Poslovni broj: UsI-2376/2024-10

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Splitu, po sucu Ivanu Dadiću, uz sudjelovanje Zrinke Pivac kao zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja AO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po opunomoćeniku Ivanu Čizmiću, odvjetniku u Splitu, Obrov 8, protiv tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, OIB: 84891127540, Zagreb, Gruška 20, uz sudjelovanje zainteresirane osobe PO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po opunomoćeniku Hrvoju Braliću, odvjetniku u Splitu, Lička 6B, radi promjene katastarskog upisa, nakon javne i usmene rasprave zaključene 26. veljače 2026. u prisutnosti tužitelja i opunomoćenika zainteresirane osobe, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, objavljene 11. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži poništenje rješenja tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Klasa: UP/II-932-07/24-07/511, Urbroj: 541-11/3-24-3 od 2. rujna 2024. i rješenja Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, Odjela za katastar nekretnina Solin, Klasa: UP/I 932-07/24-02/223, Urbroj: 541-28-

04/2-24-2, od 19. lipnja 2024.

r i j e š i o  j e

Nalaže se tužitelju da u roku od 15 dana od dana primitka pravomoćnog rješenja o troškovima spora na ime naknade troškova upravnog spora isplati zainteresiranoj osobi iznos od 2.000,00 (dvije tisuće) eura.

