REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-977/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i suca izvjestitelja, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja: 1. NH, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. ŠH, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Milan Remetin, odvjetnik u Trogiru, protiv tuženika OH, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Vinko Radovani, odvjetnik u Splitu, radi uspostave prvobitna stanja, predaje u posjed i naknade štete, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelja protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1192/2024-3 od 21. kolovoza 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Starom Gradu poslovni broj P-1117/22 od 9. veljače 2024., u sjednici održanoj 11. ožujka 2025.
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na pravna pitanja se odbija.
II. Prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na povredu temeljnih ljudskih prava se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tužitelji su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije (dalje i: prijedlog) protiv drugostupanjske presude naznačivši u njemu pitanje za koje smatraju da je pravno pitanje važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava u sudskoj praksi u smislu članka 385.a stavka 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje: ZPP), a smatraju da im reviziju treba dopustiti i na temelju stavka 2. toga članka zato što su im, prema njihovu mišljenju, povrijeđena temeljna ljudska prava i to pravo vlasništva zajamčeno člankom 48. Ustava Republike Hrvatske (dalje: Ustav) i člankom 1. Protokola br. 1 uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (dalje: Konvencija) i pravo na zabranu diskriminacije odnosno na jednakost pred zakonom zajamčena člankom 14. Ustava i člankom 14. Konvencije.
2. Tuženik nije odgovorio na prijedlog za dopuštenje revizije.
3. Prijedlog za dopuštenje revizije djelomično je neosnovan, a djelomično nedopušten.
4.1. Tužitelji su u prijedlogu naznačili pitanje:
„Može li se upisu prava vlasništva nekretnine na ime tužitelja u cijelosti kao dokazu, u sporu radi predaje u posjed temeljem članka 161.st.1. i članka 162. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17), suprotstaviti tvrdnja ili zaključak o stjecanju prava vlasništva iste nekretnine temeljem dosjelosti koja se ne dokazuje sudskom presudom?“
4.2. Naznačeno pitanje nije važno pravno pitanje u smislu članka 385.a stavka 1. ZPP za ujednačavanje sudske prakse. Naime, neosnovano tužitelji u prijedlogu tvrde da je u odluci ovoga suda i odlukama županijskih sudova na koje se određeno pozvao izraženo shvaćanje prema kojemu je odgovor na naznačeno pitanje negativan, a koji odgovor tužitelj očekuje, jer to iz tih odluka ne proizlazi. Osim toga, to pitanje nije važno za odluku u sporu, jer tužbeni zahtjev je samo djelomično odbijen zbog utvrđene činjenice da je tuženik, a ne tužitelji, vlasnik jedne od zemljišnih čestica na koju se odnosi tužbeni zahtjev, dok je u odnosu na dvije zemljišne čestice utvrđeno da tužitelji jesu njihovi vlasnici, ali da one nisu u tuženikovu posjedu.
4.3. Kako se, dakle, ne radi o važnom pravnom pitanju, odlučeno je na temelju članka 389.b stavka 1. ZPP kao u točki I. izreke.
5. U takvim okolnostima tužitelj nije učinio vjerojatnim da su mu povrijeđena temeljna ljudska prava pa je na temelju članka 389.a stavka 4. ZPP odlučeno kao u točki II. izreke.
Zagreb, 11. ožujka 2025.
Predsjednica vijeća
Renata Šantek