REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4091/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice SU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Marija Grbavac, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika Privredne banke d.d., Zagreb, Radnička cesta 50, OIB: 02535697732, kojeg zastupa punomoćnica Ivana Miloš, odvjetnica u Zagrebu, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužiteljice protiv presude Županijskog suda u Zadru broj Gž-283/2024-2 od 10. travnja 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu br. P-6037/2022-33 od 24. studenoga 2023., u sjednici održanoj 11. ožujka 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije tužiteljice glede postavljenih pitanja.
II. Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije tužiteljice u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zadru broj Gž-283/2024-2 od 10. travnja 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu br. P-6037/2022-33 od 24. studenoga 2023.
2. Prijedlog je podnesen pozivom na čl. 385.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP) zbog pravnih pitanja koja predlagateljica smatra važnim za odluku u ovom sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni, kao i zbog povrede temeljnog ljudskog prava zaštićenog Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a na koju povredu se tužiteljica pozivala već u žalbi.
3. Na prijedlog nije odgovoreno.
4. Prijedlog dijelom nije osnovan, a dijelom nije dopušten.
5. Tužiteljica u prijedlogu za dopuštenje postavlja sljedeća pitanja:
„Da li je moguće dva puta (ili više) utvrđivati ništetnost pojedinih ugovornih odredbi?
Postoji li ništetnost i naknadna ništetnost?
Da li su u kolektivnoj parnici utvrđene ništetnim pojedine ugovorne odredbe svih ugovora o kreditu s valutnom klauzulom u CHF koje se odnose na promjenjivu kamatnu stopu?
Ukoliko su u kolektivnoj parnici utvrđene ništetnim sve odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi svih ugovora o kreditu kako je moguće da je u ovom predmetu donesena pravomoćna presuda kojom su ponovno utvrđene ništetnim odredbe ugovora o kreditu o promjenjivoj kamatnoj stopi?
Da li je korisnicima kredita u CHF povrijeđeno Ustavom zajamčeno pravo na jednakost svih pred zakonom obzirom se na njih primjenjuju drugačija pravila o zastari restitucijskog zahtjeva od svih ostalih pravnih odnosa u Republici Hrvatskoj?
Da li se u konkretnom slučaju radi o res iudicata obzirom je prvostupanjski sud utvrdio ništetnim odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi konkretnog ugovora o kreditu?
Da li se tužiteljici može trošak računati na način da joj se „duplo“ oduzima eventualni uspjeh protivne strane odnosno da li je dozvoljeno računati uspjeh jedne strane u postupku na način da joj se postotak sa kojim je uspjela protivna strana oduzima u duplom iznosu odnosno u dva navrata?“.
6. Kao razlog važnosti za postavljena pitanja tužiteljica se poziva na pravno shvaćanja Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 30. siječnja 2020., odnosno na odluku revizijskog suda br. Revt-249/2014.
7. Postupajući u skladu s odredbom čl. 385.a st. 1. i čl. 387. ZPP ocijenjeno je da postavljena pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije tuženika nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Naime, shvaćanje drugostupanjskog suda je u cijelosti u skladu sa shvaćanjem revizijskog suda u kolektivnom sporu, odnosno sa shvaćanjem revizijskog suda zauzeto na sjednici Građanskog odjela 30. siječnja 2020. Glede pak posljednjeg postavljenog pitanja o troškovima postupka valja istaći da tužiteljica nije navela nikakvu drugačiju sudsku praksu, niti se poziva na postojanje eventualno drugačije prakse revizijskog ili drugih drugostupanjskih sudova.
8. Slijedom iznesenog, a budući da je ocijenjeno da postavljena pravna pitanja nisu važna pravna pitanja u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP, prijedlog za dopuštenje revizije je odbijen na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP (toč. I. izreke).
9. Tužiteljica u prijedlogu ističe da joj je u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na jednakost svih pred zakonom. Tužiteljica smatra da su pravnim shvaćanjem Građanskog odjela Vrhovnog suda od 30. siječnja 2020. korisnici ugovora o kreditu u CHF valuti su dovedeni u nejednaki položaj u odnosu na ostale pravne poslove koji se utvrđuju ništetnim.
10. Prema shvaćanju revizijskog suda utvrđenje ništetnosti u kolektivnom sporu, najprije promjenjive kamatne stope, a nakon toga i valute obveze u CHF, korisnici kredita u CHF dovedeni su u povoljniji položaj, jer nisu trebali utvrđivati u pojedinačnim parnicama ništetnost spornih ugovornih odredbi. Postavljanjem deklaratornog zahtjeva na utvrđenje ništetnosti u ovoj parnici tužiteljica ne može doći u povoljniji položaj u odnosu na ostale na koje se odnosi kolektivna pravna zaštita. Stoga tužiteljica nije učinila vjerojatnim da bi joj u postupku pred nižestupanjskim sudovima bilo povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zaštićeno Ustavom Republike Hrvatske odnosno Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
11. Stoga je valjalo prijedlog za dopuštenje revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP odbaciti primjenom odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP.
Zagreb, 11. ožujka 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
