Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-655/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Sandre Artuković Kunšt univ.spec.iur. kao predsjednice vijeća, Gabriele Topić Kordej kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Suzane Radaković, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja pod 1. UŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i. 2. NŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Marku Kolanoviću, odvjetniku u Zadru, protiv tuženika pod 1. ČŽ, iz [adresa], kao nasljednika RŽ, žene U, 2. ZŽ iz [adresa], 3. PŽ iz [adresa], 2. i. 3. tuženika kao nasljednika CŽ. N, 4. tuženika TŽ iz [adresa], kao nasljednika GŽ, 5. tuženice VŽ iz [adresa], kao nasljednice GŽ pok. N, 1.- 5. tuženici kao nasljednici ŽŽ pok. Č, LŽ. Č, KŽ. Č i FŽ pok. Č, te 6. tuženice MŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćniku Krešimiru Raspudiću, odvjetniku u Viškovu, radi utvrđenja i uknjižbe prava vlasništva, odlučujući o žalbi 6. tuženice protiv presude Općinskog suda u Zadru broj P-2133/2020 od 30. studenog 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 11. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba 6. tuženice kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru broj P-2133/2020 od 30. studenog 2023. u dijelu u kojem je prihvaćen tužbeni zahtjev u odnosu na tu tuženicu pod točkom I. izreke te pod točkom II. izreke u visini 5007,12 eura.

II. Preinačuje se presuda Općinskog suda u Zadru broj P-2133/2020 od 30. studenog 2023. u dijelu pod točkom II. izreke u kojem je prihvaćen zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška preko iznosa od 5007,12 eura, dakle za iznos od 687,50 eura tako da se u tom dijelu zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška odbija.

III. Odbija se zahtjev 6. tuženice za naknadu troška žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Presudom i presudom zbog ogluhe suda prvog stupnja suđeno je:

I. Utvrđuje se da su tužitelj pod 1/ IŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i tužitelj pod 2/ BŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], stekli valjani pravni temelj za uknjižbu prava vlasništva na nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], stare izmjere, u naravi oranica, površine 208 m2 , upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina] i to za cijelo, na Skici sudskog očevida izrađenoj po stalnom sudskom vještaku za geodeziju Frani Vlatkoviću od 4. travnja 2023. g. označen zelenom bojom i slovima A-B-C-D-E-A u površini 208 m2 , odnosno svaki ponaosob za 1/2 dijela te dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], stare izmjere, u naravi pašnjak, površine 1236 m2 , upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina] na Skici sudskog očevida izrađenoj po stalnom sudskom vještaku za geodeziju Frani Vlatkoviću od 4. travnja 2023. g. označen sivom bojom i slovima C-D-E-F-G-H-I-J-C u površini 144 m2 , i to za cijelo odnosno svaki ponaosob za 1/2 dijela, a koje nekretnine zajedno odgovaraju čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere i to za cijelo, a koja Skica sudskog očevida je sastavni dio ove presude, što su tuženici dužni priznati i trpjeti da na temelju ove presude, a nakon njene pravomoćnosti tužitelji uknjiže svoje pravo vlasništva u zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina] u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], stare izmjere, u naravi oranica, površine 208 m2 , upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina] i to za cijelo, odnosno svaki ponaosob za 1/2 dijela, uz istovremeno brisanje postojećeg upisa prava vlasništva s imena tuženika od 1. do 6., što su tuženici od 1. do 6. dužni trpjeti.

II. Dužna je tuženica naknaditi tužiteljima parnični trošak u iznosu 42.906,11 kn / 5.694,62 eur-a u roku od 15 dana.

2. Protiv presude žali se 6. tuženica, sadržajno u dijelu koji se odnosi na nju, iz svih žalbenih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. toč. 1. do 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 - dalje: ZPP), te predlaže da se pobijana presuda preinači i traži trošak sastava žalbe.

3. U odgovoru na žalbu tužitelji predlažu žalbu 6. tuženice odbiti kao neosnovanu.

4. Žalba je djelomično osnovana.