Obrazloženje

1.U pravovremenoj tužbi tužitelja podnesenoj ovom sudu 5. listopada 2024. protiv rješenja tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Klasa: UP/II-932-07/24-07/511, Urbroj: 541-11/3- 24-3 od 2. rujna 2024., tužitelj u bitnom najprije reproducira izreke osporenih rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela, nakon čega ističe kako se u obrazloženju pobijanog rješenja navodi da je uvidom u skicu izmjere geodetskog elaborata, vidljivo da je put prikazan kao dio k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], ali kao zaseban način uporabe, što odgovara prvostupanjskom rješenju gdje je također prikazan kao zaseban način uporabe površine 218 m2, dok odvajanje puta kao zasebne katastarske četice nije predloženo ovim geodetskim elaboratom. Međutim, odvajanje puta kao zasebne cjeline (katastarske čestice) može biti, sukladno važećim propisima, predmetom promjene novog geodetskog elaborata u novom upravnom postupku. Rješenje se pobija zbog svih zakonom dopuštenih razloga. Pobijano rješenje nije na zakonu osnovano. Tuženik u prvom redu čini bitnu povredu odredbi postupka, budući rješenje ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati te proturječi samo sebi, dok u istom nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, pa se pobijano rješenje ne može ispitati. Prvostupanjsko tijelo prihvaća i dopušta provedbu geodetskog elaborata izrađenog od Ureda ovlaštene tvrtke Tripodij-geodezija d.o.o., klasa: 932-06/24-02/283 kojim se predlaže dioba čestice zemljišta 56/1 odnosno formiranje katastarskih čestica zemlje [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Tužitelj osporava provedbu geodetskog elaborata izrađenog od Ureda ovlaštene tvrtke Tripodij-geodezija d.o.o., klasa: 932-06/24-02/283 na predloženi način kojim se predlaže dioba čestice zemljišta 56/1, odnosno formiranje katastarskih čestica zemlje [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Naime, geodetski elaborat ovjeren pod RN oznakom 31/2024 k. o. [katastarska općina] ne prikazuje stvarno stanje terena i odnos u prostoru nekretnina koje imaju nastati temeljem parcelacijskog elaborata. U pobijanom rješenju dopušta se provedba geodetskog elaborata ovjerenog pod RN oznakom 31/2024 k. o. [katastarska općina], a kojim je zatraženo cijepanje nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] i formiranje novih oznaka čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], dok izostaje formiranje zasebne nekretnine u naravi puta koji čini samostalnu cjelinu, odvojenu zidom u cijeloj dužini od čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. U citiranom geodetskom elaboratu temeljem kojeg je doneseno pobijano rješenje prikazan je sporni put kao zasebna cjelina, izdvojen od čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] i omeđen odgovarajućom linijom koja ga od čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] izdvaja kao zasebnu cjelinu, a što u naravi taj put i jest izdvojen i omeđen betonskim zidom cijelom svojom dužinom, te predstavlja odvojenu, zasebnu i materijaliziranu cjelinu, a nikako dio novo formirane čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Dakle, put kao zasebnu cjelinu treba formirati na način da isti nosi zasebnu katastarsku i zemljišnoknjižnu oznaku, a nikako da se isti promatra kao sastavni dio čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Prednje, dodatno iz razloga jer su i suvlasnički odnosi ugovorom uređeni i definirani na način da sporni put predstavlja zasebnu cjelinu neovisnu i različitu od pravne sudbine novoformirane čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], sukladno ugovoru i ugovornim odnosima sklopljenim između upisanih suvlasnika. Tužitelj osporava potpis iskazan na geodetskom elaboratu, a koji je svoj potpis dao u svojstvu suvlasnika, iz razloga što mu je prilikom predočavanja istog prikazana skica izmjere na kojoj sporni put predstavlja odvojeni dio čest.zem. kao zasebna cjelinu, a tek po zaprimanju pobijanog rješenja tužitelj utvrđuje da predmetni put nije izdvojen i nije formiran kroz zasebnu oznaku. U konkretnom izostaje suglasnost tužitelja na predmetni geodetski elaborat. Dakle, put iskazan u površini od 218 m2 u sklopu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] materijaliziran je i postoji kao zasebna i izdvojena cjelina, slijedom čega mora imati zasebnu oznaku. Međutim, ta zasebna cjelina put nije dobila svoj broj, zbog čega ovdje tužitelj i pobija rješenje o provedbi elaborata na predloženi način. Dakle, nužno je da predmetni put kao zasebna cjelina nosi svoju katastarsku i zemljišnoknjižnu oznaku, a sve kako bi se nakon razvrgnuća suvlasničke zajednice između suvlasnika uredili suvlasnički odnosi na predmetnom putu na nesporan način, kako je to sadržano u ugovorenim utanačenjima glede pravnih poslova zaključenih između suvlasnika. Slijedom navedenog razvidno je da nije opravdana provedba promjene kroz katastarski operat u pogledu predmetne nekretnine. Iz naprijed navedenog je razvidno da je u konkretnom povrijeđen zakon na štetu tužitelja, budući je tuženik na tako utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenilo materijalno pravo. U konkretnoj upravnoj stvari tuženik je počinio bitnu povredu odredbi postupka, slijedom čega je došlo do pogrešne primjene materijalnog prava. Slijedom izloženog, tužitelj je tužbenim zahtjevom predložio sudu donijeti presudu na način kako je to precizirano u izreci ove presude.

2.Tuženik je u odgovoru na tužbu, između ostalog naglasio kako se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, kao i da u cijelosti ostaje kod navoda iznijetih u obrazloženju osporenog rješenja, slijedom čega je predložio sudu odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

3.Zainteresirana osoba u odgovoru na tužbu u bitnom navodi kako se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja te predlaže isti odbiti kao neosnovan uz nalog tužitelju da zainteresiranoj osobi naknadi troškove ovog spora. Iz tužbe tužitelja u bitnom proizlazi da tužitelj osporava činjenicu što u predmetnom geodetskom elaboratu za put nije formirana posebna čestica zemlje. Zainteresirana osoba ističe da tužitelj nema pravo niti pravni interes tražiti formiranje posebne čestice puta. Predmetni put je kao kultura puta na dijelu čestice 56/1 i označen jer on u naravi predstavlja pravo stvarne služnosti tužitelja, a ne pravo vlasništva tužitelja. Predmetni put predstavlja vlasništvo zainteresirane osobe i njegovih rođaka, dok tužitelj ima samo pravo stvarne služnosti na tom dijelu nekretnine. Kako je predmetni put vlasništvo zainteresirane osobe zajedno s ostatkom nekretnine novoformirane čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] to je onda tako i formirana jedna nekretnina na teret koje ide stvarna služnost puta u korist novoformirane čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužitelja. Dakle, nema niti jednog razloga zašto bi se formirala posebna čestica puta. Tužitelju je to jako dobro poznato da je pri kupnji dijela temeljne nekretnine Ugovorom o kupoprodaji od 20. ožujka 2014. na kojem su ovjereni potpisi stranaka od strane javnog bilježnika Tea Karabotić-Milovca iz Splita, Kavanjinova 4, broj OV-1753/14, u korist njegovog kupljenog dijela nekretnine ugovoreno pravo stvarne služnosti puta, a da je put ostao u vlasništvu zainteresirane osobe. Ono što je pod služnošću puta pripada zainteresiranoj osobi i njezinoj čestici pa nema nikakve osnove stvarati nikakvu posebnu česticu jer ona to i nije. U dokazne svrhe zainteresirana osoba u privitku odgovora na tužbu dostavlja citirani Ugovor o kupoprodaji.

