Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž-1288/2024-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Ankice Jakovina predsjednice vijeća, Zinke Bulka suca izvjestitelja i člana vijeća te Vitomira Boića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ČG [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Milan Remetin, odvjetnik u Trogiru, protiv tuženika Grada Solina iz Solina, Stjepana Radića 42, OIB: 40642464411, kojeg zastupa punomoćnik Tomislav Sesartić, odvjetnik u Solinu, radi utvrđenja i ispravka uknjižbe, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-1076/22 od 15. srpnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 11. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Preinačuje se presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-1076/22 od 15. srpnja 2022. i za navedeno sudi:

1) Utvrđuje se da je tužitelj ČG OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnik čest. zem. [katastarska čestica], upisane u Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica], upisane u Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], obje u cijelosti, pa se nalaže u roku od 15 dana brisanje prava vlasništva s imena tuženika Grada Solina OIB: 40642464411 u cijelosti i istovremeni upis prava vlasništva na ime tužitelja ČG OIB: [osobni identifikacijski broj] na čest. zem. [katastarska čestica], upisanoj u Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u cijelosti te na čest. zem. [katastarska čestica], upisanoj u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u cijelosti, temeljem ove presude.

2) Dužan je tuženik Grad Solin OIB: 40642464411 naknaditi tužitelju ČG OIB: [osobni identifikacijski broj] parnični trošak u iznosu od 2.344,36 Eur zajedno sa zateznom kamatom koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, računajući od dana presuđenja sve do konačne isplate.

3) Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troškova postupka u iznosu od 19.148,75 kn /2.541,48 Eur kao neosnovan.

II. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi trošak žalbenog postupka u iznosu od 414,76 Eur u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja presuđeno je:

"I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi;

"-Utvrđuje se da je tužitelj ČG OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnik čest. zem. [katastarska čestica], upisane u Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica], upisane u Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], obje u cijelosti, pa se nalaže u roku od 15 dana brisanje prava vlasništva s imena tuženika Grada Solina OIB: 40642464411 u cijelosti i istovremeni upis prava vlasništva na ime tužitelja ČG OIB: [osobni identifikacijski broj] na čest. zem. [katastarska čestica],. upisanoj u Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u cijelosti, te na čest. zem. [katastarska čestica], upisanoj u Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u cijelosti, temeljem ove presude.

-Dužan je tuženik Grad Solin OIB: 40642464411 naknaditi tužitelju ČG OIB: [osobni identifikacijski broj] parnični trošak zajedno sa zateznom kamatom koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, računajući od dana presuđenja sve do konačne isplate."

II Dužan je tužitelj u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 19.148,75 kn."

2. Protiv navedene presude žali se tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže uvažiti žalbu i preinačiti pobijanu presudu te prihvatiti tužbeni zahtjev u cijelosti. Potražuje i trošak žalbenog postupka u iznosu od 7.845,00 kn.

3. Žalba je osnovana.

4. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenjem vlasništva na zemljištu na kojem je u trenutku podnošenja tužbe bila upisana Općenarodna imovina, Organ upravljanja Mjesni odbor Solina, pod oznakom kčbr. [katastarska čestica] površine 1615 m2, pašnjak u Rupotini upisanoj kao zk. tijelo 135 u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i na kčbr. [katastarska čestica] površine 1270 m2 upisanoj u zk. tijelo [osobni identifikacijski broj] u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to temeljem dosjelosti.

5. U postupku suda prvog stupnja nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti sukladno čl. 365. st. 2. ZPP-a, a za koje tužitelj niti ne navodi u čemu se iste sastoje.

6. Nije osnovan žalbeni navod tužitelja da sud prvog stupnja nije postupio po uputi suda drugog stupnja, što bi ukazivalo na počinjenje relativno bitne povrede iz čl. 354. st. 1. ZPP-a u vezi sa čl. 377. st. 1. ZPP-a. Pravilno je sud prvog stupnja proveo novu glavnu raspravu nakon ukidnog rješenja ovog suda poslovni broj Gž-1174/2019-2 od 11. ožujka 2020. te je poduzeo sve parnične radnje i raspravio sva sporna pitanja na koja ga je upozorio ovaj drugostupanjski sud (čl. 377. st. 2. ZPP-a).

7. Suprotno žalbenim navodima tužitelja, sud prvog stupnja je u skladu s odredbom čl. 8. ZPP-a ispitao sve okolnosti odlučne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom predmetu te je odlučio koje će činjenice uzeti kao dokazane prema svom uvjerenju i to na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, a na temelju tako izvedenih dokaza i njihove ocjene pravilno je i potpuno utvrdio činjenično stanje odlučno za ishod spornog odnosa među stranka.

