REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli – Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula – Pola

Poslovni broj: Gž-1475/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli – Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca Mirne-Nade Terlević Sebastijan, kao predsjednice vijeća, Miroslava Ružića, kao člana vijeća i suca izvjestitelja te Zorana Šarića, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja: 1. PH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. EH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], obojica zastupana po punomoćniku Antu Gabelici, odvjetniku iz Splita, protiv tuženika: 1. HŽ Infrastrukture d.o.o. sa sjedištem u [adresa], OIB: 39901919995 i 2. Republike Hrvatske, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, Građansko-upravnom odjelu, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbama tuženika HŽ Infrastrukture d.o.o. i tuženice Republike Hrvatske protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj: P-1834/2017 od 18. srpnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 11. ožujka 2025.

r i j e š i o  j e

I Prihvaćaju se kao osnovane žalbe tuženika HŽ Infrastrukture d.o.o. i tuženice Republike Hrvatske i ukida presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj: P- 1834/2017 od 18. srpnja 2024. pa se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje pred drugim sucem pojedincem.

II O troškovima postupka nastalim u povodu pravnog lijeka tuženice Republike Hrvatske odlučit će se u konačnoj odluci.

III Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troškova odgovora na žalbu tuženika HŽ Infrastruktura d.o.o.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom prvostupanjskog suda suđeno je:

„I. Utvrđuje se da su tužitelji ad 1 PH iz [adresa], rođ. **.**.1942. god, OIB: [osobni identifikacijski broj] i tužitelj ad 2 EH iz [adresa], rođ. **.**.1957. gof, OIB: [osobni identifikacijski broj] naspram tuženika ad 1 HŽ Infrastruktura d.o.o. [adresa], 10000 Zagreb, 39901919995 i tuženika ad 2 Republika Hrvatska , OIB: 52634238587 zastupan po ODO-u Splitu, Građansko upravni odjel, vlasnici fizički odvojenog dijela nekretnine označene kao čest zem. 5513/1 upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] i to svaki za po 1/3 idealnog djela predmetne nekretnine i to onog djela koji je na Dopunskoj skici mjerenja M=1:200 izrađenoj od dipl. iur i geodeta Nedjeljka Bitange iz Splita, u predmetu Općinskog suda u Splitu P 1834/17 dana

17.11.2022 god, prikazana slovima A-B-C-D-E-F-G-H-P-N-M-O-K-L-A" ukupne površine 204 m2 i koja čini sastavni dio presude pa su isti ovlašteni nakon što se prijavnim listom od navedene čestice formira zasebna katastarska čestica označenog oblika i površine na temelju prijavnog lista i ove presude , uknjižiti pravo vlasništva te nekretnine na svoja imena u navedenim suvlasničkim dijelovima uz istodobno brisanje toga s prava s imena tuženika.

II. Dužni su tuženici ad 1 i ad 2 solidarno i u roku od 15 dana isplatiti tužiteljima ad 1i ad 2 parnični trošak u iznosu od 5.700,00 eura. sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 18. srpnja 2024 pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena.“

2. Protiv navedene presude žalbu, pravovremeno, podnosi tuženik HŽ Infrastruktura d.o.o.. Žalbu podnosi „iz svih žalbenih razloga“ navedenih u članku 353. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP). U žalbi, u bitnomu, navodi: da pobijana presuda ima takvih nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, jer analiza obrazloženja presude dovodi do zaključka da u njoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, odnosno ti razlozi su nejasni i proturječni; da prvostupanjski sud nije obrazložio svoja činjenična utvrđenja na način da otkloni svaku opravdanu sumnju u njihovu pravilnost te je posljedično tomu pri meritornom odlučivanju pogrešno primijenio i materijalno pravo; da je izreka pobijane presude kojom je tužbeni zahtjev prihvaćen protivna provedenim dokazima iz kojih takav zaključak ne proizlazi; da se ne zna na temelju koje činjenične podloge prvostupanjski sud utvrđuje da su tužitelji vlasnici predmetne nekretnine kad ničim nisu dokazali da su suvlasnici nekretnine označene kao k. č. br. zgr. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]; da samo vršenje posjeda nema ni potrebnu kvalitetu za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na dijelu predmetne nekretnine; da prvostupanjski sud prihvaća tužbeni zahtjev i protiv HŽ Infrastrukture d.o.o. i protiv Republike Hrvatske pa je sasvim razvidno da nije dokazana ni utvrđena pasivna legitimacija, jer oba tuženika ne mogu istovremeno u cijelosti biti vlasnici predmetne nekretnine, a iz izvatka iz zemljišne knjige ne proizlazi da su suvlasnici pa, posljedično tomu, ne mogu i HŽ Infrastruktura d.o.o. i Republika Hrvatska biti tuženici niti oba pasivno legitimirani; da se, osim za pristup zgradi ni na koji drugi način predmetno zemljište ne koristi u smislu vlasničkih ovlaštenja, a nije utvrđeno niti da ga samo tužitelji koriste, a zemljište nužno za redovnu uporabu građevine utvrđuje se sukladno odredbama Zakona o prostornom uređenju i to u upravnom postupku.

