Poslovni broj: Usž-483/2025-4

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga Suda Senke Orlić-Zaninović, predsjednice vijeća, Eveline Čolović Tomić i Jelene Rajić, članica vijeća te više sudske savjetnice Ane Matacin, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice SV, [adresa], koju zastupa opunomoćenica Dubravka Očić, odvjetnica iz Zagreba, Lašćinska cesta 77/A, protiv tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Središnjeg ureda, Zagreb, Gruška 20, radi potvrde geodetskog elaborata, odlučujući o žalbama tužiteljice protiv rješenja Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us l-2928/2017-11 od 5. travnja 2019. i presude istog suda, poslovni broj: Us I-2928/2017-8 od 31. siječnja 2019., na sjednici vijeća održanoj 11. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

i

r i j e š i o  j e

I. Poništava se rješenje Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us l- 2928/2017-11 od 5. travnja 2019.

II. Odbija se žalba tužiteljice i potvrđuje presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us l-2928/2017-8 od 31. siječnja 2019.

III. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Osporenom presudom prvostupanjskog upravnog suda odbijen je tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja tuženika, KLASA: UP/II-932-07/17-07/198, URBROJ: 541-03-02/1-17-2 od 31. kolovoza 2017., kao i zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora, dok je osporenim rješenjem istog suda odbačena žalba tužiteljice protiv te presude.

1.1. Navedenim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba, KLASA: 932-06/2010-01/2505, URBROJ: 251-15-02/1-11-4 od 23. ožujka 2011., kojim se odbija potvrđivanje parcelacijskog/geodetskog elaborata za naručitelja SV, ovdje tužiteljicu, k. č. [katastarska čestica], ING Z d.o.o. (izvoditelj).

2. Tužiteljica je protiv osporene presude izjavila žalbu zbog bitne povrede pravila sudskog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u sporu te pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbenim razlozima, u bitnom, drži da pobijana presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati jer prvostupanjski sud nije dao jasne i razumljive razloge temeljem kojih je odbio tužbeni zahtjev, odnosno odbijajuća presuda uopće ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, a razlog koji je naveden u obrazloženju proturječan je sadržaju priloženih isprava, te je obrazloženje presude šturo, nedorečeno i potpuno nerazumljivo. Upire na sadržaj zaključka od 8. veljače 2011., kojim je od tužiteljice zatražen ispravak geodetskog elaborata na način da se kućni brojevi upišu prema važećoj evidenciji, nakon čega navodi da je prvostupanjski sud kod donošenja svoje odluke zanemario pravno odlučne činjenice, osobito da je svrha izrade geodetskog elaborata ispravljanje pogrešno i nezakonito provedenog objedinjavanja dviju zemljišno-knjižnih čestica br. [broj ZK uloška] i [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], upisanih na ime tužiteljice i ostalih suvlasnika, a koje su spojene u jednu jedinstvenu katastarsku česticu oznake br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. U spomenutom postupku objedinjavanja izvršena je i izmjena kućnih brojeva na objektima koji se nalaze na tim zemljišno-knjižnim česticama na način kako su sada upisane u katastarskom operatu odnosno evidenciji kućnih brojeva, a koja numeracija je potpuno različita od one označene i upisane u zemljišnim knjigama. U takvoj situaciji bilo je nužno istovremeno s razdvajanjem pogrešno formirane jedinstvene katastarske čestice u skladu sa zemljišno-knjižnim česticama na dvije odvojene katastarske čestice u geodetskom elaboratu označene kao k. č. br. [katastarska čestica], provesti i izmjenu kućnih brojeva na objektima koji se nalaze na tim česticama koje su u naravi potpuno odvojene i razgraničene vidljivim međama međusobno i prema susjednim parcelama odnosno prema susjednim građevinama. Stoga je tužiteljica mišljenja kako je neprihvatljivo i protivno propisima o kućnim brojevima da se kućni brojevi “miješaju“ na način da objekt na jednom zemljištu nosi podbroj kućnog broja na potpuno drugom zemljištu odnosno katastarskoj i/ili zemljišno-knjižnoj čestici. Drži jedino logičnim i ispravnim i u skladu s propisima o označavanju kućnih brojeva da u konkretnom slučaju kuća na zk.čest. [broj ZK čestice] k. o. [katastarska općina] (u geodetskom elaboratu označena kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) nosi kućni broj 118, kako je i upisana u zemljišnim knjigama, dok stambena zgrada na zk.čest. [broj ZK čestice] k. o. [katastarska općina] (u geodetskom elaboratu označena kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) nosi oznaku kućnog broja [adresa], a dvorišna prizemna poslovna zgrada oznaku [adresa], kao što su obje već i upisane u zemljišnim knjigama. Tužiteljica može prihvatiti da se kućni brojevi određuju sukladno odredbama Pravilnika o načinu označavanja imena naselja, ulica i trgova te o obilježavanju zgrada brojevima, na koji se pozivaju tuženik i prvostupanjski sud, ali u konkretnom slučaju, ako je objedinjavanje dviju zemljišno-knjižnih čestica potrebno razdvojiti i uskladiti sa zemljišno-knjižnim stanjem, onda je nužno istovremeno i oznake kućnih brojeva vratiti u prijašnje stanje kakvo je bilo prije tog neosnovanog i nezakonitog objedinjavanja i objekte označiti upravo kako su označeni u geodetskom elaboratu koji je predan na potvrdu. Upravo u spornom geodetskom elaboratu navedena je njegova svrha, a to je: "Ispravljanje katastarske izmjere prema članku 31. Pravilnika o parcelacijskim i drugim geodetskim elaboratima i provedbu u zemljišnoj knjizi za katastarsku česticu [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]". Iznoseći s tim u vezi i druge razloge, tužiteljica predlaže ovom Sudu usvojiti žalbu, poništiti osporenu presudu i usvojiti u cijelosti tužbeni zahtjev, uz naknadu iskazanog troška ovog upravnog spora, uvećano za sastav ove žalbe.