7.1. Tako je sud prvog stupnja utvrdio:

- da je kčbr. [katastarska čestica], površine 1.615 m2 "pašnjak u [adresa], upisana u ... zk. tijelo, Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], i kčbr. [katastarska čestica], površine 1.270 m2 "pašnjak", upisanoj u 123 zk. tijelo, Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], u trenutku podnošenja tužbe bila upisana kao Općenarodna imovina, Organ upravljanja Mjesni narodni odbor Solin,

- da je danas u zemljišnoj knjizi za kčbr. [katastarska čestica], koja je otpisana iz Z. U. [broj ZK uloška] zk. tijelo 135 u Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] uz upis prava vlasništva na Grad Solin u cijelosti, te da je kčbr. [katastarska čestica] otpisana iz Z. U. [broj ZK uloška] zk. tijelo ... u Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] te upisano pravo vlasništva na Grad Solin u cijelosti,

- da je u [broj], K. O. [katastarska općina] u kojem se vode predmetne nekretnine pod kčbr. [katastarska čestica] [adresa], površine 1.615 m2 (odgovara kčbr. [katastarska čestica]) i kčbr. [katastarska čestica], [adresa] pašnjak, površine 1.270 m2 (odgovara kčbr. [katastarska čestica]) upisan je JG

ĐG iz [adresa],

- da su u navedenim ulošcima bila upisana težačka prava od osnutka zemljišne knjige na JG i ZG, da bi nositelj težačkih prava kasnije bio EG,

- da su obje nekretnine unutar građevinskog područja prema prostornim planovima Grada Solina,

- da je Ugovorom o darovanju od 25. studenog 2003. darovatelj ĐG, darovao tužitelju kao daroprimatelju i svom nećaku nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], te predmetne nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina], sa svim pravima, pripadnostima i služnostima,

- da je geodetskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za geodeziju Mihaelu Darku Burazinu utvrđeno da kčbr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], koja ima površinu od 1615 m2, u naravi predstavlja pašnjak, a po namjeni predstavlja građevinskog zemljište oznake M1 (mješovita namjena sa pretežno stambenom gradnjom) i kčbr. [katastarska čestica], koja ima površinu od 1270 m2, u naravi predstavlja zapušteno zemljište obraslo niskim raslinjem, a po namjeni predstavlja građevinsko zemljište oznake M1

(mješovita namjena sa pretežno stambenom gradnjom),

- da je iz iskaza saslušanih svjedoka utvrđeno dugogodišnje posjedovanje tužitelja i njegovih predaka navedenih nekretnina,

- da se obitelj ĐG bavila isključivo poljoprivredom, a imala je nadimak „Č“,

- da su se za navedene nekretnine koristili nazivi „[adresa] i [adresa] za kčbr. [katastarska čestica] a Braština za kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da su u posjedovnom listu navedene nekretnine upisane na ime VG pok. FG iz [adresa],

- da je upravo ĐG pokojnog FG zaključio Ugovor o darovanju sa svojim nećakom KG – tužiteljem,

- da su nekada davno te nekretnine bile vinograd u vlasništvu djeda tužitelja FG, da je FG naslijedio sin ĐG, koji je svu svoju imovinu ostavio tužitelju.

8. Prvostupanjski sud je dao uvjerljive i logične razloge na osnovu točno kojih određenih dokaza sud uzima za utvrđenu i koju činjenicu, a koju ne i zašto, kojim od provedenog dokaza vjeruje, a kojima ne i zašto. Stoga zaključke prvostupanjskog suda o postojanju pravno odlučnih činjenica u cijelosti prihvaća i ovaj sud drugog stupnja, a tužitelj vlastitom ocjenom izvedenih dokaza nije uspio dovesti u sumnju pravilnost zaključka prvostupanjskog suda.

9. Na tako valjano utvrđeno činjenično stanje, sud prvog stupnja je pogrešno primijenio materijalno pravo kada je odbio tužbeni zahtjev tužitelja na utvrđenje da je vlasnik navedenih katastarskih čestica, koje je stekao temeljem dosjelosti.

10. Naime, tužitelj je nakon ukidnog rješenja ovog suda poslovni broj Gž-1174/2019 od 11. ožujka 2020. naveo dosjelost kao temelje stjecanja prava vlasništva. Stoga u nastavku postupka sud odlučuje jesu li ispunjeni svi zakonom propisani uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

11. Pri tome valja istaći da je ovaj sud u svojoj ukidnoj odluci poslovni broj Gž- 1174/2019 iznio stav da se vlasništvo na nekretninama koje su bile u agraru ne može steći dosjelošću jer je posjednik bio nepošten, budući je znao ili morao znati da stvar koju posjeduje nije njegova.