2.1. Žalbeni je prijedlog da se pobijana presuda preinači na način da se tužbeni zahtjev u cijelosti odbije kao osnovan odnosno, podredno, da se pobijana presuda ukine i vrati predmet na ponovno suđenje.

3. Protiv navedene presude žalbu, pravovremeno, podnosi i tuženica Republika Hrvatska. Žalbu podnosi „zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. ZPP“. U žalbi, u bitnomu, navodi: da u konkretnomu slučaju nisu ispunjene procesne pretpostavke za podnošenje tužbe protiv nje u smislu članka 186. a ZPP pa je sud počinio bitnu povredu odredbi parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 14. ZPP; da se ona dopisom broj: N-DO-147/17 od 12. travnja 2017. očitovala na podneseni zahtjev za mirno rješenje spora ističući da zahtjev za mirno rješenje spora nije podnesen sukladno odredbama članka 186 a. stavka 1. i članka 186. u svezi odredbe članka 106. ZPP te je zatražila od tužitelja da dostave precizno navedene podatke (povijesni zk izvadak, povijesni posjedovni list, podatke o katastarskoj oznaci, preris katastarskog plana, rješenje o utvrđivanju građevinske čestice) kao i drugu eventualno relevantnu dokumentaciju kojom dokazuju osnovanost podnesenog zahtjeva, međutim, tužitelji nisu postupili po navedenom traženju već su podnijeli odnosnu tužbu; da kako uz podneseni zahtjev za mirno rješenje spora nije priložena nikakva dokumentacija, odnosno nisu priloženi nikakvi dokazi kojima bi se potkrijepili navodi tužitelja o stjecanju prava vlasništva te da je njezin zastupnik po zakonu tužitelje pozvao na dopunu istoga, sve sukladno relevantnim odredbama članka 186. a stavka 1. u svezi članka 186. i članka 106. ZPP, ne može se smatrati da su se tužitelji obratili Republici Hrvatskoj zahtjevom za mirno rješenje spora na način kako je to propisano odredbom članka 186.a stavka 1. ZPP pa je, posljedično tomu, pravilnom primjenom odredbe članka 186.a stavka 6. ZPP u odnosu na nju trebalo odbaciti tužbu; da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredbi parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP, obzirom da pobijana presuda ima nedostatka zbog kojih se ne može ispitati, odnosno pobijana presuda nema razloga o odlučnim činjenicama te o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se navodi o sadržaju isprava te samih tih isprava; da se sud prvog stupnja tako uopće nije očitovao na njezin prigovor o procesnoj nedopustivosti tužbe niti se očitovao očituje na po njoj istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije, sve polazeći od upisa u zemljišnim knjigama, obzirom da je predmetna nekretnina označena kao k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uknjižena kao vlasništvo „Općenarodne imovine“ pod upravljanjem „Direkcija Jugoslavenskih željeznica u Zagrebu“, a iako je sud prvog stupnja u dokazne svrhe pregledao i pročitao predmetni zemljišnoknjižni izvadak, suprotno sadržaju istoga, utvrđuje da među strankama nije sporno da su tuženici upisani kao vlasnici predmetne nekretnine (pod točkom 7. obrazloženja); da prvostupanjski sud utvrđuje tužitelje vlasnicima, svakoga za po 1/3 dijela, fizičkog dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kako je opisan pod točkom I. izreke pobijane presude, u površini od 204 m2, sve sukladno Dopunskoj skici mjerenja M=1:200 od 17. studenoga 2022., izrađenoj od stalnog sudskog vještaka za geodeziju Nedjeljka Bitange, međutim, u Dopunskom nalazu i mišljenju, odnosno Dopunskoj skici mjerenja od 17. studenoga 2022., kao i Nalazu i mišljenju od 4. listopada 2019. te podnesku vještaka od 16. veljače 2022., uopće nije naznačen lik označen slovima A-B-C-D-E-F-G-H-P-N-M-O-K-L-A kao zaseban dio u površini od 204 m2 već lik prikazan u Dopunskom nalazu i mišljenja, odnosno Dopunskoj skici mjerenja od 17. studenoga 2022. koji bi obuhvaćao i dio opisan pod točkom I. izreke presude predstavlja lik označen slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-A, koji je površine 280 m2 (dopunski pismeni opis vještačenja), ali isti bi obuhvaćao i dio k. č. br. zgr. [katastarska čestica] (k. č. br. