REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-162/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Slavka Pavkovića predsjednika vijeća, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljica CF, OIB: [osobni identifikacijski broj], i AF, OIB: [osobni identifikacijski broj], obje iz [adresa] i obje zastupane po punomoćniku Šimi Vidulinu, odvjetniku u Puli, protiv tuženice Općine Fažana, OIB: 47321571460, 43. Istarske divizije 8, Fažana, zastupane po punomoćnicima odvjetnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Filip Simić i Lara Tončić u Puli, radi isplate, odlučujući o reviziji tuženice protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu broj Gž-395/2022-4 od 22. travnja 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Puli-Pola broj P-114/2019-37 od 28. veljače 2022., u sjednici održanoj 11. ožujka 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Prihvaća se revizija tuženice te se ukidaju presuda Županijskog suda u Slavonskom Brodu broj Gž-395/2022-4 od 22. travnja 2024. i presuda Općinskog suda u Puli-Pola broj P-114/2019-37 od 28. veljače 2022. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
II. Odluka o troškovima postupka povodom revizije ostavlja se za konačnu odluku.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom u toč. I. izreke naloženo je tuženici platiti tužiteljici CF iznos od 202.939,28 kn sa zakonskom zateznom kamatom u visini i od dospijeća pa do isplate kako je to pobliže navedeno pod toč. I. izreke prvostupanjske presude. U toč. II. izreke prvostupanjske presude naloženo je tuženici platiti tužiteljici AF iznos od 202.939,28 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom u visini te od dospijeća pa do isplate kako je to pobliže navedeno u toč. II. izreke prvostupanjske presude. U toč. III. izreke prvostupanjske presude naloženo je tuženici platiti tužiteljicama trošak parničnog postupka u iznosu od 60.323,80 kn, a odbijen je dio zahtjeva na ime troškova parničnog postupka u iznosu od 31,00 kn kao neosnovan.
2. Drugostupanjskom presudom u toč. I. izreke odbijena je žalba tuženice kao neosnovana te je potvrđena prvostupanjska presuda, a u toč. II. izreke drugostupanjske presude odbijen je zahtjev tuženice za naknadu troškova žalbenog postupka.
3. Ovaj sud je rješenjem broj Revd-3764/2024-2 30. listopada 2024. dopustio tuženici izjavljivanje revizije zbog slijedećeg pravnog pitanja:
"Treba li sud, u parnici u kojoj vlasnik zemljišta zahtijeva naknadu vrijednosti zemljišta koje je prenamijenjeno u javni put te koje prema Zakonu o cestama ("Narodne novine", broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 4/23 i 133/23) predstavlja nerazvrstanu cestu, povodom prigovora zastare istaknutog od strane tuženice provesti dokaze koje je tuženica predložila radi utvrđenja kada je predmetno zemljište faktički prenamijenjeno u javni put?".
4. Protiv drugostupanjske presude reviziju je sukladno dopuštenju ovoga suda izjavila tuženica temeljem odredbe čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) predlažući da ovaj sud prihvati reviziju te ukine nižestupanjske presude i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
5. Tužiteljice su dostavile odgovor na reviziju u kojem predlažu da se revizija odbije kao neosnovana.
6. Revizija je osnovana.
7. Temeljem odredbe čl. 391. st. 3. ZPP ovaj sud je ispitao pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.
8. Predmet spora je zahtjev tužiteljica za isplatu naknade za oduzetu nekretninu koja je sada nerazvrstana cesta.
9. U postupku je utvrđeno:
- da su tužiteljice 14. studenoga 2017. primile rješenje Općinskog suda u Puli-Pola broj Z-31510/17 od 31. listopada 2017., kojim se provodi parcelacija k. č. br. [katastarska čestica] i spajanje s novonastalom k. č. br. [katastarska čestica] te prijenos u vlasništvo Općine Fažana kao javno dobro u općoj uporabi, na temelju prijavnog lista Državne geodetske uprave, odluke o nerazvrstanim cestama Općine Fažana od 28. prosinca 2015. te čl. 133. Zakona o cestama ("Narodne novine", broj 84/11, 22/13, 54/13 i 92/14 – dalje: ZC),
- da sporne nekretnine nisu nikad izvlaštene ni da tužiteljicama nije plaćena naknada za izvlaštenje, iako su sve oduzete čestice u ukupnoj površini od 686 m[2] bile u suvlasništvu tužiteljica,
- da su tužiteljice dopisom Odsjeka za prostorno uređenje i gradnju Pula od 8. prosinca 2015. informirane da se k. č. br. [katastarska čestica] nalazi unutar obuhvata planova, unutar granica građevinskog područja u skladu s izvodom iz grafičkog dijela urbanističkog plana uređenja naselja Fažana i da je u tijeku donošenje izmjena i dopuna prostornog plana uređenja Općine Fažana,
- da su tužiteljice Uredu državne uprave u Istarskoj županijski od 10. ožujka 2016. podnijele zahtjev za prijenos zemljišta predviđenog urbanističkim planom uređenja za gradnju prometnice (čestice 1197/1 i 1197/8) u vlasništvu Općine Fažana, a da je povodom navedenog zahtjeva zakazana rasprava te su tužiteljice upozorene da će se u slučaju nepostizanja sporazuma odrediti naknada za zemljište,
- da je građevinskim vještačenjem utvrđena vrijednost oduzetih nekretnina u iznosu od 405.878,56 kn,
- da se građevinski vještak nije mogao očitovati o vremenu izgradnje sporne prometnice.
10. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud je zaključio da nije nastupila zastara potraživanja tužiteljica na temelju stjecanja bez osnove, odnosno da nije istekao opći zastarni rok od pet godina iz čl. 225. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 – dalje: ZOO), pri čemu je prvostupanjski sud zauzeo pravno shvaćanje da zastara potraživanja tužiteljice se ima računati od odluke tuženice o karakterizaciji sporne površine nerazvrstanom cestom.
11. Drugostupanjski sud je odbio žalbu tuženice i potvrdio prvostupanjsku presudu prihvaćajući takvo pravno shvaćanje prvostupanjskog suda.
12. Tuženica se u reviziji poziva na usvojenu praksu ovoga suda da osoba kojoj su prenamjenom njene nekretnine postale javna ili nerazvrstana cesta stječe mogućnost zahtijevati naknadu na ime stjecanja bez osnove u trenutku kada više nije mogla zahtijevati predaju u posjed tih nekretnina, odnosno njezin zahtjev je dospio u trenutku izgradnje ceste i završetka radova u tu svrhu.
13. U ovoj pravnoj stvari nižestupanjski sudovi zauzeli su pravno shvaćanje da je tužiteljicama započeo teći opći zastarni rok na ime potraživanja stjecanja bez osnove od tuženice u trenutku formalne prenamjene i upisa spornih nekretnina u vlasništvo tuženice kao javno dobro u općoj uporabi, a ne od trenutka izgradnje ceste i završetka radova.
14. Takvo pravno shvaćanje u suprotnosti je s pravnim shvaćanjem zauzetim na drugoj sjednici Građanskog odjela ovoga suda broj Su-IV-123/2024-5 od 27. svibnja 2024., a koje glasi:
"Zahtjev za isplatu naknade za zemljište koje je oduzeto bez zakonom predviđenog postupka (radi izgradnje prometnice), zastarijeva u općem zastarnom roku iz čl. 225. ZOO, s tim da zastara počinje teći onog trenutka kada tužitelj kao prijašnji vlasnik objektivno više nije mogao s uspjehom zahtijevati vraćanje i predaju te nekretnine u posjed što je zapravo trenutak izgradnje ceste i završetka radova."
15. Na navedenoj sjednici Građanskog odjela ovoga suda od 27. svibnja 2024. samo kao iznimka navedeno je da u okolnostima kada je tužitelj kao bivši vlasnik zbog specifičnih okolnosti konkretnog slučaja iz opravdanih razloga za promjenu namjene nekretnine saznao naknadno, istekom navedenog objektivnog zastarnog roka, zastara počinje teći od onog trenutka kada je saznao za promjenu namjene nekretnine neovisno od trenutka kada objektivno više nije mogao s uspjehom zahtijevati vraćanje i predaju u posjed te nekretnine, odnosno neovisno od trenutka izgradnje ceste i završetka radova. Navedena iznimka odnosila se samo na konkretan predmet, a u vezi implementacije odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-3062/2019 od 3. studenoga 2020., i ta iznimka ne dovodi u pitanje načelno stajalište u vezi početka tijeka općeg zastarnog roka u ovakvim i sličnim slučajevima.
16. Navedeno pravno shvaćanje Građanskog odjela ovoga suda u skladu je i sa ustaljenom sudskom praksom ovoga suda. Stoga odgovor na pitanje zbog kojeg je tuženici dopuštena revizija glasi:
"Sud u parnici u kojoj vlasnik zemljišta zahtijeva naknadu vrijednosti zemljišta koje je prenamijenjeno u javni put, te koje prema Zakonu o cestama ("Narodne novine", broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 4/23 i 133/23) predstavlja nerazvrstanu cestu, treba povodom prigovora zastare istaknutog od strane tuženice provesti dokaze koje je tuženica predložila radi utvrđenja kada je predmetno zemljište faktično prenamijenjeno u javni put (nerazvrstanu cestu)."
17. U ovoj pravnoj stvari sudovi nisu prihvatili zbog pogrešnog pravnog shvaćanja prijedloge tuženice za provođenje dokaza u svrhu utvrđenja kada je faktično izgrađena predmetna prometnica i kada tužiteljice nisu više mogle s uspjehom zahtijevati vraćanje i predaju tih nekretnina u posjed.
18. Slijedom navedenog, u postupku će biti potrebno utvrditi navedenu odlučnu činjenicu i nakon toga odlučiti da li je osnovan prigovor zastare tuženice.
19. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 391. st. 7. ZPP riješiti kao pod toč. I. izreke, a odluka o trošku iz toč. II. izreke temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.
Zagreb, 11. ožujka 2025.
Predsjednik vijeća:
Slavko Pavković