4.U sporu je održana rasprava 26. veljače 2025. čime je dana mogućnost strankama da se u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 36/24. - dalje ZUS) izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, a na koju su pristupili tužitelj i opunomoćenik zainteresirane osobe, dok nije pristupio uredno pozvani tuženik, pa je rasprava održana u njegovoj odsutnosti.

5.U dokaznom postupku sud je pročitao tužbu cjelokupan spis upravnog spora zajedno sa svom priležećom dokumentacijom, te je pročitan spis upravnog tijela dostavljen od strane tuženika uz odgovor na tužbu.

6.Sud je odbio dokazni prijedlog tužitelja i to da ga se u ovom sporu sasluša u svojstvu stranke, to na okolnosti precizirane u tužbi i održanoj raspravi kao nepotreban i suvišan, smatrajući da se pravilna i zakonita odluka može donijeti i bez izvođenja predloženog dokaza s obzirom na dokaze koji prileže spisu upravnog tijela dostavljenom uz odgovor na tužbu od strane tuženika i spisu upravnog spora, sve to imajući u vidu predmet ovog spora, a to je ocjena zakonitosti osporenih rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela.

7.Daljnjih dokaznih prijedloga nije bilo.

8.Tužbeni zahtjev nije osnovan.

9.Predmet ovog spora je ocjena zakonitosti osporenih rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela.

10.Naime, rješenjem prvostupanjskog tijela Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, Odjela za katastar nekretnina Solin, Klasa: UP/I 932-07/24-02/223, Urbroj: 541-28-04/2-24-2, od 19. lipnja 2024. u katastarskom operatu k. o. [katastarska općina] u posjedovnom listu br. 608 i 609 mijenjaju se podaci na način kako je to navedeno u izreci tog rješenja, a predmetno rješenje doneseno je pozivom na odredbu čl. 160. st. 1. toč. 8. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, br. 112/18 i 39/22).

11.Potom, osporenim rješenjem tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Klasa: UP/II- 932-07/24-07/511, Urbroj: 541-11/3-24-3 od 2. rujna 2024. postupajući po žalbi tužitelja iz ovog spora, njegova žalba je odbijena, čime je potvrđeno naprijed citirano prvostupanjsko rješenje, to u bitnom iz identičnih razloga na koje se pozvalo tijelo prvog stupnja u svom rješenju, odnosno što je i tuženik smatrao da su ispunjene sve zakonske pretpostavke za predmetnom promjenom katastarskog upisa, slijedom čega je tuženik isto ocijenio pravilnim i zakonitim.

12.Među strankama ovog spora ukazuje se prijepornim je li tuženik zakonito i pravilno postupio kada je osporenim rješenjem odbio žalbu tužitelja podnesenu protiv prvostupanjskog rješenja, u svezi s čim je li činjenično stanje pravilno i potpuno utvrđeno i na isto potom pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo, kod kojeg stanja stvari je sporna zakonitost osporenih rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela u cijelosti.