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] i to dio označen slovima M-N-P-H-I-O- M, za koji nije navedena površina i koja nekretnina nije predmet ovoga postupka; da su nerazumljiva su i kontradiktorna utvrđenja prvostupanjskog suda o osnovi stjecanja prava vlasništva, sve kod činjenice da sud prvog stupnja istovremeno navodi različite osnove - pravni posao, dosjelost i građenje i da ne daje razloge iz kojih smatra da su ispunjeni uvjeti za stjecanje prava vlasništva po bilo kojoj od tih osnova; da suprotno zaključku prvostupanjskog suda, u konkretnomu slučaju nisu ispunjeni uvjeti za stjecanje prava vlasništva po bilo kojem pravnom temelju iz članka 114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje u tekstu: ZVDSP), odnosno takvo što ne proizlazi iz izvedenih dokaza; da je prvostupanjski sud počinio i bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavka 1. u vezi odredbe članka 299. stavaka 2. i 3. ZPP, uzimljući u obzir da je prvostupanjski sud u provedenom dokazanom postupku uzeo u obzir dokaze koje su tužitelji predali i predložiti tek na ročištu održanom 4. srpnja 2022., kada su predali u spis građevinsku dozvolu naznačenu u Ugovoru o prodaji od 9. kolovoza 1995. (koji prileže podnesku tužitelja od 8. siječnja 2019.) te ujedno predložili da se od Grada Splita zatražiti cjelokupni spis za izdavanje građevinske dozvole, a što su sve tužitelji mogli dostaviti i predložiti do zaključenja prethodnog postupka na pripremnom ročištu od 14. veljače 2019.; da je nejasno i temeljem čega to sud prvog stupnja uopće zaključuje da bi tužitelji bili vlasnici stanova u zgradi sagrađenoj na k. č. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], osim što je uviđajem na licu mjesta održanom 5. srpnja 2019. utvrđeno da oni koriste potkrovlje i prvi kat, dok prizemlje koristi obitelj P, a takvo što ne proizlazi iz zemljišnoknjižnog izvatka za nekretninu označenu kao k. č. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]; da se ne može se prihvatiti zaključak prvostupanjskog suda, utemeljen na nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina Mije Tadinca od 27. travnja 2021., da predmetno zemljište k. č. br. [katastarska čestica] (k. č. br. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] služi redovnoj uporabi k. č. br. zgr. [katastarska čestica] (k. č. br. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina], jer se, naime, a kako je to ona istaknula i na ročištu održanom 26. lipnja 2024., zemljište nužno za redovnu uporabu građevine utvrđuje u upravnom postupku sukladno relevantnim odredbama Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj: 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23, dalje u tekstu: ZPU) pa isto ne može biti predmetom utvrđenja u ovomu postupku; da, isto tako, na k. č. br. [katastarska čestica] (k. č. br. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] nalazi se više zgrada, u kojima su upisane posebne etaže, kao vlasništvo trećih fizičkih osoba, radi čega tužitelji ne mogu biti vlasnici spornog dijela k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], za po 1/3 dijela, sve polazeći od relevantnih odredbi ZPU i ZVDSP, međutim, prvostupanjski sud ne osvrće se ni na ove njezine prigovore; da je u konkretnomu slučaju nedvojbeno da sporni dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije u mirnom posjedu tužitelja, odnosno da isti u pogledu istoga ne vrše nikakve vlasničke ovlasti; da je, iz svega iznesenoga, razvidno da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio činjenično stanje i na tako utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenio materijalno pravo te je počinio bitne povrede odredbi parničnog postupka; da je, posljedično tomu, pogrešna i odluka suda prvog stupnja o troškovima parničnog postupka.

