Republika Hrvatska
Županijski sud u Zadru
Zadar, Ulica plemića Borelli 9
Poslovni broj: Gž Ovr-270/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zadru, po sutkinji Katiji Hrabrov, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja GC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Ivan Rađa, odvjetnik u Splitu, Ljudevita Posavskog 12a, protiv ovršenice SC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Marko Ljubičić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Ljubičić-Vrdoljak & Partneri d.o.o. iz Splita, Sukoišanska 4, radi ovrhe ispražnjenjem i predajom nekretnine, odlučujući o žalbi ovršenice protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ovr-615/2023 od 2. prosinca 2024., dana 11. ožujka 2025.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba ovršenice SC kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ovr-615/2023 od 2. prosinca 2024.
Obrazloženje
1. Uvodno označenim rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:
„I. Odbija se žalba protivnika osiguranja nakon proteka roka zaprimljena dana 25. rujna 2024. godine.
II. Odbija se prijedlog za odgodom ovrhe zaprimljen dana 25. rujna 2024. godine.
III. Utvrđuje se da je ovrha određena rješenjem ovog suda posl. br. Ovr-615/2023 od dana 19. travnja 2023. godine, dovršena.
IV Nalaže se ovršeniku da u roku od 8 dana naknadi ovrhovoditelju daljnje troškove ovršnog postupka u iznosu od 665,46 eura.“
2. Protiv citiranog rješenja žalbu je izjavila ovršenica zbog bitne povrede odredaba ovršnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Moli da joj sud omogući povrat stvari. Ističe da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku, jer pobijano rješenje ne sadrži jasne i određene razloge o odlučnim činjenicama te sadrži nedostatke zbog kojih se ne može ispitati. Ujedno, postoji proturječnost između onoga što se u razlozima rješenja navodi o sadržaju isprave ili zapisnika o iskazima danim u postupku. Ističe da je činidba koja joj se nalaže rješenjem o ovrsi nemoguća, jer iz zemljišnoknjižnog uloška čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] proizlazi da su kao suvlasnici upisani ĆC pok. G i GC sin S. Stoga, budući da nekretnina nije etažirana, nije zasnovano ni pravo vlasništva na posebnim dijelovima nekretnine, zbog čega je nemoguće provesti ovrhu na predmetu ovrhe iz ovršne isprave, s obzirom na to da na toj nekretnini postoji suvlasništvo drugih suvlasnika u idealnim dijelovima. Navodi da je prijedlog ovrhovoditelja kontradiktoran, nerazumljiv, neodređen i neodrediv. Što se tiče odgode ovrhe navodi da je u predmetnom postupku riječ o iseljenju ovršenice iz doma, te bi provođenje ovrhe i prodaja nekretnine predstavljala nenadoknadivu štetu ovršenici. Samom odgodom ovrhe za ovrhovoditelja ne može nastati nikakva šteta, dok bi u suprotnom naprasnim provođenjem nastala šteta ovršenici. Stoga je svakako riječ o nenadoknadivoj šteti koji bi obuhvaćala predmetne iznose najma druge nekretnine, te ponovnog postupka ovrhe. Dakle, ispunjene su sve pretpostavke koje zakon nalaže prilikom odgode ovrhe. Ovršenica ističe pravo na dom, s obzirom da u predmetnoj nekretnini živi dugi niz godina i da u vlasništvu nema drugih nekretnina. Predlaže se žalbu usvojiti, ovrhu obustaviti, u protivnom predlaže se ovrhu u svakom slučaju odgoditi, odnosno odlučiti sukladno odredbi čl. 51. st. 2. Ovršnog zakona, preinačiti rješenje o ovrsi, ovršni zahtjev odbiti, odnosno postupiti upravo po svim ovlastima iz citirane odredbe Ovršnog zakona.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba nije osnovana.
5. Iz spisa predmeta slijedi da je rješenjem suda prvog stupnja od 19. travnja 2023. pod posl. br. Ovr-615/2023 određena ovrha iseljenjem ovršenice i predajom u posjed ovrhovoditelju nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] temeljem pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem Ps- 12/2022 od 23. studenoga 2022. i rješenja o ispravku presude poslovni broj Ps- 12/2022 od 11. siječnja 2023. Predmetno rješenje postalo je pravomoćno 20. svibnja 2023., a prilikom uredovanja održanog dana 23. rujna 2024., nekretnina je predana u posjed ovrhovoditelju.
6. Dana 25. rujna 2024. godine zaprimljena je žalba nakon proteka roka i prijedlog za odgodom ovrhe, te prijedlog za upućivanjem u parnicu.
7. Odredbom čl. 53. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22 - dalje OZ) propisano je kako ovršenik može zbog razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i 9. do 11. istog Zakona podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv tog rješenja, dok je st. 2. propisano je kako se žalba iz st. 1. može podnijeti sve do dovršetka ovršnog postupka.
8. Pravilno je sud prvog stupnja utvrdio kako se u konkretnom slučaju nisu ispunili uvjeti predviđeni citiranom odredbom čl. 53. st. 1. OZ, budući da je rješenje o ovrsi pravomoćno, da je žalba nakon proteka roka usmjerena na činjenice iz čl. 50. st. 1. toč. 11 . OZ, a na koje činjenice bi ovršenica bila upućena u parnicu da je iste istaknula u žalbi.
