Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-3130/2023-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću po sutkinjama toga suda Roberti Pandža, predsjednici vijeća, Jadranki Travaš, sutkinji izvjestiteljici i Kseniji Grgić, članici vijeća u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, A. Mihanovića 3, Zagreb, OIB: 84397956623, protiv tuženika Croatia osiguranja d.d., OIB: 26187994862, Vatroslava Jagića 33, Zagreb, kojeg zastupa punomoćnica Tihana Svetec, odvjetnica iz Odvjetničkog društva Leko i partneri iz Zagreba, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Zlataru poslovni broj P-745/2022-14 od 20. srpnja 2023., na sjednici vijeća održanoj 11. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Zlataru poslovni broj P-745/2022-14 od 20. srpnja 2023. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

II. O troškovima drugostupanjskog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Sud prvog stupnja je donio presudu kojom je pod točkom I. izreke naložio tuženiku Croatia osiguranje d.d. da tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, isplati iznos od 6.505,70 eura[1] / 49.017,22 kn/, sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče od 20.svibnja 2022. do isplate. Pod točkom II. izreke je određeno da svaka stranka snosi svoje troškove.

2. Protiv ove presude žalbu je podnio tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže pobijanu presudu preinačiti u smislu žalbenih navoda odnosno ukinuti i vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje uz naknadu troškova žalbe.

3. Tužitelj je podnio odgovor na žalbu u kojem osporava navode žalbe i predlaže odbiti žalbu

tuženika.

4. Žalba tuženika je osnovana.

5. Sud prvog stupnja je pobijanom presudom naložio tuženiku platiti tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje iznos od 6.505,70 eura sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 20. svibnja 2022. s osnova naknade štete nastale isplatom invalidske mirovine tužiteljevom osiguraniku HĐ u razdoblju od 1. travnja 2020. do 30. travnja 2022., iz razloga jer je 12. rujna 1992. stradao u prometnoj nezgodi koju je skrivio osiguranik tuženika GĐ, upravljajući kombajnom pri čemu je nesporno je osiguranik tužitelja doprinio nastanku štetnog događaja sa 30%.

6. Prvostupanjski sud polazeći od utvrđenja da je oštećenik-osiguranik tužitelja HĐ stradao u prometnoj nezgodi koju je prouzročio osiguranik tuženika te da rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područna služba Zagreb, broj IN-906613 od 14. siječnja 1997. osiguraniku HĐ priznato pravo na invalidsku mirovinu počevši od 12. studenog 1996. i to zbog povrede izvan rada (posljedice predmetnog štetnog slučaja) u omjeru 50% te zbog bolesti u omjeru od 50% ocijenio da tužitelj prema odredbi članka 161. st. 1. Zakonu o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 62/18., 115/18., 102/19.; 84/2021, 119/2022; dalje: ZMO) ima pravo zahtijevati naknadu štete i neposredno od zajednice osiguranja imovine i osoba u kojoj su oštećenici osigurani s time da zakonom nije predviđena mogućnost da se navršenjem godina života jednom priznata invalidska mirovina prevede na starosnu, već i nadalje ostaje invalidska mirovina i na temelju iste se obavljaju isplate iste od strane tužitelja.

7. Međutim, sud prvog stupnja je u pobijanoj presudi nepravilno primijenio materijalno pravo utvrđujući da su za naknadu štete tužitelju u utuženom razdoblju od 1. travnja 2020. do 30. travnja 2022. mjerodavne odredbe važećeg Zakona o mirovinskom osiguranju koji je bio na snazi u vrijeme isplata invalidske mirovine osiguraniku tužitelja HĐ budući da se na konkretni odnos tužitelja i tuženika primjenjuje materijalno pravo koje regulira konkretan ugovor o osiguranju i to mjerodavan Zakon o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" br. 151/05., 36/09., 75/09., 76/13., 152/14., dalje: ZOOP) koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete tužitelju tj. u trenutku kada su izvršene isplate mirovine osiguraniku tužitelja i to konkretno primjenom čl. 27. ZOOP-a koji uređuje „subrogacijske zahtjeve nositelja socijalnog osiguranja„.

8. Prema čl. 27. ZOOP-a obveza tuženika, društva za osiguranje, postoji samo onda ukoliko bi razmjerni iznos mirovine koja se isplaćuje osiguraniku HZMO-a bio veći od razmjernog iznosa mirovine koja se isplaćuje zbog umirovljenja zbog povrede nastale kao posljedica prometne nezgode te je stoga u ovom slučaju trebalo utvrditi postoji li razlika između mirovine utvrđene rješenjem HZMO-a i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede izvan rada i ovisno o tome odlučiti o osnovanosti tužbenog zahtjeva. Takvo pravno shvaćanje izrazio je Vrhovni sud Republike Hrvatske u niz svojih odluka Rev-552/22 od 17. svibnja 2022., Rev-66/22 od 1. veljače 2022. i Rev-909/2021.-3 od 8. rujna 2021.

9. Budući da zbog pogrešnog pravnog pristupa sud prvog stupnja prilikom odlučivanja o visini štete nije pravilno utvrdio činjenično stanje jer visina štete nije obračunata temeljem odredbe čl. 27. st. 3. ZOOP-a to se ostvario žalbeni razlog iz članka 355. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 11/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP), slijedom čega je valjalo na temelju odredbe članka 370. ZPP-a ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

10. U ponovnom postupku sud prvog stupnja će sukladno dokaznim prijedlozima stranaka utvrditi odlučne činjenice na koje im je ukazano u prethodnom dijelu obrazloženja nakon čega će donijeti novu i na zakonu osnovanu odluku.

11. O troškovima drugostupanjskog postupka odlučeno je primjenom čl. 166. stavka 3. ZPP-a.

U Zagrebu 11. ožujka 2025.

Predsjednica vijeća:

Roberta Pandža