Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-4052/2024-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jasenke Grgić kao predsjednice vijeća, Marijana Vugića kao suca izvjestitelja i člana vijeća te Renate Đaković Vranković kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja: ad.1. LB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ad.2. ZB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i ad.3. UB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] svi zastupani po punomoćnici Ani Belamarić, odvjetnici u Šibeniku, protiv tužene Republike Hrvatska, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu, građansko-upravni odjel u Šibeniku, radi utvrđenja prava vlasništva i ispravka uknjižbe, odlučujući o žalbi tužene protiv dijela presude Općinskog sudu u Šibeniku, poslovni broj P-493/2023 od 2. srpnja 2024. godine, u sjednici vijeća održanoj dana 11. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužene kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj P-493/2023 od 2. srpnja 2024. godine pod toč. I. izreke te u toč. V. izreke u dijelu kojim se ona odnosi na toč. I. izreke.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odlučeno je:

"I. Utvrđuje se da je tužitelj LB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], darovanjem od oca TB stekao valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva fizički točno određenog dijela nekretnine kat. čestice čest. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] površine 4405 m2 rezerviranog broja [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] koji je geodetskoj snimci označen slovima A-B-C-D-E-F-A od 17. kolovoza 2021.g. izrađenom od strane ovlaštenog ing. geod. PB, a koji dio je na skici mjesta očevida sudskog vještaka Pjera Sladoljeva od 04. rujna 2023.g. označen kao dio čest. br. [katastarska čestica] označen slovima A-B-C-D-E-F-A i čini njezin sastavni dio.

II. Utvrđuje se da je tužiteljica ZB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] nasljedstvom od svog pok. oca MB stekla pravo vlasništva fizički određenog dijela nekretnine kat. čestice čest. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] površine 4405 m2 rezerviranog broja [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] površine 1391 m2 rezerviranog broja čest. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] koji je označen slovima A-B-C-D-E-A na geodetskom snimku od 22. listopada 2021.g. izrađenom ovlaštenog ing. geod. PB, a koji dio je na skici mjesta očevida sudskog vještaka Pjera Sladoljeva od dana 04. rujna 2023.g. označen kao dio čest. br. [katastarska čestica] označen slovima G-H-I-J-K-G i čini njezin sastavni dio.

III. Utvrđuje se da je tužiteljica UB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], darovanjem od svojih pok. roditelja, oca KB i majke ĆB stekla valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva fizički točno određenog dijela nekretnine čest. br. [katastarska čestica] površine 378 m2 rezerviranog broja [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] koji je označen na geodetskom snimku 01. prosinca 2022.g. izrađenom ovlaštenog ing. geod. PB, a koji dio je na skici mjesta očevida sudskog vještaka Pjera Sladoljeva od dana 04. rujna 2023.g. označen kao dio čest. br. 160/1 slovima L-M-N-O-L i čini njezin sastavni dio.

IV. Utvrđuje se da je tužiteljica UB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnica za cijelo čest. zgr. [katastarska čestica] ZU [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], a koja označena na geodetskom snimku od 01. prosinca 2022.g. izrađenom od strane PB i na skici mjesta očevida od 04. rujna 2023.g. sudskog vještaka Pjera Sladoljeva označena slovima P-R-S-T-P. Označena geodetska snimka i skica mjesta očevida su priložene ovoj presudi i čine njezin sastavni dio.

V. Ovlašćuju se tužitelji ad.1 ad 2. i ad 3. da temeljem ove presude po provedenoj parcelaciji nekretnine sukladno utvrđenju iz točke I., II., III., i IV. ove presude i po provedenom upisu novoformiranih nekretnina nastalih tako izvršenom parcelacijom, u zemljišnim knjigama, zatraže i postignu uknjižbu prava vlasništva nekretnina oznaka čest.br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 4405 m2 na ime LB, OIB: [osobni identifikacijski broj], čest. br.[katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 1391 m2 na ime ZB OIB: [osobni identifikacijski broj] i čest. br.[katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 378 m2 i čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], obje na ime UB,OIB: [osobni identifikacijski broj], uz istodobni izbris sa upisanog imena RH."

