REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: III Kr-28/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Damira Kosa kao predsjednika vijeća te dr. sc. Branka Brkića i dr. sc. Marina Mrčele, izv. prof. , kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Martine Slunjski kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv osuđenika JK, zbog kaznenog djela iz članka 292. stavak 2. u svezi stavka 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj 110/97., 27/98.-ispravak, 50/00. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 129/00., 51/01., 190/03. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05.-ispravak, 71/06., 110/07. i 152/08. - dalje: KZ/97.), odlučujući o zahtjevu osuđenika za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude koju čine presuda Općinskog suda u Čakovcu broj K-258/08-211 od 12. ožujka 2019. i presuda Županijskog suda u Splitu broj Kž-496/2023-11 od 3. rujna 2024., u sjednici održanoj 11. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e:

I. Utvrđuje se da je osnovan zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude osuđenika JK, preinačuje se pravomoćna presuda koju čine presuda Općinskog suda u Čakovcu broj K-258/08-211 od 12. ožujka 2019. i presuda Županijskog suda u Splitu broj Kž-496/2023-11 od 3. rujna 2024. u pravnoj oznaci djela i u odluci o kazni te se izriče da je osuđenik JK radnjama za koje je pravomoćnom presudom proglašen krivim počinio kazneno djelo protiv gospodarstva

- prijevarom u gospodarskom poslovanju iz članka 247. stavak 2. u sv. st. 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. - ispravak, 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24. - dalje: KZ/11) za koje se djelo na temelju odredbe članka 247. stavak 2. KZ/11 osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine.

II. U preostalom dijelu pravomoćna presuda iz točke I. izreke ove presude ostaje neizmijenjena.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog suda u Čakovcu broj K-258/08-211 od 12. ožujka 2019. opt. JK proglašen je krivim za kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja - prijevarom u gospodarskom poslovanju, opisano i kažnjivo po članku 293. stavak 2. u svezi stavka 1. KZ/97, protiv vjerodostojnosti isprava - krivotvorenje službene isprave, opisano i kažnjivo po članku 312. stavak 1. KZ/97 i ovjerovljavanja neistinitog sadržaja opisano i kažnjivo po članku 315. stavak 2. KZ/97 te je, nakon što su mu utvrđene pojedinačne kazne zatvora za ta kaznena djela, primjenom članka 60. stavak 1. i 2. točka c KZ/97 osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od dvije godine.

2. Istom presudom temeljem članka 158. stavak 1. i stavak 2. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14. i 70/17. - dalje: ZKP-17) oštećenik BK s postavljenim imovinskopravnim zahtjevom na iznos od 1.250.000,00 kuna u cijelosti je upućen na parnicu.

3. Temeljem članka 148. stavak 1. ZKP-17. optuženik je obvezan naknaditi troškove kaznenog postupka.

4. Presudom Županijskog suda u Splitu broj Kž-496/2023-11 od 3. rujna 2024. povodom žalbe optuženika i državnog odvjetnika, po službenoj dužnosti, preinačena je prvostupanjska presuda na način da je temeljem članka 452. točka 6. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 80/22. i 36/24. - dalje: ZKP-24) protiv optuženika odbijena optužba za kazneno djelo krivotvorenja službene isprave iz članka 312. stavak 1. KZ/97 te je ovjerovljavanja neistinitog sadržaja iz članka 315. stavak 2. u svezi stavka 1. KZ/97 te je uslijed takve odluke i djelomičnim prihvaćanjem žalbe optuženika preinačena prvostupanjska presuda u odluci o kazni tako da je optuženik JK za kazneno djelo prijevare u gospodarskom poslovanju iz članka 293. stavak 2. u svezi stavka 1. KZ/97, za koje je prvostupanjskom presudom proglašen krivim, temeljem članka 293. stavak 2. KZ/97 osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i dva mjeseca, dok su u preostalom dijelu žalba optuženika, a žalba državnog odvjetnika u cijelosti, odbijene kao neosnovane te je u preostalom pobijanom, a nepreinačenom dijelu, potvrđena prvostupanjska presuda.

5. Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude podnio je optuženik JK po branitelju Miljenku Korušiću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Korušić, Hrg i Vukalović j.t.d. Varaždin zbog „...povrede kaznenog zakona iz članka 517. stavak 1. točka 1. u svezi sa člankom 469. stavak 1. točka 4. i 5. ZKP/08 i povrede odredaba kaznenog postupka u žalbenom postupku iz članka 517. stavak 1. točka 3. u svezi sa člankom 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08. koja je mogla utjecati na presudu...“.

6. Po zaprimanju zahtjeva za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude prvostupanjski sud postupio je sukladno odredbi članka 518. stavak 4. ZKP-24 tako što je zahtjev dostavio državnom odvjetniku koji je se na zahtjev očitovao podneskom broj Ksm-DO-213/2024 od 11. studenoga 2024., a koji odgovor na zahtjev osuđenika je dostavljen na znanje osuđeniku i njegovom branitelju. Rješenjem od 28. 11. 2024. prvostupanjski sud odgodio je izvršenje kazne do donošenja ove odluke.

7. Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude osuđenika JK djelomično je osnovan.

8. Povredu kaznenog zakona osuđenik nalazi u tome što je za predmetno kazneno djelo osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i dva mjeseca jer su sudovi smatrali da je on od ranije višestruko osuđivana osoba, iako su presude kojima je osuđen donesene nakon što je počinio predmetno kazneno djelo.

8.1. Međutim, suprotno podnositelju zahtjeva, prema odredbi članka 47. KZ/11 pri izboru vrste i mjere kazne sud će između ostalog cijeniti prijašnji život počinitelja te njegovo ponašanje nakon počinjenog kaznenog djela.

8.2. Stoga su višestruku osuđivanost koja je uslijedila nakon počinjenja predmetnog kaznenog djela prvostupanjski i drugostupanjski sud bili ovlašteni cijeniti kao otegotnu okolnost, s obzirom da je riječ o podnositeljevom ponašanju nakon počinjenog kaznenog djela, pa ne stoji njegov prigovor da bi, u izloženom smislu, došlo do povrede kaznenog zakona na njegovu štetu.

9. Daljnja tvrdnja podnositelja da je izreka presude kojom je proglašen krivim proturječna sama sebi i razlozima presude predstavlja u biti tvrdnju da je počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP- 24, što međutim ne može biti osnov za podnošenje zahtjeva za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude s obzirom da čl. 517. ZKP-24 tu bitnu povredu postupka ne predviđa kao zakonski osnov za podnošenje ovog izvanrednog pravnog lijeka.

10. Tvrdnja podnositelja da na račun trgovačkog društva koje je navodno steklo znatnu protupravnu imovinsku korist nije uplaćen nikakav novac i da su izostali razlozi o odlučnim činjenicama također su tvrdnje koje ne mogu biti predmetom preispitivanja povodom zahtjeva za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude, kao što ne može biti predmetom preispitivanja niti prigovor sudovima da su povjerovali oštećeniku da je isplatio osuđeniku ukupno 161.000,00 eura, a razlogom za podnošenje ovog zahtjeva ne može biti niti daljnje polemiziranje podnositelja za pravilnošću utvrđenog činjeničnog stanja, s obzirom da čl. 517. ZKP-24 niti pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje ne predviđa kao osnov za podnošenje ovog izvanrednog pravnog lijeka.

11. Međutim, osnovan je zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude u odnosu na tvrdnju da je za inkriminirano kazneno djelo prijevare u gospodarskom poslovanju trebalo primijeniti novi KZ/11 kao blaži zakon.

11.1. Naime, prema odredbi članka 293. stavak 2. u svezi stavka 1. KZ/97 kazneno djelo prijevare u gospodarskom poslovanju čini onaj koji kao predstavnik ili zastupnik pravne osobe s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi za tu ili drugu pravnu osobu uporabom nenaplativih akceptnih naloga, čekova za koje zna da nemaju pokriće na drugi način dovede nekog u zabludu ili ga održava u zabludi i time ga navede da na štetu svoje ili tuđe imovine nešto učini ili nešto ne učini, a takvim postupkom je pribavljena znatna imovinska korist ili prouzročena znatna šteta, a počinitelj je postupao s ciljem pribavljanja takve koristi ili prouzročenja takve štete. Naglasak je na znatnoj imovinskoj koristi i na znatnoj šteti.