12. Međutim, Vrhovni sud Republike Hrvatske je svojim rješenjem poslovni broj Rev- 1258/2024-2 od 24. rujna 2024. ukinuo presudu ovog suda poslovni broj Gž-96/2023- 2 od 2. svibnja 2023. i predmet vratio ovom sudu na ponovno odlučivanje. Pri tome Vrhovni sud odgovarajući na pitanje postavljeno u predmetu Revd-4416/2023-2 „Je li za ocjenu ispunjenja pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću odlučna okolnost upisa kmetskog prava u zemljišnu knjigu?“ iznio i stav da je pogrešno stajalište ovog suda da na temelju činjenice da je u promatranom razdoblju u zemljišnoj knjizi za predmetne nekretnine bilo upisano težačko (kmetsko) pravo je tužitelj (kao i njegovi prednici) nepošten. Vrhovni sud je naveo da valjanu ocjenu poštenja posjeda tužitelja i njegovih pravnih prednika nije moguće donijeti bez utvrđivanja i ocjene iz svih drugih činjenica na koje je ukazivao tužitelj (kontinuitet i trajanje posjeda, upis u katastarski operat).

12.1. Stoga, nakon rješenja Vrhovnog suda i ovaj sud mijenja svoj stav o stjecanju prava vlasništva dosjelošću na nekretninama koje su u zemljišnoj knjizi upisane kao težačko (kmetsko) pravo.

13. Prvostupanjski sud je utvrdio da je iz povijesti promjena na katastarskim česticama razvidno da je od 1958. -1964. godine, kao isključivi posjednik bio upisan FG. J - djed tužitelja, a temeljem rješenja o nasljeđivanju iza njegove smrti pod poslovnim brojem O-598/67 od 1969. upisan ĐG pok. FG - ujak tužitelja, da su svi saslušani svjedoci koji su susjedi navedenih nekretnina i imaju neposrednih saznanja o posjedovanju istih izjavili da je tužitelj zajedno sa svojim pravnim precima u posjedu navedenih nekretnina najmanje od 1958. godine, da nitko drugi nije vršio bilo kakve posjedovne radnje na navedenim nekretninama.

14. Kako je u postupku utvrđeno da su pravni prednici tužitelja u posjedu još od 1958., to je dosjedanje započelo još u vrijeme primjene Općeg građanskog zakonika, nastavilo se za vrijeme Zakona o osnovnim vlasničko pravnim odnosima ali su se uvjeti za stjecanje prava vlasništva ostvarili 1998. dakle, za vrijeme važenja Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99 – Odluka USRH, 22/00 – odluka USRH, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 – pročišćeni tekst i 94/17- ispravak pročišćenog teksta – dalje: ZVDSP).

15. Člankom 388. st. 2. ZVDSP-a propisano je kako se stjecanje, promjene, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu toga Zakona (a stupio je na snagu 1. siječnja 1997.) prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

16. Stoga su se ispunile pretpostavke iz čl. 159. st. 4. ZVDSP-a za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

17. Naime, čl. 159. st. 1. ZVDSP-a propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo samostalnim posjedom stvari ako taj posjed ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom. Samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten stječe dosjelošću vlasništvo protekom 10 godina neprekinutog posjeda nekretnine (čl. 159. st. 2. ZVDSP-a), odnosno ako je posjed samo pošten protekom dvadeset godina neprekinutog samostalnog posjeda (čl. 159. st. 3. ZVDSP-a), a kako se radi o nekretnini u vlasništvu jedinice lokalne samouprave (Grad Solin) potrebno je da samostalni posjed traje dvostruko vrijeme od onoga iz stavka 2. i 3. čl. 159. ZVDSP, odnosno 40 godina.

18. Da bi se dakle steklo vlasništvo nekretnine dosjelošću potrebno je da oba uvjeta budu kumulativno ispunjena i samostalan posjed kroz zakonom određeno vrijeme ali i kvaliteta posjeda. Pošten posjednik je onaj koji ne zna niti mora znati da stvar koju posjeduje nije njegova (čl. 18. st. 3. ZVDSP-a). Pri tome se poštenje posjeda pretpostavlja, a onaj koji tvrdi drugačije to mora dokazati.