3.1. Žalbeni je prijedlog da se pobijana presuda preinači na način da se tužbeni zahtjev u odnosu na tuženicu Republiku Hrvatsku cijelosti odbije kao osnovan uz dosudu troškova postupka uvećanih za trošak sastava žalbe odnosno, podredno, da se pobijana presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

4. Sa žalbama tuženika HŽ Infrastrukture d.o.o. i tuženice Republike Hrvatske postupljeno je prema odredbi članka 359. stavka 1. ZPP.

5. Tužitelji su odgovorili samo na žalbu tuženika HŽ Infrastrukture d.o.o. i predložili tu žalbu odbiti kao neosnovanu. Ujedno zahtijevaju naknadu troškova postupka na ime sastava toga odgovora na žalbu.

6. Žalbe tuženika HŽ Infrastrukture d.o.o. i tuženice Republike Hrvatske su osnovane.

7. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih navoda žalitelja, a pazeći pri tomu dodatno – po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavka 2. ZPP na bitne povrede odredaba parničnog postupka i na pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odnosu na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka, ocjena je ovoga drugostupanjskog suda da pobijana presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati njezina zakonitost i pravilnost, čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP, na koju osnovano ukazuju oba žalitelja.

8. Naime, sukladno odredbi članka 338. st. 4. ZPP propisano je da pismeno izrađena presuda, između ostalog, mora sadržavati i obrazloženje, u kojem će sud izložiti: zahtjeve stranaka i njihove navode o činjenicama na kojima se ti zahtjevi temelje, dokaze, a i propise na kojima je sud utemeljio svoju presudu.

8.1. Pri tomu, pravo je suda prvog stupnja da prema svomu vlastitom, slobodnom uvjerenju, a na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog pojedinog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka odlučuje koje će činjenice uzeti kao dokazane (članak 8. ZPP), ali je isto tako obveza suda da o tim odlučnim činjenicama da valjane, logične i napose uvjerljive razloge.

8.2. Povratno, sud prvog stupnja je u istaknutoj svojoj slobodi bio ograničen i obvezom da svoju ocjenu valjano i obrazloži, da joj „prida“ sve razloge iz kojih bi se ta ocjena mogla i provjeriti, logične i uvjerljive, ali i konkretne, kako bi se ta (provjerljiva) ocjena mogla i prihvatiti.

8.3. Međutim, ovoj pobijanoj presudi takvi razlozi, kraj iznesenih žalbenih razloga žalitelja, nedostaju, radi čega je i ostvarena navedena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP, zbog koje se pobijana presuda ne može pravilno ispitati.

9. Naime, iako je tuženica Republika Hrvatska tijekom postupka istaknula prigovor promašene pasivne legitimacije (stranica 162 spisa) te iako iz sadržaja izvatka iz zemljišne knjige od 18. siječnja 2018. (stranice 14-15 spisa) proizlazi da je predmetna nekretnina označena kao k. č. br. zem [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao „općenarodna imovina, a kao organ upravljanja: Direkcija jugoslavenskih željeznica u Zagrebu“ sud prvog stupnja, unatoč svemu tomu, u pobijanoj presudi (pod točkom 7. obrazloženja pobijane presude) zaključuje da „iz ovako provedenog dokaznog postupka među strankama nije sporno da su tuženici upisani kao vlasnici predmetne nekretnine“, a koji je zaključak u proturječju i s procesnim dispozicijama stranaka tijekom postupka i sa sadržajem izvatka iz zemljišne knjige za predmetnu nekretninu te, osim toga, nije ni pravno moguće da dvije fizičke ili pravne osobe istovremeno budu (samo)vlasnici nekretnine pa, posljedično tomu, pobijana presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati njezina zakonitost i pravilnost, čime je i počinjena navedena bitna povreda odredaba parničnog postupka, na koju osnovano sadržajno i izrijekom ukazuju žalitelji.