13.Prema odredbi čl. 89. st. 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, br. 112/18 i 39/22) nositelj prava na katastarskim česticama dužan je u roku od 90 dana od dana nastale promjene prijaviti nadležnom područnom uredu za katastar odnosno uredu Grada Zagreba svaku promjenu na zemljištu koja utječe na podatke upisane u katastarski operat katastra zemljišta.

Prema stavku 2. istog članka, nositelj prava na katastarskoj čestici dužan je uz prijavu iz st. 1. ovog članka priložiti odgovarajući geodetski elaborat koji je tehnička osnova za provođenje promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta. Sukladno odredbi čl. 91. st. 2. istog Zakona, da bi se geodetski elaborat mogao upotrebljavati, nadležni područni ured za katastar, odnosno ured Grada Zagreba, mora potvrditi da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može upotrebljavati za potrebe katastra zemljišta te prevođenja katastarskih čestica u katastar nekretnina.

Prema odredbi čl. 90. st. 6. istog Zakona, granice katastarskih čestica za koju se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat i granice katastarskih čestica koje neposredno graniče s katastarskim česticama za koje se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat, u primjeni ovoga Zakona, smatraju se spornim ako je u trenutku izrade elaborata, u vezi s njima, u tijeku sudski postupak uređenja međa, dok prema stavku 7. istog članka ako su granice katastarskih čestica sporne u smislu stavka 6. ovoga članka, geodetski elaborat se ne izrađuje.

14.Najprije je za istaknuti kako je u konkretnom slučaju tuženik zakonito i pravilno postupio kada je osporenim rješenjem postupajući po žalbi tužitelja iz ovog spora istu odbio, te potvrdio prvostupanjsko rješenje naprijed citirane izreke, a ovo stoga što i ovaj sud nalazi da su u konkretnoj upravnoj stvari bile ispunjene sve zakonske pretpostavke za predmetnom promjenom katastarskog upisa kakve u vidu imaju mjerodavne naprijed citirane zakonske odredbe, kod kojeg stanja stvari je prvostupanjsko tijelo svoje rješenje donijelo pravilnom primjenom citiranih odredbi, te je stoga i tuženik pravilno postupio kada je osporenim rješenjem odbio žalbu tužitelja izjavljenu protiv tog rješenja, pa ovaj sud cijeni kako osporeno rješenje tuženika, tako i rješenje prvostupanjskog tijela u cijelosti pravilnima i zakonitima, čijim pak donošenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

15.Sud nalazi potrebnim prije svega kazati kako iz podataka spisa dostavljenog uz odgovor na tužbu od strane tuženika, proizlazi da je prvostupanjsko tijelo donijelo svoje rješenje po zahtjevu PO, zainteresirane osobe u ovom sporu, za provedbu geodetskog elaborata za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta izrađenog u svrhu diobe ili spajanja katastarskih čestica i evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica na k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]. Predmetni elaborat je izrađen 6. travnja 2024. te je potvrđen od strane Područnog ureda za katastar Split, Odjela za katastar nekretnina Solin potvrdom KLASA: 932-06/2024-02/283, URBROJ: 541-28-04/5-24-3 od 19. lipnja 2024. da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može koristiti za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta. Uz elaborat je, među ostalom dokumentacijom, priložena Lokacijska informacija klasa:

350-05/24-10/001323, urbroj: 2181/1-11-00-06/06-24-0003 od 24. travnja 2024., izdana po Upravnom odjelu za graditeljstvo i prostorno uređenje, Splitsko-dalmatinske županije, Odsjeka u Solinu. Također, iz spisa proizlazi da je prvostupanjsko tijelo zaključkom od 19. travnja 2024. pozvalo tužitelja na usmenu raspravu u svezi promjena predloženih geodetskim elaboratom, te prema zapisniku od 2. kolovoza 2024. koji prileže spisu tužitelj je naveo kako u cijelosti ostaje kod izjavljene žalbe. Potom, iz prijavnog lista geodetskog elaborata vidljivo je da je predložena dioba dijela k. č. [katastarska čestica] i dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na novonastale k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te je predložen upis promjene nositelja prava sukladno zemljišnoknjižnom stanju. Prvostupanjsko tijelo je smatrajući da su ispunjene sve pretpostavke da se izvrši predmetna promjena katastarskog upisa donijelo svoje rješenje od 19. lipnja 2024. naprijed citirane izreke, protiv kojeg je tužitelj izjavio žalbu, koja je odbijena osporenim rješenjem tuženika, a u odnosu na koje je tužitelj pokrenuo predmetni upravni spor.