3. Tuženik, uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu protiv presude.

4. Prvostupanjski sud je, postupajući u smislu članka 71. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj 20/10., 143/12., 152/14., 29/17. i 110/21. – dalje u tekstu: ZUS), navedenu žalbu ocijenio nepravodobnom te je istu odbacio rješenjem, poslovni broj: Us I-2928/2017-11 od 5. travnja 2019., osnovanost kojeg je potvrdio i ovaj Sud, rješenjem poslovni broj: Usž-2402/19-3 od 26. ožujka 2021., a koje rješenje je, povodom ustavne tužbe tužiteljice, Ustavni sud Republike Hrvatske svojom odlukom, broj: U-III-3297/2021 od 29. siječnja 2025., ukinuo i predmet vratio ovom Sudu na ponovni postupak, prvenstveno iz procesnih razloga odnosno jer tužiteljici nije konkretno odgovoreno na bitne navode o potrebi izvođenja pojedinog dokaza (vezano na utvrđenje sporne činjenice vjerodostojnosti potpisa opunomoćenice tužiteljice na dostavnici), čime je faktično ograničeno podnositeljičino pravo na pristup sudu.

5. Uvažavajući sadržaj ustavnosudske odluke, kao i podatke sveza spisa, ovaj Sud je ocijenio da je žalba tužiteljice protiv pobijanog sudskog rješenja osnovana.

6. Prema odredbi članka 50. stavka 1. ZUS-a, dostava u upravnom sporu obavlja se prema pravilima kojima je uređena dostava u općem upravnom postupku.

7. Odredbom članka 85. ovdje mjerodavnog Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj 47/09.) propisano je da se dostava obavlja osobno naslovljenoj osobi kad od obavljanja dostave počinje teći rok koji se ne može produžiti ili kad je takva (osobna) dostava propisana (stavak 1.), te da se dostava smatra obavljenom danom uručenja, odnosno danom kad je pismeno ostavljeno u poštanskom sandučiću ili pretincu ili ako toga nema, na vratima ili drugom za primatelja vidljivom mjestu, osim ako stranka dokaže da iz opravdanih razloga nije mogla primiti pismeno (stavak 5.), s tim da se dostavom pismena osobi ovlaštenoj za zastupanje stranke ili opunomoćeniku za primanje pismena smatra da je dostava izvršena samoj stranci. Dostava odvjetniku koji zastupa stranku može se obaviti i tako da se pismeno uruči zaposleniku odvjetničkog ureda (stavak 6.).

