REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-400/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i suca izvjestitelja, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice CUR, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Srđan Simić, odvjetnik u Puli, protiv tuženice Opće bolnice Pula - Ospedale Generale di Pola, Pula, Santoriova ulica - Via Santorio 24A, OIB 16089706543, koju zastupa punomoćnica Tea Tončić, odvjetnica u Puli, radi isplate, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tuženice protiv presude Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž R-51/2022-2 od 26. kolovoza 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Pr-112/2019-31 od 26. svibnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 11. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e:

I. Prihvaća se revizija tuženice, ukidaju se presuda Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž R-51/2022-2 od 26. kolovoza 2022. i presuda Općinskog suda u Puli- Pola poslovni broj Pr-112/2019-31 od 26. svibnja 2022. u dijelu pod točkama I. i IV. izreke te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženici isplatiti tužiteljici 35.703,66 kn/4.738,69 eur bruto sa zateznim kamatama obračunatim od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa do isplate, kao i naknaditi troškove parničnog postupka u iznosu od 12.000,00 kn/1.592,67 eur (toč. I. izreke). Tužiteljica je odbijena s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 1.359,88 kn/180,49 eur s pripadajućim zateznim kamatama (toč. II. izreke), kao i u dijelu tužbenog zahtjeva koji se odnosi na isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u bruto iznosima (toč. III. izreke) te je odbijen zahtjev tuženice za naknadom parničnog troška (toč. IV. izreke).

2. Presudom suda drugog stupnja odbijena je žalba tuženice te je potvrđena prvostupanjska presuda (toč. I. izreke) i odbijen zahtjev tuženice za naknadom troška žalbe (toč. II. izreke).

3. Rješenjem ovog suda poslovni broj Revd-278/2023-2 od 22. ožujka 2023. tuženici je dopušteno podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž R-51/2022-2 od 26. kolovoza 2022. zbog pravnog pitanja:

„Može (smije) li se u postupku pred sudom utvrđivati različiti mjesečni fond sati

- tzv. „efektivni“ fond sati, odnosno mjesečni fond „radnih“ sati u koji se računa broj dana od ponedjeljka do petka x 8 bez subota, nedjelja i blagdana koji padaju od ponedjeljka do petka i prema tako utvrđenom fondu sati (koji je manji od mjesečnog fonda sati utvrđenog Zaključkom 153. i rješenjem VS RH Rev-281/21 i Rev-290/21) računati sate prekovremenog rada?“.

4. Postupajući po navedenom dopuštenju tuženica je izjavila reviziju prema odredbi čl. 382. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22, - dalje: ZPP) zbog gore navedenog pitanja. Predlaže da revizijski sud preinači nižestupanjske presude i odbije tužbeni zahtjev u cijelosti, a podredno da ju ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

5. Tužiteljica nije odgovorila na reviziju

6. Revizija je osnovana.

7. Predmet postupka je zahtjev tužiteljice za isplatu razlike plaće za razdoblje od siječnja 2014. do prosinca 2018. s obzirom na to da je prema navodima tužiteljice pogrešno obračunat mjesečni fond radnih sati od strane tuženice.

8. U postupku pred nižestupanjskim sudovima utvrđene su slijedeće činjenice:

- da je tužiteljica u utuženom razdoblju bila zaposlenica tuženice na radnom mjestu medicinske sestre,

- da je tuženica rad odrađen u dane blagdana i neradnih dana koji su padali od ponedjeljka do petka tužiteljici evidentirala kao redovan rad, odnosno da joj nije plaćala naknadu za cjelokupni prekovremeni rad u mjesecima u kojima je blagdan ili drugi neradni dan "padao" na "standardni" radni dan,

- da je uslijed gore navedenog obračuna razlika neisplaćenog dijela plaće po utuženim osnovama u predmetnom razdoblju iznosila 37.063,54 kn/4.919,18 eur.

9. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja nižestupanjski sudovi su primjenom relevantnih odredbi Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Narodne novine br. 143/13 i 96/15, - dalje: KU/13), Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Narodne novine br. 2/18, - dalje: KU/18), odredbi Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (Narodne novine br. 33/96, 96/01, 13/02, 112/05, 59/06, 55/08, 74/11 i 130/11, - dalje: ZB), Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama(Narodne novine br. 141/12, - dalje: TKU) te relevantnih odredbi Zakona o radu (Narodne novine br. 93/14 i 127/17, - dalje: ZR/14) i Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, - dalje: ZOO) tužbeni zahtjev ocijenili osnovanim za iznos od 35.703,66 kn/4.738,69 eur s pripadajućim zateznim kamatama, dok je zbog osnovanosti prigovora zastare tužbeni zahtjev djelomično odbijen za iznos od 1.359,88 kn/180,49 eur.