16.Sud nadalje primjećuje da su tužbeni prigovori koje tužitelj ističe u tužbi identični onima koje je već istaknuo u žalbi izjavljenoj protiv prvostupanjskog rješenja, a koje je pak tuženik pravilno otklonio u obrazloženju svog akta, koje obrazloženje je u cijelosti prihvatljivo i ovom sudu, kod kojeg stanja stvari tužbeni prigovori tužitelja koje ističe u ovom sporu nisu, niti mogu biti od utjecaja na donošenje drugačije odluke u konkretnoj upravnoj stvari.

17.Naime, glede temeljnih, a zapravo i jedinih tužbenih prigovora u kojima tužitelj ističe kako u konkretnom slučaju nisu bile ispunjene pretpostavke da se u katastarskom operatu k. o. [katastarska općina] u posjedovnom listu br. 608 i 609 mijenjaju podaci na način kako je to određeno u izreci prvostupanjskog rješenja i to iz razloga koje on elaborira u tužbi, za kazati je kako sud takve prigovore ne nalazi osnovanima.

18.Naime, s prethodnim u vezi najprije je za navesti kako iz podataka upravnog spisa kojeg je tuženik dostavio uz odgovor na tužbu neprijeporno proizlazi da je prvostupanjsko tijelo svoje rješenje donijelo na temelju pregledanog i potvrđenog geodetskog elaborata, dok promjena koju je zainteresirana osoba kao podnositelj zahtjeva tražio i koja je predložena tim rješenjem odnosi se, između ostalog, na evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica na k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], što pak znači da je tim elaboratom upravo izmjereno stvarno stanje na terenu, odnosno utvrđen je stvarni oblik i površina k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]. Ujedno, iz same skice izmjere geodetskog elaborata, razvidno je da je put prikazan kao dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ali kao zaseban način uporabe, što nedvojbeno odgovara prvostupanjskom rješenju gdje je isti također prikazan kao zaseban način uporabe u površine od 218 m2. Kod izloženog stanja stvari, odvajanje puta na koji se tužitelj poziva kao zasebne katastarske čestice nije niti predloženo ovim geodetskim elaboratom, pa je sasvim jasno da je upravo prvostupanjsko rješenje izrađeno baš na način kao je to elaboratom i predloženo. Ujedno je za nadodati kako odvajanje puta kao zasebne cjeline (katastarske čestice) može biti samo predmetom promjene nekog novog geodetskog elaborata, ali isključivo u nekom novom upravnom postupku, no odvajanje puta kao zasebne cjeline neprijeporno nije bilo predmetom upravnog postupka u kojem su donesena rješenja čija ocjena zakonitosti je predmet ovog spora.

19.U odnosu pak na tužbene navode u kojima tužitelj problematizira sam geodetski elaborat na temelju kojeg su izvršene predmetne promjene katastarskog upisa, prije svega je za istaknuti kako je predmet ovog spora isključivo ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika od 2. rujna 2024. i rješenja prvostupanjskog tijela od 19. lipnja 2024., dok predmet spora nije ocjena zakonitosti geodetskog elaborata, s čim u vezi je za naglasiti kako je predmetni elaborat izrađen 6. travnja 2024. te je potvrđen od strane Područnog ureda za katastar Split, Odjela za katastar nekretnina Solin potvrdom KLASA: 932-06/2024-02/283, URBROJ: 541-28-04/5-24-3 od 19. lipnja 2024. da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može koristiti za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta. Ujedno, tužitelj kako u upravnom postupku, tako niti tijekom ovog spora nije dostavio niti predložio izvođenje bilo kakvih relevantnih dokaza kojima bi potkrijepio svoje tvrdnje da predmetni elaborat ne bi prikazivao stvarno stanje na terenu, uslijed čega su takvi navodi u cijelosti paušalni i ničim argumentirani. Isto tako, tužitelj svoju tvrdnju kojom osporava svoj potpis na geodetskom elaboratu ne potkrepljuje nikakvim dokazima, pa tako niti pravomoćnom osuđujućom presudom iz koje bi bilo razvidno da bi u konkretnom slučaju njegov potpis bio krivotvoren.

