REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-744/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB 84397956623, kojeg zastupa punomoćnik OR, dipl. iur., protiv tuženika Croatia osiguranje d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB 26187994862, kojeg zastupa punomoćnik ŠR, dipl. iur., radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zadru broj Gž-565/2023-2 od 3. prosinca 2024. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Osijeku broj Pn-29/2022-12 od 10. svibnja 2023., u sjednici održanoj 11. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e:

Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije se odbija.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zadru broj Gž-565/2023-2 od 3. prosinca 2024. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Osijeku broj Pn-29/2022-12 od 10. svibnja 2023.

2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.

3. Tužitelj je u prijedlogu za dopuštenje revizije naznačio pravna pitanja:

„1. Da li za HZMO u parničnom postupku naknade štete, kojom potražuje naknadu štete po isplaćenoj invalidskoj mirovini nakon 1. siječnja 2014. stvarnu štetu predstavlja puni iznos isplaćene mirovine u skladu sa člankom 161. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 157/13) ili kako smatra tuženik štetu predstavlja razlika između rješenjem priznate i isplaćene mirovine i pretpostavljenog iznosa invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu u skladu sa člankom 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj 151/05)?

2. Može li stvarna šteta za tužitelja biti razlika između mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju ozljede na radu u situaciji kada je rješenjem HZMO-a utvrđena invalidska mirovina zbog ozljede izvan rada, a koja mirovina je prema Zakonu o mirovinskom osiguranju uvijek manja od invalidske mirovine utvrđene zbog ozljede na radu?

3. Ako tužitelj unatoč nespornom pravu na naknadu stvarne štete prema čl.27.st.1. i 2. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu istu ne može ostvariti sukladno čl.27.st.3. tog Zakona, je li odredba čl.27.st.3. navedenog Zakona primjenjiva za određivanje stvarne štete za tužitelja, odnosno je li u tom slučaju potrebno primijeniti drugi specijalni propis koji precizno uređuje istu materiju, konkretno čl.161. -164. Zakona o mirovinskom osiguranju?

4. Je li za odluku u sporu radi naknade štete nastale isplatom invalidske mirovine koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protiv osiguravatelja štetnika mjerodavan Zakon o mirovinskom osiguranju koji je bio na snazi u vrijeme isplate mirovine ili Zakon o obveznom osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete te odstupa li u tom pogledu drugostupanjska odluka od pravnog shvaćanja izraženog u odluci revizijskog suda br. Rev-5292/2019 od 16.06.2020. godine?

5. Je li Zakon o mirovinskom osiguranju lex specialis u pogledu naknade štete nastale isplatom invalidske mirovine određene prema tom Zakonu, te je li Zakon o mirovinskom osiguranju (NN 157/13) koji je stupio na snagu 01.01.2014. lex posterior u odnosu na Zakon o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05) koji je stupio na snagu 01.01.2006.?“.

4. Na temelju odredbe čl. 385.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) i čl. 387. ZPP revizijski sud je ocijenio da postavljena pravna pitanja nisu važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, jer je riječ o pitanjima glede kojih pobijana presuda ne odstupa od prakse revizijskog suda, a ne radi se o pravnom pitanju u pogledu kojeg bi trebalo preispitati sudsku praksu.

5. Naime, tužbeni zahtjev za isplatu štete odbijen je kao neosnovan jer tužitelj nije dokazao visinu štete primjenom pravila o teretu dokazivanja (čl. 221.a ZPP), a pri čemu pobijana drugostupanjska presuda ne odstupa od prakse revizijskog suda izražene primjerice u odlukama broj Rev-x-388/2018 od 25. kolovoza 2020., Rev-909/2021 od 8. rujna 2021., Rev-12/2022 od 12. siječnja 2022. i Rev-90/2023-2 od 4. travnja 2023. (tako i Revd-1423/2024 od 10. srpnja 2024.).

6. Zbog navedenog u odnosu na postavljena pitanja u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu ispunjene zakonske pretpostavke za dopuštenje revizije propisane odredbom čl. 385.a st. 1. ZPP pa je ovaj sud je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP odlučio kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 11. ožujka 2025.

Predsjednik vijeća:

mr. sc. Dražen Jakovina