Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž R-911/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
i
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u vijeću sutkinja Diane Preglej, predsjednice, Nike Grospić Ivasović, izvjestiteljice i članice, Vlatke Fresl Tomašević, članice, u pravnoj stvari tužitelja VS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Ivici Čuturiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Croatia osiguranja d.d., Zagreb, V. Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr-36/2023-24 od 18. rujna 2024. i rješenja istoga suda poslovni broj Pr-36/2023-28 od 7. listopada 2024., u sjednici održanoj 11. ožujka 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se kao djelomično neosnovana žalba tuženika i potvrđuje presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr-36/2023-24 od 18. rujna 2024. u dijelu stavka I. izreke kojim je prihvaćen zahtjev tužitelja za naknadu štete preko iznosa od 2.693,58 eura do iznosa od 3.193,58 eura (za iznos od 500,00 eura) s pripadajućom zateznom kamatom tekućom od 30. kolovoza 2023. do isplate.
r i j e š i o j e
I. Ukida se presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr- 36/2023-24 od 18. rujna 2024. u dijelu stavka I. izreke kojim je naloženo tuženiku naknaditi tužitelju imovinsku štetu na ime izgubljene zarade u iznosu od bruto 6.843,62 eura sa zateznom kamatom tekućom na mjesečne iznose izgubljene zarade od njihovog dospijeća do isplate te u stavku IV. izreke te se u tom dijelu predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
II. Ukida se rješenje Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr- 36/2023-28 od 7. listopada 2024. te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak.
III. O troškovima žalbenog postupka odlučiti će se konačnom odlukom.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:
"I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju bruto iznos od 10.037,20 eura sa zateznim kamatama, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, koje:
- na iznos od 3.193,58 EUR teku od dana 30.08.2023.god., pa do isplate,
- na iznos od 197,56 EUR teku od dana 15.09.2021.god., pa do isplate,
- na iznos od 197,56 EUR teku od dana 15.10.2021.god., pa do isplate,
- na iznos od 231,68 EUR teku od dana 15.11.2021.god., pa do isplate,
- na iznos od 197,56 EUR teku od dana 15.12.2021.god., pa do isplate,
- na iznos od 163,43 EUR teku od dana 15.01.2022.god., pa do isplate,
- na iznos od 231,68 EUR teku od dana 15.02.2022.god., pa do isplate,
- na iznos od 265,81 EUR teku od dana 15.03.2022.god., pa do isplate,
- na iznos od 163,43 EUR teku od dana 15.04.2022.god., pa do isplate,
- na iznos od 231,68 EUR teku od dana 15.05.2022.god., pa do isplate,
- na iznos od 197,56 EUR teku od dana 15.06.2022.god., pa do isplate,
- na iznos od 197,56 EUR teku od dana 15.07.2022.god., pa do isplate,
- na iznos od 231,68 EUR teku od dana 15.08.2022.god., pa do isplate,
- na iznos od 163,43 EUR teku od dana 15.09.2022.god., pa do isplate,
- na iznos od 197,56 EUR teku od dana 15.10.2022.god., pa do isplate,
- na iznos od 231,68 EUR teku od dana 15.11.2022.god., pa do isplate,
- na iznos od 197,56 EUR teku od dana 15.12.2022.god., pa do isplate,
- na iznos od 196,80 EUR teku od dana 15.01.2023.god., pa do isplate,
- na iznos od 230,96 EUR teku od dana 15.02.2023.god., pa do isplate,
- na iznos od 572,56 EUR teku od dana 15.03.2023.god., pa do isplate,
- na iznos od 572,56 EUR teku od dana 15.04.2023.god., pa do isplate,
- na iznos od 572,56 EUR teku od dana 15.05.2023.god., pa do isplate,
- na iznos od 572,56 EUR teku od dana 15.06.2023.god., pa do isplate,
- na iznos od 64,20 EUR teku od dana 15.07.2023.god., pa do isplate,
- na iznos od 47,86 EUR teku od dana 15.08.2023.god., pa do isplate,
- na iznos od 572,56 EUR teku od dana 15.09.2023.god., pa do isplate,
- na iznos od 47,86 EUR teku od dana 15.10.2023.god., pa do isplate,
- na iznos od 47,86 EUR teku od dana 15.11.2023.god., pa do isplate
- na iznos od 47,86 EUR teku od dana 15.12.2023.god., pa do isplate,
po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.
II. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju zatezne kamate na iznos od 663,31 eura tekuće od 15. veljače 2022. pa do 17. veljače 2023.
III. Odbija se zahtjev tužitelja za isplatom zateznih kamata na iznos od 3.193,58 eura tekućih od 15. veljače 2022. pa do 29. kolovoza 2023.
IV. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 2.449,08 eura sa zateznim kamatama tekućim od 18. rujna 2024. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.
V. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova parničnog postupka u preostalom dijelu u iznosu od 437,50 eura sa zatraženim kamatama."
2. Prvostupanjskim rješenjem naloženo je tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u daljnjem iznosu od 125,00 eura sa zateznom kamatom tekućom od 7. listopada 2024. do isplate.
3. Protiv presude u dijelu stavka I. izreke kojim je prihvaćen zahtjev tužitelja za naknadu štete preko iznosa od 2.693,58 eura do iznosa od 3.193,58 eura (za iznos od 500,00 eura-na ime naknade neimovinske štete po kriteriju duševnih boli radi zaostalog naruženja) te u dijelu kojim je naloženo tuženiku isplatiti tužitelju bruto iznos od 6.843,62 eura na ime naknade imovinske štete zbog izgubljene zarade s pripadajućom zateznom kamatom žali se tuženik iz žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., u daljnjem tekstu: ZPP-a/), predlažući njezinu preinaku u pobijanom dijelu, sukladno navodima žalbe, podredno ukidanje i vraćanje predmeta sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, uz naknadu troška žalbenog postupka.
4. Protiv rješenja žali se tuženik iz svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. ZPP-a predlažući njegovu preinaku, podredno ukidanje i vraćanje predmeta sudu prvog stupnja na ponovni postupak.
5. U odgovoru na žalbe tužitelj se protivi navodima žalbi tuženika te ih predlaže odbiti. Traži trošak sastava odgovora na žalbe.
6. Žalba tuženika na presudu je djelomično osnovana.
7. Žalba tuženika na rješenje je osnovana.
8. Predmet spora jest zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske štete i imovinske štete na ime tuđe pomoći i izgubljene zarade, sve kao posljedica ozljeđivanja prilikom obavljanja poslova svog radnog mjesta na radu kod osiguranika tuženika trgovačkog društva "Zagrebački holding" d.o.o. - Podružnica Čistoća.
9. U žalbenog stadiju postupka sporna je visina dosuđene naknade neimovinske štete po kriteriju duševnih boli radi zaostalog naruženja i to preko nespornog iznosa od 500,00 eura (utvrđen osnovanim iznos od 1.000,00 eura) te je sporna osnovanost zahtjeva tužitelja za naknadu štete na ime izgubljene zarade za koju tužitelj tvrdi da je za njega nastala kao razlika između bruto plaće koju bi primio da je radio i naknade plaće koju je primio za vrijeme trajanja bolovanja, ako posljedice ozljeđivanja.
10. Prema mišljenu ovog višeg suda, a imajući u vidu osobna svojstva tužitelja (rođen 1970.), lokalitet i stupanj zaostalog naruženja, u odnosu na koje se liječnik vještak dr. IS očitovao da se radi o naruženju blažeg stupnja zbog otežanog hoda, kao i činjenicu da je 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. pod brojem Su- IV-47/2020-5 na drugoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske zauzeto pravno shvaćanje kojim se mijenja dosadašnja praksa o visini naknade neimovinske štete i da se novo pravno shvaćanje primjenjuje na sve postupke naknade neimovinske štete na način da se do tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama /kune/ povećavaju za 50%) primjereno visokom za pretrpljenu neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na duševno zdravlje po kriteriju zaostalog naruženja ukazuje se iznos 1.000,00 eura pa je pravilnom primjenom materijalnog pravo iz odredbe čl. 1100. ZOO-a sud prvog stupnja taj iznos utvrdio osnovanim, radi čega su žalbeni navodi tuženika o suprotnome bez činjeničnog i pravnog uporišta.
