REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4368/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Slavka Pavkovića predsjednika vijeća, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, protiv prvotuženice GO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Gordani Knezović, odvjetnici u Zagrebu, drugotuženika Vedra-Kor d.o.o. Zagreb, Kruge 48, OIB: 83925744967, zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Primorac i partneri d.o.o. u Zagrebu, Nenadu Škari, odvjetniku iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Nenad Škare i Silvija Petrović u Zagrebu i Marku Ramljaku, odvjetniku u Zagrebu, trećetuženice JO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], četvrtotuženika ZO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], petotuženika SO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], te šestotuženika UO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], a treće do šestotuženici svi zastupani po punomoćniku Andriji Knezoviću, odvjetniku u Zagrebu, radi utvrđenja, odlučujući o prijedlogu prvo do šestotuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-2317/2023-5 od 21. svibnja 2024., kojom je preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P-756/11-59 od 20. srpnja 2012., u sjednici održanoj 11. ožujka 2025.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se revizija prvo do šestotuženicima protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-2317/2023-5 od 21. svibnja 2024. zbog slijedećih pravnih pitanja:
"1) Je li drugostupanjski sud prilikom ponovnog odlučivanja ovlašten odstupiti od pravnog shvaćanja i jasne upute revizijskog suda iznesene u istom predmetu, odnosno je li drugostupanjski sud kome je predmet vraćen na ponovno suđenje vezan u tom predmetu pravnim shvaćanjem na kojemu se temelji rješenje revizijskog suda kojim je ukinuta pobijana drugostupanjska odluka?
2) Je li na nekretnini na kojoj je politička stranka stekla pravo vlasništva na temelju pravomoćne odluke nadležnog tijela 1953. godine, te svoje pravo uknjižila u zemljišne knjige 1998. godine, pravo vlasništva stečeno pravomoćnošću odluke nadležnog tijela, ili je preduvjet stjecanja prava vlasništva da je ono uknjiženo u zemljišne knjige prije stupanja na snagu Zakona o pretvorbi prava na društvenim sredstvima bivših društveno-političkih organizacija ("Narodne novine", broj 70/97) i je li društveno-politička organizacija uopće mogla biti nositelj prava vlasništva na nekretninama na dan stupanja na snagu Zakona o pretvorbi prava nad društvenim sredstvima bivših društveno-političkih organizacija?
3) Postoji li objektivni identitet, odnosno istovjetnost presuđenog pravnog odnosa između istih stranaka, odnosno njihovih univerzalnih sukcesora, u istim procesnim ulogama i u pogledu iste činjenične i pravne osnove, ako je u ranijem, pravomoćno okončanom sporu, odbijen tužbeni zahtjev tužitelja upravljen na brisanje nevaljale odnosno neistinite uknjižbe prava vlasništva tuženika i na upis prava vlasništva tužitelja uz obrazloženje da tužitelj nije mogao steći pravo vlasništva nekretnina na temelju zakona, a u novom sporu tužitelj traži utvrđenje da je stekao pravo vlasništva nekretnina na temelju iste te činjenične i pravne osnove, odnosno je li sud u kasnijoj parnici vezan pravomoćnom odlukom donesenoj u ranijoj parnici?".
Obrazloženje
1. Prvotuženica GO podnijela je 25. srpnja 2024. prijedlog za dopuštenje revizije, drugotuženik je podnio tri prijedloga za dopuštenje revizije i to 28. lipnja 2024., 1. srpnja 2024. i 18. srpnja 2024., a treće do šestotuženici podnijeli su prijedlog za dopuštenje revizije 15. srpnja 2024., protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-2317/2023-5 od 21. svibnja 2024., kojom je preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P-756/11-59 od 20. srpnja 2012.
2. Svi tuženici podnijeli su prijedlog za dopuštenje revizije, između ostalog radi pitanja navedenih u izreci ovog rješenja u odnosu na koja je svim tuženicima dopušteno izjavljivanje revizije.
3. Tužiteljica nije dostavila odgovor na prijedloge za dopuštenje revizije.
4. Postupajući po odredbi čl. 387. st. 1. i čl. 389.b st. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) ovaj sud je ocijenio da su ispunjene pretpostavke za dopuštenost revizije u odnosu na navedena pitanja u izreci rješenja u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP.
5. Naime, u odnosu na prvo pitanje zbog kojeg je dopuštena revizija radi se o tome da je pobijana odluka u suprotnosti sa odlukom ovoga suda broj Rev-244/2021 od 23. ožujka 2021., ali je u međuvremenu došlo do promjene zakonodavstva te je prvo pitanje važno i za razvoj prava u sudskoj praksi.
6. U odnosu na drugo pravno pitanje ovaj sud smatra da je prije svega isto važno za razvoj prava u sudskoj praksi iz razloga jer se postavlja pitanje da li su uopće društveno-političke organizacije na dan stupanja na snagu Zakona o pretvorbi prava nad sredstvima bivših društveno-političkih organizacija mogli biti nositelji prava vlasništva na nekretninama, a treće pravno pitanje zbog kojeg je dopuštena revizija također je prije svega bitno za razvoj prava u sudskoj praksi jer se u konkretnom slučaju radi o tome da li postoji subjektivni i objektivni identitet između brisovne tužbe i tužbe na utvrđenje prava vlasništva u situaciji kada se u navedenim postupcima zapravo radi o istom činjeničnom supstratu i pravnoj osnovi u odnosu na utvrđenje prava vlasništva tužiteljice sporne nekretnine.
7. Potrebno je napomenuti da je svaki od tuženika naveo i daljnja pitanja kao i eventualne povrede temeljnih ljudskih prava, a u odnosu na koja se uzima da je prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na njih povučen na temelju odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP.
8. Slijedom navedenog, valjalo je temeljem odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP riješiti kao u izreci i to u odnosu na prijedloge za dopuštenje revizije svih tuženika.
Zagreb, 11. ožujka 2025.
Predsjednik vijeća:
Slavko Pavković
