući da od 2020. godine protustranka ostvaruje sve lošije poslovne rezultate te s obzirom na to da je došlo do znatnog smanjenja prihoda i dobiti. Povodom predmetnog zahtjeva 12. srpnja 2024. održana je skupština protustranke na kojoj je odlukom skupštine društva odbijen zahtjev predlagatelja uz obrazloženje da je predlagatelj član društva Pašarin d.o.o. i Avorio Kamen d.o.o., koja se bave istom djelatnošću kao i protustranka, a suprug predlagatelja direktor tih društava, pa da bi predlagatelj mogao zlouporabiti te podatke u korist navedenih društava, a na štetu protustranke, kao i da bi dostava tih podataka predstavljala povredu poslovne tajne društva. Predlagatelj je podnio prvostupanjskom sudu predmetni zahtjev radi ostvarenja svog prava na obaviještenost iz odredbe članka 447. stavka 1. ZTD-a, u propisanom roku od 15 dana od dana kada je održana skupština na kojoj je odbijeno da se dade traženo obavještenje, sve u skladu s odredbom članka 447. stavka 5. ZTD-a u vezi s odredbom članka 288. stavaka 1. i 2. ZTD-a.
14. Neosnovani su žalbeni navodi protustranke da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio činjenično stanje te pogrešno primijenio materijalno pravo i to odredbu članka 447. stavka 2. ZTD-a. U smislu odredbe članka 447. stavka 2. ZTD-a, bojazan da bi član društva mogao upotrijebiti tražene obavijesti i podatke društva za svrhe koje nisu u vezi s njegovim članstvom u društvu procjenjuje se na temelju subjektivnih okolnosti, dok se opasnost da bi time nastala šteta društvu ili s njime povezanom društvu procjenjuje prema objektivnim okolnostima. Teret dokazivanja o obje pretpostavke, koje kumulativno moraju biti ispunjene da se članu društva uskrati njegovo pravo na obaviještenost, je na društvu, odnosno ovdje protustranci. Pravilno prvostupanjski sud zaključuje da protustranka nije ukazala na nikakvu konkretnu opasnost, odnosno objektivnu vjerojatnost nastupanja negativnih posljedica za protustranku. Protustranka do donošenja pobijanog rješenja uopće nije ukazala koja bi to eventualna šteta mogla nastati društvu uslijed radnji predlagatelja. Također, protustranka do donošenja pobijanog rješenja nije osporila navode predlagatelja da druga dva društva, čiji je predlagatelj član, ne eksploatiraju istu vrstu kamena niti je protustranka dokazivala suprotno pa se ne može prihvatiti tvrdnja protustranke da druga dva društva predstavljaju konkurente. Stoga, ovaj sud prihvaća zaključak prvostupanjskog suda da protustranka nije dokazala postojanje objektivne vjerojatnosti da bi društvu (protustranci) davanjem traženih obavijesti mogla nastala šteta.
15. Kada bi se članu društva uskraćivao uvid u poslovnu dokumentaciju ne bi mogao imati uvid u rezultate i način poslovanja društva i bio bi lišen svake mogućnosti kontrole rada uprave i poslovanja društva, pogotovo kada društvo nema nadzorni odbor kao u konkretnom slučaju.
16. Točno je da prvostupanjski sud nije saslušao druge članove društva (protustranke), koji su predloženi kao svjedoci, međutim to nije utjecalo na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja. Naime, prema ocjeni ovog suda saslušanje predloženih svjedoka nije bilo potrebno budući da su sve odlučne činjenice i okolnosti na temelju kojih je donijeto pobijano rješenje jasne i razvidne iz isprava koje se nalaze u spisu i navoda stranaka tijekom postupka. Obrazloženje rješenja sadrži sve što je potrebno; izložen je zahtjev predlagatelja te su navedene sve činjenice na kojima predlagatelj temelji svoj zahtjev, izloženi su navodi protustranke te dokazi koje je sud izveo, navedene su činjenice koje je sud utvrdio iz izvedenih dokaza kao i odredbe materijalnog prava koje je sud primijenio odlučujući o zahtjevu predlagatelja. Pobijano rješenje nije proturječno niti je nerazumljivo. Izvedene dokaze sud je pravilno ocijenio i pravilno je utvrdio sve odlučne činjenice za donošenje na zakonu utemeljene odluke te je na utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo.
17. Pobijanim rješenjem nisu počinjene bitne povrede odredaba postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti. Nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a u vezi s odredbom članka 44. stavka 1. ZIP-a na koju protustranka ukazuje u žalbi. Pobijano rješenje nema nedostataka zbog kojih se ne bi moglo ispitati. Izreka rješenja nije nerazumljiva ni proturječna sama sebi i razlozima rješenja. Rješenje sadrži jasne i valjane razloge o odlučnim činjenicama na kojima je zasnovano, ti razlozi nisu međusobno proturječni niti postoji proturječnost između onoga što se u razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava.
18. Protustranka žalbenim navodima nije dovela u pitanje pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, slijedom čega je, na temelju odredbe članka 380. stavka 2. ZPP-a u vezi s odredbom članka 44. stavka 1. ZIP-a, valjalo odbiti žalbu protustranke kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje, a kako je odlučeno u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.
Zagreb, 11. ožujka 2025.
Sutkinja
Dubravka Zubović