10. Prema odredbi čl. 391. st. 3. ZPP u povodu revizije iz čl. 382. tog Zakona revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.

11. S obzirom na sadržaj pitanja u odnosu na koje je revizija dopuštena proizlazi da je u ovoj fazi postupka sporan način utvrđivanja mjesečnog fonda radnih sati, jer se prema tvrdnji tužiteljice u mjesečni fond radnih sati računaju svi dani u tjednu, osim subote, nedjelje i blagdana, dok se prema tvrdnji tuženika mjesečni fond radnih sati računa na način da se od dana u tjednu odbiju samo subota i nedjelja, a ne i blagdan koji eventualno pada u tjednu. Dakle, sporno je tumačenje odredbe čl. 51. st. 10. KU/13.

12. Odredbom čl. 51. st. 10. KU/13 određeno je da redovni mjesečni fond radnih sati čine sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna, a mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s 8 sati.

13. Prema shvaćanju ovoga suda, s obzirom na odredbu čl. 19. st. 6. KU/13, prema kojoj tumačenje povjerenstva ima pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora, sud je prilikom primjene KU/13 vezan tumačenjima Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU/13 (tako i ovaj sud u odlukama poslovni broj Revr-630/17, Revr-676/13, Revr- 793/13, Revr-1515/13 i dr.). Pri tome, nije isključena mogućnost da sud, prema općim odredbama obveznog prava, otkloni primjenu inače obvezujućeg tumačenja, ali kao sastavnog dijela kolektivnog ugovora iz razloga što je tumačenje nemoralno, pretjerano strogo ili sl.

14.1. Odredbu čl. 51. st. 10. KU/13 Zajedničko povjerenstvo za tumačenje dva puta je tumačilo. Na 23. sjednici održanoj 1. srpnja 2015. članovi Povjerenstva donijeli su

Zaključak broj 148. koji glasi:

„Sukladno Kolektivnom ugovoru, mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana(bez blagdana, subota i nedjelja) u tekućem mjesecu s 8 sati. Svi sati odrađeni iznad te satnice predstavljaju prekovremeni rad. U skladu Ustavnog izjednačavanja prava radnika prema Zakonu o blagdanima i neradnim danima, kada blagdan pada u radni dan svaki radnik odrađuje manji broj sati. Poslodavac ne može radnika koji u zdravstvu radi u smjenama ili u turnusu zaduživati s većim brojem sati od radnika s 40- satnim radnim tjednom. Mjesečni fond radnih sati treba za sve radnike biti isti, bez obzira rade li samo u prvoj smjeni, smjenskom radu i turnusu ili u dežurstvu i pripravnosti. Sve što prelazi mjesečni fond radnih sati ulazi u prekovremeni rad i tako treba biti plaćen. Primjerice, s obzirom da u listopadu 2015. godine jedan blagdan pada u radni dan mjesečni fond radnih sati za taj mjesec iznosi 168 sati i za sve je radnike isti neovisno u kojim oblicima rada oni rade (od ponedjeljka do petka, u smjeni, turnusu i dr.). Svaki sat rada koji radnik odradi iznad 168 sati predstavlja prekovremeni rad i tako treba biti plaćen.“.

14.2. Zajedničko povjerenstvo za tumačenje KU/13 na sjednici od 21. prosinca 2015. donijelo je Zaključak br. 153. koji glasi:

„Sukladno Kolektivnom ugovoru redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu s 8 sati. Mjesečni fond radnih sati treba za sve radnike biti isti, bez obzira rade li samo u prvoj smjeni, smjenskom radu i turnusu ili u dežurstvu i pripravnosti. Sve što prelazi mjesečni fond radnih sati ulazi u prekovremeni rad i tako treba biti plaćeno. Sati odrađeni po redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa evidentiraju se kao redovni rad i ubrajaju se u redovnu mjesečnu satnicu. Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Radnik koji radi u dane blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i na dan Uskrsa ima pravo na plaću uvećanu za 150% prema stvarno odrađenim satima. Svi radnici, bez obzira na oblik rada, koji ne rade na dan blagdana, neradni dan utvrđen zakonom i na dan Uskrsa, a koji pada na radni dan, imaju pravo na naknadu plaće. Ovim zaključkom stavljaju se izvan snage Zaključci broj 21, 48 i 148.“.

15. Ovaj sud ne nalazi da bi s obzirom na opće odredbe obveznog prava trebalo otkloniti primjenu navedenih tumačenja kao sastavnog dijela KU/13.