2. Protiv ove presude u odnosu na toč. I. izreke te točku V. izreke koja se odnosi na toč. I. izreke, žali se tužena iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Službeni list SFRJ" br. 4/1977, 36/1977, 36/1980, 6/1980, 69/1982, 43/1982, 58/1984, 74/1987, 57/1989, 20/1990, 27/1990, 35/1991 i “Narodne novine” br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22, dalje ZPP) s prijedlogom da se u pobijanom dijelu prvostupanjska presuda preinači sukladno žalbenim navodima.

3. U odgovoru na žalbu 1. tužitelj osporava žalbu tužene kao neosnovanu i predlaže da se odbije.

4. Žalba nije osnovana.

5. Prvostupanjski sud u bitnom navodi slijedeće:

"Očevidom na mjestu spora održanom dana 4. rujna 2023. godine vještak mjernik je izvršio identifikaciju predmetnih nekretnina te naveo da se do prve predmetne nekretnine pristupa nesmetano i to asfaltnom cestom koja vodi kroz [adresa], a sama predmetna nekretnina se identificira kao dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], da je u priloženom pred parcelacijskom elaboratu za taj dio predviđena nova oznaka čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Na predmetnoj nekretnini se nalazi stambeni objekt sa pripadajućim dvorišnim prostorom te vrtnim prostorom uz kojeg se nalaze poljoprivredne kulture – veći maslinik i voćnjak. Nekretnina da je većim dijelom omeđena betonskim zidom, a terenu su vidljivi i ostatci suhozida koji su predstavljali fizičku među predmetne nekretnine. Od poboljšica se nalaze dva oraha koja su starija na zemljištu su od davnina po kazivanju tužitelja, a ostali dio nekretnine je kako je naprijed kazano posađena vinova loza, vrt, maslinik i druge poljoprivredne kulture.

U ovom postupku je sporno za tuženike da li su se ispunile pretpostavke stjecanja prava vlasništva dosjelošću prema pravilima paragrafa 1472. Općeg građanskog zakona ( dalje: OGZ) u vezi odredbe članka 388 . st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( "Narodne novine" 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12,163/12, dalje: ZV) .

Na temelju članka 388. ZV st. 2 stjecanje , promjena, pavani učinci i prestanka stvarnih prava do stupanja na snagu ovog zakona presuđuje se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promijene, prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

Prema pravnom pravilu iz paragrafa 1472 OGZ koji se primjenjuje na temelju Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine ( Službeni list 86/46) odnosno na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine( Narodne novine 73/91) vlasništvo nad državnom imovinom mogu se stjecati dosjelošću bez obzira što su te nekretnine bile u naravi zašto se tražilo posjedovanje kroz period od 40 godina zaključno sa 6. travnjem 1941. godine.

Tužitelji su u ovom postupku nedvojbeno dokazali (iskazima saslušanih svjedoka te neposrednim opažanjem suda na očevidu ) da su tužitelji zajedno sa svojim prednicima samostalni i pošteni posjednici od najmanje 40 godina prije 6. travnja 1941. godine sukladno tada važećim propisima paragrafa 1472 OGZ-a, pa su neosnovani navodi tužene da su tužitelji predmetne nekretnine stekli uzurpacijom.

Dosjelost u stvarnom pravu označava stjecanje prava vlasništva neprekidnim vršenjem njegova sadržaja kroz određeno zakonom propisano vrijem. Dosjelost pretvara, faktičnu vlast u pravnu, a posjed u subjektivno pravo čime posjednik stječe na originalni način ono što je do tada posjedovao kao pošten posjednik kroz zakonom propisano vrijeme.

Dakle, kako su tužitelji u ovom postupku temeljem dosjelosti po svojim prednicima, valjanim pravnim osnovom i to tužitelj ad1) darovanjem od svog oca pok TB, a njegov otac od svog oca L , a Z od svog oca TB , tužiteljica ad2) nasljeđivanjem od svog oca MB, a MB od svog oca TB , a TB od svog oca IB, dok je tužiteljica ad.3) predmetnu nekretninu stekla darovanjem od svog oca pok KB , a KB od svog oca TB nasljeđivanjem, a TB od svog oca IB, to se da zaključiti da je svim tužiteljima zajednički prednik pok IB, koji je predmetne nekretnine stekao dosjelošću početkom 19 stoljeća, pa kako su prednici tužitelja temeljem valjanog pravnog osnova dosjelošću nastavno tužitelji kao njihovi nasljednici su nastavili posijede predmetnih nekretnina po diobi stečenih darovanjem i nasljeđivanjem po valjanim pravnim osnovama što je u skladu sa odredbom članka 114. ZV. to je tužbeni zahtjev tužitelja trebalo prihvatiti i presuditi kao u pravorijeku ove presude."