11. Međutim, osnovano u žalbi ističe tuženik da je u odnosu na dio tužbenog zahtjeva kojim tužitelj potražuje naknadu štete na ime izgubljene zarade činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno (čl. 355. ZPP-a), a što je moglo imati za posljedicu i pogrešnu primjenu materijalnog prava (čl. 356. ZPP-a).
12. Naime, iz stanja spisa je razvidno da tužitelj podneskom od 2. siječnja 2024., kojim specificira tužbeni zahtjev u odnosu na izgubljenu zaradu, od bruto plaće koju bi tužitelj u utuženom razdoblju primao da je radio na svom radnom mjestu odbija isplaćenu naknadu plaće, pri čemu se pod pojmom "isplaćene naknade plaće" ne podrazumijeva da se radi o naknadi plaći u bruto iznosu pa da bi se ista mogla odbiti od potencijalne bruto plaće, koju bi tužitelj primao da je radio, jer bi se u tom slučaju radilo o istoj kategoriji (bruto), dok iz dostavljenih obračunskim lista primljene naknade plaće za vrijeme bolovanja proizlazi da iznosi za koje je tužitelj umanjio potencijalnu bruto plaću radnog mjesta tužitelja predstavljaju neto iznose primljene naknade plaće za vrijeme bolovanja, sve to s obzirom na činjenicu da naknada plaće koja se isplaćuje na teret HZZO-a ili državnog proračuna ne podliježe obvezi obračunavanja i plaćanja doprinosa iz i na plaću te poreza na dohodak i prireza prema pravilima obračuna javnih davanja iz plaće i na plaću (naknada plaće na teret HZZO podliježe samo obvezi doprinosa za mirovinsko osiguranje individualne kapitalizirane štednje (II. stup), a obveznik obračunavanja i plaćanja toga doprinosa je HZZO.).
13. Za dodati je da za prva 42 kalendarska dana bolovanja, odnosno 7 dana za invalida rada, naknadu isplaćuje poslodavac na svoj teret u visini utvrđenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, uz obvezu obračunavanja i plaćanja doprinosa iz i na plaću te poreza na dohodak i prireza. Od 43. odnosno 8. dana bolovanja za invalide rada, nadoknadu isplaćuje poslodavac samo u neto-svoti utvrđenoj u visini prosječno isplaćenih plaća u šest mjeseci prije mjeseca kada je počelo bolovanje), bez obračunavanja doprinosa, poreza na dohodak i prireza, a zatim podnosi zahtjev za refundaciju naknade HZZO-a (čl. 41. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju /Narodne novine, broj: 80/13, 137/13 i 98/19, u daljnjem tekstu: ZOZO-a).
14. Također sud nije dao niti razloge o tome zašto smatra da je kod tužitelja došlo do gubitka u zaradi, ukoliko je istome predmetna ozljeda priznata kao ozljeda na radu, u kojem slučaju je radnik ima pravo na naknadu plaće u visini od 100% od osnovice na naknadu plaće (čl. 54. i čl. 55. ZOZO-a).
15. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja utvrditi će sve odlučne činjenice za donošenje odluke o (ne)osnovanosti tužbenog zahtjeva za naknadu štete na ime izgubljene zarade te će pravilno ocjenom provedenih dokaza (čl. 8. ZPP-a) o istome donijeti novu pravilnu i zakonitu odluku poštujući pri tome pravila o njezinom sadržaju (čl. 338. ZPP-a).
16. Radi neizvjesnog uspjeha stranaka u sporu ukinuta je i odluka o parničnom trošku sadržana u prvostupanjskoj presudi i rješenju, s time da će se o troškovima žalbenog postupka odlučiti konačnom odlukom.
17. Slijedom navedenoga odlučeno je kao u izreci presude (čl. 368. st. 1. ZPP-a) i rješenja (čl. 370. ZPP-a za stavak I., čl. 380. toč. 3. ZPP-a za stavak II. i čl. 166. st. 3. ZPP-a za stavak III.)
U Zagrebu 11. ožujka 2025.
Predsjednica vijeća:
Diana Preglej