5. U provedenom postupku sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, kao ni one na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

6. Nisu osnovani žalbeni navodi, jer je sud prvog stupnja na potpuno i pravilno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se utvrdi da su stekli pravni temelj za uknjižbu prava vlasništva na nekretnini oznake čest.br. 6902 k. o. [katastarska općina] u naravi oranica pov. 208 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja je upisana kao vlasništvo 1. do 5. tuženika, te na nekretnini čest. zem. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi pašnjak pov. 144 m2 upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja je upisana kao vlasništvo 6. tuženice, kao i uknjižba prava vlasništva tih nekretnina na ime tužitelja, uz istodobno brisanje prava vlasništva s imena tuženice, te trpljenje upisa njihova prava vlasništva u zemljišnu knjigu.

8. Tužbeni zahtjev temelji se na činjenicama da su tužitelji nekretninu stekli darovanjem od sada pok. ĐŽ, oca 1. tužitelja i djeda 2. tužitelja; da je prethodno ĐŽ nekretnine stekao diobom s svojom braćom UŽĐ i R nakon što su je naslijedili od oca BŽ koji je nekretninu stekao temeljem Ugovora o zamjeni zemljišta od 25. srpnja 1961., a drugim dijelom na temelju Ugovora o kupoprodaji od 25. kolovoza 1967. sklopljen sa BA kao prodavateljem. Nadalje, tužitelji tvrde da osobno i po svojim pravnim prednicima se nalaze u mirnom i nesmetanom posjedu nekretnina preko 50 godina, a da nekretnine predstavlja u naravi obiteljska kuća s okućnicom koja je legalizirana, ograđena betonskim zidom i zidom kuće koju je izgradio ĐŽ koji je u njoj živio. Iz navedenog slijedi da se tužbeni zahtjev temelji na stjecanju prava vlasništva i to temeljem pravnog posla i temeljem dosjelosti.

9. U odnosu na prvo do peto tuženika koji su upisani kao suvlasnici nekretnine kat. čest. br. [katastarska čestica] u naravi oranica pov. 208 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] donesena je presuda zbog ogluhe i ti tuženici nisu podnijeli žalbu. Žalbu je podnijela 6. tuženica koja je isključiva vlasnica kat. čest. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a u odnosu na koju je prihvaćen tužbeni zahtjev za površinu od 144 m2, od ukupno 1236 m2.

10. Sud prvog stupnja prihvaća tužbeni zahtjev smatrajući dokazanim, posebice iz iskaza saslušanih svjedoka i tužitelja, da su obje nekretnine u dugotrajnom i poštenom posjedu tužitelja, a prethodno pravnih prednika tužitelja, oca, te djeda, i to dulje od 50 godina, te da ih nitko nikada nije na bilo koji način nije smetao ili izvršavao bilo kakva vlasnička ovlaštenja na istoj, te zaključuje da su nekretnine stekli temeljem dosjelosti. Također se s pozivom na odredbu čl. 18. st. 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - dalje: ZV) navodi da je posjed smatra poštenim i da se poštenje pretpostavlja, a da je teret dokaza činjenice nepoštenja na strani tuženice koja tu činjenicu nije dokazala. Činjenica da je posjedovana nekretnina u zemljišnim knjigama upisana kao vlasništvo neke druge osobe te saznanje o upisu te osobe samo po sebi ne čini posjed nepoštenim, kao što do nepoštenja ne dovodi ni propust posjednika da provjerava stanje upisa u zemljišnoj knjizi, osobito ako prema svim ostalim okolnostima u kojima je vršen posjed, nije imao ozbiljnog razloga sumnjati u pravo na svoj posjed, a kao što je upravo slučaj u ovom predmetu.