6. Ova odluka suda prvog stupnja žalbenim navodima nije dovedena u sumnju.

7. Ispitujući pobijanu presudu o granicama razloga navedenih u žalbi valja reći da odgovara da usporedbom rezultata očevida i karte DOF 1968. (napravljene na temelju avionskog fotografiranja iz 1959.), te karte DOF 2011. godine vidljivo je da su na predmetu spora 1959. godine ogradni zidovi – suhozidovi, kao i tragovi posjeda na terenu postojali na način da su isti ograđivali dio predmeta spora, ali ne i predmet žalbe, da se predmet žalbe nije ničim razlikovao i činio je cjelinu s okolnim pašnjakom u vlasništvu države te da tužitelj ni njegovi prednici nisu nikad bili evidentirani kao posjednici u katastarskom operatu na čest. - zem. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

8. Međutim, potrebno je ukazati na skicu mjesta očevida koji se odnosi na ožalbenu nekretninu a iz koje je razvidno da je vještak naznačio da se na granicama ožalbene nekretnine nalazi suhozid i ostaci suhozida iako ne u cijelom opsegu nekretnine koja je predmet žalbe.

9. Međutim, potrebno je uzeti u obzir da se te karte odnose na avionsko fotografiranje iz 1959. godine dok je vrijeme dosjedanja započela negdje oko 1800. godine dakle, radi se o velikom vremenskom razmaku, pa uz činjenicu da prema skici mjesta očevida su zatečeni i ostaci suhozida samo činjenica da iz avionskog fotografiranje iz 1959. godine nisu vidljivi oblatni zidovi – suhozidovi, sama po sebi ne anulira utvrđenje suda posjedovanja glede opsega posjedovanja prednika 1. tužitelja, a tu činjenicu ne anulira ni to što tužitelj ni njegovi prednici nisu bili evidentirani kao posjednici u katarstarskom operatu.

10. Pritom je potrebno ukazati na suglasne iskaze u ovom predmetu saslušana tri svjedoka da prije nego što je na predmetnoj nekretnini sagrađena kuća i pomoćni objekti (prije 50 – 60 godina) da su tu nekretninu prednici tužitelja koristili za ispašu, za skupljanje drva i gumno i kao gumno za žito, kao i što valja reći da su ovi svjedoci naveli da je 1. tužitelj, kao i njegovi prednici su nastavili posjedovati dijelove č. zem. [katastarska čestica] u onom opsegu kako su to činili njihovi prednici te da ni na koji način nisu bili ometani u vršenju tog posjeda od bilo koga.

11. Odgovaraju navodi žalbe da iz rješenja o nasljeđivanju proizlazi da nije bila navedena i predmetna nekretnina, međutim, to nije odlučno, jer se u trenutku smrti ostavitelja nasljeđuju svi njegovi pravni entiteti pa tako i oni koje je prednik tužitelja stekao na temelju Zakona – dosjelošću, a da je to tako ukazuje i sam sadržaj Ugovora o darovanju između TB i ovdje 1. tužitelja iz kojeg je razvidno da mu darodavatelj dao je upravo nekretninu koja je predmet ovog spora.

12. Stoga, a polazeći i od toga da se po paragrafu 328. OGZ popisuje predmnijeva o poštenju posjeda pravilno je prvostupanjski sud primjenom paragrafa 1472. OGZ pružio 1. tužitelju traženu pravnu zaštitu.

13. Zbog navedenog, a kako ovaj sud nije našao da su počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 1. ZPP) to je temeljem čl. 368. st. 1. ZPP odlučeno kao u izreci.

U Zagrebu 11. ožujka 2025.

Predsjednica vijeća:

Jasenka Grgić