8. Imajući u vidu citiranu zakonsku odredbu, u opravdanim i dvojbenim situacijama stranci se mora dati mogućnost dokazivanja dana primitka pismena, što je u ovom slučaju izostalo, a na koju okolnost je ukazao i Ustavni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci. Opunomoćenica tužiteljice je, naime, u žalbi protiv prvostupanjskog sudskog rješenja osporavala pravilnost dostave pobijane presude, tvrdeći da potpis na dostavnici nije njezin potpis, da je dostavnicu očito potpisao dostavljač koji je na istu stavio bilješku "žig nedostupan" te da je presudu zaprimila 8. veljače 2019. (a ne 6. veljače 2019.), što žalbu čini pravodobnom.

9. S obzirom na nedostatke sadržaja dostavnice iz koje, pored ostalog, proizlazi da je potpis opunomoćenice tužiteljice očigledno drukčiji od njezinog potpisa na ostalim pismenima priloženim spisu, a imajući u vidu duljinu trajanja ovog postupka, kao i činjenicu da propusti trećih osoba koje sudjeluju u obavljanju dostave ne smiju ići na štetu ostvarivanja prava stranaka, ovaj Sud je žalbu tužiteljice protiv pobijane presude ocijenio pravodobnom, te je istu uzeo u razmatranje radi donošenja meritorne odluke.

10. Žalba nije osnovana.

11. Ispitujući osporenu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, sukladno odredbi članka 73. stavka 1. ZUS-a, ovaj Sud nalazi da je prvostupanjski upravni sud pravilno postupio kada je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice te da time nije povrijedio zakon na njezinu štetu.

12. Naime, prema odredbi članka 66. stavka 1. ZUS-a, protiv presude upravnog suda stranke mogu podnijeti žalbu zbog bitne povrede pravila sudskog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u sporu i pogrešne primjene materijalnog prava.

13. Sud nalazi da se osporena presuda prvostupanjskog upravnog suda ne može ocijeniti nezakonitom niti po jednoj osnovi propisanoj citiranom zakonskom odredbom iz razloga na koje tužiteljica upire u žalbi. To stoga jer bitna povreda pravila sudskog postupka postoji kada upravni sud u tijeku spora nije primijenio ili je nepravilno primijenio odredbe ZUS-a, a to je utjecalo na donošenje zakonite i pravilne presude (članak 66. stavak 2.), čemu ovdje nije udovoljeno jer je, prema podacima sveza spisa, postupak prije donošenja osporene odluke proveden sukladno odredbama ZUS-a, a pobijana presuda, upravo suprotno žalbenim navodima sadrži sve propisano odredbom članka 60. toga Zakona, pa tako i u pogledu stavka 4. iste odredbe, koji propisuje što sve mora sadržavati obrazloženje presude, a koje je potpuno i jasno te u korelaciji s izrekom presude.

13.1. Pritom Sud nalazi potrebnim dodatno istaknuti da se obveza obrazlaganja odluka ne može shvatiti kao zahtjev za detaljnim odgovorom na svaki navod, već opseg obrazlaganje odluke ovisi o prirodi iste te se utvrđuje prema okolnostima konkretnog slučaja i prirodi stvari, s tim da u obrazloženju moraju biti navedeni pravno odlučni razlozi na kojima je donesena odluka utemeljena, kako je to ovdje i učinjeno, jer je u osporenoj presudi prvostupanjski sud naveo relevantne razloge kojima se rukovodio ocjenjujući rješenje tuženika zakonitim.

