Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž Ovr-365/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Ivici Veseliću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja HEP-Toplinarstva d.o.o. iz Zagreba, Miševečka 15 a, OIB 15907062900, zastupanog po punomoćnici Ana- Mariji Kajić, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Petrić & Kajić iz Zagreba, Ulica Crvenog križa 27, protiv ovršenika FA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovrvt-4180/06-41 od 23. siječnja 2023., dana 11. ožujka 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba ovrhovoditelja HEP-Toplinarstva d.o.o. kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovrvt- 4180/06-41 od 23. siječnja 2023..
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja obustavljena je ovrha u ovoj pravnoj stvari i ukinute su sve provedene radnje.
2. Protiv navedenog rješenja žali se ovrhovoditelj, zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353 st. 1 Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, u daljnjem tekstu - ZPP), u vezi s odredbom čl. 19 st. 1 Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 151/04, 194/04, 88/05 i 67/08 - u daljnjem tekstu OZ), te predlaže pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti na ponovni postupak.
3. Žalba nije osnovana.
4. U ovom ovršenom predmetu je, radi naplate novčanog potraživanja u iznosu od 2.190,60 kn s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, rješenjem o ovrsi od 24. veljače 2006., određena ovrha na pokretninama, podredno na plaći/mirovini ovršenika.
5. Dana 18. travnja 2007. je proveden popis pokretnina, te je za 8. svibnja 2008. zakazana prva javna dražba, za koju poziv nije uručen ovršeniku, obzirom da se dostava vratila s napomenom "obaviješten, nije tražio".
6. Nakon što je ovrhovoditelj postupio po zaključku suda od 13. veljače 2009. i dostavio OIB ovršenika, te uplatio predujam za izlazak sudskog ovršitelja, niti poziv za ponovljenu prvu javnu dražbu nije uredno dostavljen ovršeniku iz istog razloga.
7. Nastavno je sud prvog stupnja od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje rješenjem od 30. siječnja 2014. zatražio podatke o zaposlenju ovršenika, te zaključkom od 5. veljače 2014. ponovno obavijestio ovršenika o prvoj javnoj dražbi, zakazanoj za 18. ožujka 2014., za koji poziv se dostava opet vratila s napomenom "obaviješten, nije tražio".
8. Istim zaključkom od 5. veljače 2014. je pozvao ovrhovoditelja da uplati predujam za izlazak sudskog ovršitelja, povodom kojeg poziva je ovrhovoditelj podnescima od 3. ožujka 2014., 18. ožujka 2014., i 2. travnja 2014. tražio produljenje rok za uplatu, da bi podneskom od 17. travnja 2014. predložio sudu održavanje druge javne dražbe, a da do donošenja pobijanog rješenja 23. siječnja 2023. nije dostavio dokaz da je uplatio predujam za izlazak sudskog dostavljača.
9. Stoga je sud prvog stupnja obustavio ovršni postupak, pozivom na odredbu čl. 72 st. 3 Ovršnog zakona (čl. 7 st. 1 ZID OZ "Narodne novine" broj 131/20, u daljnjem tekstu ZID OZ 2020), uz obrazloženje da ovrhovoditelj nije više od godinu dana poduzeo niti jednu radnu u postupku pa da je valjalo temeljem odredbe čl. 72. st. 3. OZ-a odlučiti kao u izreci prvostupanjskog rješenja.
10. Naime, odredbom čl. 73. st. 3. OZ-a bilo je propisano da će se ovrha obustaviti po službenoj dužnosti ako ovrhovoditelj u roku od jedne godine nije poduzeo niti jednu radnju u postupku, a taj se rok u skladu s čl. 20 st. 3 ZID OZ 2020., računa od dana stupanja na snagu ZID OZ-a, a koji je stupio na snagu 28. studenoga 2020.
11. Međutim, prvenstveno valja reći da je odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-331/2021 i dr. od 19. prosinca 2023., koja je objavljena u "Narodnim novinama" broj 114/24 od 15. siječnja 2024. pokrenut postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom te su ukinuti članci 46. stavak 3. i 72. stavak 3. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20. i 114/22).
12. U obrazloženju navedene odluke Ustavnog suda RH je, između ostalog, napisano da je ovršni postupak pravno uređen sudski građanski postupak radi prisilnog ostvarenja tuđeg subjektivnog prava građanskopravne prirode, koji predstavlja niz pravno uređenih i funkcionalno koordiniranih radnji suda, stranaka i drugih subjekata. Ovršni postupak je postupak specijalne (singularne) egzekucije, a provodi se radi ostvarenja ili osiguranja određene tražbine na pojedinačno određenim dijelovima imovine osobe koja je dužna omogućiti ostvarenje tuđeg subjektivnog prava u najširem smislu. Predmet ovrhe odnosno osiguranja u tim su postupcima primarno dijelovi imovine ovršenika odnosno protivnika osiguranja, a samo izuzetno, kad to zbog prirode tražbine nije moguće, i njegova osoba. Upravo zbog toga odredbe zakona koji uređuje ovrhu i osiguranje, kao temeljnog propisa na kojemu počiva ostvarenje i zaštita građanskih prava u hrvatskom pravnom sustavu, moraju biti jasne, precizne, predvidljive, izvjesne te u skladu s legitimnim očekivanjima (stajalište iz odluke Ustavnog suda broj: U-I-2881/2014 i dr. od 1. lipnja 2016. "Narodne novine" broj 55/16.).
13. Ustavni sud ocjenjuje da sadržaj i struktura članka 72. stavka 3. Ovršnog zakona, imajući u vidu druge odredbe Ovršnog zakona koje potiču ovrhovoditelje na aktivnost, čine ovu dodatnu odredbu nejasna opsega, suvišnom. Ujedno takva norma ne daje osnovu za zaključak da će svrha Ovršnog zakona u praktičnom pravnom životu biti ostvarena (o cilju ovrhe i ovršnog postupka, kao jednog od temelja pravne države v. u točki 41. obrazloženja ove odluke). 8.1. Stoga, Ustavni sud ocjenjuje da članak 72. stavak 3. Ovršnog zakona ne zadovoljava zahtjeve pravne sigurnosti objektivnog pravnog poretka i protivan je zahtjevima koji proizlaze iz vladavine prava kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske (članak 3. Ustava).
14. Međutim, pobijanu odluku je ipak valjalo potvrditi, ali iz drugih razloga.
15. Naime, ovrhovoditelj čak devet godina nije udovoljio traženju suda za uplatu predujma za izlazak sudskog ovršitelja, pa se tako ispunio uvjet za obustavu postupka iz odredbe čl. 67 st. 2 OZ, kojim je propisano da će se ovrha obustaviti, ako je postala nemoguća ili se iz drugih razloga ne može provesti.
16. Obzirom da se ovrha, u konkretnom slučaju, ne može provesti, jer je za istu bio potreban izlazak sudskog ovršitelja, za koji nije uplaćen predujam, to je ovrha pravila obustavljena, iako je prvostupanjski sud za to dao pogrešne razloge.
17. Obzirom na navedeno, valjalo je, u skladu s odredbom čl. 380 toč. 2 ZPP, u vezi sa odredbom čl. 19 st. 1 OZ, odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu 11. ožujka 2025.
Sudac:
Ivica Veselić