11.2. Za razliku od toga prijevaru u gospodarskom poslovanju iz članka 247. stavak 2. u svezi stavka 1. KZ/11. čini onaj koji u gospodarskom poslovanju s ciljem da pravnoj osobi koju zastupa ili drugoj pravnoj osobi pribavi protupravnu imovinsku korist i time nekog navede da na svoju štetu ili tuđe imovine nešto učini ili ne učini pri čemu je prouzročena znatna šteta. Dakle, da bi se radilo o kaznenom djelu iz članka 247. stavak 2. KZ-a oštećenoj osobi mora biti prouzročena znatna šteta.

znatna šteta mora biti prouzročena oštećenoj osobi.

11.3. Kako iz činjeničnog opisa kaznenog djela za koje je optuženik proglašen krivim proizlazi da je ovaj, kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, s ciljem pribavljanja znatne protupravne imovinske koristi za pravnu osobu, oštećenika doveo u zabludu i time ga naveo da na štetu svoje imovine što učini, čime je svom trgovačkom društvu pribavio imovinsku korist od 1.175.000,00 kuna, za koji iznos je oštetio oštećenika, to u ovom konkretnom predmetu postoji pravni kontinuitet između starog KZ/97 i novog KZ/11.

11.4. Kako je pravnim shvaćanjem Kaznenog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 24. studenog 1997. bilo utvrđeno da „znatna šteta“ iz kvalificiranog oblika kaznenog djela iz članka 293. stavka 2. KZ/97 postoji kada ista prelazi 30.000,00 kuna, a prema pravnom shvaćanju Kaznenog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske o visinama neodređenih vrijednosti koja su zakonska obilježja pojedinih kaznenih djela od 27. prosinca 2012., neodređena vrijednost „znatna imovinska korist“, odnosno „znatna šteta“, kod kaznenog djela iz članka 247. stavka 2. KZ/11. postoji kada vrijednost imovinske koristi odnosno štete prelazi 60.000,00 kuna, te kako su te vrijednosti unesene izmjenama Kaznenog zakona i u sam tekst zakona ( „Narodne novine 56. od 22. svibnja 2015. godine) u članak 87. stavak 29. KZ/11., a kojom odredbom je, nakon uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, propisano da „znatna imovinska korist“, odnosno „znatna šteta“ iznosi 7.963,37 eura, to zbog povećane visine „znatne štete“ koja dovodi do kvalificiranog oblika kaznenog djela, KZ/11 je blaži za osuđenika i to unatoč tome što je za kazneno djelo iz članka 247. stavka 2. KZ/11. propisan viši posebni maksimum od deset godina jer je sud prilikom odmjeravanja kazne za to novo kazneno djelo, vezan ranije propisanim posebnim maksimumom kazne od osam godina.

11.5. Prema odredbi članka 3. stavka 2. KZ/11, u slučaju kada se nakon počinjenja kaznenog djela, a prije donošenja pravomoćne presude, zakon izmijeni jednom ili više puta, primijenit će se zakon koji je najblaži za počinitelja. A kako je novi KZ /11 u konkretnom slučaju i za predmetno kazneno djelo blaži od KZ/97 i kako je drugostupanjski sud po službenoj dužnosti propustio voditi računa o ovoj suptilnoj, ali značajnoj razlici između odredbe članka 293. stavak 2. KZ/97., u odnosu na odredbu članka 247. stavak 2. KZ/11., to je osnovan prigovor optuženika, sa kojim se slaže i državni odvjetnik u svom očitovanju (da je primijenjen članak 293. stavak 2. u svezi stavka 1. KZ/97 koji se nije mogao primijeniti) te je valjalo preinačiti prvostupanjsku presudu u pravnoj oznaci djela, ali i u odluci o kazni, na način kako je to navedeno pod točkom I. izreke, vodeći računa o olakotnim i otegotnim okolnostima koje su imali u vidu prvostupanjski i drugostupanjski sud prilikom odluke o kazni, ali vodeći računa da primjena blažeg zakona u pravilu dovodi i do blaže kazne.

12. Slijedom izloženog, nalazeći da je izvanredno preispitivanje pravomoćne presude djelomično osnovan, valjalo je temeljem odredbe članka 512. i 513. stavak 1. u svezi sa člankom 519. ZKP-24., odlučiti kao pod I. i II izreke.

Zagreb, 11. ožujka 2025.

Predsjednik vijeća:

Damir Kos