14. Nadalje, iz podataka sveze spisa proizlazi da je pobijana presuda utemeljena na dokazima i činjenicama koji su u postupku pravilno i u potpunosti utvrđeni, a iz kojih proizlazi da tužiteljica nije postupila po zaključku prvostupanjskog upravnog tijela od 8. veljače 2011., kojim je pozvana da u ostavljenom roku ispravi nedostatke u priloženom geodetskom elaboratu na način da kućne brojeve zgrada upiše prema važećoj evidenciji kućnih brojeva koju vodi Odjel za katastar vodova i prostorne evidencije, Odsjek prostornih evidencija Zagreb, uz upozorenje da će se, u suprotnom, zahtjev za potvrdu elaborata odbiti sukladno odredbi članka 87. stavka 1. Pravilnika o parcelacijskim i drugim geodetskim elaboratima ("Narodne novine", broj 86/07., 25/09. i 148/09.), kojom odredbom je propisano da će se, ako osoba koja je izradila elaborat ne postupi po zaključku za uklanjanje utvrđenih nedostataka, zahtjev za pregledavanje i potvrđivanje elaborata odbiti.

15. Tužiteljica ne osporava navedene pravno odlučne činjenice, već u žalbi iznosi razloge zbog kojih nije postupila po navedenom zaključku, a koji, međutim, nisu od utjecaja na donošenje drukčije odluke u ovoj stvari.

16. Naime, i po ocjeni ovoga Suda, prvostupanjski sud je, pravilnom primjenom u presudi izrijekom navedenih odredaba Pravilnika o katastru zemljišta ("Narodne novine", broj 84/07. i 148/09.) i Pravilnika o načinu označavanja imena naselja, ulica i trgova te o obilježavanju zgrada brojevima ("Narodne novine", broj 4/90.), osnovano zaključio da označavanje brojeva kuća u predmetnom geodetskom elaboratu, koji je protivan kućnim brojevima označenim u važećoj evidenciji nadležnog katastarskog odjela, čini zapreku potvrđivanju takvog geodetskog elaborata.

16.1. Ovo neovisno o činjenici da su u predmetnom geodetskom elaboratu označeni kućni brojevi u skladu sa stvarnim i zemljišno-knjižnim stanjem, a na kojoj tužiteljica inzistira i u žalbi, pri čemu, međutim, ne vodi računa da se ovdje radi o potvrdi elaborata kojim se predlaže ispravak katastarske izmjere temeljem članka 31. Pravilnika o parcelacijskim i drugim geodetskim elaboratima, na koji se poziva u žalbi, ali ga pogrešno tumači. Navedena odredba, naime, propisuje izradu geodetskog elaborata u odnosu na katastarske čestice, a ne u odnosu na kućne brojeve zgrada, koji se utvrđuju u posebnom postupku na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o naseljima ("Narodne novine", broj 54/88.) i Pravilnikom o načinu označavanja imena naselja, ulica i trgova te o obilježavanju zgrada brojevima. Do promjene pak kućnih brojeva, koja mora biti provedena sukladno citiranim propisima, smiju se koristiti isključivo podaci iz službene katastarske evidencije, što je ovdje izostalo.

17. Kako, dakle, iz dokaza pribavljenih u postupku proizlazi da je osporena presuda donesena temeljem pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pravilnom primjenom mjerodavnog materijalnog i postupovnog prava, a koji zaključak nije doveden u sumnju ni žalbenim navodima tužiteljice, to ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe. Ovo osobito imajući u vidu da tužiteljica pravilnost osporene presude pobija ukazujući na iste činjenice i dokaze na kojima je presuda utemeljena, ali ih drukčije tumači, dajući u stvari svoje viđenje i ocjenu činjeničnog stanja utvrđenog u postupku te svoju interpretaciju primijenjenog materijalnog prava, što nije od utjecaja na drukčije rješenje ove upravne stvari.

18. Na kraju, a u odnosu na zahtjev za naknadu troškova žalbenog dijela predmetnog upravnog spora, ističe se da tužiteljica nije uspjela sa žalbom u ovom sporu jer je, nakon što je poništio prvostupanjsko rješenje, Sud žalbu odbio, radi čega joj, sukladno članku 79. stavku 4. ZUS-a, ne pripada pravo na naknadu tog troška pa je navedeni zahtjev valjalo odbiti.

19. Trebalo je stoga, temeljem odredbe članka 74., članka 67. stavka 3. i članka 79. stavka 6. ZUS-a, a sukladno ovlaštenju iz članka 169. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj 36/24.), odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu, 11. ožujka 2025.

Predsjednica vijeća

Senka Orlić-Zaninović