Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-3408/2023-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Gordane Bošković Majerović kao predsjednice vijeća, Vlaste Mrzljak kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Milene Frankić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika ĐO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Petru Petroviću, odvjetniku iz Sesveta, protiv I-tuženika-protutužitelja NO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II-tuženika-protutužitelja PO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Josipu Biliću Prciću, odvjetniku iz Zagreba, radi utvrđenja prava vlasništva i predaje u posjed nekretnine, odlučujući o žalbi tužitelja podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Sesvetama, poslovni broj P-1485/2019-55 od 23. svibnja 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 11. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Sesvetama, poslovni broj P-1485/2019-55 od 23. svibnja 2023.u t. I izreke.

II. Preinačuje se presuda Općinskog suda u Sesvetama, poslovni broj P- 1485/2019-55 od 23. svibnja 2023.u t. II izreke na način da ista sada glasi:

Odbija se kao neosnovan protutužbeni zahtjev koji glasi:

„Nalaže se tužitelju ĐO da I i II tuženicima vrati u suposjed preostali dio zkč. [katastarska čestica] [adresa] k. o. [katastarska općina] u naravi livada, osim onog dijela kojeg tuženici drže ograđenog od 2012. što je u naravi vrt i voćnjak u roku od 15 dana.“

III. Preinačuje se presuda Općinskog suda u Sesvetama, poslovni broj P- 1485/2019-55 od 23. svibnja 2023.u t. III. izreke na način da ista sada glasi:

Odbija se kao neosnovan zahtjev I. i II. tuženika kojim je naloženo tužitelju naknaditi .I i II. tuženicima trošak parničnog postupka u iznosu od 11.713,93 Eur[1] / 88.258,61 kn sa zateznim kamatama tekućim od 23. svibnja 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je objavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

IV. Nalaže se I. i II. tuženicima naknaditi tužitelju trošak žalbenog postupka u iznosu od 937,50 eura u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

I Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

"1.Utvrđuje se da je tužitelj ĐO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnik u cijelosti 1/1 nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica] [adresa] ukupne površine 4144 m2, sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a što su tuženici dužni priznati i dozvoliti da se na temelju ove presude izvrši zk upis naprijed opisane nekretnine sa imena tuženika NO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i PO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] za korist tužitelja ĐO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], a što će sve zamijeniti ova presuda, sve u roku od 15 dana.

2.Nalaže se I. i II. tuženiku da tužitelju predaju u posjed kč. br. [katastarska čestica], [adresa], ukupne površine 4144 m2, sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i to sve u roku od 15 dana od donošenja presude.“

II. Nalaže se tužitelju ĐO da I i II tuženicima vrati u suposjed preostali dio zkč. [katastarska čestica] [adresa] k. o. [katastarska općina] u naravi livada, osim onog dijela kojeg tuženici drže ograđenog od 2012. što je u naravi vrt i voćnjak u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tužitelju naknaditi I i II tuženicima trošak parničnog postupka u iznosu od 11.713,93 Eur / 88.258,61 kn sa zateznim kamatama tekućim od 23. svibnja 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je objavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana".

2. Protiv navedene presude žali se tužitelj-protutuženik iz žalbenih razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, dakle, iz svih žalbenih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 -Odluka USRH, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 – dalje: ZPP) uz prijedlog da ovaj sud pobijanu presudu preinači sukladno žalbenim razlozima uz naknadu troškova parničnog i žalbenog postupka ili ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3. U odgovoru na žalbu I. i II. tuženici-protutužitelji su osporili žalbene navode tužitelja te su predložili odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijanu presudu.

4. Žalba je djelomično osnovana.

5. O žalbi tužitelja-protutuženika u odnosu na tužbeni zahtjev u t. I izreke pobijane presude:

6. Ispitujući pobijanu presudu u smislu čl. 365. st. 2. ZPP, ovaj sud je utvrdio da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje pazi po službenoj dužnosti te da nije pogrešno primijenjeno materijalno pravo.

7. Nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP jer je izreka jasna i razumljiva, navedeni su svi razlozi o odlučnim činjenicama, slijedom čega je pobijanu presudu i pobijani dio rješenja moguće ispitati.

8. Činjenično stanje je u potpunosti i pravilno utvrđeno te su svi izvedeni dokazi ocijenjeni savjesno i brižljivo, sukladno odredbi čl. 8. ZPP, slijedom čega nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi sa čl. 8. ZPP.

9. Predmet tužbenog zahtjeva je utvrđenje prava vlasništva tužitelja-protutuženika na nekretnini označenoj u t. I izreke te zahtjev za predaju u posjed navedene nekretnine.

