REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: III Kr-29/2025-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u Vijeću sastavljenom od sudaca Damira Kosa, predsjednika Vijeća te dr. sc. Marina Mrčele, izv. prof. i dr. sc. Branka Brkića, članova Vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Martine Slunjski kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv osuđenog VĐ, zbog kaznenog djela iz članka 110. u vezi s člankom 34. i drugih Kaznenog zakona (''Narodne novine'' broj 125/2011., 144/2012., 56/2015., 61/2015. – ispravak, 101/2017., 118/2018., 126/2019. 84/2012., 114/2022. i 114/2023. - dalje: KZ/11.) , odlučujući o zahtjevu osuđenika za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude koju čine presuda Županijskog suda u Karlovcu od 9. srpnja 2024. broj K-2/2024. i presuda Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske od 22. listopada 2024. broj I Kž-320/2024-12, u sjednici Vijeća održanoj 11. ožujka 2025.,
p r e s u d i o j e:
Odbija se kao neosnovan zahtjev osuđenog VĐ za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude.
Obrazloženje
1. Pravomoćnom presudom koju čine presuda Županijskog suda u Karlovcu od 9. srpnja 2024. broj K-2/2024. i presuda Visokog kaznenog suda od 22. listopada 2024. broj I Kž-320/2024-12 proglašen je krivim VĐ zbog počinjenja dva kaznena djela i to iz članka 110. u vezi s člankom 34. i iz članka 331. stavka 1. KZ/11. te je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora 3 godine i 10 mjeseci.
2. Osuđeni VĐ je po branitelju, odvjetniku Nikoli Horvatu, podnio zahtjev za izvanredno preispitivanje presude zbog ''teške povrede prava na pravično suđenje zajamčeno Ustavom i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (članak 468. st. 2. ZKP/08) [i] povrede odredaba kaznenog postupka u žalbenom postupku, a te povreda je utjecala na presudu''. Predložio je ''da Vrhovni sud Republike Hrvatske … ukine presudu Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske od 22. listopada 2024. godine, pos.br. Kž-320/2024-12 i predmet vrati tom sudu na ponovno odlučivanje.''
3. Zahtjev sa spisom je u skladu s člankom 518. stavkom 4. (''Narodne novine'' broj 152/2008., 76/2009., 80/2011., 121/2011. - pročišćeni tekst, 91/2012. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/2012., 56/2013., 145/2013., 152/2014., 70/2017., 126/2019., 130/2020. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 80/2022. i 36/2024. - dalje: ZKP) bio dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske koje je podnijelo odgovor na zahtjev u kojemu je predložilo njegovo odbijanje. Taj je odgovor dostavljen osuđeniku i njegovom branitelju (list 635 spisa).
4. Zahtjev nije osnovan.
5. Osuđeni VĐ u zahtjevu navodi da se ''povreda prava na pošteno suđenje i povreda odredaba kaznenog postupku u žalbenom postupku … očituje u tome što je Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, kao žalbeni sud, koji je odlučivao o žalbi okrivljenik, odnosno osuđenika prvo donio odluku, odnosno rješenje koji se ukida presuda Županijskog suda u Karlovcu, posl.br. K-2/2024-37 od 9. srpnja 2024., da bi potom donio odluku, odnosno presudu kojom se žalbe državnog odvjetnika i okrivljenika odbijaju kao neosnovane i kojom se potvrđuje prvostupanjska presuda''. Ističe da je ''sjednica drugostupanjskog vijeća … održana 22. listopada 2024. te je isti dan Visoki kazneni sud Republike Hrvatske donio rješenje posl.br. Kž-480/2024-4, temeljem članka 484. st. 3 ZKP/08 kojim se produljuje istražni zatvor protiv'' osuđenika, a da je u obrazloženju tog rješenja navedeno da je prvostupanjska presuda ukinuta. Dva mjeseca nakon toga ''branitelj i okrivljenik … i prvostupanjski sud dobivaju sustavom e-komunikacije drugu vrstu odluke, odnosno presudu kojom se odbijaju žalbe''. Zbog takvog postupanja ''osuđenik smatra kako je u ovom predmetu u ovim okolnostima potrebna intervencija Vrhovnog suda Republike Hrvatske kako bi se utvrdilo radi čega je došlo do donošenja dvije suprotne odluke u istome postupku, budući da takvo postupanje nije predviđeno Zakonom o kaznenom postupku Republike Hrvatske''.
