REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-932/2025-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja AŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], protiv I. tuženika CŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]. tuženice UŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koje zastupa punomoćnica Mirella Paola Badovinac, odvjetnica u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj Gž-69/2024-19 od 27. studenoga 2024., kojom je potvrđena i preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-8213/2021-17 od 3. studenoga 2023., u sjednici održanoj 11. ožujka 2025.,
r i j e š i o j e:
Odbacuje se prijedlog tuženika za dopuštenje revizije.
Obrazloženje
1. Tuženici su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj Gž-69/2024-19 od 27. studenoga 2024., kojom je potvrđena i preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-8213/2021-17 od 3. studenoga 2023.
1.1. U prijedlogu postavljaju pitanja koja glase:
1. Da li je dopušteno da visina dosuđenih penala prijeđe 10 % vrijednosti ugovora?
2. Da li je dopušteno donijeti odluku da visina penala prijeđe 10% vrijednosti ukupnih radova?
3. Da li je dopušteno da se dosuđuju penali iako je dokazano da kupoprodajna cijena nije isplaćena u cijelosti?
4. Da li je zakonito i utemeljeno da se odredbe Uzanci uopće ne tumače i iste se ne prihvaćaju?
5. Da li je moguće da sudovi donose odluke i obrazlažu iste na različiti način da s time da u njima spominju iste činjenice koje su utvrđene u samom postupku? 6. Da li je moguće da sud donese odluku, te da ista postane pravomoćna, dok je ista u direktnoj suprotnosti sa uvriježenom praksom ugovornih penala?
7. Da li je moguće da se dosuđuju penali do iznemoglosti, točnije da visina dosuđenih penala prijeđe visinu kupoprodajne cijene nekretnine?
8. Da li je moguće da se dosuđuju penali i izvršenje radova istovremeno u dva odvojena sudska postupka?
9. Da li je moguće da Tužitelj vodi 20 odvojenih postupaka na ime penala i da mu se svi postupci dosuđuju i da oni zbrojem prelaze visinu ugovorene kupoprodajne cijene?
Tuženici navode da im je zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku i bitne povrede odredbi Zakona o vlasništvu i drugih stvarnih prava, Ustava i Europske konvencije za zaštitu temeljnih prava i sloboda povrijeđeno ustavno i konvencijsko načelo pravičnog suđenja.
2. U odgovoru na prijedlog tužitelj se prijedlogu protivi.
3. Postupajući prema odredbama čl. 385.a, čl. 387., čl. 389.a i 389.b Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/18, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) ovaj je sud u odnosu na postavljena pitanja zaključio da, osim što polaze od vlastitog viđenja utvrđenih činjenica i poimanja instituta penala, nisu uopće naznačeni razlozi važnosti iz čl. 395. a ZPP-a. U odnosu pak na razlog iz čl. 385. a st. 2. ZPP-a predlagateljima valja naznačiti da je sud drugoga stupnja vrlo iscrpno, jasno i detaljno obrazloženo naveo razloge za donošenje svoje odluke. Stoga svojim navodima, koji su inače vrlo paušalni, tuženici nisu učinili vjerojatnim povredu ustavnog i konvencijskog prava. Radi navedenoga je na temelju odredbe čl. 389.a st. 2., 3. i 4. ZPP-a riješeno kao u izreci.
Zagreb, 11. ožujka 2025.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