19. Tuženik osim isticanja da je navedena nekretnina bila u težačkom odnosu nije ni na koji drugi način osporio poštenje tužitelja. Naime, okolnost da tužitelj nije dostavio rješenje o nasljeđivanju iza pokojnog djeda FG nije dokaz da bi tužitelj bio nepošten.

Sama okolnost da se određena osoba nalazila u agrarnom odnosu, ne znači da je bila svjesna toga da obrađuje tuđu nekretninu, odnosno sama okolnost upisa kmetskih prava u zemljišnoj knjizi ne dovodi do nepoštenja te osobe.

20. S druge strane tužitelj je dokazao svoj posjed, jer isto proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka, dokazao je da je u posjedovnom listu od 1958. bio upisan njegov djed, da je djeda naslijedio ĐG koji je tužitelju darovao navedene nekretnine, a da je na dan 12. lipnja 2016. u posjedovnom listu upisan pravni prednik tužitelja ĐG. Tuženik na kojem je bio teret dokaza eventualnog nepoštenja tužitelja nije pridonio niti jedan dokaz na tu okolnost i nije poduzimao nikakve pravne radnje (traženje predaje u posjed ili smetanje posjeda) radi ostvarivanja svojih eventualnih vlasničkih prava.

21. Prilikom odlučivanja o žalbi tužitelja ovaj sud je imao u vidu praksu Vrhovnog suda Republike Hrvatske veznu uz računanje vremena potrebnog za dosjelost te na praksu Europskog suda za ljudska prava. Kako su se ispunile opće pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (pošten, samostalan posjed), to je za stjecanje prava vlasništva na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (...), nego na temelju drugih odredaba tog Zakona.

22. Stoga je valjalo prihvatiti žalbu tužitelja i temeljem čl. 373. toč. 3. ZPP preinačiti prvostupanjsku presudu i prihvatiti tužbeni zahtjev tužitelja.

23. Kako je sada promijenjen uspjeh u sporu, valjalo je promijeniti i odluku o troškovima postupka.

24. Tuženik je u potpunosti izgubio spor pa mu temeljem čl. 154. st. 1. ZPP-a ne pripada pravo na trošak postupka. Stoga je valjalo preinačiti prvostupanjsku odluku i odbiti zahtjev tuženika za naknadom troškova postupka u iznosu od 2.541,78 Eur/19.148,75 kn.

25. Tužitelj je zatražio trošak postupka u iznosu od 10.600,00 kn/1.406,86 Eur. Temeljem čl. 155. ZPP-a sav zatraženi trošak koji se sastoji od troška pristupa punomoćnika tužitelja na 3 ročišta, svako po 2.500,00 kn/331,81 Eur i to ročišta 9. srpnja 2020, 26. svibnja 2022. i 15. lipnja 2022., sukladno Tbr. 9. točka 1. Tarife o nagradama i naknadama troška postupka odvjetnika – dalje Tarife ("Narodne novine", broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22), zatim trošak sastava obrazloženog podneska od 25. svibnja 2022. u iznosu od 2.500,00 kn/331,81 Eur (Tbr. 8. točka 1. Tarife) te 600,00 kn/79,63 Eur trošak pristupa punomoćnika tužitelja na ročište 25. ožujka 2021. (Tbr. 9. točka 2. Tarife), ovaj sud je ocijenio potrebnim u ovom postupku. Kako je tužitelj u cijelosti uspio u sporu, to mu je temeljem čl. 154. st. 1. ZPP-a sav zatraženi trošak dosuđen u cijelosti. Navedenom trošku valja pribrojiti trošak revizije u iznosu od 937,50 Eur te naložiti tuženiku da tužitelju naknadi trošak postupka u iznosu od 2.344,36 Eur.

26. Tužitelj je zatražio i trošak žalbenog postupka u iznosu od 7.845,00 kn/ 1.041,21 Eur koji trošak se sastoji od 3.125,00 kn/414,76 Eur trošak sastava žalbe te 4.720,00 kn/626,45 Eur trošak sudske pristojbe na žalbu.

27. Temeljem čl. 155. ZPP tužitelju nije priznat kao potreban trošak sudske pristojbe na žalbu u iznosu od 4.720,00 kn/626,45 Eur i to iz razloga što istu pristojbu tužitelj nije platio niti ga je sud pozvao na platež iste.

28. Kako je tužitelj sa žalbom uspio u cijelosti, to mu je temeljem Tbr. 10. točka 1. Tarife dosuđen trošak žalbenog postupka u iznosu od 3.125,00 kn/414,76 Eur.

U Velikoj Gorici 11. ožujka 2025.

Predsjednica vijeća

Ankica Jakovina