9. Naime, ovršenica, unatoč uredno zaprimljeno rješenju o ovrsi, nije podnijela žalbu, a činjenice koje ističe u žalbi nakon proteka roka, nisu nastale nakon pravomoćnosti rješenja o ovrsi, već su postojale u trenutku njegova donošenja.
10. Pravilno je utvrdio sud prvog stupnja da ovršenica nije dokazala postojanje opravdanog razloga radi kojeg prigovore nije istaknula unutar redovnog žalbenog roka, niti je dostavila dokaz na okolnost zašto je bila spriječena izjaviti žalbu u redovnom žalbenom roku.
11. Slijedom navedenog, pravilno je postupio sud prvog stupnja kada je odbio žalbu ovršenice nakon proteka roka zaprimljenu dana 25. rujna 2024.
12. Nadalje, suprotno navodima ovršenice, ovaj sud nalazi da je prvostupanjski sud pobijanim rješenjem pravilno utvrdio da u konkretnom slučaju nisu ispunjene zakonske pretpostavke za odgodu ovrhe, propisane odredbama 65. st. 1. OZ i pravilno primijenio materijalno pravo kad je pobijanom odlukom prijedlog ovršenice odbio.
13. Odredbom čl. 65. st. 1. toč. 1. OZ propisano je da na prijedlog ovršenika sud može odgoditi ovrhu, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice, ukoliko istovremeno postoji i neki od razloga iz st. 1. toč. 1.-10. navedenog članka zakona. Navedena odredba konkretno znači da sud može odgoditi ovrhu u slučaju kada su kumulativno ispunjeni uvjeti iz te odredbe, odnosno da je ovršenik dokazao nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete u slučaju provedbe ovrhe.
14. Prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da nisu ispunjeni uvjeti iz citiranog članka, s obzirom da je rješenje o ovrsi postalo pravomoćno, isto je provedeno i ovrhovoditelj je uveden u posjed nekretnine, čiji je i vlasnik.
15. Slijedom navedenog, pravilno je postupio sud prvog stupnja kada je odbio prijedlog za odgodom ovrhe.
16. Nadalje, odredbom čl. 73. OZ propisano je da se postupak ovrhe smatra dovršenim provedbom ovršne radnje kojom se ovrha dovršava.
17. Obzirom da su u predmetnom postupku sve ovršne radnje provedene pravilno je sud prvog stupnja, sukladno čl. 73. OZ postupio kada je utvrdio da je predmetna ovrha dovršena.
18. Što se tiče navoda iz žalbe ovršenice za istaknuti je da je sukladno navodima žalbe ovrhovoditelj vlasnik 1/2 idealnog dijela prava vlasništva na predmetnoj nekretnini, međutim, ovrhovoditelj je kao tužitelj u prethodno navedenom postupku, iz kojeg proizlazi ovršna isprava, dostavio izjavu o suglasnosti suvlasnika HC kao vlasnika druge polovice idealnog dijela prava vlasništva naprijed navedene nekretnine, koji idealni dio predstavlja u naravi drugu obiteljsku kuću sagrađenu na toj čestici zemlje, a kojom je dao pisanu suglasnost odnosno ovlaštenje za podnošenje predmetne tužbe kao i suglasnost i dopuštenje da ovrhovoditelj može samostalno bez njegovog daljnjeg sudjelovanja i dopuštenja zatražiti i primiti odnosno preuzeti samostalan posjed obiteljske kuće i pripadajuće okućnice koja je sagrađena na južnom dijelu nekretnine označene i opisane kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
19. Nadalje, također je za istaknuti da je ovršenica imala prethodno dva parnična postupka koji su se vodili pred Općinskim sudom u Splitu. Prvi u ulozi tužiteljice radi utvrđenja prava suvlasništva na predmetnoj nekretnini, koji se vodio pod poslovnim brojem P Ob-5/19, a koji je okončan pravomoćnom presudom kojom se odbija tužbeni zahtjev tužiteljice. Drugi, povodom tužbe u ovom postupku ovrhovoditelja radi iseljenja i predaje, koji se vodio pod poslovnim brojem Ps-12/2022, a koji je okončan presudom zbog ogluhe.
20. U odnosu na prigovor prava na dom pravilno je sud prvog stupnja utvrdio kako se ovršenica neosnovano poziva na pravo na dom, a pogotovo uzimajući u obzir da isti prigovor nije isticala u ni jednom dosadašnjem postupku niti je sud u tim postupcima zaključio da joj je ili da bi joj bilo povrijeđeno kakvo pravo.
21. Također je sud prvog stupnja pravilno, sukladno čl. 14. OZ, u skladu sa Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 142/12, 130/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22), odlučio o troškovima postupka, dok iz navoda žalbe ne proizlazi drugačije.
22. Stoga, s obzirom da nije počinjena bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 48/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje ZPP) na koju se poziva ovršenica u žalbi, jer pobijano rješenje nema nedostataka te se može ispitati, te sadrži jasne i određene razloge o odlučnim činjenicama, niti je prvostupanjsko rješenje doneseno uz koju od ostalih bitnih povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. u vezi čl. 381. ZPP, sve u vezi čl. 21. OZ, žalba nije prihvaćena te je, na temelju čl. 380. toč. 2. ZPP u vezi čl. 21. st. 1. OZ, riješeno kao u izreci.
Zadar, 11. ožujka 2025.
Sutkinja
Katija Hrabrov