REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-558/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari prvotužitelja JA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], drugotužiteljice ŠA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], trećetužitelja DA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], četvrtotužiteljice ŽA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i petotužitelja LA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćniku Jakovu Bačiću, odvjetniku iz Zadra, protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d., Zagreb, Podružnica Zagreb, (ranije Jadransko osiguranje d.d., Zagreb), Listopadska 2, OIB 94472454976, zastupanog po punomoćnicima – odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri iz Zagreba, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž-991/2024-3 od 2. listopada 2024., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Pn-588/2015-104 od 31. kolovoza 2021., u sjednici održanoj 11. ožujka 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog za dopuštenje revizije se odbija u pogledu pravnih pitanja postavljenih pod rednim brojevima 3. do 7.
II. Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje u pogledu pravnih pitanja postavljenih pod rednim brojevima 1. i 2. i u pogledu pozivanja na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Obrazloženje
1. Tužena je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude, u dijelu u kojem nije uspjela u sporu.
2. U prijedlogu za dopuštenje revizije je postavila pravna pitanja koje smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava kroz praksu.
2.1. Uz to se pozvala i na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14 - dalje: Ustav) i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori", broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 - dalje: Konvencija).
3. U dijelu u kojem je prijedlog podnesen u smislu toč. 2. ovoga obrazloženja ovaj ga je sud kvalificirao kao prijedlog za dopuštenje revizije u smislu st. 1. čl. 385.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), dok je u dijelu u kojem je prijedlog podnesen u smislu toč. 2.1. ovoga obrazloženja, taj prijedlog kvalificirao u smislu st. 2. toga članka.
4. Ovaj sud je prijedloge razmotrio sukladno odredbama čl. 387. st. 1. i čl. 389. ZPP.
U pogledu prijedloga podnesenog u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP
5. Za prva dva postavljena pravna pitanja tuženik nije naveo odluke viših sudova u kojima bi bila izražena pravna shvaćanja koja bi, u odnosu na ta da pitanja, bila različita od onih koji bi bili izraženi od onih u pobijanoj odluci, niti je na ikoji drugi način dokazao važnost tih pitanja za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, niti za razvoj prava.
5.1. Osim toga, sud u pobijanoj odluci niti nije izrazio izričita pravna shvaćanja koja bi bila protivna onima koji se impliciraju tim pitanjima, pa ta pitanja čak nemaju utjecaj na odluku u ovoj pravnoj stvari
6. Treće pravno pitanje se ne može kvalificirati kao materijalnopravno niti postupovnopravno pitanje u smislu odredbe čl. 385.a ZPP; njime podnositelj zapravo ukazuje na (eventualnu) pogrešnu primjenu odredba parničnog postupka počinjenu pred drugostupanjskim sudom, a što samo po sebi nije razlog za dopuštenje revizije, one u smislu čl. 382. ZPP.
6.1. Naime, čak i u slučaju postojanja takve povrede u konkretnom slučaju – osobito u situaciji kad takva eventualno počinjena bitna povreda nije posljedica izraženog pravnog shvaćanja suda u pobijanoj odluci koje bi bilo nepodudarno sa shvaćanjem revizijskog suda – njezine posljedice ne premašuju dosege ovoga konkretnog slučaja, čime nemaju važnost za ujednačenje sudske prakse niti za razvoj prava kroz praksu, što je osnovni smisao postupka koji se vodi povodom navedene revizije, pa tako ni nemaju važnost za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, niti za razvoj prava kroz praksu.
6.2. Čak ni pozivanje tuženika (u tim pitanjima) na postojanje drugačije sudske prakse u pogledu ocjene doprinosa nastanku štete nema utjecaj na promjenu shvaćanja iz razloga identičnim onima iz toč. 7.1. ovoga obrazloženja.