Tužitelj-protutuženik svoj zahtjev temelji na stjecanju prava vlasništva na temelju dosjelosti.

10. U postupku koji je prethodio donošenju presude, sud prvog stupnja je u bitnom utvrdio sljedeće:

- da je z.k. č. br. [katastarska čestica] u naravi livada, površine 4144 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina] te su kao suvlasnici upisani NO, PO i ĐO, svaki u 1/3 dijela,

- da je uvidom u povijesni izvadak utvrđeno kako su tuženici-protutužitelji i KO upisani kao suvlasnici predmetne nekretnine temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnina od 27. svibnja 2011. po prijedlogu za upis zaprimljenog 02. lipnja 2011. pod brojem Z-2167/11, da je KO svoj suvlasnički dio od 1/3 Ugovorom o darovanju od 25. srpnja 2019. i Aneksom tom Ugovoru od 2. rujna 2019. darovala svojoj majci SO, a ona temeljem istih Ugovora o darovanju od 25. srpnja 2019. i Aneksa tom Ugovoru od 02. rujna 2019. tužitelju-protutuženiku te je prijedlog za uknjižbu prava vlasništva zaprimljen 03. rujna 2019. pod brojem Z- 9837/2019.,

- da je očevidom na licu mjesta utvrđeno kako je tužitelj-protutuženik sve od kupnje do danas u posjedu predmetne nekretnine u dijelu koji je na skici lica mjesta iz nalaza i mišljenja vještaka prikazan kao ograđen dio gdje se nalazi nadstrešnica označena brojem 1, roštilj označen brojem 2, red posađenih voćki jabuke i ima površinu od 3474 m2,

- da su tuženici-protutužitelji postavili ogradu uz dio južnog, zapadnog i sjevernog i istočnog dijela nekretnine u površini od 615 m2 te da su u posjedu navedenog dijela nekretnine,

-da je uvidom u dopis punomoćnika tužitelja-protutuženika od 5. rujna 2019. (list 18 spisa) upućen tuženicima-protutužiteljima utvrđeno kako tužitelj-protutuženik, obzirom da su tuženici-protutužitelji obilježili svoj dio nekretnine na način da su postavili ogradu uz dio južnog, zapadnog i sjevernog i istočnog dijela nekretnine u površini od 615 m2, predlaže da na naveden način odrede suvlasničke dijelove, odnosno da tuženici-protutužitelji zadrže ograđeni dio od 615 m2 koji se veže uz među njihove obiteljske kuće, a da se tužitelju-protutuženiku prepusti ostali dio nekretnine.

11. Temeljem prethodnog utvrđenja, sud prvog stupnja je pravilno izveo zaključak kako tužitelj-protutuženik u postupku nije dokazao da je stekao pravo vlasništva sporne nekretnine u cijelosti u površini od 4144 m2 dosjelošću tj. nije dokazao da je za dio z.k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina], i to ograđeni dio parcele prikazan na skici lica mjesta koja prileži nalazu i mišljenju vještaka, površine od 670 m2 u naravi vrt i voćnjak, uopće izvršavao faktičnu vlast, slijedom čega je pravilno njegov tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.

12. Naime, kada se analizira i ocijeni sadržaj dopisa punomoćnika tužitelja- protutuženika sa iskazom tuženika-protutužitelja NO, kao i faktičnim stanjem posjedovanja nekretnine na licu mjesta, logičan je i životno uvjerljiv zaključak da je tuženik-protutužitelj tužitelju-protutuženiku isplatio dio nekretnine, slijedom čega su dogovorili i izvršili diobu istih nekretnina na način kako je to vidljivo na samom licu mjesta jer u suprotnom tužitelj-protutuženik ne bi po punomoćniku predlagao da se sukladno tome odrede suvlasnički dijelovi na spornoj nekretnini te da tuženici- protutužitelji zadrže ograđeni dio koji se veže uz među njihove obiteljske kuće, a da ostali dio pripadne tužitelju-protutuženiku.

13. Ovakav dogovor stranaka logičan je i obzirom na dio iskaza tuženika- protutužitelja NO koji je iskazivao o tome kako su mu braća Đ 2011. ponudili prodaju te nekretnine, obzirom da do iste on ima kuću, međutim da je cijena nekretnine bila puno veća od one za koju je na kraju nekretnina kupljena, iz čega proizlazi kako je bio zainteresiran za kupnju dijela te nekretnine, obzirom da se veže na njegovo dvorište s kućom.