20.Konačno, za kazati je i kako je odredbom članka 24. stavka 1. Pravilnika o geodetskim elaboratima propisano da se geodetski elaborat iz članka 20. ovog Pravilnika izrađuje pod uvjetom da se međe i druge granice katastarskih čestica mogu smatrati nepromijenjenima (ispunjenje površinskog kriterija) te pod uvjetom da međe katastarskih čestica nisu sporne, a odredbom stavka 2. istog članka propisano je da međe katastarskih čestica koje su predmetnom izrade elaborata, u primjeni ovog Pravilnika, smatraju se nespornim ukoliko u trenutku izrade elaborata, u pogledu istih, nije u tijeku sudski postupak uređenja međa, pa s obzirom da u iz spisa predmeta ne proizlazi da bi sudski postupak uređenja međa bio pokrenut u trenutku izrade geodetskog elaborata, u smislu citirane odredbe čl. 24. Pravilnika, predmetni geodetski elaborat i po stajalištu ovoga suda predstavlja valjanu pravnu osnovu za provođenjem promjena u katastarskom operatu.

21.Slijedom iznijetog, s obzirom na odredbe mjerodavnih materijalnih i procesnih zakonskih odredbi te utvrđeno činjenično stanje, ovaj sud zaključuje kako osporenim rješenjem tuženika, kao niti prvostupanjskim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, pa kako tužitelj u ovom sporu ne iznose pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari sud nije našao osnove za usvajanje njegove tužbe.

22.Uslijed izloženog, sud nalazi da je u provedenom postupku pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, na koje je potom pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo zbog čega je zakonito kako osporeno rješenje tuženika, tako i prvostupanjsko rješenje, uslijed čega tužbeni prigovori tužitelja nisu osnovani te nisu od utjecaja na donošenje drugačije odluke u ovom upravnom sporu.

23.Također nisu ostvareni niti razlozi ništavosti osporavanih rješenja iz članka 128. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) na koje ovaj sud sukladno odredbi članka 47. stavak 3. ZUS-a pazi po službenoj dužnosti, radi čega je valjalo pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS-a odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan te presuditi kao u izreci ove presude.

24.Naposljetku, s obzirom na uspjeh zainteresirane osobe u ovom sporu, trebalo joj je priznati zahtijevanu naknadu troškova u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23) i to za sastav odgovora na tužbu od 12. prosinca 2024. i pristup na raspravu 26. veljače 2025. u iznosu od po 500 bodova (Tbr. 27. st. 1. t. 2.), što uz vrijednost boda od 2,00 eura (Tbr. 54.), daje iznos od 2.000,00 eura, koji iznos je zainteresiranoj osobi i obistinjen, uslijed čega je odlučeno kao u izreci rješenja.

U Splitu, 11. ožujka 2025.

S U D A C

Ivan Dadić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave pisanog otpravka. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje Visoki Upravni sud Republike Hrvatske.

DNA:

- opunomoćeniku tužitelja Ivanu Čizmiću, odvjetniku u Splitu, Obrov 8,

- tuženiku Državnoj geodetskoj upravi Republike Hrvatske, Samostalnoj službi za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, uz zapisnik od 26. veljače 2025., zapisnik o objavi i povrat spisa, po pravomoćnosti,

- opunomoćeniku zainteresirane osobe Hrvoju Braliću, odvjetniku u Splitu, Lička

6B, uz zapisnik o objavi,

- u spis.