6. Osuđenik je zahtjev podnio jer smatra da postoje dvije osnove za pobijanje pravomoćne presude; jedna je teška povreda prava na pravično suđenje (članak 468. stavak 2. ZKP-a), a druga je povreda odredaba kaznenog postupka u žalbenom postupku, ako je ta povreda mogla utjecati na presudu (članak 517. stavak 1. točka 3. ZKP-a). Obje osnove za podnošenje ovoga izvanrednoga pravnog lijeka osuđenik obrazlaže jednim razlogom i to, jer smatra, da je drugostupanjsko vijeće najprije donijelo odluku kojom se prvostupanjska presuda ukida, a potom odluku kojom se odbijaju žalbe protiv prvostupanjske presuda koja se potvrđuje. No, osuđenik u zahtjevu ne navodi koju je odredbu kaznenog postupka povrijedio drugostupanjski sud u žalbenom postupku niti obrazlaže zašto smatra da bi postupanje drugostupanjskog suda bila teška povreda prava na pravično suđenje.
6.1. Za procjenu je li drugostupanjski sud u konkretnoj situaciji postupio suprotno zakonu ili drugom propisu koji određuje postupanje drugostupanjskog suda kada odlučuje u povodu žalbe na prvostupanjsku presudu odlučne su odredbe koje takvo postupanje propisuju. Riječ je o odredbama ZKP-a i Sudskog poslovnika (''Narodne novine'' broj 37/2014., 49/2014., 8/2015., 35/2015., 123/2015., 45/2016., 29/2017., 33/2017., 34/2017., 57/2017., 101/2018., 119/2018., 81/2019., 128/2019., 39/2020., 47/2020., 138/2020., 147/2020., 70/2021., 99/2021., 145/2021., 23/2022., 12/2023., 55/2024. i 136/2024. - dalje: SP). Osim toga, pribavljen je i drugostupanjski spis Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske I Kž 320/2024.
6.2. U konkretnoj je situaciji 22. listopada 2024. održana sjednica drugostupanjskog vijeća koja je imala javni dio na kojem su u skladu s člankom 475. ZKP-a prisustvovali osuđenik i njegov branitelj te koja je, kao i svaka druga sjednica drugostupanjskog (i prvostupanjskog) vijeća, imala i nejavni dio, jer se vijećanje i glasanje obavlja u nejavnom zasjedanju (članak 166. stavak 1. ZKP-a).
6.3. Prema članku 164. ZKP-a vijeće donosi odluku nakon vijećanja i glasanja, ali ta odredba, a niti jedna druga odredba ZKP-a ili SP-a, ne ograničava vrijeme trajanja vijećanja i glasanja kao faze donošenja sudske odluke (v. odluku ovoga suda III Kr- 98/2022. od 21. prosinca 2022.). Drugim riječima, odlučivanje u drugostupanjskom vijeću može biti prekinuto, a potom i nastavljeno.
6.4. Nadalje, drugostupanjski sud obvezuje odluka koju je donio i koja je otpremljena strankama (v. navedenu odluku ovoga suda). Takvo tumačenje smisleno slijedi i iz članka 43. stavka 5. SP-a prema kojem se strankama mogu davati obavijesti samo o odlukama koje su otpremljene.
6.5. Iz pribavljenog drugostupanjskog spisa Visokog kaznenog suda proizlazi da je sjednica drugostupanjskog vijeća održana 22. listopada 2024. prekinuta, a potom i nastavljena te je donesena odluka kojom su žalbe stranaka protiv prvostupanjske presude odbijene te je prvostupanjska presuda potvrđena. Ta je odluka i otpremljena s Visokog kaznenog suda.
6.6. Iz navedenoga slijedi, da je u povodu žalbi stranaka donesena jedna drugostupanjska odluka koja je otpremljena strankama. Okolnost da je doneseno rješenje kojim je produljen istražni zatvor protiv osuđenika u kojem stoji da je prvostupanjska presuda ukinuta nije pravno odlučno, jer takva odluka nije otpremljena stankama.
6.7. S obzirom na navedeno, drugostupanjski sud nije povrijedio niti jednu odredbu kaznenog postupka u žalbenom postupku. Okolnost da u rješenju o produljenju istražnog zatvora stoji da je prvostupanjska presuda ukinuta, a takva ukidna odluka nije otpremljena strankama, sama za sebe te imajući na umu sve navedeno, ne čini cijeli postupak nepravičan pa ne predstavlja tešku povredu prava na pravično suđenje.
7. Slijedom iznesenoga, zahtjev osuđenog VĐ za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude nije osnovan pa je, na temelju članka 519. u vezi s člankom 512. ZKP-a, presuđeno kao u izreci.
Zagreb, 11. ožujka 2025.
Predsjednik vijeća
Damir Kos