7. Četvrto i peto postavljeno pravno pitanje se zapravo iscrpljuje u propitivanju pravilnosti ocjene doprinosa nastanku štete, no ona ne predstavljaju pravna pitanja, u smislu čl. 385.a ZPP, nego pitanja činjenične naravi pa ne mogu biti predmetom razmatranja u ovom stadiju postupka.
7.1. Pozivanje, u tim pitanjima, na sudsku praksu revizijskog suda prilikom ocjene doprinosa nastanku štete, također ne ukazuje na promjenu kvalifikacije tih pitanja (iz toč. 7.). Naime, pitanje doprinosa ovisi o nizu konkretnih, specifičnih činjeničnih okolnosti koje se odnose strogo na svaki pojedini, konkretni slučaj i ne radi se o primjeni istih činjeničnih supstrata, pa tako ni o potrebi usklađivanja pravnih shvaćanja kroz postavljena pitanja (onih iz pobijane odluke naspram onih odluka na koje se poziva tuženik).
8. U pogledu šestog postavljenog pravnog pitanja, pravno je shvaćanje u pobijanoj odluci usklađeno sa pravnim shvaćanjem koje je ovaj sud izrazio u recentnijoj odluci broj Rev-486/2021-2 od 3. siječnja 2023.
9. U pogledu pravnog pitanja pod rednim brojem 7. je za uputiti na obrazloženje iz toč. 6. i 6.1. ove odluke.
10. Slijedom navedenog, a u pogledu prijedloga za dopuštenje revizije u dijelu u kojem je on koncipiran u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP – zbog pravnih pitanja koje stranka smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava – valjalo je, na temelju čl. 389.b st. 1. i. 2. ZPP, odlučiti kao u izreci, pod toč. I., za pravna pitanja pod rednim brojevima 3. do 7., odnosno kao pod toč. II., za ostala pravna pitanja.
U pogledu prijedloga podnesenog u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP
11. Tuženik obrazlaže da mu je povrijeđeno pravo na pravično suđenje, jer da se radi o arbitrarnom suđenju u vidu promjene odluke drugostupanjskog suda o omjeru doprinosa tužitelja na štetu tuženika, a na temelju potpuno identičnih razloga na kojim je bila utemeljena ranija odluka istoga suda .
12. No, uzimajući u obzir da je drugostupanjski sud u pobijanoj odluci sud dao svoju ocjenu i razloge u pogledu ocjene doprinosa nastanku štete, koju je možda i drugačije ocijenio nego u svojoj ranijoj odluci (dakle, u tom dijelu eventualno preocijenio svoje prethodno pravno shvaćanje, no dao je razloge za novu ocjenu), ovaj sud ocjenjuje da nije učinjena vjerojatnom povreda prava na pravično pošteno i nepristrano suđenje iz čl. 14. i 29. Ustava i čl. 6. Konvencije.
13. Također i u pogledu odluke o troškovima postupka, jasan je pravni pristup suda u pobijanoj odluci i nije učinjena vjerojatnom povreda iz prethodne točke ovoga obrazloženja.
14. Ovaj sud smatra da je u postupku pred nižestupanjskim sudovima tuženiku bilo omogućeno da se izjasni o zahtjevima i navodima tužitelja, iznosi činjenice i predlaže dokaze te na taj način ravnopravno sudjeluje u postupku. U svojim presudama nižestupanjski sudovi su odgovorili na sve odlučujuće navode tuženika. Njihove presude su dostatno i jasno obrazložene te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da tuženik nije imao pravično suđenje.
15. Imajući u vidu izneseno, tuženik nije učinio vjerojatnim da mu je u postupku pred nižestupanjskim sudovima bilo povrijeđeno pravo na pravično suđenje i ostala temeljna prava prije spomenuta.
16. Slijedom navedenog, a u pogledu prijedloga za dopuštenje revizije u dijelu u kojem je on koncipiran u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP – pozivanjem na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom i Konvencijom – valjalo, na temelju čl. 389.a st. 4. ZPP, odlučiti kao u izreci ovoga rješenja, pod toč. II.
Zagreb, 11. ožujka 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
