Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž R-64/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u vijeću sutkinja Slavice Garac, predsjednice, ŠSE, izvjestiteljice i članice, ŠS, članice, u pravnoj stvari tužitelja BS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Bruni Čeru, odvjetniku iz Koprivnice, protiv tuženika Hamer gradnja d.o.o., Kunovec, Jelačićeva ulica 16, OIB:02563724813, zastupan po punomoćniku Zlatku Šimeku, odvjetniku iz Koprivnice, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Koprivnici, poslovni broj Pr- 52/2022-22 od 24. studenoga 2023., u sjednici održanoj 11. ožujka 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovana žalba tuženika i potvrđuje presuda Općinskog suda u Koprivnici, poslovni broj Pr-52/2022-22 od 24. studenoga 2023. u stavku I. izreke.
II Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška sastava žalbe.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:
„I. Nalaže se tuženiku Hamer gradnja d.o.o., Jelačićeva ulica 16, 48 311 Kunovec, OIB: 02563724813 tužitelju BS, [adresa], 48 322 Botovo, OIB: [osobni identifikacijski broj] isplatiti na ime naknade neimovinske štete iznos od 9.877,76 EUR/74.423,98 kn[1] zajedno s pripadajućom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 15. 12. 2022., kao dana podnošenja tužbe do 31. 12. 2022. po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1.
1 Fiskni tečaj konverzije 0,753450
1. 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena, zatim da mu na ime naknade imovinske štete s osnove tuđe pomoći i njege isplati iznos od 1.895,28 EUR/14.279,99 kn s pripadajućom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena, da mu na ime naknade imovinske štete isplati iznos od 3.962,94 EUR/29.858,77 kn s pripadajućom zateznom kamatom koja
na iznos od 26,65 EUR/200,79 kn od 10.4.2020. pa do
na iznos od 26,65 EUR/200,79 kn od 16.5.2020. pa do
na iznos od 41,12 EUR/309,82 kn od 16.6.2020. pa do
na iznos od 26,65 EUR/200,79 kn od 8.8.2020. pa do
na iznos od 12,18 EUR/91,77 kn od 15.8.2020. pa do
na iznos od 41,12 EUR/309,82 kn od 16.9.2020. pa do
na iznos od 26,65 EUR/200,79 kn od 17.10.2020. pa do
na iznos od 26,65 EUR/200,79 kn od 14.11.2020. pa do
na iznos od 41,12 EUR/309,82 kn od 16.12.2020. pa do
na iznos od 12,18 EUR/91,77 kn od 16.1.2021. pa do
na iznos od 57,05 EUR/429,84 kn od 23.2.2021. pa do
na iznos od 71,52 EUR/673,60 kn od 16.3.2021. pa do
na iznos od 28,01 EUR/211,04 kn od 16.4.2021. pa do
na iznos od 42,59 EUR/320,89 kn od 15.5.2021. pa do
na iznos od 57,05 EUR/429,84 kn od 16.6.2021. pa do
na iznos od 42,59 EUR/320,89 kn od 16.7.2021. pa do
na iznos od 42,59 EUR/320,89 kn od 17.8.2021. pa do
na iznos od 42,59 EUR/320,89 kn od 16.9.2021. pa do
na iznos od 209,02 EUR/1.574,86 kn od 16.10.2021. pa do
na iznos od 209,02 EUR/1.574,86 kn od 16.11.2021. pa do
na iznos od 209,02 EUR/1.574,86 kn od 15.12.2021. pa do
na iznos od 209,02 EUR/1.574,86 kn od 15.1.2022. pa do
na iznos od 246,19 EUR/1.854,92 kn od 16.2.2022. pa do
na iznos od 246,19 EUR/1.854,92 kn od 16.3.2022. pa do
na iznos od 246,19 EUR/1.854,92 kn od 15.4.2022. pa do
na iznos od 246,19 EUR/1.854,92 kn od 14.5.2022. pa do
na iznos od 246,19 EUR/1.854,92 kn od 15.6.2022. pa do
na iznos od 246,19 EUR/1.854,92 kn od 15.7.2022. pa do
na iznos od 246,19 EUR/1.854,92 kn od 13.8.2022. pa do
na iznos od 246,19 EUR/1.854,92 kn od 16.9.2022. pa do
na iznos od 246,19 EUR/1.854,92 kn od 15.10.2022. pa do
na iznos od 246,19 EUR/1.854,92 kn od 8.11.2022. pa do 31. 12. 2022. teče po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. 1. 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena, kao i da tužitelju naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.427,39 €/18.289,17 kn zajedno s pripadajućom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena počevši od dana donošenja presude 24. studenog 2023.g. do isplate, sve u roku od 15 dana.
II. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja u iznosu od 3.934,00 € / 29.640,72 kn s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.„
2. Protiv presude u stavku I. izreke žali se tuženik iz žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., u daljnjem tekstu: ZPP-a/), predlažući njezinu preinaku u pobijanom dijelu, sukladno navodima žalbe, podredno ukidanje i vraćanje predmeta sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, uz naknadu troška sastava žalbe.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba je neosnovana.