10. Nadalje, sud prvog stupnja nije se očitovao ni u pogledu po tuženici Republici Hrvatskoj istaknutog prigovora procesne nedopustivosti tužbe (osnovom tvrdnje da se tužitelji nisu obratili Republici Hrvatskoj zahtjevom za mirno rješenje spora na način kako je to propisano odredbom članka 186.a stavka 1. ZPP pa da je, posljedično tomu, pravilnom primjenom odredbe članka 186.a stavka 6. ZPP u odnosu na nju trebalo odbaciti tužbu) niti se očitovao na po njoj istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije pa se ni u tomu dijelu pobijana presuda ne može valjano ispitati.

11. Osim toga, nejasan je i zaključak suda prvog stupnja da su tužitelji vlasnici stanova u (susjednoj) stambenoj zgradi odnosno njenoj nadogradnji koja je zgrada označena kao k. č. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], obzirom da takvo utvrđenje nema uporišta ni u sadržaju izvatka iz zemljišne knjige za tu nekretninu (stranice 14-15 spisa) niti su tužitelji, s tim u svezi, dostavili drugi odgovarajući dokaz o istomu (primjerice, pravomoćnu presudu osnovom koje su utvrđeni vlasnicima stanova, pravomoćno rješenje o uknjižbi prava vlasništva, pravomoćno rješenje o nasljeđivanju…) pa se pobijana presuda ni u to mu dijelu ne može valjano ispitati.

12. Također, nejasan je i zaključak suda prvog stupnja (pod točkom 22. obrazloženja pobijane presude) da su tužitelji stekli pravo vlasništva predmetne nekretnine pravnim poslom, dosjelošću i građenjem, budući da o tomu prvostupanjski sud ne daje nikakve razloge niti navodi dokaze na temelju kojih temelji takav svoj zaključak pa se pobijana presuda ne može valjano ispitati niti u tomu dijelu.

13. Utoliko, zbog toga što pobijana presuda sadrži niz neobrazloženih zaključaka – takvih koji su i proturječni podacima u spisu, onomu što proizlazi iz provedenih dokaza, ali i zbog toga što ta presuda ne sadrži ni razloge koji bi je pravno relevantno opravdavali već sadrži samo niz utvrđenja o nečemu čiji se „izvor” ne može ispitati, valjalo je kao osnovanu prihvatiti žalbu tuženika HŽ Infrastrukture d.o.o. i tuženice Republike Hrvatske te na temelju odredbe članka 369. stavka 1. i članka 371. ZPP riješiti kao pod točkom I izreke ovog rješenja.

14. U nastavku postupka prvostupanjski sud, pred drugim sucem pojedincem, otklonit će ukazane mu bitne povrede odredaba parničnog postupka te će nakon pravilne ocijene svih provedenih dokaza (članak 8. ZPP), a cijeneći pri tomu i ostale žalbene navode oba žalitelja, donijeti novu pravilno obrazloženu presudu (članak 338. stavak 4. ZPP).

15. Obzirom da je pobijana presuda ukinuta valjalo je ukinuti i odluku o troškovima postupka (članak 380. točka 3. u vezi odredbe članka 166. stavka 2. ZPP), o kojima će se, kao i o troškovima povodom pravnog lijeka tuženice Republike Hrvatske, odlučit u konačnoj odluci (članak 166. stavak 3. ZPP).

16. Tijekom žalbenog postupka tužitelji su zahtijevali naknadu troškova postupka koji se odnose na sastav njihovog odgovora na žalbu tuženika HŽ Infrastruktura d.o.o., ali je taj njihov zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan, jer isti nije bio potreban za vođenje ovoga postupka (članak 155. stavak 1. ZPP).

U Puli – Pola 11. ožujka 2025.

Predsjednica vijeća:

Mirna-Nada Terlević Sebastijan