16. Zaključak br. 153. razlikuje se od Zaključka br. 148. (koji Zaključak je stavljen izvan snage nakon donošenja Zaključka br. 153.) u tome što po njemu redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu čini umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i osam sati, dok je prema Zaključku broj 148. redovni mjesečni fond radnih sati činio umnožak radnih dana (bez subota, nedjelja i blagdana) i osam sati. Zaključak broj 153. o tumačenju odredbe čl. 51. st. 10. KU/13 nije stavljen izvan snage.

17. Zajedničko povjerenstvo za tumačenje KU/13 na 30. sjednici donijelo je Zaključak broj 169. koji glasi:

„Zaključci povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora od dana stupanja na snagu Kolektivnog ugovora. Izmijenjeni zaključci Povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora od dana donošenja te izmjene.“.

18. Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja stupio je na snagu 1. prosinca 2013. te se tumačenje odredbe čl. 51. st. 10. KU/13 doneseno po povjerenstvu pod brojem 148., a prema kojem mjesečni fond radnih sati čini umnožak radnih dana (bez subota, nedjelja i blagdana) i osam sati, primjenjuje od njegovog stupanja na snagu.

19.1. S obzirom na to da je tumačenje broj 148. izmijenjeno (stavljeno izvan snage) tumačenjem broj 153. od 21. prosinca 2015., a prema kojem tumačenju bi redovni mjesečni fond radnih sati činio umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) i osam sati, od dana izmjene tumačenja, dakle od 21. prosinca 2015. primjenjuje se tumačenje broj 153.

19.2. Kao što je već navedeno, tumačenja Kolektivnog ugovora po Zajedničkom povjerenstvu za tumačenje Kolektivnog ugovora obvezuju te predstavljaju sastavni dio Kolektivnog ugovora (čl.19. st. 6. KU/13), pa je samim time djelomično osnovan navod tuženice da su nižestupanjski sudovi pogrešno primijenili materijalno pravo kada su zaključili da je tuženica u cijelom utuženom razdoblju pogrešno računala mjesečni fond radnih sati, propuštajući taj fond umanjiti za dan blagdana u tom mjesecu.

19.3. Odredbom čl. 51. KU/13, odnosno čl. 49. KU/18 određeno je da se sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan u smislu ZB evidentiraju kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu. Ovisno o tome jesu li stvarno odrađeni radni sati odrađeni kroz rad u turnusima, smjenski rad i na blagdan ili neradni dan i dr., ti sati se uvećavaju u postocima navedenim u čl. 52. KU/13, odnosno čl. 50. KU/18. Ako tako obračunati mjesečni fond odrađenih sati prelazi redoviti mjesečni fond sati (koji je jednak za sve radnike) tek tada ti sati predstavljaju prekovremeni rad u smislu odredbi čl. 51. st. 9. KU/13, odnosno čl. 49. KU/18.

20. Iz obrazloženja drugostupanjske odluke bi proizlazilo da je taj sud, iako se pozvao na pravilno shvaćanje (toč. 21.obrazloženja navedene odluke), to shvaćanje propustio pravilno primijeniti na konkretan slučaj, pa s obzirom na to da tužiteljica zahtjev za isplatu 35.703,66 kn/4.738,69 eur temelji na djelomično neosnovanoj tvrdnji o pogrešno obračunatim mjesečnim fondovima radnih sati, a time i postojanju razlike između tako utvrđenih fondova sati i utvrđenih mjesečnih odrađenih fondova sati, koje u svom opsegu ne spori, to su pogrešno nižestupanjski sudovi primijenili materijalno pravo kada su u tom dijelu za cijelo utuženo razdoblje, neovisno o različitim tumačenjima izračuna mjesečnog fonda sati, tužbeni zahtjev tužiteljice ocijenili osnovanim u cijelosti.

21. Slijedom navedenog, zbog pogrešnog pravnog pristupa, nižestupanjski sudovi osnovanost tužbenog zahtjeva za razdoblje do 21. prosinca 2015. nisu raspravili primjenom Zaključka broj 148, a nakon 21. prosinca 2015. primjenom Zaključka broj 153, a iz nižestupanjskih odluka nije jasno koji se dio tužbenog zahtjeva odnosi na iznose koji se odnose na potraživanja koja proizlaze iz (revizijom osporene) problematike obračuna fonda sati, pa samim time nema uvjeta za preinaku presude, slijedom čega je valjalo na temelju odredbe čl. 391. st. 7. ZPP ukinuti nižestupanjske presude i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje te je odlučeno kao u toč. I. izreke rješenja.

22. Odluka iz toč. II. izreke ovog rješenja donesena je na temelju odredbe čl. 166. st. 3. ZPP.

Zagreb, 11. ožujka 2025.

Predsjednica vijeća:

Renata Šantek