5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu imovinske i neimovinske štete, koju isti trpi kao posljedicu ozljeđivanja na radnom mjestu 16. prosinca 2019. (čl. 111. st. 1. Zakona o radu /"Narodne novine", broj: 93/14, 127/17 i 98/19, u daljnjem tekstu:
ZR-a/ i čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu /"Narodne novine", broj: 71/14, 118/14, 154/14, 94/18 i 96/18, u daljnjem tekstu: ZZR-a/ u svezi s čl. 19. st. 2., čl. 1045., čl. 1046., čl. 1093. st. 2. i čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima /"Narodne novine", broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 129/18 u daljnjem tekstu: ZOO-a/); za isplatu zatezne kamate zbog kašnjenja u isplati (čl. 29. st. 1. u svezi s čl. 1103. ZOO-a) te za naknadu parničnog troška (čl. 154. st. 1. ZPP-a u svezi s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika /“Narodne novine“, broj: 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22, u daljnjem tekstu: OT/).
6. Suprotno žalbenim navodima, sud prvog stupnja sastavio je presudu u skladu s odredbama ZPP-a i za svoje uvjerenje dao je jasne i razumljive razloge, koji imaju podlogu u izvedenim dokazima, tako u donošenju iste nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, na koju u žalbi upire tuženik, a niti druge bitne povrede odredaba parničnog postupka, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP-a).
7. Sud prvog stupnja raspravio je sve tvrdnje, na kojima stranke temelje svoje zahtjeve i prigovore te je na osnovi izvedenih dokaza, predloženih po parničnim strankama i njihovom pravilnom ocjenom (čl. 8. ZPP-a) utvrdio činjenice odlučne za prosudbu osnovanosti tužbenog zahtjeva, na koje je pravilno primijenio materijalno pravo dosudivši tužitelju naknadu imovinske (naknada za tuđu pomoć i izgubljena zarada) i neimovinske štete, radi čega nije osnovan žalbeni razlog pogrešno i nepotupno utvrđenog činjeničnog stanja, kao niti pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 355. i čl. 356. ZPP-a)
8. U žalbenom stadiju postupka sporno je u kojem je omjeru tužitelj svojim ponašanjem doprinio nastanku štetnog događaja, odnosno da li je pravilno sud prvog stupnja procijenio doprinos tužitelja istome u omjeru od 20% (čl. 1067. st. 3. ZOO-a).
9. Odredbom čl. 17. ZZR-a propisano je da je poslodavac obvezan organizirati i provoditi zaštitu na radu, vodeći pri tome računa o prevenciji rizika te obavještavanju, osposobljavanju, organizaciji i sredstvima (stavak 1.); da je poslodavac obvezan provoditi prevenciju u svim radnim postupcima, u organizaciji rada i upravljanju radnim postupcima, pri čemu mora osigurati radnicima najveću moguću razinu zaštite na radu (stavak 2.) te da je pri organiziranju i provođenju zaštite na radu, poslodavac je obvezan uvažavati prirodu obavljanih poslova te prilagoditi zaštitu na radu promjenjivim okolnostima radi poboljšanja stanja (stavak 3.).
9.1. Odredbom čl. 19. st. 1. ZZR-a propisano je da je poslodavac odgovoran za organiziranje i provođenje zaštite na radu radnika u svim dijelovima organizacije rada i u svim radnim postupcima.
9.2. Odredbom čl. 25. ZZR-a propisano je da se ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti (stavak.1.) i da poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu (stavak 2.).
10. U odnosu na odlučne činjenice za prosudbu odgovornosti tuženika za naknadu štete tužitelju iz stanja spisa i na temelju rezultata raspravljanja proizlazi:
-da je tužitelj, kao radnik tuženika 16. prosinca 2019. pretrpio ozljedu na radu na način da je na privremenom gradilištu na adresi [adresa], tijekom podizanja drvene grede užetom s još četiri radnika na betonsku ploču kata obiteljske kuće i to na način da je došlo do odvezivanja grede i njezinog pada na stopalo tužitelja;
-da je tužitelj bio zaposlen kod tuženika kao zidar, na kojim poslovima je imao radno iskustvo od 14 godina (radio je prvo za vlasnika tuženika, a potom za tuženika);
-da iz iskaza tužitelja, kao i saslušanih svjedoka proizlazi da se štetni događaj zbio u jutarnjim satima kada su radnici tuženika (četvorica) počeli dizati jednu od greda za krovnu konstrukciju krova obiteljske kuće (što se radilo i prethodni tjedan), koju gredu su podizali na način da je tužitelj zajedno s OS imao zadatak zavezati gurtnu oko grede, nakon čega su radnici gredu podizali rukama u visinu koliko su mogli, dok su „šef“ (vlasnik tvrtke NS) i preostali radnici uz pomoć „gurtni“ vukli gredu po fosnama, koje su bile postavljene koso u odnosu na objekt, kako bi se greda lakše mogla vući na krov;
-da je u jednom trenutku tužitelj priskočio u pomoć, jer je vidio da se njegovi kolege muče (imajući u vidu težinu i dužinu grede) te je uz pomoć „štafle“-letve pokušao pogurnuti gredu, u kojem trenutku se gurtna, kojom je greda bila vezana odvezala te je greda počela padati, a radnici koji su ju vukli prema gore nisu je uspjeli zadržati, radi čega je greda pala na natkoljenicu desne noge tužitelja;
-da je nakon stradavanja tužitelja direktor tuženika naručio dizalicu kako bi se mogle podići preostale grede.