11. Iz navedenog slijedi da je tužbeni zahtjev kako u odnosu na ostale tuženika tako i u odnosu na 6. tuženicu prihvaćen zbog ispunjenja zakonskih pretpostavki iz odredbe čl. 159 st. 3. ZV

12. Suprotno žalbenim navodima i prema ocjeni ovog drugostupanjskog suda je sud prvog stupnja pravilno na temelju priloženih dokaza i iskaza svjedoka, utvrdio da su 1. i 2. tužitelji temeljem dosjelosti, dakle, na temelju zakona stekli vlasništvo predmetnih nekretnine, čime su stekli valjani pravni temelj za uknjižbu stečenog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi, a žaliteljica je to dužna trpjeti.

13. Nije u pravu žaliteljica da je prvostupanjski sud prekoračio tužbeni zahtjev kada ga je prihvatio po osnovu dosjelosti, a ne temeljem pravnog posla. Navedeno iz razloga jer se tužbeni zahtjev temelji na dva kumulativna temelja stjecanja prava vlasništva utuženog dijela predmetne nekretnine i to: derivativno - temeljem pravnog posla (zamjenom, diobom,kupoprodajom, darovanjem) i originarno - dosjelošću. Utoliko su neosnovani žalbeni navodi koji se tiču pravnog slijeda stjecanja, a posebice valjanosti ugovora o zamjeni nekretnina iz 1961. jer je to za stjecanje temeljem instituta dosjelosti neodlučno. U konkretnom je slučaju kao odlučno pravilno utvrđeno da su tužitelji pošteni posjednici i da su preko svojih prednika u posjedu dijela nekretnine upisane kao vlasništvo žaliteljice preko zakonskog roka od 20 godina, a time su ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva temeljem dosjelosti propisane odredbom čl. 159. st. 3. ZV.

14. Posljedično navedenom kada je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da su ispunjeni uvjeti za stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti tada je donio zakonitu odluku kojom je prihvatio tužbeni zahtjev za utvrđenje, a posljedično tome i na trpljenje upisa prava vlasništva tužitelja.

15. Žaliteljica osporava visinu parničnog troška dosuđenog tužiteljima prigovarajući vrijednosti predmeta spora temeljem kojeg je taj trošak utvrđen. Navedeni prigovor je žaliteljica trebala istaknuti najkasnije na pripremnom ročištu (čl. 40. st. 3. ZPP), a kako to nije učinila tada se takav prigovor iznesen u žalbi ne može razmatrati. No pravilno žaliteljica navodi da nije dužna nadoknaditi parnični trošak za ročište 15. rujna 2023. Navedeno iz razloga jer je to ročište odgođeno zbog razloga na strani tužitelja slijedom čega taj trošak nije dužna snositi žaliteljica. Naime, u smislu odredbe čl. 156. ZPP, u konkretnom slučaju, tužitelji nemaju pravo na naknadu troškova parničnog postupka koji je uzrokovan njihovom krivnjom odnosno slučajem koji se njima dogodio bez obzira na konačni uspjeh u postupku. Zbog navedenog je za trošak dosuđen tužitelju za navedeno ročište valjalo preinačiti prvostupanjsku odluku na način da se zahtjev za naknadu parničnog troška tužitelja u visini 687,50 eura odbija.

16. Stoga je slijedom navedenog valjalo na temelju odredbe čl. 368. st. 1. i čl. 373. t. 3. ZPP odlučiti kao u izreci pod točkama I. i II. izreke.

17. Žaliteljici nije priznat trošak žalbe jer je sa žalbom uspjela djelomično samo u odnosu na sporedni zahtjev, a prema odredbi čl. 35. st. 2. ZPP-a sporedni zahtjev nije kvalifikatorni element utvrđivanja vrijednosti predmeta spora, to ni zatraženi trošak sastava žalbe ne udovoljava pretpostavci normiranoj odredbom čl. 164. st. 1. i 2. ZPP-a pa je zahtjev žaliteljice radi naknade troška sastava žalbe valjalo odbiti kao pod točkom III. izreke.

U Zagrebu 11. ožujka 2025.

Predsjednica vijeća:

Sandra Artuković Kunšt univ.spec.iur.