REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-1077/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Darka Milkovića člana vijeća, mr.sc. Senije Ledić članice vijeća i Goranke Barać- Ručević članice vijeća, u stečajnom postupku nad dužnikom Stečajna masa iza HIT – MARINA d.o.o. Mala Rakovica (Grad Samobor), Sunčani put 8, OIB 67688732832, kojeg zastupa stečajna upraviteljica Snježana Drenški iz Male Rakovice, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije HC iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Marko Zagorac, odvjetnik u Rijeci, protiv rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-4698/2024-2 od 17. prosinca 2024. kojim je potvrđeno rješenje Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj St-350/2023-79 od 28. studenoga 2024., u sjednici održanoj 11. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e :

Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.

Obrazloženje

1. HC je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-4698/2024-2 od 17. prosinca 2024. kojim je potvrđeno rješenje Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj St-350/2023- 79 od 28. studenoga 2024.

1.1. Prijedlog podnosi na temelju odredbe čl. 385.a st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) uz tvrdnju da mu je osobito teškom povredom odredaba parničnog postupka ili pogrešnom primjenom materijalnog prava povrijeđeno temeljno Ustavom zajamčeno pravo iz čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske i čl. 6. toč. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda a koje se odnose na pošteno i pravično suđenje.

1.2. Kao razlog važnosti postavljenih pitanja poziva se na odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj U-III-2466/2017 od 23. listopada 2019., U-III- 215/2016 od 19. prosinca 2017., U-III-2184/2009 od 13. studenoga 2014. i dr. te na presude Europskog suda za ljudska prava Golder protiv Ujedinjenog kraljevstva, Brežec protiv Republike Hrvatske Zahtjev br. 7177/20 od 18. srpnja 2013. uz prijedlog da mu se dopusti podnošenje revizije protiv pobijanog drugostupanjskog rješenja. Potražuje trošak sastava prijedloga za dopuštenje revizije.

1.3. Sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije se dijelom svodi na prigovore o načinu na koji su nižestupanjski sudovi ocijenili dokaze odnosno o tome kako su utvrdili činjenično stanje, dakle na razloge koji se ne mogu isticati u reviziji niti mogu predstavljati povredu prava na pravično suđenje osim u izuzetno rijetkim slučajevima.

1.4. Glede navoda da je do povrede prava na pravično suđenje došlo zbog pogrešne primjene materijalnog prava, treba istaći da čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske sadrže samo određena procesna jamstva. Stoga do povrede tog prava u pravilu niti ne može doći zbog pogrešne primjene materijalnog prava, osim u slučaju da je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj. Pobijanim rješenjem drugostupanjski sud je potvrdio prvostupanjsko rješenje kojim je odbačena kao nedopuštena žalba HC protiv rješenja o dosudi prvostupanjskog suda poslovni broj St-350/2023-76 od 20. studenoga 2024.

1.5. Rješenje se temelji na odredbi čl. 247. st. 1. Stečajnog zakona ("Narodne novine" broj 71/15, 104/17, 36/22 i 27/24 - dalje: SZ), čl. 105. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24 - dalje: OZ) i čl. 358. st. 3. ZPP u svezi sa čl. 10. SZ.

1.6. Iz stanja spisa proizlazi da je rješenjem poslovni broj St-350/2023-4 od 14. rujna 2023. prvostupanjski sud odredio prodaju u stečajnom postupku nekretnine upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Crikvenici, Zemljišno-knjižni odjel Novi Vinodolski, označene kao 12 suvlasnički dio 1/12, etažno vlasništvo (E-12) posebni dio zgrade sagrađen na kč. br. [katastarska čestica], stambena zgrada i dvor čhv. 117,421 m2, prizemlje, stambena jedinica broj 2, u nacrtu označeno tamnoplavom bojom i brojem 2, koja se sastoji od dnevnog boravka, kuhinje, hodnika, kupaonice, WC-a te balkona, ukupne površine 21,78 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], [broj poduloška]. Predmetna nekretnina činila je stečajnu masu stečajnog dužnika, na njoj su bila upisana razlučna prava i nekretnina se prodavala sukladno odredbi čl. 257. st. 2. SZ uz odgovarajuću primjenu pravila ovršnog postupka o ovrsi na nekretninama. Nekretnina je prodana na trećoj elektroničkoj javnoj dražbi koju je provela Financijska agencija, a prvostupanjski sud je rješenjem poslovni broj St-350/2023-76 od 20. studenog 2024. predmetnu nekretninu dosudio najpovoljnijem ponuditelju.

1.7. Odredbom članka 105. OZ-a, čija se pravna pravila primjenjuju u stečajnom postupku, propisano je da pravo na žalbu protiv rješenja o dosudi imaju stranke i osobe koje su sudjelovale u dražbi kao ponuditelji, u konkretnoj pravnoj stvari stečajni dužnik, razlučni vjerovnici i osobe koje su sudjelovale kao ponuditelji u predmetnoj elektroničkoj javnoj dražbi. Žalitelj nije niti jedna od navedenih osoba pa sukladno odredbi čl. 105. OZ nije ovlašten podnijeti žalbu protiv rješenja o dosudi.

2. U takvoj procesnoj situaciji glede prigovora podnositelja prijedloga da je došlo do povrede prava na pravično suđenje u smislu pogrešne primjene materijalnog prava, treba istaći da čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske sadrže samo određena procesna jamstva. Stoga do povrede tog prava u pravilu niti ne može doći zbog pogrešne primjene materijalnog prava, osim u slučaju da je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna što ovdje nije slučaj.

3. Stoga činjenica što nižestupanjski sudovi zauzimaju drugačije pravno shvaćanje i različito ocjenjuju dokaze od podnositelja prijedloga ne predstavlja njegovu povredu temeljnog ljudskog prava.

3.1. Međutim ovaj revizijski sud ocjenjuje da u primjeni čl. 385.a st. 2. ZPP, nije svaka nezakonitost ili nepravilnost u radu suda ujedno i povreda temeljnog ljudskog prava jer je funkcija prijedloga za dopuštenje revizije primarno vezana za donošenje presude s presedantnim učinkom, a ne uz kontrolu zakonitosti. Primijenjeno na okolnost konkretnog slučaja revizijski sud u prijedlogu za dopuštenje revizije ne nalazi elemente koji bi upućivali na vjerojatnost povrede temeljnog ljudskog prava na pravično i pošteno suđenje i prava na jednakost svih pred sudom.

4. Stoga nisu ostvarene pretpostavke za intervenciju najvišeg suda u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP koji bi bio razlog za dopuštenje revizije.

Zagreb, 11. ožujka 2025,

Predsjednik vijeća:

Ivan Vučemil