14. Slijedom svega navedenog, činjenica da tužitelj-protutuženik i jeste uplatio kupoprodajnu cijenu nekretnine, pored utvrđene činjenice da mu je tuženik NO naknadno isplatio 10.000,00 eura za dio nekretnine koju je ogradio i koju posjeduje, ne dokazuje da bi tužitelj-protutuženik stekao vlasništvo cijele nekretnine, pa su utoliko žalbeni navodi u tom pravcu neosnovani.

15. Osim toga tužitelj-protutuženik i u žalbi navodi kako mu je sud prvog stupnja trebao priznati pravo vlasništva barem na dijelu koji on posjeduje, a koji je vidljiv na licu mjesta, a nikako ga ne odbiti s tužbenim zahtjevom u cijelosti.

16. Međutim, kako je to pravilno zaključio sud prvog stupnja, tužitelj-protutuženik nije u tom pravcu postavio tužbeni zahtjev jer nije zahtijevao utvrđenje prava vlasništva točno određenog realnog dijela nekretnine, već u cijelosti.

17. Budući je tužitelj-protutuženik pravilnom primjenom materijalnog prava u pobijanoj presudi odbijen s tužbenim zahtjevom na utvrđenje da je dosjelošću stekao vlasništvo na nekretnini koja je predmet spora u cijelosti, pravilno je odbijen i zahtjev za predaju nekretnine u posjed tužitelju-protutuženiku u cijelosti.

Stoga u obrazloženju ove presude nije potrebno ponovno citirati sadržaj materijalnopravnih odredbi koje je sud prvog stupnja pravilno primijenio.

18. Slijedom svega iznijetog je valjalo na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odlučiti kao u t. I izreke ove presude.

19. O žalbi u odnosu na protutužbeni zahtjev u t. II. izreke pobijane presude i u odnosu na odluku o troškovima parničnog postupka u t. III. izreke:

20. Sud prvog stupnja je, udovoljivši protutužbenom zahtjevu kojim se nalaže tužitelju-protutuženiku da I i II tuženicima-protutužiteljima vrati u suposjed preostali dio zkč. [katastarska čestica] [adresa] k. o. [katastarska općina] u naravi livada, osim onog dijela kojeg tuženici-protutužitelji drže ograđenog od 2012. što je u naravi vrt i voćnjak, iz činjenica koje je utvrdio u prvostupanjskom postupku izveo pogrešan zaključak da bi protutužbeni zahtjev bio osnovan jer je nedvojbeno utvrđeno da su stranke izvršile diobu nekretnine na način da je svakome od njih pripao realno određeni dio nekretnine koji svaki od njih drži u posjedu, koju činjenicu tužitelj-protutuženik priznaje kroz sadržaj dopisa upućenog tuženicima od 5. rujna 2019.

Stoga tužitelj-protutuženik kao posjednik ima pravo odbiti predaju predaju stvari vlasniku ako ima pravo koje ga ovlašćuje na posjedovanje te stvari (čl. 163. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj . 91/96, 68/98, 173/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14. i 81/15 - dalje u tekstu ZV).

21.Obzirom na navedeno je pogrešan zaključak suda prvog stupnja da bi I. i II. tuženicima-protutužiteljima pripadao suposjed ostatka nekretnine, osim onog koji već drže u posjedu, pa je u tom dijelu sud prvog stupnja pogrešno primijenio materijalno pravo kada je prihvatio protutužbeni zahtjev.

22. Valja usput napomenuti da, kada bi I. i II. tuženicima-protutužiteljima pripadao suposjed ostatka nekretnine, zahtjevu ne bi bilo moguće udovoljiti iz razloga jer je neodređen i neizvršiv, budući nije precizno označen.

23. Budući je ovom odlukom izmijenjen uspjeh stranaka u sporu na način da niti tuženici-protutužitelji nisu uspjeli sa protutužbenim zahtjevom, valjalo je preinačiti odluku o troškovima postupka i odbiti zahtjev za naknadu troškova kao neosnovan (čl. 154. st. 1. ZPP)..

24. Iz prethodno opisanih razloga je valjalo na temelju odredbe čl. 373. t. 2. i 3. ZPP odlučiti kao u t. II. i III. izreke ove presude.

25. Budući je tužitelj-protutuženik djelomično uspio u žalbenom postupku (u odnosu na protutužbeni zahtjev), sukladno navedenom (u omjeru od 50%) je istom odmjeren trošak sastava žalbe po Tbr. 10/1 Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 106/22, u daljnjem tekstu Tarifa).

26. Stoga je na temelju odredbe čl. 166. st. 2. ZPP odlučeno kao u t. IV. izreke ove presude.

U Zagrebu 11. ožujka 2025.

Predsjednica vijeća:

Gordana Bošković Majerović