11. Pravilnikom o zaštiti na radu u građevinarstvu („Službeni list“ broj: 42/68, u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisuju se posebne mjere i normativi zaštite na radu koji se primjenjuju pri izvođenju radova iz oblasti građevinarstva (čl.1.).
11.1. Odredbom čl. 123. Pravilnika propisano je da se montažno građenje smije izvoditi samo uz upotrebu odgovarajućih i za tu svrhu podešenih mehaniziranih transportnih sredstava, kao i uređaja za dizanje, prenošenje i spuštanje montažnih elemenata ( u koje potpadaju i grede za krovne konstrukcije).
11.2. Odredbom čl. 129. Pravilnika propisano je da se ugrađivanje svakog pojedinog montažnog elementa u građevinski objekt mora vršiti po određenom redu, prema programu montažnog građenja; da montaža elemenata višeg kata na objektu ne smije početi prije nego što se osigura prilaz na taj kat (pomoćno stubište sa sigurnom ogradom i slično), dok se ugrađivanje teških montažnih elemenata (ploča, grede i drugo) smije vršiti samo po prethodnoj pripremi pomoćnih sredstava za prenošenje, postavljanje i učvršćivanje tih elemenata na objektu (jarmovi, okviri za prijenos i drugo).
12. Imajući u vidu navedeno, kao pravilan se nameće zaključak suda prvog stupnja, s kojim se u cijelosti slaže i ovaj viši sud, da s obzirom na vrstu radne operacije, koja se izvodila predmetnoga dana, težinu i duljinu greda, koje su se morale podići na kat kuće, kako bi se montirale na krovište, tuženik kao poslodavac, koji je odgovoran za provođenje mjera zaštite na radu, nije poduzeo adekvatne mjere kako bi se ta radna operacija mogla izvršiti na siguran način, bez ugrožavanja života i zdravlja radnika, na koju okolnost dodatno ukazuje i činjenica da je nakon stradavanja tužitelja tuženik naručio na gradilište dizalicu, uz pomoć koje su preostale grede digle na kat objekta, tako da se u konkretnom slučaju ne može smatrati da se radi o šteti nastaloj zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu (na koji zaključak nije od utjecaja činjenica da li je tužitelj, ili njegov radni kolega vezao gurtne oko grede, jer se radna operacija nije smjela obavljati na taj način), radi čega je tuženik u omjeru od 80% odgovoran za naknadu štete tužitelju, radi čega žalbeni navodi tuženika, koji se svode na vlastitu i subjektivnu ocjenu provedenih dokaza i interpretaciju razloga stradavanja tužitelja, nemaju činjenično niti pravno uporište te su usmjereni na izbjegavanje odgovornosti tuženika za naknadu štete tužitelju pa kao takvi nisu od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane presude.
13. Pri tom valja imati u vidu da sud ne čini bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 1. u vezi s odredbom čl. 8. ZPP-a, ako ocjenjuje provedene dokaze drugačije, nego što to smatra žalitelj i iz istih izvodi drugačije zaključke, nego što to on čini.
14. Naime, pravo ocjene dokaza pridržano je za sud i ona je dana u skladu s odredbom čl. 8. ZPP-a, a žalbena razlaganja tuženika nisu uspjela dovesti u sumnju zaključke suda prvog stupnja, koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.
15. Kako tuženik nije naveo konkretne povrede i propuste koje je po njemu prvostupanjski sud počinio vezano za odluku o parničnim troškovima, već se samo pozvao na zakonsku formulaciju o povredi zbog koje se i ta odluka može pobijati te kako ovaj sud ne pazi po službenoj dužnosti na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka (čl. 365. st. 2. ZPP-a), to odluka o parničnim troškovima sadržana u prvostupanjskoj presudi ostaje neizmijenjena.
16. Tuženiku nije priznat trošak sastava žalbe, jer s istom nije uspio (čl. 154. st. 1. ZPP-a).
17. Slijedom navedenoga odlučeno je kao u izreci (čl. 368. st. 1. ZPP-a za stavak I. i čl. 166. st. 1. ZPP-a za stavak II.).
U Zagrebu 11. ožujka 2025.
Predsjednica vijeća:
Slavica Garac
